RATNI BROD I GOSPODARSKI POJAS

Транскрипт

1 72 str. Ante Jelavić* UDK: REZIME: U ovom članku autor opisuje institute ratnog broda i gospodarskog pojasa, njihovo porijeklo i narav. Ratni brod jest brod koji pripada oružanim snagama neke države, nosi vanjske znakove pripadnosti ratnog broda, nalazi se pod zapovjedništvom osobe koja je upisana u popis ovlaštenih časnika ili u neki drugi dokument odgovarajućeg značaja i ima posadu koja je podvrgnuta vojnoj stezi. Gospodarski pojas jest pojas širine 200 nautičkih milja, a u kojem obalna država ostvaruje svoja suverena prava. Autor će u ovom članku, razmatrajući mišljenja domaćih i stranih znanstvenika, kao i domaćih i poredbeno-pravnih rješenja pokušati pobliže analizirati status ratnog broda u gospodarskom pojasu, kao i iznijeti prijedloge za njegovo unapređenje. Ključne riječi: ratni brod, gospodarski pojas, vojne djelatnosti, pravo progona, pravo plovidbe UVOD Ovaj članak posvećen je analizi pravnog statusa ratnog broda u gospodarskom pojasu. U prvom dijelu donosi se definicija pojma ratnog broda koji je definiran Konvencijom o pravu mora, kao brod koji pripada oružanim snagama neke države, ima vanjske oznake raspoznavanja državne pripadnosti, pod zapovjedništvom je časnika koji je u službi vlade te države, čije je prezime upisano u odgovarajućem popisu vojnih osoba ili u drugom dokumentu jednakog značaja i ima posadu podvrgnutu disciplini, odnosno stezi regularnih oružanih snaga. Drugi dio donosi definiciju i razvitak pojma gospodarskog pojasa. Gospodarski pojas jest institut novijeg datuma. Nastanak ovog instituta uzrokovala su tri faktora: iscrpljujuće istraživanje prirodnih morskih bogatstava, * Mr.sc., BPZ Domaćin, Split, pravnik, antejelavic82@yahoo.com 72

2 73 str. promjene političkih i ekonomskih odnosa i prilika, kao i enormni tehnološki razvitak. Gospodarski pojas država mora proglasiti, ne pripada joj ipso facto. U ovom području država ima određena suverena prava, koja će biti detaljnije obrađena u daljnjem tijeku teksta. Ratni brod u gospodarskom pojasu ima pravo na nesmetanu slobodu plovidbe, kao i na otvorenom moru. Također, ima i pravo znanstvenog istraživanja i mjerenja, čak i postavljanje kabela i cjevovoda. Ostaje, ipak, nerazjašnjeno pitanje vršenja vojnih vježbi i manevara u gospodarskom pojasu, a o tome će pobliže biti riječi u trećem poglavlju ovog članka. Četvrti dio posvećen je pravu progona stranih brodova u gospodarskom pojasu, da bi se zaključno dali prijedlozi za unapređenje statusa ratnog broda u gospodarskom pojasu. 2. RATNI BROD DEFINICIJA Ratni brod definiran je Konvencijom o pravu mora iz g. kao... brod koji pripada oružanim snagama neke države, ima vanjske oznake raspoznavanja državne pripadnosti, pod zapovjedništvom je časnika koji je u službi vlade te države čije je prezime upisano u odgovarajućem popisu vojnih osoba ili u drugom dokumentu jednakog značaja i ima posadu podvrgnutu disciplini odnosno stezi regularnih oružanih snaga (čl. 29. Konvencije o pravu mora, u daljnjem tekstu: Konvencije). Sličnu definiciju koristi i američki Law of War Manual, odnosno punim nazivom Department of defense Law of war Manual Office of General Consuel Department of defence form June , kao i australski Law of War Manual 2. Autor želi navesti da je definicija iz australskog priručnika više usklađena s odredbom Konvencije, nego odredba iz američkog priručnika. Naprijed izrečene definicije imaju jedan bitan nedostatak, a to je izostavljanje osnovne namjene ratnog broda obrane i sudjelovanja u oružanim 1 U čl American Law of war Manual navodi: A warship is generally understood to be a ship belonging to the armed forces of a State bearing the external markings distinguishing the character and nationality of such ships, under the command of an officer duly commissioned by the government of that State and whose name appears in the appropriate service list of officers, and manned by a crew that is under regular armed forces discipline. Preuzeto sa : defense.gov/pubs/law-of-war-manual-june-2015.pdf 2 Čl Australskog Law of War Manuala navodi: A warship is a ship belonging to the armed forces of a state bearing the external marks distinguishing such ships of its nationality, under the command of an officer duly commissioned by the government of that state and whose name appears in the appropriate Service list or its equivalent, and manned by a crew which is under armed forces discipline. 73

3 74 str. PRAVO teorija i praksa Broj 1 3 / 2018 sukobima. Također je izostavljena i znanstvena aktivnost kao jedna od namjena ratnog broda. Danas je uobičajeno da ratni brod vrši i razna znanstvena istraživanja. Tako su godine brodovi američke obalne straže vršili istraživanja u podmorju Arktika 3. Prema mišljenju Johna Colombosa, ratni brod jest svaki brod na kojem se nalazi posada podvrgnuta vojnoj stezi i kojom upravlja zapovjednik ili ovlašteni časnik. Ovdje je izostavljen jedan bitan faktor, a to je zastava. U međunarodnom pravu je bitno načelo zastave broda, posebice kod ratnog, jer određuje isključivu sudbenost države zastave nad njim, kao i imunitet od nadležnosti ostalih država. Opet se i ovoj definiciji može naći zamjerka, a to je element naoružanja. Još je američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson u svojoj proklamaciji naveo da je ratni brod javno naoružano plovilo koje se nalazi pod zapovjedništvom časnika kojeg je na to mjesto postavila Vlada, i čije je ime upisano u popis posade, i čija je posada podvrgnuta vojnoj stezi, a namjena broda je poduzimati ratne operacije protiv neprijateljskih javnih ili privatnih brodova 4. Ovdje su pomiješani pojmovi ratni brod i javni brod. Pojam javni brod označava vrstu broda koji je u vlasništvu države ili brod kojim država upravlja ili ga koristi, koji nije ratni brod, a upotrebljava se u neprivredne svrhe. 5 Dakle, jasno je da javni brod ne može nikako biti ratni. Konvencija je navela da ratni brod mora pripadati oružanim snagama određene države. Međutim, još za vrijeme Prvog svjetskog rata pojavili su se nosači aviona, koji pripadaju zrakoplovstvu. Autor ovdje navodi britanski nosač aviona HMS Engadine koji je dana 25. prosinca godine napao hangare na njemačkoj obali 6. Osim ratnog broda kao takvoga, postoje i slijedeće vrste ratnih brodova. Prva jest pomoćni ratni brod koja je definirana čl. 13. točkom h) San Remo priručnika o oružanim sukobima na moru kao plovilo različito od ratnog broda koje je u vlasništvu ili pod isključivom kontrolom oružanih snaga države i koristi se stanovito vrijeme za vladinu netrgovačku službu 7. Druga kategorija su naoružani trgovački brodovi, koje autor ne misli ovdje spominjati. 3 Vidi o tome pobliže: Arrington Yolanda R.: Coast Guard Ensign Gives Us an Inside Look at How this Research Cutter Works. Preuzeto sa: coast-guard-ensign-gives-us-an-inside-look-at-how-this-research-cutter-works/ 4 Tekst Proklamacije preuzet je iz Colombos, J. (1961). The international law of the sea, Longmans, New York, p Vidi o tome pobliže: Capar, R., (1988). Međunarodno pomorsko ratno pravo, Zagreb, Školska knjiga, str Vidi o tome pobliže: Engadine - Wikipedia: HMS_Engadine_(1911). 7 Preuzeto sa: 74

4 75 str. Ratnim brodom zapovijeda zapovjednik koji je odgovoran je za ukupno stanje na brodu, te za sigurnost plovidbe, obuku podređenih osoba, posebice svog zamjenika i časnika plovidbene straže. Posebna dužnost zapovjednika jest davanje naredbi članovima posade. Samo to davanje naredbi po sebi ne znači ništa, ako on ne može prema brodskoj posadi provesti svoje zapovijedi, jer tada nema dovoljnog jamstva da će posada predstavljati i volju države. Posadu, dakle, trebaju činiti vojnici 8. Ne postoji opća definicija pojma posade, već se autor oslanja na definiciju iz čl. 7 Pravilnika o službi na brodovima Oružanim snagama RH, NN br. (5/2014), a koja glasi: Na brodu se nalaze: stalno ukrcane osobe, privremeno ukrcane osobe i putnici. Da li posadu ratnog broda mogu činiti pobunjenici ili pripadnici raznih paramilitarnih formacija? Autor smatra da ne mogu, jer tada ratni brod gubi svoj osnovni karakter. Tada on više nema regularnu posadu vojnike, već posadu sastavljenu od neke vrste razbojnika. GOSPODARSKI POJAS Općenito o gospodarskom pojasu Gospodarski pojas predstavlja jedan od najvećih noviteta u međunarodnom pravu mora. Definiran je Konvencijom o pravu mora kao isključivi gospodarski pojas. Termin isključivi može se shvatiti tako što je obalna država kada ga proglasi, ima isključiva suverena prava koja samo ona može vršiti u svom gospodarskom pojasu. Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega koje je podvrgnuto posebnom pravnom režimu koje je ustanovljeno u dijelu Petom Konvencije, temeljem kojeg su prava i jurisdikcija obalne države i pravo i slobode drugih država uređeni relevantnim odredbama Konvencije (čl. 58. Konvencije o pravu mora iz godine). Pošto je obalnim državama dano na volju definiranje širine teritorijalnog mora, širina isključivog gospodarskog pojasa može iznositi od 188 do 197 nautičkih milja 9. Ovaj institut zasnovan je temeljem triju čimbenika: iscrpljujućim istraživanjem prirodnih bogatstava na moru, promjenom političkih i ekonomskih odnosa i prilika u međunarodnoj zajednici te tehnološkim i tehničkim 8 Vidi o tome pobliže: Carić, A., (1979). Brod u krivičnom pravu, Split, Poslijediplomski studij Prava mora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, str Vidi o tome pobliže: Degan, V. Đ., Treba li proglasiti gospodarski pojas u Jadranskom moru, Zagreb, Uporedno pomorsko pravo, Vol. 31., (1), str

5 76 str. PRAVO teorija i praksa Broj 1 3 / 2018 napretkom koji omogućuje iskorištavanje mora i podmorja. Pojavljuje se nakon Drugog svjetskog rata u aktima obalnih država koje su postupno širile ili nastojale širiti svoju vlast nad podmorjem i morskim dnom 10. Prvi međunarodni dokument koji spominje gospodarski pojas jest Deklaracija o pomorskoj zoni (Declaration of Maritime Zone) koja je potpisana godine u Santiagu de Chile 11. Gospodarski pojas država mora proglasiti, on joj, dakle, ne pripada kao teritorijalno more ipso facto, tj. samom činjenicom što je vlasnik obale. Shodno tome, izvodi se zaključak da gospodarski pojas nije dio državnog područja te obalna država ne uživa nad njim svoju suverenost. Gospodarski pojas, također, nije ni pojas mora koji je otvoren za sve države, budući da slobode otvorenog mora u ovom pojasu postoje, ali ne u punom opsegu, nego su ograničene, i to poštivanjem prava obalne države. Gospodarski pojas jest dio mora u kojem se sukobljavaju pravo na pomorski promet i trgovinu kao i pravo obalne države na nadzor svog teritorija. Gospodarski pojas se proglašava odgovarajućom proklamacijom obalne države. U proklamaciji moraju biti naglašene i granice gospodarskog pojasa. Granice gospodarskog pojasa su definirane Konvencijom o pravu mora. Širina isključivog gospodarskog pojasa može najviše iznositi 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora (čl Tako su Sjedinjene Američke Države proglasom od dana 28. listopada godine uspostavile kontrolu nad podmorskim bogatstvom i obalnim ribarstvom izvan svog teritorijalnog mora koje je tada iznosilo tri morske milje. Tekst proklamacije glasi: Having concern for the urgency of conserving and prudently utilizing its natural resources, the Government of the United States regards the natural resources of the subsoil and sea bed of the continental shelf beneath the high seas but contiguous to the coasts of the United States, subject to its jurisdiction and control. In view of the pressing need for conservation and protection of fishery resources, the Government of the United States regards it as proper to establish conservation zones in those areas of the high seas contiguous to the coasts of the United States wherein fishing activities have been or in the future may be developed and maintained on a substantial scale. Where such activities have been or shall hereafter be developed and maintained by its nationals alone, the United States regards it as proper to establish explicitly bounded conservation zones in which fishing activities shall be subject to the regulation and control of the United States. Preuzeto sa: Potom su Čile i Peru godine svojim proglasima proglasile isključivu vlast nad morskim dnom referirajući se isključivo na razloge navedene u Trumanovoj proklamaciji. Njihov su primjer poslije slijedile Kostarika, Salvador i Honduras. 11 Deklaracija se negdje navodi i kao Santiago deklaracija iz godine i definira gospodarski pojas kao pojas širine do 200 nautičkih milja. Konvencija je u čl. 3. toč. IV. navela ukoliko područje od 200 nautičkih milja sadržava otoke, režim gospodarskog pojasa će se primjenjivati duž oble jednog otoka ili čitave skupine otoka. Ukoliko se otok ili skupina otoka zemlje potpisnice ove konvencije nalazi u području koje je manje od 200 nautičkih milja udaljeno od morskog područja druge države potpisnice Konvencije, pomorsko područje otoka ili skupine otoka biti će ograničeno paralelom na području na kojem kopnena granica država potpisnica dotiče more. Preuzeto sa: 76

6 77 str. Konvencije o pravu mora iz godine). Širina gospodarskog pojasa ovisi o širini teritorijalnog mora, pa ako je more uže, gospodarski pojas će biti širi, a ako je teritorijalno more šire, pojas će biti uži. Praksa država koje su proglasile gospodarski pojas je u potpunosti u skladu s ovim pravilom. Prema mišljenju Galdorisija i Kaufmanna isključivi gospodarski pojas danas pokriva 30 do 36 posto oceana i ostalih dijelova morskog prostranstva koji se nazivaju otvorenim morem 12. Prava i dužnosti obalne države u gospodarskom pojasu Obalna država, tj. država koja je proglasila svoj gospodarski pojas, u svom gospodarskom pojasu uživa određena suverena prava. U ta prava ubrajaju se: suverena prava, u svrhu istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima u moru i u podmorju, i u pogledu onih djelatnosti koju se poduzimaju u svrhu gospodarskog istraživanja i iskorištavanja toga pojasa nadležnost u pogledu gradnje i uporabe umjetnih otoka, uređaja i naprava, znanstvenog istraživanja mora te zaštite i očuvanja morskog okoliša druga prava i dužnosti (čl. 56. st. 1. Konvencije o pravu mora). Obalna država je u ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih dužnosti u gospodarskom pojasu, dužna poštivati prava i dužnosti drugih država (čl. 56. st. 2 Konvencije o pravu mora). Obalna država u gospodarskom pojasu ima isključivo pravo ribolova. Međutim, ako obalna država nije u mogućnosti iz određenih razloga koristiti živa bogatstva u svom gospodarskom pojasu, onda može drugim državama, temeljem sporazuma, dozvoliti ulov u svom gospodarskom pojasu. Prema tome, ovo pravo ribolova nije isključivo, isključivost znači da ga samo obalna država može obavljati. Ovo pravo je izberivo, budući da ga obalna država može, pod određenim uvjetima, prepustiti i drugoj državi, odnosno stranim fizičkim i pravnim osobama. Obalna država ima pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu: svih umjetnih otoka, 12 Vidi o tome pobliže: Galdorisi, G. V., Kaufmann, A. G., (2001). Military Activities in Exclusive Economic Zone: Preventing Uncertainty and Defusing conflict, California Western International Law Journal, 4 (2), p

7 78 str. PRAVO teorija i praksa Broj 1 3 / 2018 uređaja i naprava koji služe gospodarenju prirodnim bogatstvima u gospodarskome pojasu, uređaja i naprava drugih država koji mogu ometati obalnu državu u ostvarivanju njezinih prava u gospodarskom pojasu (čl. 60. Konvencije o pravu mora). Nositelj gradnje mora objaviti podizanje svakog umjetnog otoka, uređaja ili naprava u području gospodarskog pojasa, te mora osigurati sredstva signalizacije na tim objektima (čl. 60. Konvencije o pravu mora). Umjetni otoci se ne smiju podizati na mjestima gdje bi ometali plovidbu priznatih plovnih putova važnih za međunarodnu plovidbu (čl. 60. st. 7. Konvencije o pravu mora). Ovom je odredbom napravljen sljedeći kompromis, jer je dopuštena gradnja umjetnih otoka, ali pritom se ne smije dirati u slobodu plovidbe. Time su, dakle, pomirene dvije slobode: sloboda plovidbe u gospodarskom pojasu i sloboda gradnje umjetnih otoka. Umjetni otoci, uređaji i naprave nemaju status otoka. Što se tiče dna i podzemlja gospodarskog pojasa, za njih vrijede ista pravila kao i za epikontinentalni pojas, jer se epikontinentalni pojas proteže do 200 milja. PRAVNI POLOŽAJ RATNOG BRODA U GOSPODARSKOM POJASU Strani ratni brod, kao i svi ostali brodovi, ima pravo bez ikakvog odobrenja ili najave, ploviti gospodarskim pojasom obalne države sloboda plovidbe gospodarskim pojasom strane države (čl. 87. Konvencije o pravu mora). Ova je sloboda modificirana činjenicom da će se međunarodna pravila koja se odnose na brodove u otvorenom moru primjenjivati u gospodarskom pojasu samo ako su usklađena s odredbama koje vrijede u gospodarskom pojasu. Ratni brodovi su dužni prilikom plovidbe poštivati zone sigurnosti uokolo objekta na moru koji su podignuti ili postavljeni u gospodarskom pojasu, a isto tako i plovne putove i sustave odijeljenog prometa, ako ih propiše Međunarodna pomorska organizacija (čl. 10. Međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru 13 ). Pravo obalne države na iskorištavanje i istraživanje gospodarskog pojasa ne može utjecati na plovidbu ratnog broda u gospodarskom pojasu 14. Ratni brod može u gospodarskom pojasu obavljati znanstvena istraživanja 13 Navedeni tekst se nalazi u Službenom listu SFRJ, br. 60/ Wallace, R., (2005). International law, New York, Thomson, p

8 79 str. i mjerenja, ali samo u miroljubive svrhe, te čak postavljati kabele i cjevovode 15. Sljedeće je pitanje: Može li ratni brod tijekom boravka u gospodarskom pojasu obavljati vojne djelatnosti? 16 Valja navesti da su danas vojne aktivnosti jako česte, i to zbog učestalog rasta globalizacije, velikog rasta svjetske trgovine, izumu novih pomorskih plovila kao i tehnoloških dostignuća koji dozvoljavaju brodovima da istraživanju oceane. Urugvaj u svojoj deklaraciji kaže: U gospodarskom pojasu odredbe Konvencije isključuju svaku miroljubivu upotrebu mora bez pristanka obalne države, kao što su vježbe s oružjem. Izjava Brazila glasi: Brazilska vlada drži da odredbe Konvencije ne ovlašćuju druge države na poduzimanje u njezinom gospodarskom pojasu, bez odobrenja obalne države, vojnih vježbi ili manevara, posebice onih koji obuhvaćaju uporabu oružja ili eksploziva. Dogan tvrdi da je ovaj stav Brazila politički opasan i u suprotnosti s temeljnim pravilima Konvencije o pravu mora. Ako u vojnom gospodarskom pojasu vrijedi režim otvorenog mora, tada u gospodarskom pojasu postoji sloboda mora, a sukladno tome i mogućnost podizanja vojnih vježbi. Brazil ovom izjavom želi gospodarski pojas pretvoriti u teritorijalno more što je, po autorovom mišljenju, nedopustivo. U teritorijalnom moru postoji ograničena sloboda plovidbe za ratne brodove, dok u gospodarskom pojasu postoji sloboda mora. Dogan čak smatra da bi provođenje ovog plana moglo povući odgovornost te zemlje 17. Konvencija o pravu mora nije se u potpunosti jasno izjasnila glede vršenja vojnih vježbi u gospodarskom pojasu. Konvencijom nije jasno definirano da li su vojne djelatnosti uključene u slobodu plovidbe. Tijekom pregovora o statusu ratnih brodova u gospodarskom pojasu, velike pomorske sile nastojale su osigurati svoj položaj načinom da se Konvencijom osigura obavljanje vojnih djelatnosti u gospodarskom pojasu. Sjedinjene Američke Države smatraju da razna istraživanja, vršena od strane vojnih brodova spadaju u redovite aktivnosti ratnih brodova sukladno pravilima o slobodi plovidbe i preleta. 15 Oxman, B. H., (1984). The regime of warships under the UN Convention on the Law of the sea,virginia Journal of international law, p Vojne djelatnosti obuhvaćaju širok spektar borbenih djelatnosti i djelatnosti usmjerenih na očuvanje mira. Vojne djelatnosti na moru provode se pomoću ratnih brodova, pomoćnih brodova, podmornica i zrakoplova. Pirtle, Charles, (2000). Military Uses of Ocean Space and the Law of the Sea in the New Millenium, Ocean Development & International Law, 31, p Vidi o tome pobliže: Degan, Vladimir Đuro (1985). Miroljubive upotrebe mora, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 35 (5-6), str

9 80 str. PRAVO teorija i praksa Broj 1 3 / 2018 Određene obalne države, tipa Bangladeš 18, Malezija 19 ili Pakistan 20, navode da bi se manevri ili ostale vojne aktivnosti smjele vršiti samo uz pristanak obalne države. Italija 21, Njemačka 22, Nizozemska 23 dozvoljavaju pravo vršenja vojnih djelatnosti u svom gospodarskom pojasu bez odobrenja obalne države. Ovdje se valja osvrnuti i na čl. 34. Sremskog priručnika koji navodi da se prilikom obavljanja vojnih djelatnosti u gospodarskom pojasu, države moraju pridržavati prava i dužnosti obalne države. Njemački priručnik u čl navodi da gospodarski pojas spada u prostor na kojem se mogu vršiti ratne operacije 24. Nesporno je da je obavljanje vojnih djelatnosti zloupotreba slobode mora, ali one nisu zabranjene u gospodarskom pojasu, u kojem vrijede slobode otvorenog mora, već se u gospodarskom pojasu mogu nesmetano obavljati, za razliku od teritorijalnog mora. 18 Vlada Republike Bangladeš je dana 27. srpnja godine dala slijedeću izjavu: Vlada Republike Bangladeš navodi da odredbe ove Konvencije ne ovlašćuju druge države da unutar njenog gospodarskog ili epikontinentalnog pojasa vrši vojne vježbe ili manevre, kao i ostale vježbe s oružjem ili eksplozivom, bez odobrenja obalne države. Preuzeto sa: convention_agreements/convention_declarations.htm#bangladesh%20upon%20ratification 19 Vlada Republike Malezije je dana 14. listopada godine dala slijedeću izjavu: Vlada Republike Malezije navodi da odredbe ove Konvencije ne ovlašćuju druge države da unutar njenog gospodarskog pojasa vrši vojne vježbe ili manevre, kao i ostale vježbe s oružjem ili eksplozivom, bez odobrenja obalne države. Preuzeto sa: convention_declarations.htm#bangladesh%20upon%20ratification 20 Vlada Islamske Republike Pakistan je dana 26. veljače godine dala slijedeću izjavu: Vlada Islamske Republike Pakistan navodi da odredbe ove Konvencije ne ovlašćuju druge države da unutar njenog gospodarskog pojasa vrši vojne vježbe ili manevre, kao i ostale vježbe s oružjem ili eksplozivom, bez odobrenja obalne države. Preuzeto sa: Preuzeto sa: convention_agreements/convention_declarations.htm#pakistan%20upon%20ratification 21 Italija je dana 7. ožujka dala slijedeću izjavu: According to the Convention, the Coastal State does not enjoy residual rights in the exclusive economic zone. In particular, the rights and jurisdiction of the Coastal State in such zone do not include the right to obtain notification of military exercises or manoeuvres or to authorize them. Preuzeto sa: Declarations made upon signature (7 December 1984) and confirmed upon ratification. 22 Njemačka vlada je dana 14. listopada godine dala slijedeću izjavu: In particular, the rights and jurisdiction of the coastal State in such zone do not include the rights to obtain notification of military exercises or manoeuvres or to authorize them. Preuzeto sa: convention_agreements/convention_declarations.htm#germany Upon accession. 23 Vlada Kraljevine Nizozemske je dana dala slijedeću izjavu: Konvencija o pravu mora ne obvezuje obalnu državu da zabrani vojne aktivnosti i manevre u svojem gospodarskom pojasu. Preuzeto s: Upon ratification. 24 Puni naziv Njemačkog priručnika jest: Humanitarian Law in Armed Conflicts-Manual, Federal Ministry of Defence of Federal Republic of Germany, August

10 81 str. Pravo progona stranih ratnih brodova u gospodarskom pojasu U gospodarskom pojasu strani ratni brod može vršiti i pravo pregleda trgovačkih brodova. Ova oblast definirana je Konvencijom o pravu mora koja navodi u čl st. 2. da se progon može provesti i zbog povreda zakona i propisa obalne države koji važe u gospodarskome pojasu. Bez ovog instituta, povreda suverenih prava obalne države ostala bi nekažnjena, što bi dovelo do besmislenih situacija, jer bi tada svi strani brodovi mogli dolaziti u tuđi gospodarski pojas, vršiti prekršaje npr. neovlašteno loviti ribu i druga zaštićena prirodna bogatstva. U gospodarskom pojasu važi teorija proširene izvedene prisutnosti. Progon koji je na ispravan način započet u gospodarskom pojasu se može nastaviti i u gospodarskom pojasu treće države, a prestaje uplivom progonjenog broda u teritorijalno more svoje ili treće države (čl st. 3. Konvencije o pravu mora). Ukoliko progon koji je na ispravan način započet u gospodarskom pojasu, bude prekinut u gospodarskom pojasu, ne može se više nastaviti. Progon broda u gospodarskom pojasu neizravno spominje i čl. 73. Konvencije o pravu mora koji ovlašćuje obalnu državu da može u gospodarskom pojasu poduzimati takve mjere, uključujući pregled, inspekciju, uzapćenje i sudske postupke koji mogu biti nužni radi osiguranja poštivanja zakona i propisa. Kazne zbog kršenja zakona i propisa o ribolovu u gospodarskom pojasu ne mogu uključivati zatvor ni bilo kakav drugi način tjelesnog kažnjavanja, osim ako nema drukčijeg sporazuma među državama. Ratnom brodu Konvencija o pravu mora daje specifične ovlasti i u Odsjeku 5. Međunarodna pravila i nacionalno zakonodavstvo za sprječavanje, smanjivanje i nadziranje onečišćenja morskog okoliša. Odredbe vezane za sprječavanje, smanjivanje i nadziranje onečišćenja morskog okoliša u gospodarskom 81

11 82 str. PRAVO teorija i praksa Broj 1 3 / 2018 pojasu navedene su u čl st kao i čl Konvencije o pravu mora 26. Isključiva ovlaštenja za poduzimanje ovih mjera Konvencija o pravu mora daje javnim službenicima, ratnim brodovima, ili drugim brodovima ili zrakoplovima koji nose vanjske oznake prema kojima se jasno raspoznaje da su u državnoj službi i koji su za to ovlašteni (čl Konvencije o pravu mora). ZAKLJUČAK Iz svega naprijed navedenog dobiven je općeniti uvid u institute ratnog broda i gospodarskog pojasa, kao i položaj ratnog borda u gospodarskom pojasu. Ratni brod jest institut koji je nedvojbeno stariji od gospodarskog pojasa, ali njegov status nije u potpunosti reguliran Konvencijom o pravu mora, već su neki dijelovi ostavljeni na volju nacionalnim zakonodavstvima. 25 Kada država ima ozbiljnih razloga vjerovati da je brod, koji plovi u njezinom isključivom gospodarskom pojasu ili u njezinom teritorijalnom moru, prekršio u isključivom gospodarskom pojasu primjenjiva međunarodna pravila i standarde za sprečavanje, smanjivanje i nadziranje onečišćenja s brodova ili zakone i druge propise te države, koji su usklađeni s tim pravilima i standardima i kojima se provode takva pravila i standardi, ta država može zahtijevati da brod dade informacije o svojem identitetu i luci upisa, svojoj posljednjoj i idućoj luci pristajanja, te druge relevantne informacije potrebne da bi se utvrdilo je li prekršaj počinjen. 4. Države donose zakone i druge propise i poduzimaju druge mjere da bi brodovi koji vijore njihovu zastavu udovoljili zahtjevima o pružanju informacija prema stavku Kada država ima ozbiljnih razloga vjerovati da je brod, koji plovi u njezinom isključivom gospodarskom pojasu ili u njezinom teritorijalnom moru, počinio u isključivom gospodarskom pojasu prekršaj spomenut u stavku 3., čija je posljedica veliko ispuštanje koje je prouzročilo ili prijeti da će prouzročiti znatno onečišćenje morskog okoliša, ta država može pregledati brod radi utvrđivanja prekršaja, ako je brod odbio dati informaciju ili ako su informacije koje je pružio očito u suprotnosti sa stvarnom situacijom, te ako okolnosti slučaja opravdavaju takav pregled. 6. Kada ima jasnih i stvarnih dokaza da je brod, koji plovi u isključivom gospodarskom pojasu ili u teritorijalnom moru neke države, počinio u isključivom gospodarskom pojasu prekršaj spomenut u stavku 3., čija je posljedica ispuštanje koje uzrokuje veliku štetu ili opasnost od velike štete obali ili povezanim interesima obalne države, ili bilo kojim bogatstvima njezinog teritorijalnog mora ili isključivog gospodarskog pojasa, ta države može, uz uvjet poštovanja odsjeka 7., kada dokazi to opravdavaju, pokrenuti postupak, uključujući zadržavanje broda, u skladu sa svojim unutrašnjim pravom. 7. Bez obzira na stavak 6., u svim slučajevima kada je odgovarajući postupak bio ustanovljen preko nadležne međunarodne organizacije ili je bio dogovoren na bilo koji drugi način da bi se udovoljilo zahtjevima koji se tiču polaganja jamstva ili druge prikladne financijske garancije, obalna država - ako je vezana tim postupcima - dopušta brodu nastavak putovanja. 26 Mjere za olakšanje postupka. Kada je pokrenut postupak na temelju ovoga dijela, države poduzimaju Mjere za olakšavanje saslušanja svjedoka i primitak dokaza podnesenih od vlasti druge države ili od nadležne međunarodne organizacije, te olakšavaju sudjelovanje u tom postupku službenim predstavnicima nadležne međunarodne organizacije, države zastave i svake države pogođene onečišćenjem kao posljedicom bilo kojega prekršaja. Službeni predstavnici koji sudjeluju u tim postupcima imaju prava i dužnosti predviđene unutrašnjim ili međunarodnim pravom. 82

12 83 str. Primjerice, autor smatra da bi pitanje vršenja djelatnosti vojnih vježbi i manevara u gospodarskom pojasu neke države trebali biti regulirani Konvencijom o pravu mora, odnosno čak posebnom Konvencijom o gospodarskom pojasu, a ne nacionalnim propisima, jer isto dovodi do pravne nesigurnosti. Ante Jelavić WARSHIP AND EXCLUSIVE ECONOMIC ZONE Abstract In this article, the author describes the institutes of warships and the exclusive economic zone, their origin and nature. A warship is a ship belonging to the armed forces of a state, carries external signs of belonging to a warship, is placed under the command of a person who is entered in the list of authorized officers or in another document of equivalent significance and has a crew subjected to military stalemate. The exclusiv economic zone is a 200 nautical mile belt, in which a coastal state exercises its sovereign rights. In this paper, considering the opinions of domestic and foreign scientists, as well as domestic and comparative legal solutions, the author will try to analyze the status of warships in the economic zone more closely, as well as make suggestions for its improvement. Keywords: warship, economic zone, military activity, right of persecution, right of navigation Literatura 1. American Law of war Manual, Department of Defense, June 2005, Preuzeto sa: 2. Arrington Yolanda R.: Coast Guard Ensign Gives Us an Inside Look at How this Research Cutter Works, Preuzeto sa: 83

13 84 str. PRAVO teorija i praksa Broj 1 3 / 2018 mil/2017/09/12/coast-guard-ensign-gives-us-an-inside-look-at-how-thisresearch-cutter-works/ 3. Capar, R.: Međunarodno pomorsko ratno pravo, Školska knjiga, Zagreb, Carić, A. : Brod u krivičnom pravu, Poslijediplomski studij Prava mora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Split, Colombos, J., (1961). The international law of the sea, New York, Longmans 6. Degan, Vladimir-Đuro (1985). Miroljubive upotrebe mora, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 35 (5-6) 7. Degan, V. Đ. Treba li proglasiti gospodarski pojas u Jadranskom moru, Zagreb, Uporedno pomorsko pravo, 31 (1) 8. Galdorisi, G. V., Kaufmann, A. G. (2001). Military Activities in Exclusive Economic Zone: Preventing Uncertainty and Defusing conflict, California Western International Law Journal, 4 (4) 9. Humanitarian Law in Armed Conflicts-Manual, Federal Ministry of Defence of Federal Republic of Germany, August Izjava Vlade Republike Bangladeš od 27. srpnja godine, Preuzeta sa: Izjava Vlade Republike Malezije od dana 14. listopada godine, Preuzeta sa: Izjava Vlade Republike Pakistan od dana 26. veljače godine, Preuzeta sa: Međunarodna pravila o izbjegavanju sudara na moru, Službeni list SFRJ, br. 60/ Odluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru, Narodne novine, br.157/ Oxman, B. H.: The regime of warships under the UN Convention on the Law of the sea,virginia journal of international law, Pirtle, C., (2000). Military Uses of Ocean Space and the Law of the Sea in the New Millenium, Ocean Development & International Law, 31, Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 14/ Pomorski zakonik: Urednički pročišćeni tekst, Narodne novine, broj 181/04,76/07, 146/08, 61/11 i 56/ San Remo priručnik o oružanim sukobima na moru (1994.), Preuzeto sa: 84

14 85 str. 20. Santiago Deklaracija iz godine, Preuzeta sa: edu/treaty-text/1952-declarationmaritimezonessptxt 21. Trumanova proklamacija od 28. listopada godine, Preuzeta sa: 85