I. PODACI O KONKURSU. 'lfnl. lafba rvl(l UNIVERZITET U BANJOJ LUCI FAKULTET : PRIRODNO-MATEMATICKI. CFNCl(A fllil8(f5iit"1t Y EAF,A 'E.

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "I. PODACI O KONKURSU. 'lfnl. lafba rvl(l UNIVERZITET U BANJOJ LUCI FAKULTET : PRIRODNO-MATEMATICKI. CFNCl(A fllil8(f5iit"1t Y EAF,A 'E."

Транскрипт

1 Obrazac - l UNIVERZITET U BANJOJ LUCI FAKULTET : PRIRODNO-MATEMATICKI 'E.NY6JIHKA CFNCl(A fllil8(f5iit"t Y EAF,A 'lfnl r$qiiii lr" I LL rtsrrr ,'" lafba rvl(l A?TI IZVJESTAJ KOMISIJE o prijavljenim kandidutima za izbor nustavnika i saradniku u zvanie I. PODACI O KONKURSU Odluka o raspisivanj u konkursa, organ I datum donosenj a odluke: oj Luci, 0204-'J od 27 0 Senat Univerziteta u B anj odluka:.2022 godine tj La taudnal umj etni dka ob last : Zoolog4a Naziv fakulteta: Prirodno-matematidki fakultet Broj kandidata koji se biraju Broj prij avlj enih kandidata Datum i mjesto objavljivanja konkursa: dine, Srpske" we stranica Uni veruiteta u B oj dnevni list Glas b anj Luci go Sastav komisije. dr Radoslav Deki6, redovni profesor, uza naudna oblast: Fiziologija Livotirya, Prirodno-matematidki fakultet Univerziteta u Banj oj Luci, predsj ednik 2" dr Rifat Stri;e5, redovni profesor, ula naudna oblast: Ekologija i zoologija, Prirodno-matematidki fakultet Univerziteta u Sarajevu, dlan

2 J dr Avdul Adrovii, redovni profesor vza naucna oblast: Biosistematika I ) morfologij a Zivotinja, Prirodno-matematidki fakultet Uni verziteta u Tuzli, dlan PrU avljeni kandidati. dr Dragojla Golub II. PODACI O KANDIDATIMA Prvi kanditlat a) Osnovni biografski Podaci : Ime rirne oba roditelja) i prezime: Dragojla (Mladen i Radosava) Golub (djevojadko Vukovi6) Datum i mjesto rodenja: Ptrj (Hrvatska) Ustanor-e u kojima je bio zaposlen: Radna mjesta: dlanstvo u naudnim i strudnim organizacij ama ili udruzenj ima: Univerzitet u Banjoj Luci, Prirodnomatematidki fakultet (od 'g'). asistent 2. docent 3. vanredni Profesor European Ichthyological Society Srpsko dru5tvo za zaltitu voda Srpsko biolosko drustvo DruStvo biologa u RePublici Srpskoj b) Diplome i zvanja: Osnovne studije Naziv institucije: Zvanje'. Mjesto i godina zaw5etka: Prosjedna ocjenarz cijelog studija: Postdiplomske studij e: Naziv institucije: Zvanje Mjesto i godina zavrsetka: Naslov zavr5nog rada'. Naudna/umj etnidka oblast (podaci iz diplome): Prosjedna ocjena: Univerzitet u Banjoj Luci, Prirodnomatematidki fakultet Profesor biologije Banja Luka, 2A0. 8,28 2

3 Doktorske studij e/doktorat: Naziv institucije: Mjesto i godina odbrane doktorske disertacija: Naziv doktorske disertacije: (podaci iz Naudna/umj etnidka oblast diplome): Prethodni izbori a (institucrla, zva7) u nastavna mane, godina naudna izbora) di Facolta di Universita degli studi Bari Matematiche, Fisiche e Naturali S clefize Bari (Italija), 2007 fish specles Study of some allochtonous tributaries (Bosnia and from Bardacha of ensurlng their Herzegovina) with the alm sustainable development Nauke o Zivotnoj sredini (Scienze Ambientali) Univerzitet u Banjoj L,ucL, Prirodno- 200 matematidki fakultet, asistent, Univerzitet u Banjoj Luci' Prirodnomatematidki fakultet, docent (uza naudna oblast Ekologija), 2008' Univerzitet u Banjoj Luci' Prirodnomatematidki fakultet, docent (uza naudna oblast Zoologija)' 200' Univerzitet u Banjoj Luci' Prirodnomatematidki fakultet, vanredni profesor (uza naudna oblast Etolo gij a, zaltita bi o diverziteta)' 207. Univerzitet u Banjoj Luci' Prirodnomatematidki fakultet, docent- reizbor (ulanau(ta oblast Zoolog4a),207 v)n auina/umjetniika djelatnost kandidata Radovi pnje poslj ednj eg IZ (,{avesti s}g radove svrs/ ane po kategorijama ilana I 9, tlt ilana 20.) Ichthyofauna of the wetland R., Dekii, R. (2008): la, Tursi, A', Carlucci,. \'ukor i6 Dragoj Journal of Fisheries, Vol' 66 Herzegovina). Croatian Bardada area (Bosnia and ecosr stem in the (l/: 89-i03 (0,75x0:7,5 bodova) J erko (206): Golub Dragoj lb, Pavlidevi6 53, Manojlovi6 Maja, Dekii Radoslav Savii Neboj mykiss' Wral.) from of rainbow trout ( OnchorhYnchus factor and organosomatic indices C ondititrn HusbandrY Vol. JZ Q stock. Biotechnol'og/ ln Animal brood (0,5x0=5 bodova) a J

4 . Mikavica, D., Golub Dragojla, Sukalo, G., Dmitrovid, D., Cviji6 Svjetlana, Sukalo, M' (203): nebulosus (Le Sueur, 89) na Morfometrijski i meristidki karakteri ameridkog somida Ameiurus podrudju modvarnog eko sistema Bardada. SKUP Vol' 5 ():23-28 (0,3x6:,8 bodova) 2. Sjenidid, J., Golub Dragojla, Sutalo G, Stevanovii, N. (203): Ptice gnjezdarice parkovskih ] powsina u Banjaluci' SKUP YoL 5 ():29-37 ' (0,75x6:4,5 boda) 3.SjeniEi6,J.,GolubDragojla,Sutato-G.,Sarkanovid,8-_(2_03):sastavvrstaibrojnostdaplji (Ardeidae) na barama uti*u fisi"u i Odmut kod Samca' SKUP Vol' 5 (): 39-46'(0,75x6:4,5 boda) 4.DekiiRadoslav,MajaManojlovid,JasnaFriBdi6,SvjetlanaLoli6,DragojlaGolub(206): MorphometricandPhysiologicalCharlteristicsofBrownTroat(Salmotrutta)fuomthePonor Rivir, Agro-knowledge Journal Vol'l7(j): 233'242' (0,5x6=3 boda) Iansa. Mikavica, D., Savi6, N., vazi6, B., vukovid Dragoila Q0o2): Rezultati proizvodnje duzidaste pastrmke (oncirhyn'chus myk*s,watt) u tavezima hidroakumulacije poljoprivreda, voi. sl e-ai: aor-a}4, Novi Sad, Srbija i crna Gora' Bodac-Banjaluka' ssvremena (0075x6=4,5 boda) 2.Radevi6,M.,VukovidDragojla(200a):IhtiofaunaBardade-ribeiribnjaci.Poglavljeu monografiji,,zivotu modvaril, (Life in wetland), LICENCE, LIFE Thild countries' str' 98-03', UrUariistieti ZavodRepublike Srpske' Banjaluka' BiH' (x6=6 boda) 3. Vukovid Dragojla (200a): Ribnjadarswo. Poglavlje u monografiji,,zivot u modvari,, (Life in wetland), LICENCE, LIFE Thifd countries,,i. t:+-t:s' urbanistidki zavod Republike srpske' Banjaluka, BiH (x6:6 boda). Vukovi6 Dragojlao Loli6 Svjetlana, Dekii, R., Sidak Svjetlana (2009): Sastav ihtiofaune t. konferencija o aktuelnim modvarnog Podrudja Bardada (BiH) kao indikator kvaliteta vode' 38-6, Zlatibor,Srbija' problemima kori5denja i za5tite voda VODA 2009, Zborskradova, str (0,75x5:3075 bodova) 2. pavlovi., B., Nevenka pavlovi6, vidovi6, S., Dragojla vukovi6,,:5tu, R', Filipovid' S'' smiljana paras, pajdin Radojka, sur.ao, G., Dmitrovie, J. izoosl: Endemidne wste i podwste Zivotinja skup sa medunarodnim znadalneza duvanje ui"tftt"g ii" erzitetarepublike Srpske. Naudno-strudni ude..em,,zaltitai zdravlje na radu i zatlita Livotne sredine"' zbomik radova' str' 50-57' Baqialuka, BiH. (0,3x5=,5 bodova) 3 Azra Bakrad-Be.iraj, Ivanc, A., Deki6, R., Jelena Boskovid, Dragojla vukovic (2009): Kemijski Sastavmesalipljenaizribnjakaiotvorenihvoda.uzgo;slatkovodneribeiribarsWou_gworenim vodama, stanje i p...p"t*iu savjetov*j; ;,toltt ouoaro- ribarsfiu Republike Hrvatske s 4. medunarodnim sudjelovanjem, Zbornik radova' str' 47'54'Vukovar' Hrvatska' (0r5x5=2,5 bodova) BoSkovic Jelena, Loli6 Svj ettana, Vukovi6 Dragojla Deki6, R., Ivanc, A., Bakrad-Bediraj Azta, gajenog (200e): Normalne hematolobke vrijednosti iipljena. fubarstvo IV medunarodna IT

5 konferencd a, Zbornk predavanja, str , fakultet, Beograd-Zemun, Srbij a. (0,3x5: bodova) 5. Golub Dragojla, Deki6, R., Sukalo, G', Sidak Svjetlana, Loli6 Svjetlana (202): Diverzitet faune 6. riba nekih pritoka rijeke Vrbas u indikacdi kvaliteta vode' 4' konferencija o aktuelnim problemima korisdenjaiza5titevodavoda20 2,Zbomkradova,str,97-l04,Divdibare,Srbija. (0,5x5=2,5 boda) Golub Dragojla, Dekii, R., sukalo, G., Sidak svjetlana, zivkovi6., D' (203): Sastav ihtiofaune vje$tadke akumulacije sretlani (Ldevde por.ij tuo indikator larfta vode' 42' konferencija o aktuelnimproblemimakori56enjaiza5titevodavoda203,zbomiikradova,str.8-86, Peruiac, Srbija. (0,5x5=2,5 boda), N{ikavica, D., Kosori6, D', Savi6, N., Vukovid Dragojla (2006) Rezultati ihtiolo5kog istrazivanj a rlteke Save u Bosni i Hercegovini od u5ia Une do u56a Vrbasa' Gospodarenje ribljim resursima u I Sava - IV Nacionalno zranstveno-strudno savjetovanj esa ribolovnim podrudjima Drava-Dunav a, str , Osdek, Hrvatska' medunarodnim sudj elovanjem, Zbornik priop6enj (0, 75x3=2,25boda) 2. \-ukori6dragojla,tursia.,carluccir.,dekicr.(2007):ichthyofaunaofthewetlandecosystem in the Bardacha area (Bosnia and Herzegovina). XII European congress of Ichthyology (ECI KI)' J Book of Abstract, pp.76, Cavtat, Croatia' (0,75x3=2,25 boda) Abazovi. Milana, Sukalo Goran, Dmitrovii Dejan, Golub Dragojla (205): Morphological and population characteristics of fre salamander (salamandra salamandra) from Banja Luka area (R.epublicofsrpska,BosniaandHerzegou*ul.u,International-syposiumofEcologistsof Montenegro _ The Book of Absfiacts and programme, p.p. 54., Ulcinj, Montenegro' (0,5x3=2,25 bodova). Svjetlana Durdevi6, Deki6, R', Dragojla Vukovi6, Ivanc, A. (2008): Kvalitet vode i morfolo5ke, meristidke i hematolo5ke karakteristike klena (Leuciscus cephalus)' Simpozijum biologa RS, str. 23'244,Banjaluka' BiH' SKUP 2, Zbornik radova, I (075x2=,5 bodova) 2. GolubDragojla,Mikavica,D.,Sukalo,G.,Ta5kovMarina(20):Morfolo5keimeristidke karalleristike bubrega domace svinje. II Simpozijum biologa RS, Zbornik radova, skup vol'4: 43-53, Banjaluka. RS. BiH' (0,75x2=,5 bodova) J Dragojla Golub, Ze jana Mari6, Goran sukalo, Svjetlana Cviji6, Radoslav Deki6 (206): Morfoloske karakteristike cobitis elongatoides i sabineiewia balcanica (cobitidae) iz rijeke Suturlije.IllsimpozijumbiologaiekologaRepublikeSrpske(SBERSzols),Zbornikradova, SKUP Vol. 7 (2) : 39'48' (0,5x2: bod) 4. Radujkovi6 Dajana, Goran sukalo, Dragojla Golub (206): Morfolo5ke karakteristike ribarice (Natrixtessellqta)izrijekeVrbasnauzempoaruejugradaB_lrlaluka.Illsimpozijumbiologai 5" ekologarepubtit<esrpske(sbers205),zbornikradova,skupvol.t(2): (lx24boda' Golub (20 6): MorfoloSka varuabilnost polni dimorfizam Tomii Selena, Goran Sukalo, Dragoj la (Salamandra salamundra) IZ okoline T 'esli6a. III Simpozijum biologa Sarenog dazdevnjaka Zbomik ekologa Republike Srpske (SBERS 20 5), radova, SKUP Vol. 7 (2)

6 (x2=2 boda) Savi6, N., Vukovid Dragojla QO02): Biotehnologij a uzgoia duzidaste Pastrmke. Mikavica, D., na ekolo5ki Podesnim lokalitetima hidrografskog (OncorhYnchus mykiss, Wall.) u kavezima na pragu tredeg milenija Znanstveni skup SA podrudja u Bosni i Hercegovini. Agrar medunarodnim udestvovanjem, Zbornik abstrakata' (xl= str. 46-4'l,Neum, FBiH, BiH. bod) Mikavica,D.,Savi6.N.,Vukovi6Dragojla(2003):MigracijepopulacrjeribeurijeciVrbasnakon formiranja hidroakumulu.i3u n*3u l,ota,ista iorpu Nlr. t.tttotogije i edukaciia u funkciji proizvodnje hrane - Naudno-strudno savjetovanje-ugfino.u Republike Srpske sa medunarodnim,r6.u6.*, Zbomikabstrakata, str.44,tesli6, RS' BiH' (x= boda) 4. NataSa Nikoli6, Mikavica, D., Dragojla vukovic (2005): Morfologija i morfometrija urogenitalnog I traktasarana(cyprinuscarpio,linnaeus,lt58)kaobiosistematskikaraktervrste.isimpozijum biologa Republike d;;. - zbomkabstrakata, str' 28, Banjaluka' Rs' BiH' (x= bod) 5.DragojtaVukovi6,Mikavica,D(2005):KarakteristidnalrerpetofaunaregijeBanjaluka.I Simpozijumuiorogun.puulikeSrpske,Zbamkabstrakata,str.20,Banjaluka,RS,BiH. (x= bod) 2.Mikavica,D.,Kosori6,D',Radevi6'M''Savi6'N''VukovidDragojla(2007):stanjeimjere unapredenjeriu*rwuurepublicisrpskoj.nauenapodr5karazvojnojstrategijipoljopriwede Republikesrpske-XllNaudno.strudnosavjetovanjeagronomaRepublikesrpske'Zbornik abstrakata, str. 28, Tesli6, RS, BiH' (0r5x=0r5 boda) J 6. Mikavica,D.,Kosorii,D.,Radevi6,M.,Savic.N.,VukovidDragojla(2008):IskoriStavanje vodnih resursa za gaierle ribe. Pravci razvoitapoljopriwede Republike Srpske - XIII Naudnostrudno savjetovanje agronoma Republike Srpste,u *.dunu,odnim ude56em, Zbornik abstrakata, str.57, Tesli6, RS, BiH. (0,5x:0,5 boda) Mikavica,D',DragojlaGolub,Sukalo,G.,SuzanaJovanid(200):Morfolo5keimorfometrdske karakteristike Skrga kod dvije ciprinidne wste riba, babuske (carassius auratus gibelio) i Sarana (cyprinus carpio). tt simiozijum biologa *.p"urk. Srpske, Zbomik abstrakata' str' 29-30' Banjaluka, RS, BiH' (0,75x=0075 bodova) 7 DragojlaGolub(200):Distribucijaiodnospolovasrebrnogkara5a(Carassiusaurqtusgibelio)u rijekama Maturi ibrzaji.i simpozijum "torogu n puttt. Jrptt",zbornlk abstrakata' str' 98-99' Banjaluka, RS, BiH. (x= bod) 8" Zivkovi6, D., Dragojla Golub, Deki6, R. (200): Diverzitet ihtiofaune vje5tadke akumulacije sredani (Laminci). I Simpozijum ekologa n p*uiil.. Srpske, zbomk abstrakata' str' 02-03' Banjaluka, RS, BiH' (x: bod) 9 DragojtaGolub(200):Populacdaameridkogsomi6a(Ameiurusnebulosus)urijekamaMaturii Brzaji(Bardada).ISimpozdum.t.otoguRepublikeSrpske,Zbomkabstrakata,Banjaluka,RS, BiH" (x= bod) I 0 Dragojla, Dmitrovi6 Dejan, Dordevi6 Sonja, Tomovi6 Sukalo Goran. MalidZa Sanja. Golub 5arenog Ljiljana (20 5): istrazivanja dazdevnjaka salamandra) na 6

7 podrudju Banjaluke. m Simpozdum biologa saletaka, str. 6 Banj aluka, RS, BiH. ekologa Republike Srpske (SBERS 20 s), Zbornik (0,3xl :03 bodova). Petkovi6 Maja, Golub Dragojla (205): Pregled stanja autohlonih animalnih genetidkih resursa Bosne i Hercegovine, III Simpozijum biologai ekologa Republike Srpske (SBERS 2ol5)' Zbornk sazetaka,str. 75, Banjaluka, RS, BiH' (x= bod) Institutional Capacrty Development in Environmental Sensitive Areas [LIFE. LICENSE: Local projekta Urbanistidki Zavod RS a.d, finansirano od strane BIJ,2002'2005 TCY/BI}Y04l, nosilac study with a holistic approach- Sava i ).. Managment of freshwater fisheries on bordering rivers - pilot Aquaplan Niva, NorwaY, 2003' Dunav, (Srbija, Hrvatska, BiH i Norve5ka), finansirano od strane _ iloi 4. roo, (Ramsar Small Grants Fund for wetland conservation and wise use): Restoration and Rehabilitation wetland Region Bardacha, Bosnia and Herzegovina' finansirano od strane Ramsar Smal Grants, ' Support to Bosnia and Herzegovina for the Revision of the National Biodiversity Strategy and Action Plan (NBSAP BiH) and Development of the Fifth National Report to the un convention on Biological Diversity (LTNCBD) (Podrska Bosni i Hercegovini u revidiranju Nacionalne strategije bioloike \ pejzazneraznolikosti i izrada petog nacionalnog izvje3taja) nosilac NVo CENER 2' finansirano od strane LTNEP, ' (4x3=2 boda). Procjena sastava ribljih populacij a kao indikator kvaliteta vodotoka sliva Vrbasa na Podrudju Banjaluke, finansirano od strane Ministarstva nauke i tehnologije RePublike Srpske, Yalorizactla, potencijali i oduvanje modvarno-barskog ekosistema GromiZelj kod Bijeljine' finansirano od strane Fondaza za5titu Zivotne sredine Republike Srpske, L 3. EkoloSka istrazivanja biodiverziteta za5tiienog podrudja za odrlwo kori5denje prirodnih resursa (EKOBIO2020), finansirano od strane Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske, (3x3:9 bodova) l. Program za eksploatacij u i unaprijedenje ribljeg fonda na lokalitetima-uspor hidroakumulacij e (lokalitet KoPadi), Podrudj e u56a Lima i Pribransko Podrudj e, finansirano od strane MH "ERC" a'd' Trebinj e ZP "Hidroelektrane na Drini", 2009'200. endemidnih Predstavnika 2. Reproduktivne odlike i mogudnosti odrzavanja genofonda PoPulacija Luci, finansirano od Republike SrPske, nosilac Prirodno-matematidki fakultet Univerziteta u Banjoj strane Ministarstva nauke i tehnologije RS, ' Krupi, nosilac Prirodno- 3. Utwdivanje koncentracij e olova u hidrolo5kom podrudju Manjade i rijeci Ministarstva nauke i matematidki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, finansirano od strane tehnologije Republike Srpske, I Republike vrsta u cilju sastav ljanj crvene liste flore I faune 4 Taksonomska geografska procj ena Srpske, nosilac Institut ZA gradevinarstvo finansirano od strane Ministarstva,.lG"d.o.o., ZA RS, prostorno uredenje, gradevirarstvo ekologiju

8 (4x:4 boda). Glavni i odgovorni urednika rru.rdno-r*6 'opisa Prirodno-matematidkog fakulteta u Banjoj Luci,,SKUP" (od 205.) (3 boda) III Simpozijuma biologa i ekologa. Urednik Zbomika radova.205. godine u Banjoj Luci, 205' odrzanog od 2.. do l4' Republike SrPske (SBERS 205)' (2 boda) Kateeoriia 42 - Kratko ili prethodno saon5tenie: l. Mikavica, D., Vukovid Dragojla (zootvrorphologic variations in the kidney of carp (Cyprinus carpio, L. l75g) from the saniiani qri p*a-rriieior. Icht,yologia, Acta Biologica lugoslavica'. l'ol.35 (): (x= boda) Goran sukalo, sonja Dordevi6, Dragojla Golub, Dejan Dmitrovid, Ljiljana Tomovid (203): Novel, non-invasive method for distinguishing the inaividuals of the fire salamander (salamandra salamandra)incapture-mark-recapturestudies.actaherpetologicavol.s():4-45 (0,5x=0,5 bodova) 3,35 UKUPAN BROJ BODOVA: Radovi poslij poslednj eg izboralrcizbota njihov lcratak prikaz i broi bodava svrstanih po kategorijama iz (l'iavesti sve radove, dati ilana 9. ili ilana 20.). Dragojla Golub, Svjetlana Loli6, Dejan Dmitrovi6, Radoslav Deki6, Goran Sukalo, Svjetlana Cviji6 (20 8): PhYsical, Chemical, and Biological Indicators of the Jablanica River Water Quality (RePublic of SrPska, Bosnia and Herzegovina)' Water Research and ll-8 Tokom 206. i 208. godine vr5ena su istrazivanja kvaliteta vode na bazi fizidkih, skih kao i odredenih biotidkih elemenata (fitobentos, makrozoobentos i ihtiofauna) hemrj Jablanice. Jablanica je desna pritoka rijeke Save, duga oko 35 km, a ditavo slivno rijeke podrudje ove ri eke nalazi se u Republici Srpskoj' Cilj ovog radaje bio da se na osnovu kvaliteta vode, u skladu sa ODV, utvrdi trenutno stanje kvaliteta odabranih Parametara statusa vode. Vrijednosti vedine analizir arih fi zi dko -hemij skih vode kao i ekolo5kog Rezultati dobijeni rta osnovu parametara ukazivali su na I i II klasu kvaliteta vode' kvalitativnog i kvantitativnog sastava fitobentosa, makrozoo,bentosa i ihtiofaune, kao i Jablanice odgovara betavrlj ednosti saprobnih indeksa, ukazivali su na to da voda rijeke mesosaprobnim vodama. Ovakvi rezultati Pokazuju da je voda ove rijeke La jasan znadaj u odrzavanju div erziteta Sire g Podrudj a zadovoljavajuiem nivou i da ima sliva rijeke Save. (0,3x0=3) 8

9 . Dragojla Golub, ukalo G., Ranitovi6 Maja (20 7): Morfometrija digestivnog SKUP, VoL 8(): DOI: trakta nekih ciprinidnih vrsta riba iz rijeke Save' /SKP G IJ oyom radu se daiu podaci o nekim morfometriiskim osobinama digestivnog trakta kod tri omnivorne ciprinidne vrste riba, babuike (Carassius gibelio), klena (Squalius cephalus) i plotice (Rutitus virgo) iz riieke save, ksko bi se dobijeni podaci doveli u vezu sa vrstom hrane koiu ove ribe koriste. Jedinkama je izmierena standardna duiina tiiela' masa tijela, duzina digestivnog trakta i masa digestivnog trakta. Kod babuike su utvrdene najvete vrijednosti duiine digestivnog traha u odnosu na standardnu duzinu tijela (48j,6%o) ito govori u prilog tome da biljna komponenta ima znaiainu ulogu u nienoi ishrani. Kod klena i plotice uoiene su dosta niie vriiednosti (57,4lo/o, odnosno 5 I,l %') ito uputuje na vete uieite animalne hrane u njihovoj ishrani. Kod sve tri analizirane vrste riba utvrdena je visoka pozitivna korelaciia izmedu standardne duiine tijela i duiine digestivnog traha, kao i izmedu mase tiiela i mase digestivnog tralcta. (x6=6) Z. Dragojla Golub, Marija Bukva, Sukalo G. (207): Morfometrijske karakteristike digestivnog trallca Skobalja (chondrostoma nasus) iz rijeka vrbasa i Une. 9KUP, Vot. 8(2): DOI: I/SKP G tj radu su dati podaci ispitivanja morfometrijske varijabilnosti digestivnog trakta ikobalja (Chondrostoma nasus L., 758) iz riieka Vrbas i Una (slivno podruiie riieke Save)' Totalna duiina tijela, standardna d,uiina tiiela, naiveta visina tiiela, masa tiiela, duzina digestivnog traha i masa digestivnog trakta su izmierene kod 60 jedinki ikobalja (35 iz rijeke Vrbas i 25 iz rijeke Une). U cilju analize tjelesnih koeficiienata kondicije i trofiike kategorizacije ikobalia, izraiunati su Fultonov kondicioni fahor (K) i zilerov ili digestivno-somatski indel<s ILV). ve6e vrijednosti kako duzine tako i mase digestivnog traha uoiene su kod ikobalja iz rijeke Vrbas pri iemu su statistiiki znaiaine razlike ustanovljene i za duzinu digestivnog traha (p:0,053) i za masu digestivnog traha (p:0,0000). [Joiena je i veta srednja vriiednost relativne duiine digestivnog trakta u odnosu na standardnu duzinu tiiela kod jedinki iz riieke vrbas (2,7: I) u odnosu na one iz rijeke une (2,5:t). Kod ikobalia iz oba istraziyana vodotoka utvrdena je jaka pozitivna korelacija (>70%o) izmedu standardne duiine tiiela i duiine digestivnog trakta, kao i izmedu mase tijela i mase digestivnog trakta. Vriiednosti dobijene za Fultonov kondicioni faktor ukazivale su na dobro kondiciono stanie riba, a Zilerov indeks ukazivao ie na tipiinu herbivoru vrstu. (x6=6) 3. Katarina Ne5kovi6, sukalo G., Dragojla Golub (208): Morfoloska varijabilnost i polni dimorfrzam Sarenog dazdevnjaka (Salamandra salamandra) sa planine Ozren. SKUP, Vol. 9(2) 3-5. DOI: 0.72s/SKP N 9

10 U radu SU prezentovani podaci o morfoloikoj varij'abilnosti I polnom dimorfizmu iarenog daidevni 'aka (Salamandra salamandra) SA planine Ozren (Republika Srpska, BiH) Terenska istraiivanja provedena SU tokom 20I5, i 20I 6. godine u prolj'ece I jesen. Llkupno je uzorkovano I premj'ereno 5 6 adultnih j edinki J J, muzjaka I 2J a ienke. Analizirano j e I 4 morfometrij 'ski h karaktera, masa tijela I jedna meristiikn karakter'istika. Prtmj t-testa ustanovliena j, e statistiiki znaiajna razlika izmedu polova ZA masu enom rijela, duiinu iake, duiinu stopala i duiinu kloake. Na osnovu analize broi'a nabora SA lijew desne strane tijela ustanovlieno e da taj broj varira od osam do I ) pri cemu SU i rto.i:ctstuplj enij e b ile edinke SA I 0 i I I nabora. Evidentna e i asimetrija u broju nabora t-_nteqll I ii et,e desne strane tijela 45% j edinki imalo je nej'ednak broj nabora. U vezi SA obojenosti dorzalne strane tijela najzastupli' enije SU bi,le jedinke SA difuzno rasutim Zutim mrljama G6%), dok je u pogledu obojenosti ventralne strane tijela primijetena najveta :ctstupljenost jedinki SA iutim mrljama (5 6%,). Sto SC tiie oboj'enosti mandibule, sarom na obodu vilice (63 %o) statistiiki tloninirctle su iedinke sa isprekidanom iutom :nctia,ine razlike izmedu Polova t'erttrctlne str me tiiela i obojenost donie vilice' konstatovane SU za obojenost (x6=6) 4. Dragojla Golub, Marija Bukva, Radoslav Deki6 (209): MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS AND CONDITION OF BLEAK ALBURNUS ALBURNUS (TELEOSTEI; CYPRINIDAE) FROM THE BOSNA RIVER. SKUP, Vol' l0(): DOI: l/skpenl G (J ovom radu autori daju podatke o morfoloikim (morfometriiskim i meristiikim) karaherima, Fultonovom kondicionom falaoru (K) i duzinsko-masenim odnosima kod uklije (Alburnus alburnus) iz riieke Bosne. uzorkovanje riba provedeno ie u decembru 206. godine i tom prilikom uhvatena ie ukupno 0 individua ukliie. Ukupno je analizirano 4 morfometrijskih, iest meristiikih karahera kao i masa tiiela. Na osnovu morfometrijskih karaktera, konstatovano ie da u populaciii ukliie iz riieke Bosne dominiraju jedinke maniih tjelesnih dimenzija, ito se objainiava periodom godine (zima) i dijelom vodenog toka gdje je uzorkovanie vrieno (priobalni, pli6i dio)' Dobiiene vrijednosti Fultonovog faktora kondicije ukazuju na to da su uklije iz riieke Bosne bile u relativno slabom kondicionom staniu (0,6), dok ie parametar b ukazivao na negativan alometrijski tip rasta (b:2,8865), odnosno ribe u uzorku karakterisao ie intenzivniii duiinski nego maseni rast. Rezultati dobijeni analizom meristiikih parametara uglavnom se uklapaju u do sada poznate podatke iz literature' (x6=6) 5. Svjetlana Cviji6, Dragojla Golub, Goran Sukalo, Radoslav Deki6, Desanka Kosti6, Branko Miljanovi6, vera Kanlid (2020): ICHTHYOFALTNA OF LOWER PART OF THE VRBANJA RIVER (THE REPUBLIC OF SRPSKA,B&H). Acra 0

11 ScientiJica Balcanica, (l): 6l-72. D' Ol: 0.725/SKP C Autori navode da diverzitet slatkovodne ihtiofaune Bosne i Hercegovine (BLII) broji oko l 7 (pod)vrsta riba i iini oko 20ok evropske slatkovodne ihtiofaune. Sliv rijeke Vrbanie nalazi se u sredisnjem dijelu BiH i jedan je od autohtonih slivova u Republici Srpskoj. Rijeka Vrbanja jedna je od najvetih d.esnih pritoka rijeke Vrbas, pri iemu duiina donjeg dijela toka iznosi oko 28 tcrn. Ihtioloika istraiivanja donjeg dijela toka riieke Vrbanje provedena su tokom 203. godine na tri lokaliteta, a uzorkovanie je vrieno eleldroagregatom za lov ribe ELT 62 II GI, 3 kw. Konstatovan ie larulitativnokvantitativni sastav ihtiofaune kao i odredeni indeksi diverziteta (Simpsonov indeks, Senon-Viverov indelrs, indeks dominantnosti i Sorensenov indeks sliinosti). Ustanovljeno je da donji dio toka rijeke Vrbanje naseljava 0 vrsta riba iz tri familiie (Cyprinidae, Cobitidae i Percidae), pri iemuie familiia Cyprinidae pokazivala naivete bogatstvo vrsta' Yrste laje su domtnirale kako sa broiem iedinki, tako i biomasom bile su Barbus balcanicus i squalius cephalus, ito se umnogome razlikuje od ihtiofaune koia je naseljavala isto podruije sredinom 20. vijeka. Ovakav sastav ihtiofaune donjeg diiela toka rijeke l/rbanje dovodi se u yezu kako sa fahorima Zivotne sredine tako i sa uticaiem odr e denih antr op o genih ahiv no st i. (0,3x6=L8) ia2-p edni nauini u casodlsu nacionalnog aiaia ili tto teu monografiii istog ranga. Alen Baj rii, Amna Saki6, Edina Hajdarevi6, Avdul Adrovi6, Isat Skenderovi6, Dragojla Golub (2020) GEOMETRIC MORPHOMETRY IN ICHTHYOLOGICAL RESEARCH. Acta Scientifica B alc anica, I (2) : 3 5 -a6. DOI: iskp20 I I Autori daiu podatke o primjeni geometrijske morfometriie u ihtioloikim istrazivaniima. Navode da se kao standardna metod.a u istrqzivanju morfometrijskih karakteristika organizama dugo vremena primjenjivala klasiina morfometrija. Medutim, u zadnie dviie decenije 2" vijeka aktuelizirana je primjena geometriiske morfometrije zbog doprinosa rjeienju mnogih bioloikih problema, naroiito u pogledu napredniie kvantitativne analize oblika organizama. Nien ramoi prati razvoi novih tehnologija i to prvenstveno raiunarskih sofnera. Geometrijska morfometrija moie se definisati kao fuzija geometriie, biologije i informatike, te omogutava prouiavanje bioloikih oblika u dvodimenzionalnom ili trodimenzionalnom prostoru. Morfometrijski karakteri oznaiavaiu proporcije tiiela i pojedinih dijelova tijela koji se mjere upotrebom odredenih miernih jedinica. Cili ovog rada je predstavljanje geometrijske morfometrije i obiainjavanie njene primiene u ihtioloikim istraiivanjima, te ukazivanje na njene prednosti i mogutnosti, na prahiian naiin' (o'3x6=l'8)

12 -Nr cielini z. Radoslav Deki6, Jasna FriSdi6, Maja Manojlovii, Svjetlana Loli6, Dragojla Golub (207): Ichthyofaunal diversity oh the Drinjada catchment area' vii International SyposiumofEcologistsofMontenegroTheProceedings,Sutomore' Montenegro, P.P (,- otont radu istraiivana je ihtiofauna sliva rijeke Drinjaie. Rijeke Zeleni Jadar i studeni Jtrclur glovne su pritoke rijeke Jadar, koja je lijeva pritoka rijeke Drinjaie' Elektroribolov tthtn.l.ier.le u clecembru 206. Najveti diverzitet vrsta zabiljeien je u riieci Driniaii gdie je ur\'t'lleno osant trsta riba. U rijeci Jadar identifikovano je iest vrsta riba' dok je u Srtt,ienont Jsclrtt prisutna samo jedna vrsta. Sve iclentifikovane vrste riba bile su Lttttollrotle. clok alohtone i invazivne vrste riba nisu prisutne. Prema saprobnom sistemu' Dr.iitioict i Jadctr stt kategorisani kao B-mezosaprobni (ll klasa kvaliteta vode)' a Studeni Jtttlcu' koo oligosaprobni (t klasa kvalitetavode)' (nije kategorisano) 2. Golub Dragojla, Dekii, Radoslav, Sukalo, Goran (203): Ihtiofauna rijeke Jablanice 6"p"Utit u Srpska, BiH) kao indikator kvaliteta vode. 47. konferencija o aktuelnim temama koris6enja i zastite voda voda 208, Zbomtkradova, str' , Sokobanja, Srbija. Autori daju rezultate ihtioloikih istrazivanja provedenih 206. godine na riieci Jablanici (pritoka save) koja ukazuiu na prisustvo jedne vrste agnata i l6 vrsta riba. Kvalitet vode ispitivanog vodotoka, odreden na osnoyu indikotorskih vrsta riba kao saprobnog pokazatelja ukazuie na vodu B mezosaprobnog statusa pri iemu se indelcs saprobnosti' u zavisnosti od lokaliteta, kretao od,76 do l,g0' Na osnovu dobijenih rezultata ustanovljeno ie da se voda ispitivanih loknliteta riieke Jablanice karakteriie zadovoljavajutim kvalitetom. Riieka Jablanica ima ulogu u odrzavanie postoieteg diverziteta ihtiofaune iireg slivnog podruija, znaiaina ie i kao mrijestiliina zona mnogih vrsta koje migriraiu iz riieke Save, a svakako predstavlia podruiie atrahivno za sportski ribolov' (x5=5) t6- izvoda radova. Avdul Adrovi6, Dragojla Golub, Radoslav Deki6 (207): Distribution of an invasive fish specie s Pseudorasbora parva (Telostei: cyprinidae) in Bosnia and Herzegovina). VII International Syposium of Ecologists of Montenegro - The Book of Abstracts and Programme, p'p'94', Sutomore, Montenegro' U ovom radu daju SC podaci o bezrib tcl (Pseudorasbora parva). U Evropi je prvt put zab itjezen I 96I godine u j uinoj Rumuniji i AIbaniji. Prvi zapis o P parvi u bivioj t2

13 Jugosl' evidentiran I godine na jezeru (Crna Gora). Prva pojava ove avut l e Bosni I Hercegovini zabiljezena e I980-ih godina (sliv rijeke Save). U ovoj studii vr'ste u I koriiteni dostupni podaci I rezult'ati istraiivanja SA razli'iitih I,okal,iteta u Bosni SU Hercegovin i, od I99'9. do 20I 6. Godine. P parva SC smatra alohtonom rt,bljom vrstom iija invazij' predstavlja prijetnju diverzitetu autohtone t,htiofaune u Bosni a I Hercegovini. (x3=3) 3. Golub Dragojla, Svjetlana Loli6, Dejan Dmitrovi6, Goran Sukalo, Radoslav Deki6 tzofgli Biolo5ki elementi kvaliteta vode vjestadke hidroakumulacije Drenova (Republika Srpska, BiH). Drugi kongres biologa Srbije, Knjiga saletaka' Kladovo, Srbija. (J radu se daiu podaci o uieitaikoi hidroakumulaciji Drenova' PovrSina akumulacije inosi 85 ho, a vodom se snabdijeva iz riieka Drenovica i vijaka. Hidroakumulaciia ima viiestruku ulogu: zaitita sliva rijeke Vijake od poplava, obezbiedivanie vode za prnjavorski ribnjak, vodosnabdijevanje opitine Prniavor kao i sportski ribolov (alatmulacija ima status ribolovnog revira). Imajui na umu multifunkcionalnost ove ujeitailre hidroakumulaciie, tokom 207. godine izvriena su istrazivanja fitoplanktona' zooplanhona, makrozoobentosa i ihtiofaune. Na osnovu dobiienih rezultata (walitativni i lcvantitativni sastay, saprobni indeks po pantl-baku, senon-viverov indeks) ustanovlieno je da voda hidroakumulaciie Drenova ito se tiie planktonske zaiednice odgovara prelazu od oligosaprobnth ka mezosaprobnim vodama, dok malcrozoobentos i ihtiofauna uputuju na B mezosaprobnu vodu. (or5x3=r5) 4.GolubDragojla,Duri6Gordana,Nikitovi6Jelena,Maleti6Zorat(208):State and recommendations for the sustainable use of animal genetic resources as a componentofagrobiodiversityinrepublicofsrpska.internationalconference NISEE (Nature in Southern and Eastern Europe Diversity, State and Governance) Book of Abstracts, pp.j 5 U radu autori daiu podatke o authtonim iivotinj 'skim genetiikim resurslma (Zcn) Srpske. Prema releventnim zakonima R,S, prihvateno e I zaltiteno I 0 Republike vlaiitka, podveleika I kupreika ovca autohtonih rasa Zivotinj'a (gataiko govedo, buia, pramenka, balkanska koza, bosanski brdski konj, mangulica, kokoi po'grmuia i lcranj,'ska Premda zastarjeli I iesto nepotpuni, dostupni podaci o ukupnom broju edinki piela). populacij' da vecl broj danas pojedinih rasa Zcn u fts, kno i o veliiini njihovih a g,ovore le ugroien Initiino ugroien. Tokom posl'ednjih decenija, evt'dentno j e smanjenje kako broja i tako broja pojedinih rasa ZGR, a raz,lozi ZA takvu situaciiu I,eze u rasa jedinki druitveno-ekonomskim promj'enama u polj'oprivrednoi pralcs I I strategiji stoiar 'stva, promj enama u ruralnim podruijima, ratnim dejavanjima, pos ijeratnim migracijama seoskog iitva ali u nepostojetim I neadekvatnim propisima ZA zaititu autohtonih stanoyn I Zcn. Mjere ZA oiuvanje autohton ih Zcn malobrojne su. In-situ zaitita SE odvija 3

14 uglavnom ivou poj'edinaca il, manjih udruzenja, a veoma mal, broj rasa gaji SC na na n farmama. U RS ne postoji banka gena ZA oiuvanj'e ZGR, ali ni bilo koji drugi oblik ex-situ :ctitite, Ex-situ in vtvo model oiuvanja zastuplj'en j e samo u C,entru ZA razvoj I unapredenie sela-rec,,manjaia", Bania Luka' (0,75x3=2,25) Katesoriia 20 - Realizovan meilunarodni nauini proiekat u svoistvu saradnika na proiektu. GZ (German Development Cooperation), Regional Rural Development Standing Working Group (SWG) of South Eastern Europe: Rural Development through Integrated Forest and Water Resources Management in Southeast Europe (LE[W-W), (3 boda) )', an acionalni aucnr u na proiektu. Komparativna istrazivanja hematologije autohtonih wsta riba i kvaliteta vode, nosilac prirodno-matematidki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, finansirano od strane Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske, ' 2. Endemidne wste riba Republike Srpske - distribucija, karakteristike stanista i fiziolo5ka igrahivanj4 sufinansiran od Ministarstva za naudnotehnoloski tazvoj, visoko obrazovanie i informaciono drustv o, ' 3. Distribucija, ekologija i konzervacija zmija na podrudju Istodne Hercegovine' sufinansiran od Ministarstva za naudnotehnolo5ki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono drustvo, Izrada sestog nacionalnog izvjestaja Bosne i Hercegovine prema Konvenciji o biolo5koj raznolikosti, CBD, GEF, UNDP,209' (4x=4 boda) Kategoriia 26 - Uredivanie nauinog iasopisa nacionalnos znaiaia " Glavni i odgovorni urednik naudnog dasopisa ACTA SCIENTIFICA BALCANICA (bivsi SKUP) Prirodno-matematidkog fakulteta (205- ) (3 boda) Katesoriia 42 - Kratko ili prethodno saop5tenie t. C** Sukalo, Dejan Dmitrovii, Dragojla Golub (208): First record of the weatherfish Misgurnus fossilis (Linnaeus, 758) from the Adriatic Sea catchment area in Bosnia and Herzegovina. Ecologica Montenegrina, lb 26-28' Correspondence paper. l4

15 l.j ovom radu autori daju podatke o prvom nalazu iikova Misgurnus fossilis (Linnaeus, l75s) iz slivnog podruija Jadranskog mora u Bosni i Hercegovini. Prema dostupnim podacima, ova yrsta ribe naseljava iskljuiivo slatke vode dunavskog sliva, prvenstveno slivno podruije rijeke Save. Tokom terenskih istraiivanja provedenih 208. godine na podruiju Nevesinja, ulovljeno je jedinki ove vrste ribe na lokalitetu Srednia Voda' Smatra se da je iikov u ovo podruije dospio putem namjerne ili nenamjerne introdukciie. (x= bod) T KUPAN BROJ BODOVA: g) Obrazovna djelatnost kandidata: Obrazor na djelatnost Prije Po sl e dnj e g izb or ah eizb or a /-\ar.esrl.r.e ctktitnosti (publikacije, gostujuta nastava i mentors\o) svrstanih po kotegorijarna iz ilana 2.) 2 Dragojla Golub (20 6): EKOLOGIJA ZA studente utiteljsrkog studij I predskolskog vaspitanj a. Prirodno-matematidki fakultet Univerziteta u Banj oj Luci. (x6:( bodova) Kategoriia 0 - Drugi oblici medunarodne saradnie f nce (Japan t t..*tionut C*peration Agency) Region focused ffaining program, boravila u Japanu kao udesnik programa,,wetland Conservation for Southeast European Countries" ( do I ) 4. Western Balkans Capacity Building Workshop on Indicators as part of NBSAP updating, Konjic, Bosna i Hercegovina (9' ) (2x3:6 boda) Kategoriia 3 - Mentorstvo kandidata za stepen drugos ciklusa l. Sukalo Goran:,,Morfolo5ka varijabilnost i populacione karakteristike ribarice Q'{atrix tessellata) na podrudju donjeg toka rijeke Vrbanje"; komisija: dr Ljiljana Tomovid (mentor), dr Dragojla Golub (mentor) i dr Dragan Mikavica, Prirodno-matematidki fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci,202. Z. petkovic Maja: "Identiflkacija i valorrzacija postde6ih autohtonih Zivotinjskih genetidkih resursa u Bosni i Hercegovinio'; komisija: dr Dragojla Gotub (mentor), dr Ivica Radovi6 i dr Nevenka Pavlovid; Prirodno-matematidki fakultet, univerzitet u Banjoj Luci, 205. (2x4:8 bodova) Katesoriia 4 - dhn komisiie za odbranu rada drugos ciklusa. Branko Bek,,Komparativne specifidnosti digestivnog trakta nekih salmonidnih i ciprinidnih wsta riba,,; komisija: dr Dragan Mikavica (mentor), dr Azl:a Balaad-Be6iraj, dr Neboj5a Savi6, dr Dragojla Golub; Poljopriwedni fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, Irma ldanovii: "Indeksi organa i leukocitarna formula Squalius cephalus (Linnaeus, 758) iz dva vodotoka sliva rijeke Vrbas"; komisija: dr Radoslav Dekid (mentor), dr Dragojla Golub, dr Svjetlana LoliC; Prirodno-matematidki fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, Svjetlana Cviji6: "Ihtiofauna donjeg toka rijeke Vrbanje u bioindikaciji kvaliteta vode"; komisija: dr Desanka Kostii, dr Branko Miljanovii (mentor). dr Dragojla Golub, dr Tamara Jurca; 5

16 4. Prirodno-matematidki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, 206. NataBa Lukid: 'okaralc'erizacija proteina skeletne muskulature i jetre Republike Srpske"; komisija: dr Dragojla Golub, dr Biljana Kukavica Dekii; Prirodno-matematidki fakultet, univerzitet u Banjoj Lttci, 206. (4x2:$ bodova) Kateeoriia 8 - Mentorstvo kandidata za zavrsni rad DrYog ciklusa I. Daki6 Aleksandra (Sp Biologija), Struktura naseua riba kao bioindikator kvaliteta vode rijeka Suturlije i Crkvene, Sarkanovic Branimir (Sp Ekologij a i zahtitazivotne sredine), Stanje i dinamika brojnosti daplji (Ardeidae) na Velikoj Ti5ini kod Samca, 20' 3. Stevanovic Nikola (Sp Ekologij ai zahtitazivotne sredine), Ptice gniezdarice zelenih powsina u Banjoj Lnc Ivanovid Marija (Sp Ekologij a i zaitrta Zivotne sredine), Introdukovane wste riba Drine i procjena nj ihovog uticala, Kos Mirjana (Sp Biologija), Morfometrijske i meristidke karaktersitike gatadke gaovice (Telestes metohiensis, Steindachner, l90l) iz rijeke Musnice, Abazovi6 Milana (Sp Biologija), Morfometrija i ekologija Sarenog dadzdevnjaka Salamandrq s alamndr q (L. 75 8) iz okoline Banj aluke, 20 I 3' 7. Radovanovid Lidda (Sp Ekologija i zastita Zivotne sredine), Ekoloska karakterizacija rijeka sliva Vrbasa na osnovu sastava zajednice riba,20l3' g. Radujkovid Dajana (Sp Biologija), Morfoloske i meristidke karakteristike ribarice (Natrix tesselata) iz rijeke Vrbas (uze podrudje grada Banjaluka),203' g. Tomii Selena (Sp Biotogija), Varijabilnost morfometrijskih karaktera Sarenog daidevnjaka (Salamandra salamnadra) sa nekoliko lokaliteta okoline Tesli6a, 203' 0. Marii Leljana(Sp Biologija), Komparacija nekih morfometrijskih i meristidkih karakteristika kod wsta familije Cobitidae (vijuni) iz rijeke Suturlije, 203'. Ranitovii Maja(SP Biologija), Karakteristike digestivnog trakta nekih ciprinidnih wsta riba, Eekic Tatjana (Sp Ekologija i zaltita Zivotne sredine), Ihtiofauna vodotoka Swakava kao indikator kvaliteta vode, Milidii Marko (Sp Ekologij a i zatita Zivotne sredine), Ihtiofauna rijeke Suturlije i procjena njenog ekolo5kog statusa, IliC Maja (Sp Ekologija i zaltita Zivotne sredine), Ekoloska karakterizacija rijeke Save na podrudju BiH na osnovu sastava zajednice riba, 205' 5. Curi6 Ana (Sp Biologija), MorfoloBke i ekolo5ke karakteristike obidne de5njarke Pelobates fuscus (Anura, Pelobatidae) iz srednje Posavine, 205' 6. Bursad Svjetlana (Sp Ekologij a i zaititazivotne sredine), Ihtiofauna rijeke Vrbanje na podrudju grada Banjaluke, puvada (Londina) Duska (SP Ekologij a i zaltita Zivotne sredine), Stanje diverziteta ihtiofaune sliva rijeke Bosne, 205. lg. Kovadevi6 MiloS (Sp Biologija), Morfometrijske i meristidke karakteristike ribarice i bjelouske (Natrix tesselata i N. natrix) iz rijeke Sane, 205' 9. Ne5kovi6 Katarina (SP Ekologij a i zaltita Zivotne sredine), Varijabilnost morfometrijskih karaktera Sarenog dazdevnjaka (salamandra salamandra) iz okoline Doboja, Brborovi6 Milica (Sp Ekologij a i zainta Zivotne sredine), Invazivne wste riba sliva rijeke Vrbas i uticaj na autohtonu ihtiofaunu Malijevi6 Branka (Sp Ekologij a i zaiahzivotne sredine), Ekolo5ka karal<terizacija sliva rijeke Vrbanje na osnovu zajednice riba bezrepih vodozemaca (mentor), dr Radoslav r6

17 (2x:2 bod) U zvanju asistenta, Dragojla Golub izvodila je vjezbe iz predmeta opsta zoologija' U zvanju docenta zattltt naudnuoblastzoologrja,drdragojlagolubrealizuj.litil.realizovala)nastawizpredmetazoologija hordata, Zoologiiahordata t, ioitoga hordata Z i etotogija i razrovrsnost hordata' na Studijskim programima Biologija i Ekologija i zaltkazivotne sredine' vrednovanje nastavnilkih aktivnosti (ilan 25. Pravilnika o postupku i uslovima izbora nastavnika i saradnika na univerziteta u Banjoj Luci); studentska anketa-prosieina ocjena za Skolsku ' 20t320 t4 i204205: ena Predmet 4,5 hordata 4,64 a hordata 4,59 Zoologija hordata2 4,39 i raznovrsnost hordata ednost 4,53 (0 bodova) Tokom svog profesionalnog angalmanana Univerzitetu u Banjoj Luci dr Dragojla Golub obavlja (ili je obar-jaa) i niz funkcija: a a a a a Sef Katedre za Za(tltu Zivotne sredine (20 I 0-20 I ) Rukovodilac Studij skog programa biologij a ( ) Koordinator za tastavkapitanja kombinovanog studijskoq. programa II ciklusa akademskih Oeuu*i. i odrziva upotre-ba genetidkih resursa ( ) Sef Katedre zazooligiit, evolucdu i genetiku Q02 -) Rukovodilac kombinovanog studijskog programa tt ciktusa akademskih studija oduvanje i upotreba genetidkih resursa ( ) UKUPAN BROJ BODOVA: Obrazovna dj elatnost poslije poslednjeg izboraheizbora aktivnosti gostuiuca nastava Navesti sve (publikacije, svrstonih Po kntegoriiama iz ilana 2.) I mentorstvo) I broj 59,00 bodova PRAKTIKUM. Prirodno-matematidki Dragojla Golub (2022): ZOOLOSKI fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, str' 38' (x6=f bodova) s Kategoriia 0 - Drugi oblici me'iunarodne saradnie. TAIEX radionica Komparativni pregled ribarske politike EU i njegova primjena s aspekta priblizavanja Bosne i Hercegovine EU integracijama u oblasti ribarstva' Saraj evo, Bosna i Hercegov ina Q3' - 24'05'20 6') 2. cost Action FA304: Swimming of fish and implications for migration and J aquaculture (FITFISH) ( ) IUCN Red List Assessor Training WorkshoP, Sarajevo, Bosnia & Herzegovina t7

18 ( ) 4 TAIEX workshop on Preservation of Domestic Autochthonous Animal Breeds Banja Luka, Bosnia &, Herze;govina ( ) assessments to support mplementation of 5 S GAN Webinar: "National ecosystem.202 ) Convention Biological Diversity" UNEP SGAN NEA (24. the on (5x3 5 bodova). Sukalo Goran (207):,,Populaciono -ekolo Ske odlike i morfolo5ka varijabilnost bj elouske (l'{ atrix natrix) i ribarice (Natrix tessel'lata) napodrudju sjeverozapadnog diiela RePublike SrPske", Komisija: dr Ljiljana Tomovi6 (mentor), dr Dragojla Golub (komentor) i dr Dragan Mikavica; Prirodno-matematidki fakultet' Univerzitet u Banjoj Luci' (x7 = 7 bodova). Bukva Marija (208): "Morfolo5ka varijabilnost Skobalja Chondrostoma nasus (Teleostei ; CYPrinidae) sliva rijeke Save'o; komisij a: dr Dragojla Golub (mentor)' dr Goran Sukalo i dr Radoslav Deki6 ; Prirodno-matematidki fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci. :,- ^-r^r^xr-o ^onhine 2.Ra5kovi6Suzana(209):,,TaksonomskipoloZajimorfolo5keosobineviluna (Teleostei; cobitidae) slivnog podrudja,i"t " vrbas"; komisija: dr Dragojla Golub t-.oto.iir-'c;;; S"kalo i dr Radoslav Deki6; Prirodno-matematidki fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci' (2x4 = 8 bodova) t4- u dijelu toka od Novog Grada. NadaVeli6 Q0l7): 'ostruktura ihtiofaune rijeke Une Radoslav Deki6, dr Dragan do Kostajnice"; komisij a; dr Dragojta Golub, dr Mikavica; Prirodno -matematidki fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci. (lx2=), boda). Smiljana Para5, Svjetlana Loli6, SiniSa Skondri6, Branka Bilbija, Dragojla Golub (207): Biologija za l' razred gimnazije. JP Zavod za udlbenike i nastavna sredstva a.d., Istodno Novo Sarajevo, str' 286. pripremu Prijemnog ispita iz Biologije. Dragojla Golub - od942 do 83' Univerzitet u Banjoj Luci, Prirodnomatematidki fakultet, str Lubarda B. (urednik) (209): Test pitanja ZA 8

19 (2x2=4 boda) Kategoriia 8 - Mentorstvo kandidata za zavrsni rad prvog ciklusa. Paai6 Jelena (SP Biologija): Varijabilnost morfometrijskih karaktera Sarenog dazdevnj ak a (s atl amandr a s al amandr a) iz okoline sipova, Stojnic Sanja (sp Biologija): Ihtiofauna rijeke Gomjenice kao bioindikator kvaliteta vode, 209 S.Topi6Vladimir(SPEkologrjaizaltttaZivotnesredine):Monitoringzasticenih podrudja Republike Srpske - stanje i perspektive' 209' +. Blagojer-ii Mirjana is, Biologija): Morfolo5ko-taksonomska karakterizac'a anreriikoqsonri6a(telostei;ictaluridae)izodabranihlokaliteta,209, 5. \-ukaloric Verica (SP Ekologrja i zastila Zivotne sredine): Fizidko-hemijski i bioloski parametri u monitoringu kvaliteta vode rijeke Bukovice, 209' 6. JakSic \ikolina (SP Biologija): Polni dimorfizam Ameiurus melas iz modvarnobarskog kompieksa Ti5ina, 202' 7. Grbic Sanja (SP Biologija): Morfoloska karakterizaciia Neogobius melanostomus iz ri-ieke IJne, 2o2l ( xl:tbodova) Dr Dragojla Golub, docent na Prirodno-matematidkom fakultelot za uzu naudnu oblast Zoologrla rcalizuje nastavu iz predmeta Zoologiia hordata, Zoologtla hotdata 2' Antropologija i Ekologrja i raznovrsnost hordata, na studijskim programima Biologija i Ekologija i zaititazivotne sredine, na I ciklusu studija' postupku i uslovima Vrednovanje nastavnidkih aktivnosti (dtan 25' Pravilnika o izbora nastavnika i saradnika na Univerziteta u Banjoj Luci); studentska anketa: Predmet zimski semestar ljetni semestar zimski semestar ljetni semestar zimski semestar , zimski semestar ljetni semestar Zoologija 4,46 4,57 4,75 4,55 4,36 hordata Zoologija hordata2 Ekologija i raznovrsnost hordata 4,30 4,5 4,89 4,00 4,82 67,75 4,23 4,8 4,77 4,9 4,76 4rsl (0 bodova) T9

20 UKUPAN BROJ BODOVA: 59,00 d) Struina djelatnost kandidata: Strudna dj elatnost kandidata prij e poslednj eg izhora/ teizbota Navesti sve ahivnosti svrstanih po kategorijama iz ilana 22.) Kate Studija izvodljivosti za izgtadnju hidroelektrane Babino Selo (,,IIPP Babino Study,,), nosilac ENovA d.o.o. Sarajevo i Elektropriweda BiH, 205'206. Selo Feasibility Ispitivanje kvaliteta voda vodotoka u Republici srpskoj u 206. godini, nosilac Institut za vode do.o. Bdeljina, f,rnansirano od strane Ministarstva poljoprivrede, Sumarstva i vodopriwede RS' 206' (2xt:zboda) le oove{aniu ugleda Univerziteta - 2 U t. dhn Naudnog odbora II Simpozijuma Biologa Republike Srpske i I Simpozijuma Ekologa odrzanog u Banjoj Luci (Republika Srpska, BiH), odrzanog od 04.. do godine' 2. ehn Komisij e za iztadt strudne studije "ZaSlita mladice u ribolovnim vodama Republike Srpske,,, Ministarstvo za prostorno uredenje, gradevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Recenzent za strudnu ocjenu rukopisa udzbenika Biologija za l. Piaz.ed gimnazije,zll2' 4. RecenzentzastrudnuocjenurukopisaudZbenikaBiologijazal.Fiazredgimnazije,Z0l3' 5. Ude5ie na Okruglom stolu na temu,,zaitrta mladice u rijeci Vrbas" u okviru Medunarodnog sajma,,lorimes 205", organizacijasportsko-ribolovno drustvo Banja Luka, " Recenzent za strudnu ocjenu rukopisa udzbenika Biologija za4.fianed gimnazije op5teg i prirodno-matematidkog smjera, 20 6' 7. Recenzent rukopisa "Environmental variables and ecological distribution of ichthyofauna assemblagers in the southeastem coastal region of Calabar River, Nigerid' za Ctoatian Journal of Fisheries, 206. (7x2:4 bodova) UKUPAN BROJ BODOVA: 6,00 Strudna dj elatnost kandidata (poslij e p o sl e dnj e g izb ot ah eizb or a) bodova svrstanih po kategorijama iz ilana 22') Q{avesti sve aktivnosti i broj Re u proiektu. Ispitivanje kvaliteta voda vodotoka u Republici Srpskoj u 208' godini, nosioc pmf LINIBL, investitor Fond za zaltittr Zivotne sredine i energetsku efikasnost Republike SrPske, lzrada glavnog projekta sanacije i di56enja akumulacije Drenova u Prnjavoru, nosilac Institut za gradevinarstvo,,ig" d.o.o., investitor Ministarstvo J poljoprivrede Sumarstva vodoprivrede RS 20 7 esenj ekat o SS tema vocnj aka u Idejno IJ e I glavni proj razyoja irigaciono b otko GradiSka, Zavo d ZA d.o o. BU e,lj ina, investitor P zarj u, opstina vodoprivredu na 20

21 Ministarstvo poljoprivrede, Sumarstva I vodopri vrede RS lzrada strudne studije utvrdivanj a diverziteta flore I faune fia lokacij 5 (Kozara) predvidenoj ZA proizvodnj u tehnidkog gradevinsko o b kamena, Integral lnzenjering a.d. Banja Luka, 208'.V ucj ak" narucl0c Plan upravljanja poplavnim rizikom u slivu rijeke Vrbas, Aneks 6: Analizauticaja i zaltite Zivotne sredine-oblast ihtiologije. Zavod za vodopriwedu d.o.o. Bijeljina, laadaelaborata,,stanje akvatidnih biocenoza kanjona rijeke Prade sa posebnim osvrtom na ihtiofaunu". Republidki zavod za za5titu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeda, Ispitivanje kvaliteta voda vodotoka u Republici Srpskoj u 209' godini, nosilac pmf Banja Luka, investitor Fond za zastitu Zivotne sredine i energetsku efikasnost Republike SrPske, Ispitivanje kvaliteta voda vodotoka u Republici Srpskoj u' 2020' godini, nosilac pmf Banja Luka, investitor Fond za za5titu Zivotne sredine i energetsku efikasnost Republike SrPske, g. lnada studije,,istrazivanja ihtiofaune gornjeg dijela toka rijeke Sane"' Centat za Zivotnu sredinu (Banja Luka), udruga Dinarica (Mostar), WWF Adria, ' l.inadastudije,,biodiverzitet gornjeg dijela toka Jezetadke rijeke - lokalitet Luke (Tesi6)". UG,,Planina", Tesli6 (projekat Eko/BiH), ' l l. Inada,,programa ruzv ojaribarstva i akvakulture u Republici Srpskoj o' u slivovima IJne, Sane i vrbasa, Ministarstvo poljoprivrede, Sumarstva i vodoprivrede Republike SrPske, (x= bodova) koie doprinose povedaniu usleda Univerziteta. Recenzent rukopisa, INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON AGRICULTLIRAL SCIENCES AND SCIENTIFIC CONFERENCE OF AGRONOMISTS OF REPUBLIC SRPSKA, Recenzent rukopisa, GLASNIK SUtUAnSfOG FAKULTETA LTNMRZITETA U BANJOJ LUCI, Clan Naudnog odbora za zbomik radova sa naudne konferencije povodom obiljezavanja 20 godina postojanja i rada Prirodno-matematidkog fakulteta univerziteta u Banjoj Luci (Republika Srpska, BiH), odraxrc 6. i 7 ' 0'206" Ude56e na Okruglom stolu povodom 25 godina postojanja i rada Republidkog zavoda za zaititu kulturno istorijskog i prirodnog naslijeda sa izlagatlem pod nazivom,,diverzitet, ugrozenost i oduvanje ihtiofaune Republike Srpskeoo, Banja Luka,207 2t I

22 Plana lj za5ti6enim podrudj em ZA upravlj aflj e 5 radne grupe ZA izradu uprav anja "lj tetski grad )) ZA period resursima f,j.vetzl Animal HusbandrY Beograd- Recenzent rukopisa, dasopis BiotechnologY in 6 Zemtxt,Srbija, 207 ' 7 Recenzentrukopisa,dasopiszaobrazovanje,naukuikulturu.oEDUCA,,,Tuzla, 20 7 (Institul ZA genetidke resurse Zamj enik rukovodioca radne grupe Akvatidni TESUISl 8. Univerztteta u Banjoj Luci), 20 8 izdavadku dj elatnost Univerziteta u Banjoj L,uci, o Clan Komisij e ZA konferencija,r5 juni 0. Recenzent rukopisa, Sesta medunarodna naudno-strudna S.: etski dan zasltte okolisa" Biha6, ZO 9 Zahvalnica povodom obilj elavanla 0 godina rada Instituta ZA genetidke IESUTSE, \Z\Lzetatr doprino S u radu razvoj u Instituta, 20 9 ZA predstavnika akademske zajednice u BiH I 2. Clan ekspertsko b o tima strudnj aka obrazovanja osiguranl a kvaliteta BiH), 20 9 ( \gencija ZA tazvoj visoko,(' b rukopisa, UTTAR PRADESH JOURNAL of zoology west a J. Recenzent Bengal, India2020' t4. ehn strudnog tima zareformu predskolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja; Strudni tim Za osnovno vaspitanje i obrazovanje i srednje obrazovanje i vaspitanj e za nastavni predmet: biologija' Ministarstvo prosvjete i kulture RePublike SrPske, 2020' 5. elan Komisije za polagw4e strudnog ispita za osposobljavanje lica za obavljanje poslova akvakulture, Ministarstvo potjoprivrede, Bumarstva i vodoprivrede'2l20' 6. Recenzent rukopis a,l3.naudno-strurrirt rrp studenti u susret nauci - stes 2020',r. er:,audnog odbora rv srmpozrjuma BT.LOGA r EK.LOGA RE,,BLTKE SRPSKE sa medunarodnim udes6em - SBERS 2020 Prirodno-matematidki fakultet, Univerzitet u Banjoj Lttci' 2-74' novembar 2020' g. Recenzent osnovnog udzbenika,,terestridna EKOLOGIJA" autora dr Maje Manojlovi6,202l' 9. Recenzent rukopisa, dasopis Acta Scientifica Balcanica'Z}2t' 20. Recenzent rukopisa, Grassroots Journal of Natural Resources' ISSN: ' Recenzent rukopis a,ll'naudno-strudni skup SIES 202' 202' 2.Recenzent naudne monografij. poi naslovom,,hematologija SLATKOVODNIH RIBA" autora dr Aleksandralvanca i dr Radoslava Deki6a' n.t:rl:,"rent naudne monografije,,gmizavci REPUBLIKE srpske" autora dr Gorana Sukala, 2022' 24. Recenzent Pomo6nog udzbenika,,zo OLOGIJA BESKIEMENJAKA. 22