Prve začetke grbova, kao simbole raspoznavanja, susrećemo na različito oblikovanim

Транскрипт

1 Franjo HORVATIĆ GRBOVI I ZASTAVE GRADA KOPRIVNICE Prve začetke grbova, kao simbole raspoznavanja, susrećemo na različito oblikovanim zastavam a zapadno-europskih fe udala ca - križara1. Takve, raznoliko oslikane zastave, nošene su u bitkam a ispred bojnih postrojbi, iz kojih ć e se tijekom 14. stoljeća razviti grbovi, kao posebne oznake o dređenog feudalnog gospodara. Nešto kasnije, grbovim a će se koristiti i plem ićke obitelji, gradovi, županije, cehovska udrženja, te razni politički pokreti i društva. U g rb ove se unose najznačajnija obilježja koja simboliziraju dotičnu osobu, njezino podrijetlo, ili o dređen e simbole m oći - vlasti, kojima raspolaže. Ako se, pak, radi o grbovim a g ra dova, ve ćina unosi u svoj grb razne stilizirane kule i utvrde, a nešto rjeđe i zemljopisna obilježja kraja u kojem se g rad nalazi. Hrvatsko grboslovlje naročito je b o g a to grbovim a plem ićkih obitelji s najčešćim m otivim a; orla s raširenim krilima, lava i zmaja, te ispružene ruke s m ačem. Grboslovlje u Hrvata odraz je kulturno- povijesnog razvoja hrvatskog naroda, ali i čuvar osebujnosti oblika narodnoga života m eđ u različitim n arodim a Europe. Najstarijim poznatim hrvatskim grbom smatra se grb iz godine u obliku štita, razdijeljenog na d va polja; gornje crveno sa šesterokrakom zlatnom zvijezdom, a donje polje je zlatne boje. Upotrebljavali su ga knezovi krčki kao svoj grb, do 15. stoljeća. Drugi je poznati grb kraljevine D alm acije; m odri štit, s tri zlatne risove okrunjene glave i isplaženim crvenim jezicima. Prvi p u t se spom inje godine. Treći po starosti je grb Hrvatske; štit s 25 naizmjenično poredanih crvenih i srebrnih kocaka. D okum entirano se pojavio krajem 15. stoljeća, a godin e ga nalazim o uz grb Dalm acije, na spom en-kolajni kralja Ludovika II. Grb kraljevine Slavonije (hrvatske zemlje između rijeka Save i Drave); m odar štit s dvije srebrne rijeke, a između njih, na crvenom polju, kuna u trku. U gornjem dijelu štita nalazi se šesterokraka zlatna zvijezda. Grb je poznat s jedne isprave Vladislava II, od 8. XII godine. Prvi p ut sjedinjene grbove; Dalm acije, Hrvatske i Slavonije, nalazim o na taliru kralja M atije II, iz godin. O d ta d a d o godine ta kav grb je bio službeni grb, trojedne kraljevine: D alm acije, Hrvatske i Slavonije. Grboslovlje ili heraldika2,još se od svojih prvih p o če ta ka pridržavala strogo određenih pravila, koja su bila u neku ruku i tajna znanost, prenošena usmenom predajom od usta do usta. Poznavatelji grboslovlja, zvani heraldi, od 17. stoljeća nadalje, počeli su se udruživati u m alobrojne zatvorene skupine d a bi se tijekom povijesti, heraldika, kao p om o ćn a povijesna 65

2 Prvi poznati oblik grb a g ra d a Koprivnice s isprave gradskog suca Č m a ho ra iz godine disciplina, p o če la obavezno izučavati i na sveučilištima. Prema heraldičkim pravilim a3, potpun grb se sastoji; iz štita, kacige, krune i nakita. Ipak, tijekom povijesti, neki obvezni ele m e n ti g rb a su n a m je rn o ispušteni i z a m je n jiv a n i ra zličitim ideolo škim simbolima, kao na primjer: pretpovijesna svastika, crvena zvijezda petokraka, srp i čekić, če kić i nakovanj, slovo "U" itd. Iz takvih ideologiziranih grbova najčešće su ispuštani stari simboli kacige, krune i križa. N ajsta rije tiska n o d je lo o hrvatskom grboslovlju je O rbinijevo4 djelo iz 1601., a slijedi g a R itte r-v ite z o v ić e v a 5 "S tem m athographya" iz godine. G rad Kprivnica je relativno kasno dobio o d L ud o vika I. A n ž u v in c a 6, p rivile g ij slobodnog kraljevskog g rada, datiran 4. s tu d e n o g a g o d in e 7. U znak zahvalnosti Ludoviku I, za d o d je ljiva n je p o v e lje s lo b o d n o g kraljevskog g ra d a, građani Koprivnice će unijeti u svoj grb d vostru ke ljilja n e, sim b ole anžuvinske dinastije. U svim d o sada poznatim grbovim a g ra da Koprivnice, pored različitih simbola, obvezno susrećemo stilizirane ljiljane, kao dokaz id e n tite ta slo b o d n o g kraljevskog grada. U izvornoj listini kralja Ludovika I ne sp o m in je se g rb g ra d a K o p rivnice. U p o v e lja m a i listina m a, ko jim a su se d o d je ljiv a le p o v la s tic e g ra d o v im a ili plem ićim a, nije bilo uobiča jeno opisivanje g rb o v a. K reiranje g rb o v a b ilo je prepušteno pojedincu, ili gradu, d a sami o d lu če o njegovom sadržaju. Prema dr. Leanderu Brozoviću8 prva slika grba grada K o p rivn ice s a č u v a n a je na p e č a tu gradskog suca Nikole Č m ahora9, na listini od 4. svibnja godine. Srž sadržaja to g a g rb a je izražena likom tv rđ a v e (sim bol slobode), donji nizak zid prikazuje gradske utvrde (spom enute u listini h erceg a Stjepana i p otvrđene poveljom kralja Ludovika I): Ljiljani i kraljevska kruna sjećaju na kralja

3 A n ž u v in c a L u d o vika I. O ko lo p e č a ta, okruglog oblika, nalazi se natpis: SIGILLVM CIVITATIS CAPRON (CZENSIS) Drugi po starosti p o z n a ti g rb g ra d a K o privnice sačuvan je na p e č a tu iz godine. Je dnak je grbu iz s natpisom: BALTHASAR SARTOR 10 IUDEX KAPRONC (ZENSIS). Taj p e č a tn ja k s g rb o m g ra d a K oprivnice koristio je gradski sudac, po če m u doznajem o njegovo ime i prezime. Naredni po starosti je p e č a t iz godine, a okruglog je oblika. U sredini je kula, bez vratiju i kruništa. Lijevo i desno od kule su d va dvostruka ljiljana. Na vrhu kule su, lijevo i desno, na kolac nataknute dvije ljudske glave. Iznad kule je smještena stilizirana kraljevska kruna. Iznad ljiljana nalaze se brojke; lijevo 16, a desno 10(1610), okolo grba je natpis: SIGILLVM MIN(VS) LIB(ERAE) AC REG(IAE) CIV(ITATIS) CAPRON(CENSIS), što u pravilu znači: "Mali p e č a t slobodnog i kraljevskog g ra d a Koprivnice". Za taj se p e č a t d u g o g o d in a sm atralo d a sadrži najstariji poznati grb g ra d a Koprivnice, što se pokazalo netočnim nakon pronalaženja isprave gradskog suca Nikole Čm ahora, od 4. svib n ja g o d in e. Na p e č a tu s artikulaša12 koprivničkog čizmarskog ceha, od godine, grb g ra d a Koprivnice je smješten u sferični štit. U donjem dijelu štita ukom poniran je kam eni zid, ispred njega kam ena kula s vratim a i prozorom, iznad kule kraljevska kruna s križem. Sa strane, lijevo i desno od krune, po jedan ljiljan. Iznad krune p e č a t nosi natpis: CIVIT(AS) CAPRO(NCZENSIS). Najduže i najviše korišten grb grada Koprivnice p o tje č e s p e ča tn ja ka grada K o p riv n ic e, iz g o d in e. Skoro je identiča n grbu iz 1773., s razlikom što je smješten u štit okruglog oblika, s natpisom oko grba: SIGILLVM LIBERAE AC REGIE CIVI TATIS CAPRONCZENSIS, ispisanom godin e dolje ispod zida. Nalazimo g a na cehovskim ispravama raznih k o p rivn ičkih c e h o v a, na zgradi današnje koprivničke vijećn ice (Zrinski trg). Grb grada Koprivnice na p e č a tu jedne isprave iz godine; d u g o vrem ena je sm atran najstarijim poznatim grbom (crtež izradio Josip Gregurić 1992.) Pečatanjak s grb om g ra d a Koprivnice iz godine (crtež izradio Josip Gregurić 1992.)

4 G rb g ra d a Koprivnice sa p e č a ta godine. Najdulje korišten kao propisani grb, sve do sredine 20. stoljeća (crtež izradio Josip Gregurić 1992.) Službeni grb g ra d a Koprivnice nakon završetka II. svjetskog rata d o godine a jedan primjerak, izrađen u drvu, ču va M uzej g ra d a K o p riv n ic e 13. Taj g rb je korišten, kao službeni, sve d o raspada Austro-U ga rske m o n a rh ije g o d in e. Nalazim o g a na općinskim biljezima, za vrijeme kraljevine SHS, od Kraljevine Jugoslavije, s m inim alnom izmjenom oblika kraljevske krune. Isti bilježi su korišteni i za jedno vrijeme NDH, godine, s pretiskom vrijednosti u n o vča n o j jedinici kune 14 u a poenim a jedne i stotinu kuna. G rbove g ra d a Koprivnice nalazim o i na gradskim zastavam a iz 18. i 19. stoljeća, s natpisom oko grba: CIVITAS CAPRONCEN- SIS. P osebno lije p o o b lik o v a n e g rb o v e g ra d a K o p riv n ic e n a la zim o, našivene zlatnim i srebrnim nitim a, na zastavam a v a tro g a sn o g p je v a č k o g društva g ra d a Koprivnice. Zastave su društvima darovali b o g a ti k o p riv n ič a n i, p riliko m p ro sla va raznih o b lje tn ica, kao p očasne kum e ili kumovi d o tičn e proslave. Završetkom d ru g o g svjetskog ra ta, godine, te form iranjem nove Titove socijalističke Jugoslavije, došlo je u p očetku d o p re šu tn o g, a nešto kasnije i d o slu žb e n o g z a b ra n jiv a n ja u p o tre b e "reakcionarnih starih simbola", p a ta ko i grbova gradova. Koprivnica, na žalost, nije bila iznimka u toj neslavnoj raboti. Nova socijalistička i kom unistička vlast, na taj n a č in, svojim nam jernim i nerazum nim postupcim a, pridonosi gubljenju identiteta h rva tsko g n a ro d a, u o v o m sluča ju, gubljenju id e n tite ta i povijesnih sim bola sta ro g s lo b o d n o g kraljevsko g g ra d a K o p rivnice. Ipak, sredin o m šezdesetih g o d in a. Skupština o p ć in e K o p rivnice d onosi o d lu k u o n o vo m g rb u g ra d a Koprivnice. Dakako, nije usvojen povijesni grb, ve ć novi s obaveznom crvenom zvijezd o m, u m je sto kraljevske krune, te d o d a n o m godin om i d atu m o m prvog oslobođenja g ra da, 7.XI Nakon provedenih prvih demokratskih višestra n a čkih izbora, g o d in e i fo rm ira n ja n o ve hrvatske dem okratske 68

5 vlasti, ko n a čno je o m o g u ćeno vraćanje starih povijesnih simbola g ra da na njihova mjesta. Zahvaljujući takvom odnosu vlasti p re m a v e ć z a b o ra v lje n im povijesnim sim bolim a, a n a p o se b u đ e n ju hrvatske nacionalne svijeti, g rad Koprivnica dobiva n ovi g rb i za stavu, ra d p o zn a to g ko p rivn ičkog dizajnera i naivnog slikara Josipa G regurića Novim g rb o m g ra d a Koprivnice p o novo je postao stari povijesni grb u obliku srcolikog, svijetlo-plavo oboje nog štita, o b rubljenog zlatnom bojom. Unutar štita nalazi se kula s kruništem, u boji p e če n e cigle. Pri dnu kule, donji nizak zid, izveden u sivoj boji, simbolizira zem ljane o b ra m b e n e opkope stare Koprivnice. Sa stranica kule, s lijeve i desene strane, nalazi se po jedan srebrno o b o je n d vostru ki ljiljan. Iznad kule je smještena zlatno oboje na kraljevska kruna s križem. Omjer g rba je u veličini 1 :1. N o va z a sta va g ra d a K o privnice je s v ije tlo -p la v e b o je, o pšivena p le te n o m vrpcom, boje zlata, s ucrtanim povijesnim grbom. Zastava se izrađuje u omjeru širine i dužine 1:2. Novi grb gra d a Koprivnice iz godine Službena zastava gra da Koprivnice iz godine (Crteže grb ova i zastava od br. 1 do 8 izradio je koprivnički dizajner Josip G regurić) 69

6 Općinski biljeg slobodnog i kraljevskog g ra da Koprivnice sa slikom grba, korišteni do godine BILJEŠKE 1. Križari, križarski ratovi, naziv potječe o d znaka križa, koji su vojnici nosili na ratnim odorama. Križarske ratove vodili su zapadno-europski kršćanski feudalci protiv Seldžuka i drugih muslimana za oslobođenje Kristova groba u Palestini, o d kraja XI. do druge polovine XIII. st. * V. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, sv. 5; Zagreb godine. Heraldika, (novolatinski heraldus, prem a njemačkom Herold - glasnik) nauka o grbovima, povijesna pom oćna disciplina. Proučava postanak pravila za sastavljanje i povijest razvoja grbova. V. Enciklopedija Leksikografskog zavoda. sv. 3; Zagreb, godine. Heraldička pravila; v. Naša domovina, sv. 1; Zagreb, godine, str. 208 i dalje, Grbovi. Mavro Orbini, vjerojatno rođen sredinom 16. st., a umro u Dubrovniku godine, izdao je u Pesaru (Italija) djelo. "II regno degli Slavi", u kojem je pokušao obraditi povijest Slavena, naročito južnih, smatrajući ih jednim jedinstvenim narodom. V. Enciklopedija Jugolavije, sv. 6; Zagreb, Pavao Ritter Vitezović (Senj, Beč, ), pisac, povjesničar i leksikograf. U latinskoj spomenici grofu Marsigliju iz go d ine, Vitezović dokazuje da je Dalmacija dio Hrvatske, a 1770, u djelu "Croatia rediviva", tvrdi da su ilirski, slovinski i hrvatski sinonimi pa su prem a tome svi južni Slaveni Hrvati. Temeljem toga zaključna zamisao je veliko djelo: "De aris e t focis lllyriorum", (otprilike u prijevodu glasi: "O hramovima i žrtvenicima Ilira") koje je ostalo u začetku, a objavljena je samo "Stemmathographia sive armomrum ll^ricorum delaneatio, descriptio e t restitutio". Bec, godine. Tu je prikazano 56 grbova, koji po njegovom mišljenju pripadaju Iliriku. V. Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8; Zagreb, 1971; Ivo B anac:"grbovi bilježi identiteta (reprint. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, godine. 6. Anžuvinci, kraljevska dinastija, dobila ime po feudu ANJOU u Francuskoj - Ludovik I, hrvatskougarski kralj ( ). Njegov veliki cilj je bio učvrstiti kraljevsku vlast u Hrvatskoj, u svezi s tim dodjeljuje, 4. studenoga godine gradu Koprivnici, Povelju slobodnog kraljevskog grada. V. Enciklopedija Jugoslavije, sv. 1; Zagreb, 1955, Zbornik Muzeja grada Koprivnice; Emil Laszovski, Prijevod Povelje kralja Ludovika I, iz godine 1356; Koprivnica, Dr. Nada Klaić: "Koprivnica u srednjem vijeku", Koprivnica, 1987, str. 71 i dalje. 8. Dr. Leander Brozović: "Građa za povijest Koprivnice", str. 35 i dalje, Koprivnica, godine. 9. Dr. Leander Brozović; isto, str. 43, Nicolaus Chmahor iudex civitatis. 10. Balthazar Sartor, iudex civitatis (nostra Kapronche) godine. V. Dr. L. Brozović: "Građa za povijest Koprivnice", str. 43, Koprivnica, godine. 11. Viestnik Arheološkoga društva, nove serije, godina I. 1895; Zagreb, ; Laszowski:"Prilog k hrvatskoj sfragistici X. 12. Artikulaši = cehovska pravila. 13. Grb grada Koprivnice, izrađen u drvu i obojen, nastao je u prvoj polovini 19. st. Po tom grbu doznali smo nijanse boje koje su korištene za njegovo bojenje. Prema tim bojam a obojen je i novi grb grada Koprivnice, čiji je autor slikar Josip Gregurić iz Koprivnice. Grb je usvojila skupština općine Koprivnice, godine. Istovjetan grb nalazi se i na zgradi današnje gradske vijećnice, kojoj je temelje postavio, hrvatski ban Josip Jelačić. 14. Kuna, naziv novca za vrijeme NDH,