PRIJEDLOG MODELA ODREĐIVANJA NAKLADE SLUŽBENIH POMORSKIH KARATA PROPOSING A MODEL FOR DETERMINING THE PRINT RUN OF OFFICIAL NAUTICAL CHARTS

Транскрипт

1 PRIJEDLOG MODELA ODREĐIVANJA NAKLADE SLUŽBENIH POMORSKIH KARATA PROPOSING A MODEL FOR DETERMINING THE PRINT RUN OF OFFICIAL NAUTICAL CHARTS Jeličić T., Kasum J., Vladislavić K. Hrvatski hidrografski institut, HR- Split, Zrinsko-Frankopanska SAŽETAK Službene pomorske karte je nakon izdavanja potrebno održavati kako bi bile suglasne sa stvarnim stanjem u prirodi, odnosno kako bi bile pouzdane pri navigaciji. Održavanje se odnosi na vrijeme u kojem je karta na zalihi kod izdavača, zatim na vrijeme distribucije i na vrijeme korištenja. U ovom radu će se istražiti utjecaj naklade na održavanje za vrijeme u kojem je karta na zalihi, to jest dok je održavanje obaveza izdavača. Distributeri i korisnici su dužni nakon preuzimanja karte sa zalihe nastaviti s redovitim održavanjem putem Oglasa za pomorce. Svrha ovog rada je prijedlog modela određivanja naklade pojedine karte. Naime, sustavnim pristupom rješenju problema određivanja naklade može se utjecati na opseg održavanja na zalihi. Općenito, karte područja sa većim brojem ispravaka bi se trebale proizvoditi u manjim ali češćim novim nakladama, za što je prikladan digitalni (ploterski) ispis. Karte sa manjim brojem ispravaka mogu se tiskati u većim nakladama prikladnim za konvencionalni (ofsetni) tisak. Cilj istraživanja je smanjenje opsega održavanja na zalihi, budući se radi o zahtjevnom održavanju velikog broja različitih izdanja. U tom smislu se koriste podaci o prosječnim godišnjim nakladama pojedine karte u periodu od. do 9. godine. Potreban parametar je i broj ispravaka po pojedinoj karti u istom periodu, prema Godišnjim izdanjima OZP-a. Grafička točnost za pojedinu kartu se može izračunati tako da se broj ispravaka dovede u matematičku korelaciju sa nakladom karte. Tako se dobiva koeficijent grafičke točnosti, pomoću kojeg bi se moglo numerički odrediti optimalnu nakladu za svaku pojedinu kartu. U ovom radu se podaci o broju ispravaka koriste samo za izdavačke potrebe. U širem smislu mogli bi se osim broja, uzeti u obzir vrste i važnost ispravaka, njihova koncentracija na pojedine mikro-lokacije te posebice njihov broj u odnosu na ukupan broj podataka na pomorskoj karti, te bi to bio dobar temelj za istraživanje u nautičkom i kartografskom smislu. Ključne riječi: pomorska karta, naklada, održavanje ABSTRACT After publishing, official nautical charts require permanent maintenance so as to be fully representative of what is seen in reality, and completely reliable in navigation. Maintenance refers to the time while a chart is in stock with the publisher, the period of distribution, and the period of use. This paper investigates the influence of print run on the maintenance of charts in stock, when it is the responsibility of the publisher. After receiving a chart, distributors and users must continue with its regular maintenance through Notices to Mariners. This paper aims at proposing a model for determining the print run of a particular chart. In other words, a systematic approach to the problem of determining the print run for the conventional press or the digital printout can influence the volume of the maintenance in stock. In general, charts with more corrections should be produced in smaller but more frequent print runs. Charts with fewer corrections can be printed in larger print runs. The objective of investigation is to reduce the volume of the maintenance in stock, as it is a demanding task involving a large number of different editions. The data used in this respect include average annual print run for each chart in the period from to 9. Another required parameter is the number of corrections for each chart in the above mentioned period, according to annual editions of Notices to Mariners. Data density (Dd) for the maintenance of a particular chart can be calculated by comparing the number of corrections with the total number of data on the chart. This is how the coefficient of Dd is obtained. If that coefficient is brought into a mathematical relation with the average annual print run data, the optimal print run could be determined numerically for each chart. In this paper, the data on the number of corrections are used for publishing purposes only. In a broader sense, the type and importance of corrections could also be taken into consideration, as well as their concentration on particular micro locations, and especially their number as compared to the total number of data on chart. This could provide a good basis for investigation in nautical and cartographic terms. Keywords: nautical chart, print run, maintenance

2 . UVOD.. Pomorska karta Pomorska karta je prema Pomorskoj enciklopediji...umanjeni grafički prikaz određenog plovidbenog područja (dijela Zemljine površine) na ravninu, u jednoj od usvojenih kartografskih projekcija. Sadrži sve potrebne elemente za orijentaciju i sigurnost plovidbe. Pomorske karte se izdaju i održavaju prema međunarodnim i nacionalnim standardima, koji su djelomično obuhvaćeni međunarodnim konvencijama, ugovorima i preporukama Međunarodne pomorske organizacije (International Maritime Organization - IMO), Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization IHO) i nacionalnim propisima pojedinih zemalja. Pomorske karte i navigacijske publikacije izdaju se u skladu s Rezolucijama IHO-a. Izdavači službenih pomorskih karata su hidrografske organizacije pojedinih zemalja. Službene pomorske karte u Republici Hrvatskoj izdaje Hrvatski hidrografski institut (HHI)... Proces ispravljanja i održavanja pomorskih karata Pomorske karte je nakon izdavanja, radi promjena u stvarnosti, potrebno održavati kako bi bile pouzdane pri navigaciji. Hidrografske organizacije kao izdavači službenih pomorskih karata imaju pravo i obavezu redovitog održavanja unošenjem ispravaka i dostavljanjem informacija za održavanje u Oglasima za pomorce. U Katalogu pomorskih karata i navigacijskih publikacija u izdanju HHI između ostalog daju se i slijedeće upute o održavanju: Pomorske karte i navigacijske publikacije ispravljaju se i održavaju u ažurnom stanju ispravcima objavljenima u mjesečnom izdanju Oglas za pomorce (OZP). OZP izlazi do petog u mjesecu s ispravcima za protekli mjesec i ima broj i oznaku toga mjeseca. Prodaje se samo u pretplati, a na raspolaganju je u lučkim kapetanijama. U novije vrijeme OZP je na raspolaganju kao internet izdanje na Svaki ispravak objavljen u OZP-u ima brojčanu oznaku koja pokazuje redni broj ispravka, mjesec i godinu objavljivanja. Ispravci se na kartu unose isključivo ljubičastom bojom. Ispravci uz redni broj mogu imati oznaku (T) ili (P). Oznaka (T) znači da je ispravak privremen (Temporary) i unosi se olovkom, oznaka (P) znači da je ispravak prethodan (Preliminary), tj. da najavljuje podatak o nekoj izmjeni, o kojoj će se konačni podaci naknadno odrediti. Za opsežnije ispravke gdje je upitna točnost grafičkog unošenja i preciznost unesenog ispravka izrađuje se kupon. On se prilaže uz OZP i lijepi na određeno mjesto na karti. Svaki uneseni ispravak mora se upisati na karti (u rubrici Male korekture ) da bi se znalo kojim je datumom karta ispravljena. HHI se obvezuje na ispravljanje (ažuriranje) izdanja na zalihi prije prodaje. Pomorske karte na zalihi u HHI mogu se ispravljati ručno, strojno (ofsetni stroj) ili pomoću ink-jet plotera, u ovisnosti o količini i vrsti ispravaka za određenu kartu i njenom stanju na zalihi. Distributeri i korisnici održavanje provode isključivo ručnim unošenjem ispravaka ili lijepljenjem Kupona. IZDAVANJE ODRÆAVANJE NAMJENA IZDANJA VRSTA IZDANJA ZALIHA DISTRIBUTERI KORISNICI SLUÆBENA IZDANJA POMORSKE KARTE I NAVIGACIJSKE PUBLIKACIJE KOREKTURNICA - ODRÆAVANJE NA ZALIHI OBAVEZNO ODRÆAVANJE KOD OVLA TENIH DISTRIBUTERA OBAVEZNO ODRÆAVANJE KOD KORISNIKA Slika. Shema izdavanja i obaveznog održavanja pomorskih karata

3 . PRIJEDLOG MODELA ODREĐIVANJA NAKLADE.. Utjecaj naklade na održavanje pomorskih karata Sustavni pristup rješenju problema određivanja naklade, koji obuhvaća sve potrebne parametre, omogućuje da se već pri određivanju naklade utječe na racionalnost proizvodnje odnosno na opseg održavanja na zalihi. Pritom se smatra da se određivanjem optimalne naklade može djelovati preventivno u odnosu na predugo ostajanje na zalihi i posljedično prevelik broj ispravaka za unošenje, odnosno preveliki opseg održavanja. Cilj je smanjenje opsega održavanja na zalihi, budući se radi o zahtjevnom održavanju velikog broja različitih izdanja. S druge strane, pomorske karte tiskane u ofsetu u prevelikoj nakladi, koje dugo ostaju na zalihi, pod utjecajem velikog broja ispravaka mogu postati nepregledne i time neadekvatne za korištenje. Takve karte se Novim izdanjem stavljaju izvan snage i otpisuju odnosno rashoduju, što predstavlja izvjestan financijski gubitak. Općenito, karte područja sa većim brojem ispravaka bi se trebale proizvoditi u manjim ali češćim novim nakladama, za što je prikladan digitalni tisak konkretno ploterski ispis. Karte sa manjim brojem ispravaka mogu se tiskati u većim nakladama prikladnim za ofsetni tisak. Prema nakladi, smatra se da je do komada prikladan digitalni ispis, a za sve naklade iznad toga se koristi ofsetni tisak. Jasno je da je korištenje digitalnog ispisa (Print on demand - POD) za pomorske karte sa malim nakladama u prednosti prema ofsetnom tisku iz više razloga. Osim skraćenja potrebnog vremena i pojednostavljenog ažuriranja,važan je razlog i ekonomičnost proizvodnje. Postupak POD omogućava, s jedne strane, da korisnik dobiva kartu koja je ažurna sa datumom prodaje, a sa druge strane, ne stvaraju se zalihe. Upravo te zalihe znače da su sredstva angažirana unaprijed, s nepoznatim danom prodaje, a to ujedno stvara i problem trajnosti takvih proizvoda s obzirom na ispravke. Suvremeni ofsetni tisak ipak ostaje glavna tehnika umnožavanja za veće naklade, zbog svojih tehnoloških mogućnosti i visoke kvalitete proizvoda u grafičkom i uporabnom smislu... Čimbenici koji utječu na održavanje pomorskih karata Osim naklade treba istražiti i učestalost promjena u stvarnosti na područjima koje prikazuje pojedina karta i tempo distribucije pojedine karte, te su to čimbenici koje treba uzeti u obzir pri određivanju naklade i odabiru najpovoljnije tehnologije proizvodnje. U tom smislu se koriste podaci o broju ispravaka po pojedinoj karti prema Godišnjim izdanjima OZP-a i podaci o godišnjim nakladama pojedine karte. Predviđena naklada za tisak/ispis za pojedinu kartu se može izračunati tako da se broj ispravaka dovede u matematičku korelaciju sa nakladom karte. Koristi se koeficijent grafičke točnosti (Kgt), pomoću kojeg se može izraziti grafička točnost (Gt) u postocima i tako numerički odrediti optimalnu nakladu za svaku pojedinu kartu... Istraživanje Za ovo istraživanje obrađeni su podaci za ukupno obalnih pomorskih karata serije -, mjerila :, i to od karte - do karte -. Obzirom da se upravo te karte najčešće koriste, smatra se da je istraživanje provedeno na toj seriji reprezentativno i da se rezultati mogu primijeniti i za ostale pomorske karte u izdanju HHI. Podaci o broju ispravaka po pojedinoj karti prikupljeni su prema ispravcima objavljenim u OZP-u, a podaci o godišnjoj nakladi pojedine karte iz Godišnjeg izvješća o prodaji pomorskih karata, publikacija i brodskih knjiga za. godinu. Promatrano razdoblje je period od. do 9. godine. Pokazalo se da se broj ispravaka po pojedinoj karti u promatranom periodu kretao od do godišnje. Prema tim podacima se može izračunati koeficijent grafičke točnosti (Kgt) odnosno desetogodišnji prosjek ispravaka po karti. Ukupan broj ispravaka godišnje za seriju karata - se kreće u rasponu od do, što prosječno iznosi, ispravka godišnje. Takođe se može zaključiti da najveći broj ispravaka imaju karte -, - i -. Odmah zatim slijede karte broj -, -9, -, - i -. S druge strane, karta bez ispravaka kroz desetogodišnje razdoblje je -, a karte sa minimalnim brojem ispravaka su redom -, -, -9 i -.

4 Tablica. Broj ispravaka po pojedinoj karti godišnje Dijagram. Naklade po pojedinoj karti godišnje 9 9 godina / karta Ukupno godiπnji prosjek,,,,,,,,9,,,,,,,,,

5 Godišnje naklade pomorskih karata se kreće u okvirima od ispod pa do nekoliko tisuća komada. Iz tih podataka se može izračunati prosječna godišnja naklada pojedine karte te tako analizirati i isplativost izdanja. Isto tako je moguće dobiti i podatak o ukupnojnakladi karata serije - godišnje. Prema podacima o prosječnoj nakladi pojedine karte kroz promatrano razdoblje može se uočiti da su najčešće korištene karte -, - i -, a radi se o upravo o kartama sa najvećim broju ispravaka. Zaključuje se da te tri karte prikazuju najinteresantnija plovna područja. Zatim slijede karte -, -9, -, - i -, a sličan redoslijed je i prema broju ispravaka. Minimalna naklada je zabilježena za karte - i -, a slijede ih karte -9, -. Ti se podaci također slažu sa podacima o prosječnom broju ispravaka, te se može zaključiti da se radi o kartama manje interesantnih područja koja imaju i manji broj ispravaka.. REZULTATI I RASPRAVA U kartografskoj i nautičkoj praksi smatra da je broj ispravaka koje podnosi određena karta od do, ovisno o vrsti ispravaka uključujući i kupone. Nakon toga se izdaje Nova naklada sa uključenim objavljenim ispravcima do dana izdavanja. Karte starog izdanja se stavljaju van snage i rashoduju. Zato zaključujemo da karte sa najvećim godišnjim brojem ispravaka mogu biti pouzdane i pregledne tijekom jedne godine odnosno sezone. To znači da se, sa druge strane, karte sa malim brojem ispravaka mogu proizvoditi u višegodišnjim nakladama. Grafička točnost (Gt) se može izračunati u postocima, tako da se od maksimalnih % oduzme iznos prosječnog broja ispravaka po pojedinoj karti odnosno koeficijenta grafičke točnosti. Što je Kgt veći, grafička točnost opada u odnosu na optimalnu % točnost, a manji koeficijent odnosno broj ispravaka jamči veću grafičku točnost karte. Za primjer se koriste tri karakteristične karte prema Kgt: % - Kgt = Gt% -: % -, = 9,% -: % -, = 9,% -: % -, = 99,9% Tako karta -, koja ima najveći prosječni broj ispravaka prema desetogodišnjim rezultatima, ima grafičku točnost 9,%. Za kartu sa srednjim brojem ispravaka -, grafička točnost iznosi 9,%, a za kartu - grafička točnost iznosi 99,9%. Za te tri karte, podaci o prosječnoj godišnjoj nakladi (Npg) iznose: -: 9, kom., -:, kom. i za - :, komada. Uzimajući u obzir sve navedene parametre, a to znači najveći mogući broj ispravaka koji se tolerira prije Nove naklade, zatim prosječni broj ispravaka i nakladu, možemo zaključiti slijedeće: Npg x Gt = Ng (godišnja naklada) Ng x Tg (godina trajanja) = Nt (naklada za tisak/ispis) Pomorska karta -, ima prosječno, ispravka, dakle ispod što omogućava dvogodišnju upotrebu, grafičku točnost 9,% i prosječnu nakladu od 9, kom. Ng = 9, x 9,% = 9,9 Nt = 9,9 x =, Dakle, karta - se može tiskati u ofsetu u nakladi od, komada, svake druge godine. Pomorska karta -, ima prosječno, ispravka, dakle iznad, što omogućava samo jednogodišnju upotrebu, grafičku točnost 9,% i prosječnu nakladu od, kom. Ng =, x 9,% =,9 Nt =,9 x =,9

6 Dakle, karta - se može tiskati u takođe u ofsetu u nakladi od,9 komada, svake godine. Pomorska karta -, ima prosječno, ispravka, dakle skoro bez ispravaka što omogućava višegodišnju upotrebu, grafičku točnost 99,9% i prosječnu nakladu od, kom. Ng =, x 99,9% =, Nt =, x =, Nt =, x =, Nt =, x =, Dakle, karta - je očiti kandidat za ploterski ispis čak i kad uzmemo u obzir maksimalno višegodišnje razdoblje.. ZAKLJUČAK Obzirom na potrebu obaveznog održavanja kako bi službene pomorske karte bile pouzdane pri navigaciji, u ovom radu je istražen utjecaj naklade na opseg održavanja dok je karta na zalihi kod izdavača. Pokazano je da se sustavnim pristupom rješenju problema određivanja naklade odnosno predloženim modelom određivanja naklade može se utjecati na opseg održavanja na zalihi. Korišteni su podaci o prosječnim godišnjim nakladama pojedine karte u periodu od. do 9. godine i broj ispravaka po pojedinoj karti u istom periodu. Definiran je parametar koeficijent grafičke točnosti (Kgt) koji je prosjek broja ispravaka po pojedinoj karti u promatranom desetogodišnjem razdoblju. Grafička točnost (Gt) se dobiva u postocima, tako da se broj ispravaka odnosno Kgt dovede u matematičku korelaciju sa nakladom karte. Pomoću Gt može se numerički odrediti optimalnu nakladu za svaku pojedinu kartu, uzimajući u obzir i maksimalni broj ispavaka na godišnjoj bazi koje karta može podnijeti u smislu vizualne preglednosti i sigurnosti za navigaciju. Općenito se zaključuje da se karte područja sa većim brojem ispravaka trebaju proizvoditi u manjim ali češćim nakladama, a karte sa manjim brojem ispravaka mogu se tiskati u većim nakladama. Korištenjem predloženog modela određivanja naklade znatno se olakšava i odluka o odabiru najpovoljnije tehnologije reprodukcije. Naime za odabir tehnologije naklada je najvažniji parametar. Cilj istraživanja je bio smanjenje opsega održavanja na zalihi, budući se radi o zahtjevnom održavanju velikog broja različitih izdanja. Odabir tehnologije za održavanje takođe je ovisan o količini pojedine karte na zalihi, te se kao i kod proizvodnje karte mogu koristiti i tisak (strojna korektura) i ispis (in-jet ploter). Broj ispravaka u ovom radu se koristi samo za grafičke (vizualne) i izdavačke potrebe. Predlaže se provesti šire istraživanje u nautičkom i kartografskom smislu, te osim broja, uzeti u obzir vrste i važnost ispravaka, količina kupona, koncentracija ispravaka na pojedine mikro-lokacije te posebice njihov broj u odnosu na ukupan broj podataka na pomorskoj karti.

7 . LITERATURA Basic documents of the International Hydrographic Organization, IHO, Monaco, 99. Chart Specifications of the IHO and Regulations for International (INT) Charts, IHO, Monaco, 99. Jeličić T., Gržetić Z., Kasum J., Prijedlog modela odabira i primjene optimalnog potupka reprodukcije pomorskih karata i navigacijskih publikacija, Zbornik radova. savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić, Split,. Jeličić T., Gržetić Z., Kasum J., Prijedlog unapređenja modela distribucije pomorskih karata i navigacijskih publikacija i ostalih izdanja hidrografskih organizacija, Zbornik radova /. međunarodno savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić, Senj, -, 9. Jeličić T., Doprinos razvoju modela optimalizacije korištenja tiskarskih sustava hidrografskih organizacija, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, 9. Katalog pomorskih karata i navigacijskih publikacija, Hrvatski hidrografski institut, Split,. Oglas za pomorce, Hrvatski hidrografski institut, Pomorska enciklopedija, Sv., Ch - Hy i Sv., I - Ko, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 9. Radić, E., Godišnje izvješće o prodaji pomorskih karata, publikacija i brodskih knjiga za 9. godinu, Hrvatski hidrografski institut,. Zakon o hidrografskoj djelatnosti, (99), NN /9 i NN /9

8

9