POUZDANOST POMORSKIH KARATA I NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA, UTJECAJ PRAVA

Транскрипт

1 Josip Kasum * Zlatimir Bićaić ** Ate Perkušić *** POMORSKA NAVIGACIJA ISSN (7-2) POUZDANOST POMORSKIH KARATA I NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA, UTJECAJ PRAVA The reliability of the sea charts ad autical publicatios, ifluece of law UDK 528.9:656.6 Prethodo priopćeje Prelimiary commuicatio Sažetak U radu se određuje pojam pouzdaosti pomorskih karata i avigacijskih publikacija u papiratom ili elektroičkom obliku. Temeljim odredicama pouzdaosti valja držati točost, pravodobost i edvojbeost iformacijskim sadržajem prikazaih podataka. Defiira se pojam životog vijeka pomorskih karata i avigacijskih publikacija. U vezi s utjecajem a pouzdaost aalizira se međuaroda i acioala prava utemeljeost izrade pomorskih karata i avigacijskih publikacija. Ključe riječi: pouzdaost, točost, pravodobost, pomorska karta, avigacijska publikacija, pravo Summary The paper deals with a ew otio of realibility of paper or electroic sea charts ad autical publicatios. The basic elemets of the realibility are exactess, timeliess ad doubtlessess of the iformatioal cotet. The authors defies a otio of charts ad autical publicatios life time. As the ifluece o the realibility iteratioal law ad atioal law have bee aalysed. Key words: reliability, exactess, timeliess, dobtlessess, charts, autical publicatio, law. Uvod Itroductio Za tehološke sustave pouzdaost (Reliability R) drži se jedakom sredjem vremeu između dva uzastopa kvara (Mea Time Betwee Failure - MTBF). Valjalo bi da je pouzdaost što veća. Vjerojatost da će sustav raditi bez kvara u vremeskom odsječku T bit će: rt ( ) e T / = MTBF (..) Pouzdaošću 2 se drži i vjerojatost zadržavaja posebe fukcije sustava bez kvara u zadaim uvjetima tijekom određeog vremea. Za korisike pomorskih karata i avigacijskih publikacija može se i valja drugačije odrediti pojam pouzdaosti. Pod pouzdaošću pomorskih karata i avigacijskih publikacija valja držati povjereje korisika u jihov iformacijski sadržaj u određeom vremeu. Stoga, treba utvrditi vrijeme ili životi vijek u kojemu se pomorske karte i avigacijske publikacije mogu a zadovoljavajući, tj. pouzda ači upotrebljavati. Pretpostavlja se da a pouzdaost izravo utječu točost, pravodobost i edvojbeost iformacijskim sadržajem prikazaih podataka. Poradi određivaja pojma pouzdaosti utvrđuje se međuaroda i acioala prava utemeljeost izrade pomorskih karata i avigacijskih publikacija [5]. * doc. dr. sc. Josip Kasum, dipl. ig., Pomorski fakultet, Zrisko- -frakopaska 38, Split **prof. dr. sc. Zlatimir Bić aić, dipl. ig., Pomorski fakultet, Zrisko- -frakopaska 38, Split ***dr. sc. Ate Perkušić, dipl. iur., Župaijski sud u Splitu, 2000 Split D. Stajić, u [8], str. 8. Prema V. Aić, u [] pouzda je oaj u koga se može pouzdati, koji zaslužuje povjereje, koji se e kvari (aparat), koji e izaziva sumje, sigura, provjere (čovjek, službeik). 2 Prema Glossary of GPS Related Terms [2], str. 4. 7

2 2. Točost, pravodobost i edvojbeost Exactess, timeliess, doubtlessess Da bi se spozala točost, valja zati veličiu ili izos pogreške. Oa se drži razlikom između spozae, promatrae, izračuate ili mjeree vrijedosti eke veličie i ideale ili stvare vrijedosti iste veličie. Razlikuju se sustave i slučaje pogreške. Sustave ili stale pogreške u poavljaju ekog mjereja ili pokusa uvijek su iste. Oe se mijejaju proporcioalo zaim promjeama u određeim uvjetima ekog mjereja ili pokusa, i redovito pokazuju različite vrijedosti. Da bi se izbjegle sustave pogreške, valja pozoro orgaizirati mjereje ili pokus. Slučaje pogreške smajuju se primjeom statističkih metoda u poavljajućim mjerejima. Na pomorskim kartama i u avigacijskim publikacijama iformacije se pojavljuju u staju prikazae iformacije (S p ). Drugo staje istih iformacija je jihova stvara ili priroda veličia (S s ). U redovitim procesima hidrografskih orgaizacija teži se da je: S p =S s (2..) Zbog utjecaja različitih čimbeika, redovito se događa da: S p S s (2.2.) Podaci iformacijskog sadržaja u pomorskim kartama i avigacijskim publikacijama sadržavaju pogreške iherete s veličiama a ulazu u daljja račuaja. Pogreške potječu iz procesa mjereja fizičkih veličia i zaokruživaja vrijedosti pri pohrajivaju podataka. Poradi toga se pogreška pojedie iformacije u iformacijskom sadržaju može prikazati kao apsoluta (G a ) i relativa pogreška (G r ). Apsolutom pogreškom (G a ) izražava se koliko je prikazaa vrijedost različita od stvare. Oa se mjeri u istim jediicama u kojima se prikazuje i veličia. Račua se prema: Ga = Sp Ss (2.3.) Relativom pogreškom drži se razlika između prikazae i stvare vrijedosti. Običo se izražava u postocima: G = ( S S )/ S ili Gr = Ga / Ss r p s s (2.4.) Stvaro ili prirodo staje prikazaih iformacija u iformacijskom sadržaju pomorskih karata i avigacijskih publikacija može se zamisliti kao elemet skupa A, a prikazaa veličia iformacija kao elemet skupa B. Dva skupa, A i B, jedaka su samo oda ako je svaki čla skupa A ujedo i čla skupa B, i obrato: ako je svaki čla skupa B ujedo i čla skupa A. Ako za skupove A i B vrijedi da je A=B, tada su pomorska karta i avigacijska publikacija apsoluto toče. Apsolutu je točost zbog iheretih etočosti emoguće postići. Skupove A i B valja usporediti. Skup B drži se podskupom skupa A. Razlika je skupova apsoluta pogreška ili razlika između prikazae i stvare vrijedosti: AB= ( xx Aix B) (2.5.) Pomorska karta i avigacijska publikacija drže se etočima ako edostaju elemeti skupa B u odosu prema skupu A, i ako su različiti korespodeti elemeti skupova A i B. Točost se prikazuje preko pogreške koja astaje prikazom vrijedosti. Točost je opseg u kojemu se mjerea ili izračuata veličia podudara sa svojom stvarom vrijedošću. Točost je približost prikazae stvaroj vrijedosti. Točost pomorske karte i avigacijske publikacije jedaka je maksimaloj točosti primijejee tehologije u procesu izrade, ili u vrijeme izdaja. U procesima hidrografskih orgaizacija valja određivati točost iformacijskog sadržaja pomorskih karata i avigacijskih publikacija. Oa se može određivati koeficijetom točosti (S t ). O je jedak omjeru zbroja sume ispravaka (s ispravcima a obaloj crti) ( is) i sume dvojbeih podataka ( dv ) s ukupim brojem podatka (Pe): St = is + dv P e (2.6.) Dvojbeim podacima drže se svi podaci u vezi s promjeama etiteta 3 koji isu rezultat redovitih procesa hidrografskih orgaizacija (pr. promjee koje dojavljuju pomorci, ribari, turisti i ostali). Ukupim brojem podataka drže se svi etiteti iformacijskog sadržaja bez obale crte. Koeficijet točosti (S t ) račua se u postocima, zato kao umerička mjera točosti olakšava odlučivaje hidrografske orgaizacije o tome kada je pomorska karta i/ili avigacijska publikacija eupotrebljiva. Izraz pravodoba podrazumijeva događaj u ajpovoljijem vremeu ili a vrijeme. Ovaj pojam može se uspoređivati s pojmom realog vremea. Realo je vrijeme ajdulje vrijeme što proteče od slaja iformacije do jezia prijama u ekom procesu koji ostaje u zadaim parametrima. Pravodoba pomorska sigurosa iformacija u širem smislu oa je iformacija što dolazi s maksimalim kašjejem - tolikim da stupaj sigurosti plovidbe ostaje u zadaim parametrima. Pravodoba pomorska sigurosa iformacija u užem smislu je oa što dolazi s maksimalim kašjejem tolikim da razia točosti pomorske karte i avigacijske publikacije ostaje u zadaim parametrima. U IHO-rezolucijama 4 se osim točosti zahtijeva i edvojbeost pomorskih sigurosih iformacija [3]. 3 J. Kasum, u [4]. Bilo koji objekt određe skupiom podataka ili jediiči podatak prikaza a pomoskoj karti i u avigacijskoj publikaciji drži se etitetom. 4 Resolutios of the IHO, IHO, Moaco, 994, dio F [0]. 8

3 Nedvojbeost se određuje kao jasa iterpretacija eke veličie ili začeja zbog postojaja mogućosti dviju ili više iterpretacija. Dvojbeost se umajuje ormizacijom ili uifikacijom prikaza. 3. Vrijeme korišteja pomorskim kartama i avigacijskim publikacijama Utilizatio time of charts ad autical publicatios U vremeu korišteja pomorskom kartom i avigacijskom publikacijom treba razlikovati korisički vijek i životi vijek s razie hidrografskih orgaizacija. Korisički vijek papiratih pomorskih karata i avigacijskih publikacija određe je maksimalim brojem ispravaka koje može podijeti iformacijski sadržaj (slika.). Kod elektroičkih iačica, gdje je moguće održavaje, broj se ispravaka može držati eograičeim. Čitkost papirate karte smajuje se povećajem broja ovih podataka ueseih tijekom održavaja. U tom cilju može se izračuati gustoća podataka za održavaje (G o ); to je zbroj ispravaka (i ) svede a površiu karte (P k ): G Pk i o = (3..) U procesima hidrografskih orgaizacija i kod korisika se valja koristiti mjerom gustoće podatka za održavaje (G o ). Prekoračeje jezie graiče vrijedosti, posebice kod papiratih pomorskih karata i avigacijskih publikacija, bito je u odlučivaju u vezi s jihovom upotrebljivošću i pouzdaošću. T-točost Slika 2. Životi vijek pomorske karte i avigacijske publikacije s razie hidrografskih orgaizacija Figure 2. The life spa of the sea chart ad autical publicatio from the level of hydrographic orgaizatio Poradi toga se može određivati staje maksimale točosti pomorske karte i avigacijske publikacije. Drži se da je maksimala točost (T max ) pomorske karte i avigacijske publikacije u treutku izdavaja. Maksimala točost maja je i bit će uvijek maja od apsolute točosti (T a ) za veličiu iheretih pogrešaka (G i ): T max = Ta Gi (3.2.) Iherete pogreške rezultat su zbroja sustavih (G su ) i slučajih (G sl ) pogrešaka, pa je: Gi = Gsu + Gsl (3.3.) Sustave pogreške zbroj su pogrešaka primijejeih tehologija u procesu izrade pomorske karte i avigacijske publikacije (G t ), te vremeskih kašjeja od prethode provjere do publiciraja (G vk ). Poradi toga će biti: Gsu = Gt + Gvk (3.4.) Slika. Korisički vijek pomorske karte i avigacijske publikacije Figure. The life spa of the sea chart ad autical publicatio Pogreške primijejeih tehologija u procesu izrade pomorske karte i avigacijske publikacije rezultat su zbroja pogrešaka tehologije hidrografske izmjere (G tp ) i pogrešaka medija publiciraja (G m ), pa je: Gt = Gtp+ Gm (3.5.) Životi vijek publicirae pomorske karte i avigacijske publikacije, bilo kojeg oblika, s razie hidrografskih orgaizacija određe je točošću iformacijskog sadržaja (slika 2.). Ispravci stvaraju učiak produljeja životog vijeka pomorske karte i avigacijske publikacije. Iherete su pogreške uvijek prisute. Zato radi povećaja pouzdaosti valja razvijati ove tehologije u izradi pomorskih karata i avigacijskih publikacija kojima se smajuju pogreške. 9

4 4. Prava regulativa, pomorske karte i avigacijske publikacije Legislatio, charts ad autical publicatios Utjecaj prave regulative a process astajaja pomorskih karata i avigacijskih publikacija procjejuje se prema razovrsim međuarodim i acioalim ormama. Oe su djelomičo obuhvaćee među arodim kovecijama, ugovorima i preporukama sljedećih orgaizacija: Ujedijeih aroda (Uited Natios - UN), Međuarode pomorske orgaizacije (Iteratioal Maritime Orgaizatio - IMO), Međuarode hidrografske orgaizacije (Iteraioal Hydrographic Orgaizatio - IHO). Dio djelatosti Ujedijeih aroda odosi se a obveze država potpisica u svezi s pomorskim kartama i avigacijskim publikacijama. Koveciju Ujedijeih aroda o pravu mora (Uited Natios Covetio o the Law of the Sea - UNCLOS) doijela je Treća koferecija Ujedijeih aroda [6]. Oa je otvorea za potpisivaje, zajedo sa Završim aktom Koferecije, u Motego Bayu, Jamajka, 0. prosica 982. Kovecija je stupila a sagu 6. studeoga 994. Republika Hrvatska odgovarajuću je otifikaciju o sukcesiji položila kod glavog tajika Ujedijeih aroda 5. travja Prema Koveciji UNCLOS obale države preuzimaju određee dužosti 6 u svezi s pomorskim kartama i avigacijskim publikacijama. Oe su duže a priklada ači objavljivati svaku pozatu opasost za plovidbu u svojem teritorijalom moru. Ako se radi o razgraičeju, 7 obala je država duža a propisa ači objavljivati karte ili popise geografskih koordiata. Jeda primjerak svake takve karte ili popisa mora se polažiti kod glavog tajika Ujedijeih aroda. 8 Zemlje potpisice UNCLOS- -a obvezuju se obavljati prijeko potreba hidrografska, oceaografska i druga istraživaja u morskom prostoru vlastite suvereosti ili prostoru suvereih prava. Zemlje potpisice moraju jamčiti siguri pomorski promet i ujedačeost pomorskih karata i avigacijskih publikacija. Međuaroda pomorska orgaizacija 9 osigurava suradju između vlada s pomoću jihovih državih uprava. Suradjom se obuhvaća razovrsa tehička problematika što utječe a pomorstvo u međuarodoj trgovii. Orgaizacija u svojoj djelatosti ohrabruje i pruža upravu i pravu podršku doošeju primjejivih orma u svezi s pomorskom sigurošću, uspješošću plovidbe i adzirajem i sprječavajem oečišćeja mora s brodova. Dio jezie djelatosti odosi se a pomorske karte i avigacijske publikacije. Preporuke orgaizacije u svezi s pomorskim kartama i avigacijskim publikacijama sadržae su u Međuarodoj koveciji o zaštiti ljudskih života a moru (Iteratioal Covetio o the Safety of Life at Sea - SOLAS) u poglavlju V. [9]. Tu su odredbe o uređajima, opremljeosti zapovjedičkog mosta i djelatostima važim za sigurost plovidbe. Pravilo 20. odosi se a autičke publikacije. Njime se zahtijeva da svi brodovi moraju imati održavae karte 0, plovidbee rute, popise svjetala, oglase za pomorce, tablice morskih mijea i ostale autičke publikacije bite za amjeravao putovaje. Međuaroda hidrografska orgaizacija savjetodava je orgaizacija IMO-a. U jezioj djelatosti izrađuju se i tehički uaprjeđuju međuarode orme u svezi s pomorskim kartama i avigacijskim publikacijama. Kod različitih hidrografskih orgaizacija općeito vrijedi preporuka IHO-a da iformacije sadržae u pomorskim kartama i avigacijskim publikacijama moraju biti toče i pouzdae. U Republici Hrvatskoj orgaizacija zadužea za hidrografsku djelatost je Hrvatski hidrografski istitut Republike Hrvatske. Njegov se status određuje Zakoom o hidrografskoj djelatosti (Narode ovie, 68/998.) u člaku 34. (Narode ovie, 72/994.). Reguliraje svih začajih javopravih i imoviskopravih odosa u pomorskoj plovidbi određeo je Pomorskim zakoikom [7]. Njegov IV. dio odosi se a sigurost plovidbe. Suklado međuarodim ormama i jihovoj implemetaciji u domiciloj pravoj regulativi, ispekcijski adzor ad brodovima provode lučke vlasti (u Republici Hrvatskoj lučke kapetaije) s orgaiziraom ispekcijskom službom. Tehički adzor ad brodovima je u djelatosti registara. Oi obavljaju pregled i utvrđuju sposobost broda u slučajevima predviđeim propisima ili vlastitim pravilima, a zahtjev ispekcije ili druge zaiteresirae osobe. U Republici Hrvatskoj člakom. Pomorskog zakoika određuje se da Hrvatski registar brodova HRB obavlja tehički adzor u skladu s tehičkim propisima. Sposobost broda za plovidbu prema odredbama člaka 0. točaka 2), 3) i 4) ovog zakoa, provjerava se ispekcijskim adzorom, redovitim pregledom isprava, a u okolostima predviđeim propisima, u slučaju potrebe - i pregledom broda ili jegovih dijelova. U ovom radu aalizirae međuarode orgaizacije doose službee spise s različitom pravom sagom. Države se drže dužima u svoj zakoodavi sustav ugraditi odredbe međuarodih kovecija kojima svojevoljo pristupaju. Oe u okviru svoje prave djelatosti usklađuju vlastite propise s ačelima koja se utvrđuju kovecijama, pa moraju osigurati jihovu odgovarajuću pravodobu primjeu. Time se izravo utječe a pouzdaost pomorskih karata i avigacijskih publikacija. 5 NN, 9/00. 6 Čl. 24. točka 2. Kovecije UNCLOS 7 Čl. 6. točka 2. Kovecije UNCLOS 8 Isti tekst sadržava i čl. 75. Kovecije UNCLOS u točki 2. u vezi s isključivim gospodarskim pojasom. 9 Prema člaku (a) Kovecije o Međuvladioj pomorskoj savjetodavoj orgaizaciji (Itergovermetal Maritime Cosultative Orgaizatio IMCO) IMO u SN/Circ.99 "Carriage of up-to-date charts", 2. lipja 980. upozorava a važost upotrebe održavaih pomorskih karata. Resolutios of the IHO, IHO, Moaco, 994., dio F [0]

5 5. Zaključak Coclusio Povjereje korisika, u određeom vremeu, u iformacijski sadržaj pomorskih karata i avigacijskih publikacija bilo kojeg oblika, može se držati jihovom pouzdaošću. Temelje odredice pouzdaosti jesu točost, pravodobost i edvojbeost iformacijskog sadržaja pomorskih karata i avigacijskih publikacija. Točost pomorske karte i avigacijske publikacije drži se jedakom maksimaloj točosti primijejee tehologije u procesu jihove izrade i u vrijeme izdaja. U procesima hidrografskih orgaizacija može se određivati točost iformacijskog sadržaja pomorskih karata i avigacijskih publikacija predložeim koeficijetom točosti (S t ). U vremeu korišteja pomorskom kartom i avigacijskom publikacijom valja razlikovati korisički vijek i životi vijek s razie hidrografskih orgaizacija. Korisički vijek papiratih pomorskih karata i avigacijskih publikacija određe je maksimalim brojem ispravaka koje može podijeti iformacijski sadržaj. Kod elektroičkih iačica broj ispravaka može se držati eograičeim. Životi vijek publicirae pomorske karte i avigacijske publikacije bilo kojeg oblika s razie hidrografskih orgaizacija, određe je točošću iformacijskog sadržaja. Poradi povećaja pouzdaosti, valja razvijati ove tehologije izrade pomorskih karata i avigacijskih publikacija. Države svojevoljo pristupaju međuarodim kovecijama. Kada im pristupe, duže su itegrirati jihove odredbe u svoj zakoodavi sustav. Stoga usklađuju vlastite propise s ačelima međuarodih orgaizacija i izravo utječu a povećaje pouzdaosti pomorskih karata i avigacijskih publikacija. Literatura Refereces [] Aić, V., Rječik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 99. [2] Glossary of GPS related terms, [3] Goss, R. O., Why is Ship Safety so Iadequate, Seaways, 3, 993 [4] Kasum, J., Updatig Sea Charts ad Navigatioal Publicatios, The Joural of Navigatio, The Royal Istitute of Navigatio, Uited Kogdom, Vol. 56., Issue 03, Lodo, 2003 [5] Kasum, J., Z. Gržetić, I. Barišić, Promulgatio of Maritime Safety Iformatio - Radioavigatioal Warigs i Republic of Croatia, Secod Paeuropea Shipig Coferece, Split, 200. [6] Kovecija Ujedijeih aroda o pravu mora, NN, 49/00. [7] Pomorski zakoik, NN, 7/94., 74/94., 43/96. [8] Stajić, D., Sredstva za obradu podataka, Nauča kjiga, Beograd, 988. [9] SOLAS, Međuaroda kovecija o sigurosti ljudskih života a moru, IMO, Lodo, 974. [0] Resolutios of the Iteratioal Hydrographic Orgaizatio, Moaco, 994 [] Zako o hidrografskoj djelatosti, NN, 68/98., 0/98. Rukopis primlje: