ANTROPOLOŠKE DIMENZIJE KAO PREDIKTORI AEROBNE IZDRŽLJIVOSTI

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "ANTROPOLOŠKE DIMENZIJE KAO PREDIKTORI AEROBNE IZDRŽLJIVOSTI"

Транскрипт

1 časopis br. 18,19,20. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont Doc.dr Rat ko Pa vlo vić, Fakultet fi zičkog vaspitanja i sporta Istočno Sarajevo Doc.dr Alek san dar Raković, Fakultet sporta i fi zičkog vaspitanja Niš ANTROPOLOŠKE DIMENZIJE KAO PREDIKTORI AEROBNE IZDRŽLJIVOSTI 1. UVOD U sport skoj prak si je odav no po zna to da od re đeni rezultat koji definišemo, odnosno postavljamo kao izazov u velikoj mjeri zavisi od određenih antropoloških faktora. Za vi sno od vr ste ak tiv no sti (spor ta) ko ja se upra žnja va, za vi si i ko li ki je udio raz li čitih parametara koji učestvuju u samoj realizaciji. Čovjek jeste složeno biopsihosocijalno bi će i u njegovoj genezi jeste egzistencija različitih antropoloških parametra koje svrstavamo u motoričke, morfološke, funkcionalne, konativne, kognitivne osobine i karakteristike. Različite sposobnosti imaju i različi to dej stvo na od re đenu aktivnost, odnosno rezultat. Kada se govori o izdržljivosti mišljenja su podijeljena. Neki naučnici smatraju da je izdržljivost motorič ka spo sob nost (Ozo lin, 1949; Ku relić, 1959; Ma tve ev, 1964; Har re 1971; Zaciorski, 1975), dok drugi govore o izdržljivosti kao o funkcionalnoj sposobnosti (Nićin, 2000; Stojiljković, 2003; Wil mo re, 1996; Wha lay 1992, Shep hard, 1992). Osnovno uporište drugog stava jeste uči njenici da su kretni zadaci za njenu pro cjenu zasi ćeni psihološkim faktorima, prven stve no mo ti va ci jom, ner vnim si ste mom, struk tu rom mišić nih vla ka na i nji ho vim re ak ci ja ma (Bom pa, 2002), Ta ko đe izdržljivost koja se procjenjuje istrajnim trčanjem umnogome je zasićena kardiovaskularnim faktorima i često poistovjećena sa aerobnom moći, ti pičnom dimenzijom funkcionalne dijagnostike. Kako se, me đutim, rezultati dobijeni funk ci onalnom dijagnostikom nisu uvijek poklapali sa ovim ostvarenim u realnim kretnim uslovima, ima osnova za razmišljanje o egzistenciji izdržljivosti kao esencijal nog an tro po lo škog svoj stva Za pro cje nu iz dr žlji vo sti obično se pri mje nju ju ak tiv no sti ko je se od li ku ju ni skim in ten zitetom rada i utroškom kiseonika is pod zo ne ana e rob nog pra ga (Green et all.1992). S ob zi rom na spe ci fičnost izdržljivosti pokušalo se odgovoriti na pitanje koliko određe ni an tro po lo ški pa ra me tri imaju uticaja na rezultate trčanja 1500 metara, s obzirom da je poznato da se procjena izdržljivosti vrši i iz vo đe njem ove kret ne ak tiv no sti (Bom pa, 2002). Pred met is tra ži va nja je ste an tro po lo ški pro stor, odnosno uticaj definisanih antropoloških dimenzi ja na aerob nu iz dr žlji vost ko ja je pro cjenjena varijalom trčanja 1500 m. Osnovni cilj je da se utvrdi nivo statističke značajnosti eventualnog uticaja primjenjenih varijabli na rezultate trčanja. 2. ME TOD RA DA 2.1 Uzorak ispitanika Uzo rak ko ji je ob u hva ćen istraživanjem sačinjava 110 studenata III godine Fakulteta fi zičkog vaspitanja i sporta u Istočnom Sarajevu i Nišu, muškog pola. U vrijeme te sti ra nja svi is pi ta ni ci su bi li zdra vi bez bi lo ka kvih psi ho fi zič kih smet nji ko je bi u najmanjoj mogućoj mjeri otežavale mjerenje. 320

2 CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 18,19, Uzo rak va ri jabli Uzo rak va ri ja bli ko jim je po kri ven dio an tro po lo škog pro sto ra je po dje ljen na na si stem pre dik tor skih va ri ja bli, ko ji ma je de finisan motorički, morfološki i funkcionalni pro stor i jed na kri te rijska varijabla kojom se pro cje nji va la aerob na iz dr žlji vost. Motorički prostor: Zgib na vra ti lu (MZV) Po di za nje tru pa (MDTK) Skok u dalj iz mje sta (MDTK) Tr čanje 4x15 metara (M4x15) Funkcionalni prostor: Har vard step test (HST) Puls u mi ru (PULS) Margarija test (FMARG) Mor fo lo ški pro stor: Visina tijela (VIS) Masa tijela (MASA) Kriterijska varijabla ko jom je te sti ra na aerob na iz dr žlji vost je tr ča nje 1500 m (M1500) 3. REZULTATI I INTERPRETACIJA Tabela 1. Osnov ni cen tral ni i disperzionih parametri varijabli Mean Min Max Rang Std.Dev. Skew Kurt HST PULS MARG VIS MASA MZV MDTK MSDM M4X M Na osno vu ana li ze do bi je nih vri jed no sti cen tral nih i dis per zi o nih pa ra me ta ra primjenjenih varijabli (Tabela1) uočava se normalnost distribucije i osjetljivosti svih primjenjenih testo va. Ve ći raspon minimalnih i maksimalnih rezultata ispoljile su skoro sve varijable. To nam govori da se radi o heterogenoj grupi studenata koja je još u fazi rasta i razvoja, odnosno diferencijacije i međusobne selekcije, pa stoga imamo rezultate koji 321

3 časopis br. 18,19,20. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont se kre ću od vi so kih pa do onih is pod pro sje ka utvr đe nog za ovaj uzo rak. Ta kav od nos rezultata je naročito izražen kod kriterijske varijable trčanje 1500metara. Analizom korelacionih koeficijenta (Tabela 2) zapažaju se srednje vrijednosti negativnog predznaka sa rezultatom tr ča nja, Har vard step test (-.48 HST), Mar ga ri ja test (-.36 MARG), zgib na vra ti lu (-.42 MZV), skok u dalj (-.31 MSDM), tr čanje 4x15metara (.45 M4x15). Ko re la cija kriterij ske va ri ja ble M1500 i morfoloških karakteristika (vis, masa) nema statističkog značaja. Od motorič kih va ri ja bli direktan uticaj je ostvarila varijabla trčanje 4x15m, za razliku od preostale tri gdje imamo negativan uticaj na ispoljeni rezultat trča nja, tj. obr nutu proporcionalnost. Varijabla funkcionalne sposobnosti koja je ostvarila značajnu povezanost (uticaj) sa kriterijumom jeste Harvard test (-.48), gdje ima mo ne ga ti van pred znak. Ov dje tre ba ima ti u vi du činjenicu da prilikom procjene maksimalne potrošnje kiseonika putem ovog Harvarda, veća vrijednost koeficijenta predstavlja bolji rezultat (sta nje) is pi ta ni ka, za raz li ku od vre me na tr čanja 1500m gdje manja vrijednost mjerena minutama jeste bolji rezultat, te otuda obrnuta proporcionalnost ove dvije varijable. Direktna povezanost kriterija ostvarena je sa varijablom Puls u mi ru (PULS -.38). Tabela 2. Interkorelaciona matrica HST PULS MARG VIS MA SA MZV MDTK MSDM M4x15 M1500 HST 1.00 PULS MARG VIS MASA MZV MDTK MSDM M4X M Analizom dobijenih rezultata regresione analize (Tabela 3) može se konstatovati da primjenjeni sistem pre dik tor skih varijabli statistički značajno objašnja va ju na mul tivarijantnom nivou (p=.00) postignuti rezultat trča nja 1500m kao kri te rijske varijable. Tabela 3. Regresija varijable 1500 m BETA St. Err. of BETA Par tial Cor. t (101) p-level Intercpt HST PULS MARG VIS

4 CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 18,19,20. MASA MZV MDTK MSDM M4X Rº=.665 R²=.437 Adju sted R²=.639 p<.000 Po ve za nost cje lo kup nog si ste ma pre dik tor skih va ri ja bli i rezultata trčanja, odnosno ko e ficijent multiple korelacije iznosi Rº=.66 čime je objašnjeno 43% zajedničkih in for ma ci ja pre dik tor skog se ta i kriterijske varijable. Ostalih 57% zajedničkog varijabiliteta u objašnjenju kriterijumske varijable sadržane su u drugim varijablama antropološkog prostora koje nisu bile obuhvaćene u ovom istraživanju. Tabela 4. Analiza varijanse varijable 1500 m Sums of Squares df Mean Squ ares F p-level Regress Residual Total F>f.05=1.83; F>f.01=2.32 Na osnovu vrijedno sti re gre si o nih ko e ficijenata BETA i koeficijenata parcijalnih korelacija (PART-R) najbolju povezanost sa kriterijumom ima varijabla Harvard step testa (B= -.428) i Margarija testa (B=-.371) sa negativnim predznakom. Negativan uticaj su is po lji le i sve va ri ja ble sna ge i to zgib na vra ti lu, MZV (B= -.139), po di za nje tru pa, MDTK (B= -.207) te va ri ja bla skok u dalj iz mje sta, MSDM (B= -.169), kao i va ri ja bla morfološkog prosto ra ma sa ti je la, MA SA (B=-.355). Ne što ve će vrijednosti regresionog koeficijenta i koeficijenta parcijalne korelacije ostvarila je varijabla motoričkog prostora tr ča nje 4x15m (B=.297). Analizirajući pojedinačan do pri nos (t) u objašnjenju kriterija redoslijed veličine ostvarenog uticaja je isti kao i kod regresionih koeficijenata i vrijednosti parcijalnih ko re la ci ja va ri ja bli gdje naj ve ći ali ne ga ti van uti caj is po lji la varijabla funkcionalne sposob no sti HST-a (t= ), MARG (t= ), za tim sli jede varijable snage MDTK (t= ), MZV (t= -.750), MSDM (t= -.398). Ma sa ti je la ta ko đe ima negativnu vrijednost (t=-1.817). Naj ve ću po zi tivnu vrijednost sa kri terijumom ostvari la je va ri ja bla br zin ske izdržljivosti, trča nje 4x15m (t=1.806). Da bi po tvr di li vri jed nost re gre si o ne funk ci je, funk ci ja je te sti ra na ana li zom va rijanse (Tabela 4). Analiza varijanse je potvrdila da je regresioni varijabilitet značajno veći od re zi du al nog na oba ni voa F>(f.01=2.32; f.05=1.83), što nas upu ću je i ga ran tu je sta tističku signifikantnost regresione veze gdje postignut direktni linearni stohastički odnos. Prema tome, proizilazi da su bolji rezultat trčanja 1500m ostvarili studenti koji su imali bolje vrijednosti Harvardovog testa, Margarija testa kao i testa brzinske izdržljivosti (tr čanje 4x15m) a od morfoloških varijabli tjelesna masa je ostvarila negativan uticaj. 323

5 časopis br. 18,19,20. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont Sobzirom da se HST-om procjenjuje funkcionalna sposobnost aerobnih kapaciteta, a trča nje 1500m je ti pi čan pri mjer aerob ne iz dr žljivosti (potrošnje kiseonika) onda ne treba posebno komentarisati ovaj rezultat. Ta ko đe je lo gi čan obrnuto proporcionalan odnos sa rezultatom trča nja 1500m i od nos tr ča nja i ma se ti je la gdje ma sa se tre ti ra kao re me te ći faktor u aerobnoj izdržljivosti. U ovom slučaju funkcionalni testovi praćeni tjelesnom masom ipak imaju znatniji doprinos na re zul tat ne go pri mje nje ne motorič ke va ri ja ble, izuzev testa brzinske izdržljivosti kojim provjeravamo anaerobne kapacitete. 4. ZA KLJU ČAK U radu je provjeren uticaj nekih varijabli morfološkog, motoričkog i funkcionalnog prostora na rezultate trča nja 1500 m da bi se utvr di lo ko ji pro stor ima do mi nant ni ji uti caj na tr ča nje, od no sno aerob nu iz dr žlji vost. Is pi ti va nje je spro ve de no na stu den ti ma III go di ne, mu škog po la. Pri mje nom re gre si o ne ana li ze do bi jen je sta ti stički značajan uticaj varijable za procjenu funkcionalne sposobnosti Harvardovog step testa (aerobna izdržljivost) i Margarija testa (anaerobna izdržljivost), varijable za procjenu motoričkog prostora (trčanje 4x15 metara) i tjelesne mase. Za razliku od njih varijable motoričkog pro sto ra (sna ge) is po lji le su ne ga ti van uti caj na re zul tat tr ča nja, ipak su pre su dan uti caj ispoljili faktori kojim je procjenjena funkcionalna sposobnost i sposobnost kardiovaskularnog sistema koji dovodi kiseonik do aktivnih mišića. Iz ovoga proizilazi da studenti manje tjelesne mase koji su imali bolji rezultat testova trča nje 4x15m i re zul tat HST-a i Margarija imali su i bolji rezultat trča nja 1500 m, tj. bo lju aerob nu iz dr žlji vost, bo lju funkciju kardiovaskularnog sistema imaju, a to znači i bo lji re zul tat. Ovo nas na vo di na zaključak da je iz držljivost više funkcionalna nego motorič ka spo sob nost, iako se nje na procjena vrši nekim motorič kim te sto vi ma. 5. LITERATURA 1. Bom pa, T.(1994). The ory and met ho dolgy of Tra i ning (III edi tion). Du buque, Iowa: Ken dall/hunt Pu blishing Company. 2. Friel, J.(1998). Triathletes training bible. Velopress, Boulder, Colorado 3. Green, H.J. & Pa tla, A.E. (1992). Maximal aerobic power: neuromuscular and me ta bo lic con si de ra ti ons. Med. Sci. Sports Exerc. Vol.24 (1-38:46) 4. Karp man, V & Gud kov, J. (1975). Is pi ti va nje fi zičke radne sposobnosti sportista, pre vod s ru skog. NIP Par ti zan. Be o grad. 5. Ni ćin, Đ. (2000). Antropomotorika-teorija.Novi Sad:FFK 6. Pavlović, R. (2006). Relacije nekih segmenata antropološkog prostora sa rezul ta ti ma tr čanja. Doktorska disertaci ja FFK Is troč no Sa ra je vo 7. Stojiljković, S.(2003). Osnove opšte antropomotorike. Niš:FFK 8. Shep hard, R.J.& Astrand, P.O. (1992). Endurance in Sport -Vo lu me II of the encyclo pe dia of sports me di ci ne. Blac kwell Sci en ti fic Publications, OxfoRd. 9. Zaciorski,V.M. (1975). Fizička svojstva sportiste. NIP Par tizan.beograd. 10. Wil mo re,j.h. et a. (1996). Endurance training has a minimal effect on maximum he art ra te. Med. Sci. Sports exerc. Vol.28 (7-829:835) 324

6 CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 18,19,20. ANTHROPOLOGY DIMENSIONS AS INDEPENDENT AEROBIC ENDURANCE Endurance as human capability is treated in two ways. Some authors defi ne it as mo bi lity ca pa bi lity, whi le ot hers deny this the ory. The denying of this the ory li es in at ti tu de that en du ran ce is sa tu ra ted with psycho lo gi cal fac tors (mo ti va tion) and car di o- va scu lar fac tors as well and is of ten iden ti fi ed with aero po wer, typi cal di men sion of functional diagnostics. Having that in mind this research enabled the obtaining of necessary informations which could contribute to the clearing up of these uncoordinated opinions. The re se arch in clu ded 110 stu dent of the III year Phi si cal Edu ca tion in East Sa ra je vo, ma le gen der. Ni ne (9) pre dic tors has been ap plied (4 va ri a bles for mo bi lity spa ce esti mate, 5 variables for morphology and functional space estimate) and variable used for the esti ma te of en du ran ce ra ce 1500m. Ob ta i ned re sults con fi rmed statistical signifi cance of two functional capability variable of Harvard step test, Margarija test and mobility va ri a ble ra ce 4x15 me ters with the ra ce re sults. Keywords: anthropology dimensions, students, endurance, infl uence "Dan", 31. mart