ISSN god. XXXV. godina izlaženja Biltena METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

Транскрипт

1 ISSN god. XXXV 35 godina izlaženja Biltena METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN 5 221

2 Fotografiju na naslovnici snimio Ivan Lukac

3 DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD UDK METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN 5 / 221. GODINA XXXV SVIBANJ 221.

4 METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN IZDAJE Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Ravnice dragojlovic@cirus.dhz.hr Glavna i odgovorna urednica Glavni urednik Zamjenik glavnog urednika Uređivački odbor Lektorica Grafičko tehnički urednik Stalni suradnici dr. sc. Branka Ivančan-Picek mr. sc. Dragoslav Dragojlović Davor Nikolić, dipl. ing. Marina Blažina, dipl. oec. Gordana Bušelić, mag. math. dr. sc. Kristian Horvath mr. sc. Stjepan Ivatek-Šahdan Dubravka Rasol,dipl. ing. Jadranka Škevin-Sović, dipl. ing. dr. sc. Vlasta Tutiš mr. sc. Ivančica Mihovilić Ivan Lukac, graf. ing. dr. sc. Mislav Anić Ivan Bertović, prof. Vjeran Magjarević, dipl. ing. Ivona Igrec, dipl. ing. Lovro Kalin, dipl. ing. dr. sc. Tanja Likso Tomislav Lončar, dipl. ing. geol. Marinko Marelja, mag. ing. min. Ivana Marinović, mag. phys.-geophys. Zlatko Marković, dipl. ing. Domagoj Mihajlović, dipl. ing. Krunoslav Mikec, dipl. ing. Marija Mokorić, dipl. ing. Davor Nikolić, dipl. ing. Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. Željka Pogačić, mag. phys.-geophys. mr. sc. Kornelija Špoler Čanić

5 Sadržaj VREMENSKE PRILIKE... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. ing.)... 7 Analiza proljeća 221. godine po tipovima vremena (Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing., Marija Mokorić, dipl. ing., Krunoslav Mikec, dipl. ing.)... 9 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.) Temperatura mora (Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.) HIDROLOŠKE PRILIKE Površinske vode (Tomislav Lončar, dipl. ing. geol.) Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) EKOLOŠKE PRILIKE Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. ing.) Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. ing.) BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (Vjeran Magjarević, dipl.ing.) SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Mislav Anić) ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U SIJEČNJU, VELJAČI, OŽUJKU, TRAVNJU I SVIBNJU 221. GODINE (Davor Nikolić, dipl. inž.) ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI (mr. sc. Kornelija Špoler Čanić)... 63

6

7 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 VREMENSKE PRILIKE Sinoptička situacija Marija Mokorić, dipl. ing. 1. i 2. svibnja je bilo promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, a osobito 2. svibnja vjetrovito s umjerenim i vrlo jakim jugozapadnjakom, a na Jadranu i jugom. Mjestimice je bilo kiše i pljuskova. Bilo je toplo s maksimalnom temperaturom zraka uglavnom od 18 do 24 C. Prizemno je bilo ciklonalno polje, a zatim je jačalo polje visokog tlaka zraka. U jugozapadnoj visinskoj struji pritjecao je vlažan i topao zrak. 2. svibnja nad našim predjelima nalazila se mlazna struja, odnosno područje u višim dijelovima atmosfere s vrlo jakim vjetrom. Prema kraju dana vjetar je slabio s jačanjem visokog tlaka zraka. 3. svibnja je bilo na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti umjereno i pretežno oblačno s mjestimičnom kišom i grmljavinom, a u gorju i s malo snijega te razmjerno hladno. U Dalmaciji je bilo barem djelomice sunčano i toplije. Puhao je slab i umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni vjetar, na Jadranu uglavnom bura i sjeverozapadnjak. Po visini se preko sjevernog Jadrana i unutrašnjosti premjestila dolina doniijevši razmjerno svjež i vlažan zrak. Prizemno je počeo jačati ogranak anticiklone, osobito prema kraju dana. Zatim je 4.svibnja bilo pretežno sunčano i toplo s maksimalnom temperaturom zraka od 17 do 23 stupnja Celzija. Puhao je povremeno umjeren i jak jugozapadnjak, na sjevernom Jadranu jugo. Ogranak anticiklone i termobarički greben su slabili. 5. i 6. svibnja je bilo djelomice sunčano i nestabilno te je uz povremeno više oblaka bilo kiše i pljuskova s grmljavinom, u početku ponajprije na Jadranu. Puhao je umjeren do vrlo jak južni i jugozapadni vjetar, na Jadranu i jugo. Kratkotrajno je bilo sjeverozapadnog i sjevernog vjetra. Osvježilo je, osobito 6. svibnja u kopnenom području. U jugozapadnoj struji pritjecao je vlažan te svježiji zrak. Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 17. svibnja 221. (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 5 hpa 17. svibnja 221. (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). 7

8 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 23. svibnja 221. (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 5 hpa 23. svibnja 221. (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). 7. svibnja je u većini krajeva bilo pretežno oblačno s povremenom kišom, na sjevernom Jadranu i u gorju već u jutarnjim satima, a lokalno je bilo i grmljavine. Na jugu zemlje je bilo barem djelomice sunčano. Bilo je toplo, malo svježije u zapadnoj unutrašnjosti. Puhao je umjeren i vrlo jak južni i jugozapadni vjetar, a na Jadranu jugo. Preko naše zemlje premjestila se visinska dolina, a u ciklonalnom polju i hladna fronta. Nad našim predjelima bila je mlazna struja, te je bilo jakog vjetra i u višim slojevima atmosfere. Od 8. do 1. svibnja je prevladavalo sunčano, u početku u unutrašnjosti ujutro s mjestimičnom maglom. Na Jadranu je bilo umjerene i jake bure, ponegdje kratkotrajno s olujnim udarima. Bilo je sve toplije, pa je maksimalna temperatura zraka dosegnula i 28 C. Nad našim predjelima bila je anticiklona, a po visini greben sa zapada i jugozapada. Potkraj razdoblja približila se visinska dolina. Bure je bilo u početku razdoblja. Zatim je 11. svibnja bilo djelomice i pretežno sunčano, postupno uz sve više oblaka. Bilo je iznadprosječno toplo. Jugozapadni vjetar i jugo su jačali. Tlak zraka se snizio uz jačanje jugozapadnog visinskog strujanja. Nad našim predjelima je bilo ciklonalno polje. 12. i 13. svibnja je bilo promjenljivo do pretežno oblačno s mjestimičnom kišom i pljuskovima s grmljavinom te malo svježije. U ciklonalnom polju premjestila se hladna fronta. Po visini je bila dolina u kojoj je kružio vlažan i svjež zrak. Puhao je slab i umjeren jugozapadni, zapadni te sjeverozapadni vjetar. Od 14. do 16. svibnja je bilo i dalje promjenljivo do pretežno oblačno lokalno s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Maksimalna temperatura zraka je bila uglavnom od 15 do 22 C. Nastavilo se nestabilno vrijeme uslijed utjecaja ciklonalnog polja, a po visini je u jugozapadnoj i zapadnoj struji pritjecao vlažan zrak. Bilo je i sunčanog vremena, a povremeno je puhao jugozapadni i južni vjetar. Od 17. do 2. svibnja je bilo promjenljivo, osobito u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, povremeno i pretežno oblačno s kišom i lokalnim pljuskovima s grmljavinom. Oborina je ponegdje bila i obilna. Puhao je povremeno umjeren do vrlo jak jugozapadnjak i jugo, prolazno ponegdje sjeverozapadnjak i bura. Bilo je razmjerno svježe. Plitka ciklona se premjestila 17. svibnja, a atmosferska fronta potkraj 18. i 19. svibnja. Po visini su se u većinom zapadnoj i sjeverozapadnoj struji premještale doline. Stoga se nastavilo nestabilno vrijeme s češćom kišom u kontinentalnom dijelu zemlje i na sjevernom Jadranu. Najviše sunčanog vremena je bilo u Dalmaciji. Potkraj razdoblja jačao je ogranak anticiklone. Zatim je 21. svibnja pod utjecajem anticiklone i visinskog grebena bilo pretežno sunčano i toplo. Zapuhao je jugozapadnjak i na sjevernom Jadranu jugo. Od 22. do 25. svibnja je bilo promjenljivo, povremeno i pretežno oblačno ponegdje s kišom i grmljavinom, najčešćom potkraj 23. te 24. svibnja u unutrašnjosti, a najmanje u Dalmaciji gdje je bilo djelomice sunčano i najtoplije. Puhalo je povremeno umjereno i jako jugo i jugozapadnjak. Prizemno je bilo polje srednjeg i sniženog tlaka zraka, a po visini uglavnom zapadno i jugozapadno strujanje. Sa sjevera se premjestila hladna fronta koja nije zahvatila Dalmaciju, a potkraj razdoblja na vrijeme 8

9 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Slike 1, 2, 3 i 4 su prizemna i visinska (AT 5 hpa) sinoptička situacija 17. i 23. svibnja 221. (izvor Njemačka meteorološka služba-dwd). Slika 5 je satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 24. svibnja 221. (izvor EUMETSAT). Analiza proljeća 221. godine po tipovima vremena Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž. Marija Mokorić, dipl. inž. Krunoslav Mikec, dipl. inž. Uvod Slika 5. Satelitska snimka oblaka iznad naših krajeva u vidljivom dijelu spektra 24. svibnja 221. godine u UTC (izvor EUMETSAT) je utjecala plitka ciklona. Po visini su se premještale doline. 26. i 27. svibnja je bilo djelomice i pretežno sunčano te ugodno toplo, ali su jutra bila razmjerno svježa. Na vrijeme je utjecalo polje povišenog tlaka zraka. 28. svibnja je bilo pretežno sunčano, ponegdje uz više oblaka s malo kiše. 29. svibnja je bilo promjenljivo oblačno, ponegdje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Bilo je svježe s obzirom na doba godine, a puhao je slab i umjeren većinom sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu i jaka bura. Prizemno je bilo polje povišenog tlaka zraka uz premještanje hladne fronte. Po visini su se premjestile doline, te je pritjecao svjež i povremeno vlažan zrak. Potkraj 29. svibnja jačao je ogranak anticiklone sa sjeverozapada. Zatim je 3. i 31. svibnja bilo na Jadranu pretežno, a u unutrašnjosti djelomice sunčano. Mjestimice je bilo kiše i grmljavine, uglavnom u unutrašnjosti od sredine dana. Puhao je slab i umjeren sjeverni i sjeveroistočni te sjeverozapadni vjetar, a na Jadranu i bura koja je u početku bila jaka s olujnim udarima. Prizemno je jačao ogranak anticiklone, a u istočnom Sredozemlju je bila plitka ciklona te su stoga gradijenti u tlaku zraka nad našim predjelima bili razmjerno izraženi. Visinska dolina premjestila se na istok. Bilo je razmjerno svježe, u kontinentalnim predjelima s mjestimičnom jutarnjom maglom. Na južnom Jadranu je u početku bilo malo kiše. U svibnju se nastavilo promjenljivo i razmjerno svježe vrijeme. Na vrijeme je često utjecalo polje visokog i srednjeg tlaka zraka, ali su se premještali i atmosferski sustavi, ponajprije hladne fronte, a po visini doline. Stoga je pritjecao povremeno vlažan i svjež zrak donijevši najviše kiše i najhladnije vrijeme u kontinentalne krajeve. Klimatološka analiza temperaturnih i oborinskih prilika za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) može se vidjeti na poveznici: Što se vremenskih prilika tiče, u ožujku su one bile vrlo često pod utjecajem anticiklona, odnosno polja povišenog tlaka zraka. Povremeno su se preko Hrvatske premještale atmosferske fronte, a direktan utjecaj ciklona bio je rijedak. Tijekom mjeseca povremeno je bilo i vjetrovito s jakom i olujnom burom uslijed izraženih gradijenata u polju tlaka zraka između jakih anticiklona, koje su se nalazile iznad sjeverozapadnih i zapadnih dijelova kontinenta, te ciklona nad Tirenskim i Jonskim morem. Visinsko strujanje je bilo jugozapadno s povremenim uspostavljanjem sjeverozapadnog i sjevernog strujanja, te utjecajem dolina uz koje je pritjecao razmjerno hladan zrak. Travanj je bio znatno hladniji od uobičajenog, ponajviše uslijed utjecaja izraženih visinskih dolina 6. i 13. travnja s kojima je sa sjevera Europe u naše krajeve dospio vrlo hladan arktički zrak. Stoga je snijega bilo u nizinama, ali i na Jadranu, što je vrlo rijetka pojava u travnju. Uz to preko Hrvatske premještale su se i hladne fronte, ponekad i ciklone iz Genovskog zaljeva (primjerice 3. travnja). S djelomičnim razvedravanjem nakon prolaska fronti, odnosno ciklona u jutarnjim i noćnim satima bilo je slabog i umjerenog, početkom mjeseca čak i jakog mraza, a razmjerno niske temperature zabilježene su i na Jadranu. Po visini su se premještale doline uzrokujući izmjenu visinskog strujanja od jugozapadnog do sjeverozapadnog. Svibanj je karakteriziralo vrlo promjenljivo i razmjerno hladno vrijeme kao posljedica čestih premještanja hladnih fronti preko naše zemlje te utjecaja polja sniženog tlaka zraka. Po visini je kao i u travnju s premještanjem dolina strujanje prelazilo od jugozapadnog i zapadnog do sjeverozapadnog i sjevernog. Osim toga, kada je prizemno vrijeme bilo pod utjecajem polja povišenog tlaka zraka, u višim slojevima atmosfere često se zadržavao vlažan i nestabilan zrak podržavajući promjenljivo vrijeme s lokalnom kišom, a ponekad i grmljavinom. Ti prodori su najviše zahvaćali unutrašnjost 9

10 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) zemlje i sjeverni Jadran te je u Dalmaciji bilo sunčanije, osobito u drugoj polovici mjeseca. Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mjesečnih visinskih strujanja dat će dodatni uvid u vremensku sliku u proljetnoj sezoni. Analiza vremenskih prilika u proljetnim mjesecima 221. godine preko srednjih mjesečnih visinskih stanja Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima. Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km na izobarnoj plohi AT 5 hpa, te na visini oko 1.5 km na izobarnoj plohi AT 85 hpa. Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i visinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj srednjeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemisferom. Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu (ECMWF) u 12 UTC. Ožujak 221. Prema srednjem mjesečnom stanju u ožujku na izobarnoj plohi AT 5 hpa (slika 6) od jugozapada se Europe sve do Sjevernog mora pružao greben, a iznad istočne Europe bila je dolina čija se os pružala od sjeveroistoka kontinenta preko Crnog mora sve do istočnog Sredozemlja. Naši su krajevi pritom bili na prednjoj strani grebena. Na izobarnoj plohi AT 85 hpa prema srednjem mjesečnom stanju također se od jugozapada pružao greben koji nije dosezao toliko daleko na sjever kao na većoj visini, pri čemu je k nama sa sjeverozapada u takvim okolnostima pritjecao ne odveć vlažan i topao zrak. Gradijenti u polju izohipsi su iznad naših krajeva bili relativno veliki što ukazuje na razmjerno vjetrovito vrijeme. Slika 6. Srednje Srednje mjesečno stanje atmosfere u OŽUJKU 221. na AT 5 hpa (lijevo), odnosno AT 85 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).. Slika 7. Srednje mjesečno stanje atmosfere u TRAVNJU 221. na AT 5 hpa (lijevo), odnosno AT 85 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF). 1

11 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Slika 8. Srednje mjesečno stanje atmosfere u SVIBNJU 221. na AT 5 hpa (lijevo), odnosno AT 85 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF). Travanj 221. Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na izobarnoj plohi AT 5 hpa u travnju (slika 7) se od sjevera Europe preko središnjih predjela i naših krajeva gotovo do Sredozemlja pružala dolina. Njezina je os prelazila preko Hrvatske. Na zapadu kontinenta te osobito iznad Atlantskog oceana bio je izraženi greben. Greben je prisutan ondje bio i na izobarnoj plohi AT 85 hpa, a kao i na plohi AT 5 hpa, iznad većeg dijela kontinenta bila je dolina čija je os na ovoj visini bila malo istočnije od nas. U takvim nam je okolnostima, na stražnjoj strani doline, pritjecao relativno hladan i vlažan zrak sa sjevera i sjeverozapada. Svibanj 221. U svibnju je na izobarnoj plohi AT 5 hpa (slika 8) prema srednjem mjesečnom stanju iznad većeg dijela Europe bila prostrana dolina s relativno hladnim i vlažnim zrakom. Njezina se os pružala zapadnije od naših krajeva. Na izobarnoj plohi AT 85 hpa prema srednjem mjesečnom stanju također je iznad velikog dijela kontinenta bila dolina na čijoj su prednjoj strani bili naši krajevi, ali uz slabije gradijente u polju izohipsi nego u višim slojevima atmosfere. U takvim nam je okolnostima pritjecao razmjerno hladan i vlagom bogat zrak. Rezultati i diskusija Unutrašnjost Hrvatske Analiza vremenskih režima za proljeće 221. u unutrašnjosti Hrvatske (slika 9) pokazuje kako su tijekom cijele sezone zabilježena samo 3 režima. Najveću je relativnu frekvenciju imao radijacijski režim koji je zabilježen u oko tri četvrtine dana, što je zamjetno više nego u referentnom razdoblju Najčešći je pritom bio u ožujku (čak 27 dana) koji je stoga bio suši nego što je uobičajeno. Dominantan je bio i u travnju (23 dana s ovim režimom) i svibnju (18 dana). Relativna čestina oborinskog režima bila je manja od uobičajenog u referentnom razdoblju Njegova je učestalost bila najveća u svibnju, kada je 11 relativna estina (%) oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo vremenski re im prolje e 221. prolje e Slika 9. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za PROLJEĆE 221. i za proljetno razdoblje za unutrašnjost Hrvatske 11

12 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) dana imalo neki od tipova koji pripadaju tom režimu, dok je najmanja bila u ožujku uz samo 3 dana s oborinskim režimom, što je u skladu s klimatološkom ocjenom ožujka kao sušeg od prosjeka. Od ostalih režima zabilježen je još samo režim advekcije s jugoistoka (SE advekcija) koji se pojavio po jednom u ožujku i travnju te 2 puta u svibnju. Analiza vremenskih tipova (slika 1) pokazuje da je ovog proljeća najčešći vremenski tip bio greben visokog tlaka čija je učestalost bila oko 3 puta veća od prosjeka u referentnom razdoblju Najčešći je bio u ožujku (15 dana u mjesecu), potom u travnju (13 dana) pa u svibnju (1 dana). Potom slijede bezgradijentno anticiklonalno (Ba) i ciklonalno (Bc) polje, koji također pripadaju radijacijskom režimu. Pritom je tip bezgradijentno ciklonalno polje bio zamjetno češći nego što je bilo uobičajeno u razdoblju Valja napomenuti kako nije zabilježen niti jednom u ožujku. A u travnju i svibnju uglavnom je bio povezan s visinskom situacijom koja je donijela oborine (visinska ciklona, dolina ili prednja strana doline). Od ostalih tipova koji pripadaju radijacijskom režimu oni vezani uz djelovanje anticiklone (prednja (istočna) strana anticiklone (V1) te donja (južna) strana anticiklone (V2)) bili su manje česti od prosjeka. A slično vrijedi i za tip stražnja (zapadna) strana anticiklone (V3), koji pak pripada režimu advekcije s jugoistoka (dotok toplog zraka na stražnjoj strani anticiklone čije je središte istočnije od nas). Relativna čestina tipova koji pripadaju oborinskom režimu, a vezani su uz utjecaj ciklone (prednja (istočna) strana ciklone (N1) i donja (južna) strana ciklone (N2)) uglavnom je manja od one u referentnom razdoblju. Tipovi vezani uz prolazak fronti su pak bili podjednako česti kao u razdoblju pa čak i malo češći. Iz toga se ponovno može zaključiti kako su oborine pale tijekom proljeća (osobito travnja i svibnja) više bile posljedica visinskog stanja nego direktno tipova vremena vezanih uz prizemne situacije. Sjeverni Jadran Analiza vremenskih režima na sjevernom Jadranu pokazuje kako je radijacijski režim bio najčešći zabilježen je u oko 65% dana, što je zamjetno više od prosjeka za razdoblje (slika 11). U ožujku i travnju zabilježen je 11 puta, a u svibnju 7. Oborinskog je režima bilo malo manje od prosjeka za razdoblje , a relativna frekvencija mu je podjednaka kao u unutrašnjosti. Najčešći je bio u svibnju (11 dana), a zamjetno rjeđi u ožujku (3 dana). Ukupno je 7 dana tijekom proljeća imalo neki od vremenskih tipova koji pripadaju vjetrovnom režimu čija je učestalost ove sezone bila oko prosječne. Pritom je zabilježen 4 puta u ožujku, 2 puta u svibnju te samo jednom u travnju. I relativna frekvencija režima advekcije s jugoistoka (SE advekcija) bila je oko uobičajene za razdoblje Analiza učestalosti vremenskih tipova na sjevernom Jadranu (slika 12) pokazuje kako je i ondje ovog proljeća, kao i u unutrašnjosti, najzastupljeniji bio tip greben visokog tlaka (g) koji je s učestalosti od 34% bio više od 3 puta češći nego što je uobičajeno u razdoblju Najzastupljeniji je bio u ožujku (12 dana), potom u travnju (11) pa u svibnju (8). Potom slijede bezgradijentno anticiklonalno (Ba) i ciklonalno (Bc) polje s podjednakom relativnom frekvencijom. Ali različitom raspodjelom Ba je najčešći bio u ožujku, a Bc u svibnju, kada je, kao i u unutrašnjosti, zbog visinske situacije (utjecaj doline ili visinske ciklone) bio zabilježen u dane s oborinom. Tipovi koji pripadaju oborinskom režimu (prednja (istočna) strana ciklone (N1), prednja strana doline (dol1), os doline (dol2) te jugozapadno prijelazno stanje (SWS)) imali su relativnu frekvenciju većinom oko pro prolje e 221 prolje e N1 N2 N3 N4 Nc Dol1 Dol2 Dol3 Dol V1 V2 V3 V4 Vc g mv SS SWS WS NWS NS NES ES SES Ba Bc zodol1 zodol2 zodol3 relativna estina (%) tip vremena Slika 1. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za PROLJEĆE 221. i za proljetno razdoblje za unutrašnjost Hrvatske 12

13 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 relativna estina (%) prolje e 221. prolje e oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo vremenski re im Slika 11. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za PROLJEĆE 221. i za proljetno razdoblje za sjeverni Jadran 45 4 prolje e 221. prolje e N1 N2 N3 N4 Nc Dol1 Dol2 Dol3 Dol V1 V2 V3 V4 Vc g mv SS SWS WS NWS NS NES ES SES Ba Bc zodol1 zodol2 zodol3 relativna estina (%) tip vremena Slika 12. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za PROLJEĆE 221. i za proljetno razdoblje za sjeverni Jadran sječnih vrijednosti i bili su najčešći u svibnju, a najrjeđi u ožujku. Veću je učestalost od srednjaka za referentno razdoblje imao tip istočno prijelazno stanje (ES) koji pripada vjetrovnom režimu. Zabilježen je pritom 4 puta tijekom ožujka u situacijama nakon prolaska ciklone ili doline te jačanja ogranka anticiklone sa zapada ili sjeverozapada uz povećane gradijente u polju tlaka iznad sjevernog Jadrana. Srednji i južni Jadran Prema analizi vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu (slika 13) radijacijski je režim bio najzastupljeniji, s relativnom frekvencijom većom od 5%. Kao i drugdje u Hrvatskoj, najčešći je bio u ožujku, a najmanju je učestalost imao u svibnju. Relativna frekvencija oborinskog režima bila je manja nego na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti oko 16% dana na srednjem i oko 15% dana na južnom Jadranu imalo je neki od tipova vremena koji pripadaju ovom režimu. Pritom je u ožujku i travnju bio podjednako čest kao u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a u svibnju je broj dana s ovim režimom bio zamjetno manji nego u drugim dijelovima zemlje. Zato je više nego drugdje bilo tipova vremena koji pripadaju režimu ostalo (većinom vezanih uz zonalno položenu dolinu iznad dijela Jadrana ili uz specifičnu dolinu koja zahvaća cijeli jadranski bazen), a i onih koji pripadaju vjetrovnom režimu čija je učestalost bila oko 13% na srednjem te oko 14% na južnom Jadranu. Dani s vjetrovnim režimom najčešći su pritom bili u ožujku (6 dana na srednjem i 8 dana na južnom Jadranu). Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Jadranu (slika 14) najveću je učestalost kao i drugdje u Hrvatskoj imao tip greben visokog tlaka (g) s relativnom frekvencijom od oko 26%, što je ipak manje nego na sjevernom Jadranu te osobito u unutrašnjosti. Za razliku od tih krajeva, na srednjem i južnom Jadranu ovaj je tip najčešći bio u svibnju (1, odnosno 11 dana). Potom slijede bezgradijentna polja, anticiklonalno (Ba) i ciklonalno (Bc) koji su bili podjednako česti kao u ostalim 13

14 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) relativna estina (%) srednji Jadran ju ni Jadran obor rad+g SE adv. NW adv. vjet ostalo Slika 13. Relativne čestine vremenskih režima za PROLJEĆE 221. za srednji i južni Jadran 45 4 srednji Jadran ju ni Jadran N1 N2 N3 N4 Nc Dol1 Dol2 Dol3 Dol V1 V2 V3 V4 Vc g mv SS SWS WS NWS NS NES ES SES Ba Bc zodol1 zodol2 zodol3 vremenski re im relativna estina (%) tip vremena Slika 14. Relativne čestine tipova vremena za PROLJEĆE 221. za srednji i južni Jadran područjima te slično i raspodijeljeni tako da je bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) bilo češće u ožujku, a ciklonalno (Bc) u svibnju. Za razliku od ostalih područja, na srednjem i južnom Jadranu rijetki su bili tipovi vremena vezani uz prolazak fronti (Dol1 i Dol2) što znači kako su se one premještale glavninom sjevernijim krajevima Hrvatske. Od ostalih tipova koji pripadaju oborinskom režimu najveću je učestalost imao tip prednja (istočna) strana ciklone (N1). A uz tipove južno (SS) i jugozapadno (SWS) prijelazno stanje, koji su također oborinski tipovi, vežu se dani s jakim i olujnim jugom. Relativno je veliku učestalost u obje regije imao tip istočno prijelazno stanje (ES), koji pripada vjetrovnom režimu i opisuje dane s burom. Kao na sjevernom Jadranu, najčešći je bio u ožujku. Od ostalih tipova izdvojiti se može onaj koji pripada režimu ostalo te koji je povezan uz zonalno položenu dolinu od Male Azije i istočnog Sredozemlja prema Jadranu (stražnja strana zonalne doline (zodol3)). Zaključak Ovog proljeća nad Hrvatskom je najčešći režim bio radijacijski pri čemu je posvuda više od pola sezone bilo obilježeno ovim režimom, a u unutrašnjosti gotovo tri četvrtine. Najveću frekvenciju pojavljivanja imao je tip vremena greben visokog tlaka (g), koji se najčešće pružao sa zapada ili sjeverozapada, a valja istaknuti da je u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu on češći bio u ožujku, dok je na srednjem i južnom Jadranu najčešći bio u svibnju (stoga je klimatološka ocjena svibnja u tom dijelu Hrvatske zamjetno drugačija nego u ostalim krajevima). Oborinskog režima bilo je u oko 2% dana, najmanje na srednjem i južnom Jadranu, pri čemu su oborinske prilike, osim uz premještanje ciklona i fronti, osobito u travnju i svibnju bile dominantno pod utjecajem visinske situacije. Naime, u prizemnom sloju atmosfere vrijeme je ponajprije na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti dijelom bilo pod utjecajem bezgradijentnog polja (ciklonalnog Bc, ali i anticiklonalnog Ba), a u višim slojevima atmosfere, najčešće s jugozapada, pristizao 14

15 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 je ili se zadržavao (u sklopu visinske ciklone ili doline u polju geopotencijala), vlažan i nestabilan zrak koji je za posljedicu imao količinu oborina u tom dijelu sezone oko ili veću od višegodišnjeg srednjaka. Vjetrovni režim je ovog proljeća najčešći bio na srednjem i južnom Jadranu, zatim na sjevernom osobito u ožujku, a potpuno je izostao u unutrašnjosti. Pritom je prevladavajući tip vremena bilo istočno prijelazno stanje (ES) uz jaku i olujnu buru duž obale. Istočno prijelazno stanje javljalo se uslijed jačanja ogranka anticiklone sa zapada ili sjeverozapada nakon prolaska ciklone ili doline, odnosno fronte. Važno je napomenuti kako je u travnju prema srednjem mjesečnom stanju po visini (na AT 5 hpa) iznad naših krajeva bila duboka dolina u polju izohipsi pri čemu nam je na njezinoj stražnjoj strani pritjecao ili se iznad nas zadržavao hladan zrak sa sjevera kontinenta. Stoga je bilo zamjetno hladnije od prosjeka, u danima s oborinom uz neuobičajen snijeg u dijelu travnja, a u jutarnjim satima u pojedine dane u unutrašnjosti uz jak mraz. Literatura DWD, 221.: Europäische Wetterbericht Lončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, Lončar E. i V. Vučetić, 23: Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavijom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str. Klimatološka analiza dr. sc. Tanja Likso Svibanj 221. obilježile su srednje mjesečne temperature zraka niže od prosjeka ( ) na gotovo svim analiziranim postajama. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u odnosu na normalu ( ) bila su u rasponu od -2.5 C (Varaždin) do.4 C (Dubrovnik). Apsolutna minimalna temperatura zraka u svibnju 221. bila je niža od odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka ( ) na većem broju analiziranih postaja, dok je u Pazinu bila jednaka prosjeku. Odstupanja apsolutne minimalne temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka ( ) bila su u rasponu od -2.8 C (Sisak) do 1.7 C (Dubrovnik). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u svibnju 221. nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne minimalne temperature zraka (tablica 1), odnosno apsolutne minimalne temperature zraka u svibnju 221. nisu bile niže od najnižih vrijednosti u raspoloživom nizu promatranih postaja. Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 221. godine opisane su sljedećim kategorijama: vrlo hladno (sjeverni dio središnje Hrvatske i područje od Bilogore do Daruvara), hladno (istočna i veći dio središnje Hrvatske, Gorski kotar i Istra) i normalno (dio gorske Hrvatske, sjeverno i južno Hrvatsko primorje sa zaleđem). Na većini analiziranih postaja početak svibnja 221. obilježile su srednje dnevne temperature zraka više od prosjeka (2 dana) nakon čega je uslijedila izmjena kratkotrajnih razdoblja negativnih odnosno pozitivnih anomalija. Krajem svibnja na tim postajama srednja dnevna temperatura zraka bila je niža od prosjeka, a to razdoblje negativnih anomalija trajalo je od 9 do 2 dana. Izuzetak čine postaje Rijeka i Split-Marjan gdje je prva dekada svibnja 221. obilježena kratkotrajnim izmjenama negativnih odnosno pozitivnih anomalija nakon čega je uslijedilo dulje razdoblje negativnih anomalija koje je trajalo od 12 (Split-Marjan) do 15 dana (Rijeka). Iza tog razdoblja toga uslijedila je također izmjena kratkotrajnih razdoblja pozitivnih odnosno negativnih anomalija. Na postajama Rijeka i Split-Marjan kraj svibnja okarakterizirale su srednje dnevne temperature zraka niže od prosjeka i to je razdoblje trajalo od 2 (Split-Marjan) do 3 dana (Rijeka). Najveća pozitivna odstupanja u odnosu na višegodišnji prosjek ( ) u svibnju 221. kretala su se od 3. C (Rijeka, 11. svibnja) do 5.5 C (Ogulin, 11. svibnja). Postaja Ogulin ujedno je imala i najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka (19. svibnja) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila čak 7.2 C niža od višegodišnjeg prosjeka ( ). Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u svibnju 221. bila je u rasponu od 9.6 C na Zavižanu do 23.2 C u Šibeniku. Svibanj 221. obilježile su srednje mjesečne maksimalne temperature zraka niže od višegodišnjeg prosjeka ( ) na gotovo svim analiziranim postajama. Odstupanja srednje mjesečne maksimalne temperature zraka od odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka bila su u rasponu od -2.4 C u Varaždinu do.5 C u Dubrovniku. Apsolutni temperaturni maksimumi bili su u rasponu između 17.6 C (Zavižan, 11. svibnja) i 29.5 C (Sisak, 1. svibnja). U svibnju 221. raspon srednjih mjesečnih minimalnih temperatura zraka bilo je od 2.7 C na Zavižanu do 16.4 C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek ( ) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su na gotovo svim analiziranim postajama niže od prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne minimalne temperature zraka u svibnju 221. su se kretala od -2.2 C (Puntijarka) do.5 C (Dubrovnik) dok je u Komiži srednja mjesečna minimalna temperatura zraka bila jednaka višegodišnjem prosjeku. Apsolutni temperaturni minimumi nalazili su se u rasponu od -1.7 C (Zavižan, 8. svibnja) do 13. C (Dubrovnik, 2. svibnja). 15

16 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Analiza izuzetnosti svibanjskih srednjih dnevnih temperatura zraka izrađena je za postaje Rijeka i Split-Marjan. Postaja Rijeka bilježi jedan izvanredno hladan dan (19. svibnja) iako nije rekordno hladan budući da je srednja dnevna temperatura zraka viša od najniže zabilježene srednje dnevne temperature zraka na taj dan u raspoloživom nizu postaje Rijeka (tablica 2). Na postaji Split-Marjan nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temperatura zraka u svibnju 221. Analiza količina oborine za svibanj 221. koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka ( ) pokazuje da su količine oborine na polovini analiziranih postaja bile ispod, a na ostalim postajama iznad prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za svibanj 221. nalaze u rasponu od 19% višegodišnjeg prosjeka u Komiži (5.3 mm) do 244% u Varaždinu (165.5 mm). Oborinske prilike u Hrvatskoj u svibnju 221. izražene percentilima detaljnije su opisane sljedećim kategorijama: vrlo sušno (šire područje Knina), sušno (dio Like, Lošinj, sjeverna Dalmacija i dio zaleđa, Vis), normalno (istočna Hrvatska, dio gorske Hrvatske i Like, Istra, kvarnerski otoci, srednja Dalmacija izuzevši okolicu Splita i Visa, južna Dalmacija), kišno (južni dio središnje Hrvatske, dio gorske Hrvatske, obala Kvarnera, šire područje Splita), vrlo kišno (sjeverozapadni dio središnje Hrvatske) i ekstremno kišno (šire područje Varaždina). Usporedba dnevnih količina oborine analiziranih postaja u svibnju 221. je pokazala da je najveća Tablica 1. Pregled apsolutnih minimalnih temperatura zraka za SVIBANJ 221. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj. Naziv meteorološke postaje Godina od kada su raspoloživi podaci Vrijednost najniže izmjerene temperature ( C) u svibnju (do 22.) u razdoblju od kada su raspoloživi podaci Datum kada je postignuta najniža vrijednost (* označava nepotpuni niz) Vrijednost najniže izmjerene temperature zraka ( C) u svibnju 221. Datum kada je postignuta vrijednost najniže izmjerene temperature zraka u svibnju 221. Dubrovnik * Senj * i 8.5. Šibenik Slavonski Brod Knin Rijeka Karlovac Osijek * Hvar * Pazin Split - Marjan Ogulin Komiža Sisak * Daruvar Mali Lošinj Poreč Zagreb - Maksimir Bjelovar Varaždin Gospić * Lastovo * Zadar Parg * Puntijarka Zavižan *

17 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 C ZAGREB MAKSIMIR mm C OSIJEK mm dani dani C RIJEKA mm C OGULIN mm dani dani C SPLIT MARJAN mm C DUBROVNIK mm dani dani Maksimalne dnevne temperature zraka ( C) Minimalne dnevne temperature zraka ( C) Dnevne količine oborine (mm) Slika 15. Maksimalne i minimalne temperature zraka ( C) i dnevne količine oborine (mm) za SVIBANJ 221. godine 17

18 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) C ZAGREB MAKSIMIR dani C OSIJEK dani C RIJEKA C OGULIN dani dani C SPLIT MARJAN C DUBROVNIK dani dani Srednje dnevne temperature zraka ( C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka ( C) Slika 16. Srednje dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od dnevnog srednjaka za razdoblje za SVIBANJ 221. godine 18

19 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Slika 17. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za mjesec SVIBANJ 221. od prosječnih vrijednosti ( ) dnevna količina oborine izmjerena 14. svibnja na postaji Split-Marjan (54.7 mm). Najveću mjesečnu količinu oborine za svibanj 221. imala je postaja Parg (195.8 mm). Na većem broju analiziranih postaja u svibnju 221. broj sati sijanja Sunca bio je manji od višegodišnjeg prosjeka ( ). Odstupanja su se kretala od -5. sati u Bjelovaru gdje je zabilježeno ukupno sati sijanja Sunca do 19.2 sata u Gospiću gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila sati. Negativne/pozitivne anomalije broja sati sijanja Sunca u svibnju 221. u skladu su s pozitivnim/negativnim anomalijama srednje mjesečne naoblake. C SPLIT-MARJAN ( ) dani C RIJEKA ( ) t - t+σ - t+2σ - t - t -σ - t+2σ dani Slika 18. Srednja dnevna temperatura zraka za Split-Marjan i Rijeku za SVIBANJ 221. godine u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ). 19

20 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Slika 19. Odstupanje mjesečne količine oborine (izražene u% ) za mjesec SVIBANJ 221. od prosječnih vrijednosti ( ) Svibanj 221. obilježila je srednja mjesečna naoblaka veća od prosjeka ( ) na većini analiziranih postaja. Broj vedrih dana (broj dana sa srednjom dnevnom naoblakom manjom od 2/1) u svibnju 221. nalazio se u rasponu od 1 dan (Parg) do 1 dana (Dubrovnik). Na većini analiziranih postaja broj vedrih dana bio je manji od višegodišnjeg prosjeka ( ) za svibanj i nalazio se u rasponu od 1 dan (Bjelovar, Sisak, Slavonski Brod, Varaždin, Gospić, Parg, Puntijarka, Knin, Mali Lošinj i Šibenik) do 4 dana (Senj i Komiža). S druge strane, broj oblačnih dana (broj dana sa srednjom dnevnom naoblakom većom od 8/1) u svibnju Tablica 2. Izvanredno hladni dani za postaju Rijeka, SVIBANJ 221. godine. RIJEKA izvanredno hladni dani Izvanredno hladni dani 19 Srednja dnevna temperatura zraka ( C) Srednja dnevna temperatura zraka ( C) prema raspoloživom nizu ( ) kretao se od 1 dan (Dubrovnik) do 14 dana (Rijeka). Na većini razmatranih postaja broj oblačnih dana bio je veći od prosjeka ( ) za svibanj, a nalazio se u rasponu od 1 dan (Karlovac, Ogulin i Gospić) do 6 dana (Rijeka i Puntijarka). Analiza klimatskih anomalija na području Hrvatske za PROLJEĆE 221.godine Proljeće 221. obilježile su srednje sezonske temperature zraka niže od višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postajama. Odstupanja srednje sezonske temperature zraka (proljeće 221.) u odnosu na normalu nalaze se u rasponu od -1.6 C (Osijek i Daruvar) do -.2 C (Mali Lošinj i Dubrovnik). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 221. godine opisane su sljedećim kategorijama: vrlo hladno (šire područje Osijeka i Daruvara), hladno (glavnina teritorija) i normalno (dio gorske Hrvatske i Like, dio Kvarnera, dio obale i otoka sjeverne Dalmacije te veći dio južne Dalmacije). Odstupanja količine oborine za proljeće 221. godine u odnosu na normalu nalaze u rasponu od 33% višegodišnjeg prosjeka u Komiži (52.4 mm) do 134% na postaji Varaždin (247.3 mm). Analiza odstupanja količina oborine za proljeće 221. izraženih u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su 2

21 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Slika 2. Odstupanje srednje temperature zraka ( C) za PROLJEĆE 221. godine od prosječnih vrijednosti ( ) Slika 21. Odstupanje količine oborine (izražene u%) za PROLJEĆE 221. godine od prosječnih vrijednosti ( ) 21

22 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) količine oborine na nešto više od polovine razmatranih postaja bile niže od spomenutog višegodišnjeg prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 221. izražene percentilima detaljnije su opisane sljedećim kategorijama: vrlo sušno (dio gorske Hrvatske, Mali Lošinj, sjeverna Dalmacija i zaleđe, obala srednje Dalmacije, dio Hvara i Visa, Pelješac), sušno (dio gorske Hrvatske, dio kvarnerskih otoka, dio srednje Dalmacije, južna Dalmacija), normalno (istočna Hrvatska, dio središnje Hrvatske, dio gorske Hrvatske, Istra, dio Kvarnera, šire područje Splita i okolica Dubrovnika), kišno (veliki dio središnje Hrvatske). Praćenje kišnih i sušnih uvjeta Ivana Marinović, mag.phys.-geophys. Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali U svibnju 221. godine sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali analizirani su na 23 postaje u Hrvatskoj na način da su kumulativne količine oborine od početka do kraja svibnja uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti količina oborine za svibanj iz 4-godišnjeg razdoblja ( ). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih ekstremno kišno kum. oborina sušno vrlo kišno vrlo sušno normalno kišno ekstremno sušno Slika 22. Kumulativne količine oborine (mm) za SVIBANJ 221., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 9., 75., 5., 25., 1. i 2. percentil za razdoblje

23 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 ekstremno kišno vrlo kišno umjereno kišno normalno umjereno sušno vrlo sušno ekstremno sušno Slika 23. Standardizirani oborinski indeks (SPI) za SVIBANJ 221., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split Marjan i Dubrovnik za različite vremenske skale (1, 2, 3, 6, 9, 12, 18 i 24 mjeseca). i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od.1 mm. Najmanje kišnih razdoblja tijekom svibnja zabilježeno je na dalmatinskim postajama Split, Hvar, Lastovo (po dva) i Dubrovnik (tri). Najviše kišnih razdoblja bilo je na kontinentalnim postajama Osijek (devet), Slavonski Brod, Križevci, Zagreb Maksimir, Sisak i Gospić (po osam). Duljina kišnih razdoblja uvelike je varirala, no najčešće su trajala po jedan dan, dok su najduža kišna razdoblja zabilježena na postajama Rijeka (14), Senj (12) te Pazin i Parg (po 11 dana). Najveća količina jednodnevne oborine zabilježena je 14. svibnja na postaji Split (54.7 mm). Sušna su razdoblja također bila različitog trajanja, najčešće od jednog do tri dana. Ipak, na dalmatinskim postajama zabilježena su čak po dva duža sušna razdoblja: Hvar i Lastovo po 14 i 8 dana, Split 13 i 9 dana, Dubrovnik dva puta po 11 dana, Šibenik 11 i 7 dana te Zadar 9 i 7 dana. Već u prvim danima svibnja oborina je zabilježena na svim postajama, izuzev na postaji Šibenik, na kojoj se nastavilo sušno razdoblje iz travnja i potrajalo osam dana (od toga sedam u svibnju). U prvoj dekadi na većini postaja prevladali su normalni oborinski uvjeti (percentil 25 do 75). Ipak, na postajama Zagreb Maksimir i Parg bilo je normalno do kišno (percentil 75 do 9), a na postajama Varaždin i Dubrovnik čak vrlo kišno (percentil 9 do 98), dok je normalno do sušno (percentil 1 do 25) bilo na postajama Zavižan, Zadar i Šibenik, a na postaji Knin vrlo sušno (percentil 2 do 1). 23

24 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Zabilježena količina oborine u drugoj dekadi svibnja bila je na svim postaja veća od one u prvoj dekadi. U skladu s tim, kišni (percentil 75 do 9) do vrlo kišni (percentil 9 do 98) oborinski uvjeti dominirali su na dijelu postaja središnje Hrvatske (Varaždin, Zagreb Maksimir i Sisak) te Hrvatskog Primorja (Rijeka, Pazin, Senj, Split i Lastovo). Sušno (percentil 1 do 25) je bilo jedino na postaji Knin, dok je na preostalim postajama uglavnom bilo normalno (percentil 25 do 75). U trećoj dekadi svibnja, izuzev na postajama Osijek i Zadar, bilo je manje oborine nego u prethodnim dekadama svibnja, a na postajama Šibenik, Split, Hvar, Lastovo i Dubrovnik oborina je potpuno izostala. Ipak, zbog kumulativne količine oborine tijekom mjeseca, kišno (percentil 75 do 9) je bilo na postajama Križevci, Sisak, Ogulin, Parg, Rijeka, Senj, i Split, a vrlo kišno (percentil 9 do 98) na postaji Zagreb Maksimir te Varaždin, gdje je zabilježen i kraći period s ekstremnim oborinskim prilikama (percentil veći od 98). Na postaji Šibenik bilo je sušno (percentil 1 do 25), a na postaji Knin i vrlo sušno (percentil 2 do 1), dok su oborinske prilike na preostalim postajama bile u klasi normalno (percentil 25 do 75). Konačno, svibanj je na postaji Varaždin ocijenjen kao vrlo kišan (percentil 9 do 98), na postajama Križevci, Zagreb Maksimir, Sisak, Karlovac, Ogulin, Parg, Rijeka, Senj i Split kao kišan (percentil 75 do 9), na postajama Mali Lošinj, Gospić, Zadar i Šibenik kao sušan (percentil 1 do 25), na postaji Knin kao vrlo sušan (percentil 2 do 1), a na preostalih osam postaja kao normalan (percentil 25 do 75). Najmanje oborine u svibnju zabilježeno je na postaji Šibenik, 19.8 mm, a najviše na postaji Parg, mm. Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 2, 3, 6, 9, 12, 18 i 24 mjeseca U svibnju 221. godine sušni i kišni uvjeti na mjesečnoj i višemjesečnoj skali u Hrvatskoj analizirani su pomoću standardiziranog oborinskog indeksa (SPI) koji ukazuje na odstupanje oborine (na pojedinoj vremenskoj skali) od medijana za iznose standardne devijacije. Za proračun SPI-a korišteni su podaci količine oborine iz klimatološkog razdoblja ( ) te iz aktualnog mjeseca i prethodna 23 mjeseca na 31-oj glavnoj meteorološkoj postaji. Prema klasifikacijskoj skali, ocjenjuje se intenzitet kišnih/sušnih prilika: od normalnih do umjereno, vrlo i ekstremno kišnih/sušnih prilika. U svibnju (SPI 1) su na području Hrvatske prevladali normalni oborinski uvjeti. Umjereno do vrlo sušno Slika 24. Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog indeksa (SPI 1) za SVIBANJ 221. te pripadni histogram koji ukazuje na udio teritorija Hrvatske zahvaćen pojedinom klasom SPI. 24

25 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 bilo je na otoku Visu te na području Šibensko-kninske županije. U okolici Parga i Ogulina bilo je umjereno kišno, a na području središnje Hrvatske umjereno i vrlo do ekstremno kišno. Shodno tomu, najmanja vrijednost SPI 1 iznosila je na postaji Knin, a najveća 2.32 na postaji Varaždin. Normalni oborinski uvjeti prevladali su i na 2-mjesečnoj skali (SPI 2, travanj i svibanj). U manjem dijelu Dalmacije bilo je umjereno do vrlo sušno, dok je u dijelu Istre i središnje Hrvatske bilo umjereno do vrlo kišno. Najmanja vrijednost SPI 1 iznosila je na postajama Komiža i Makarska, a najveća 1.62 na postaji Varaždin. Na 3-mjesečnoj skali (SPI 3, od ožujka do svibnja) na području kontinentalne Hrvatske, zatim na sjevernom dijelu Primorja i gorske Hrvatske te na širem području Splita, Dubrovnika i Lastova dominirali su normalni oborinski uvjeti. Umjereno kišno bilo je tek u manjem dijelu središnje Hrvatske. U ostatku primorja i gorske Hrvatske bilo je umjereno do vrlo sušno, a u okolici Makarske te na području Šibensko kninske županije ekstremno sušno. Vrijednosti SPI 3 bile su od (Knin) do 1.13 (Varaždin). Normalni oborinski uvjeti prevladali su i na 6-mjesečnoj skali (SPI 6, od prosinca do svibnja), pri čemu je u cijeloj Hrvatskoj, izuzev otoka Visa, zabilježen suficit oborine. U užoj okolici Splita bilo je vrlo kišno, a u Istri do ekstremno kišno. Najmanja vrijednost SPI 6 zabilježena je na postaji Komiža (-.34), dok je najveća bila u Pazinu (2.36). Normalno do umjereno kišno bilo je na 9-mjesečnoj skali (SPI 9, od rujna do svibnja) u većini Hrvatske. Vrlo do ekstremno kišno bilo je na krajnjem sjeveru Hrvatske, u Istri te okolici Senja i Raba. Slično je bilo i na godišnjoj skali (SPI 12) uz izraženije kišne prilike. Pritom su vrijednosti SPI 9 varirale od -.37 (Gradište) do 2.13 (Senj), a vrijednosti SPI 12 od -.46 (Komiža) do 2.87 (Varaždin). Zabilježeni oborinski uvjeti na 18-mjesečnoj skali (SPI 18) u većini Hrvatske bili su u granicama normale. Umjereno sušno bilo je na otoku Visu, dok je umjereno i vrlo do ekstremno kišno bilo u okolici Senja, Istri te na sjeveru Hrvatske. Slično je bilo na 24-mjesečnoj skali (SPI 24). Pritom su vrijednosti SPI 18 i SPI 24 bile najniže na postaji Komiža (-1.5, odnosno -1.12), a najviše na postaji Pazin (2.21, odnosno 2.37). Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI Vrijednosti SPI 2 Klasa Ekstremno kišno 1.5 do 1.99 Vrlo kišno 1. do 1.49 Umjereno kišno -.99 do.99 Normalno -1. do Umjereno sušno -1.5 do Vrlo sušno -2 Ekstremno sušno Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata dostupno je na: Temperatura mora Željka Pogačić, mag. phys.-geophys. Duž istočne obale Jadrana, u sklopu mreže postaja za klasično mjerenje površinske temperature mora Državnog hidrometeorološkog zavoda, postoji ukupno četrnaest postaja. Na samo četiri od njih, koje imaju dugogodišnji kontinuirani niz podataka, obavljena je statistička analiza i obrada podataka za svibanj 221. godine. Analizirana postaja Rab nalazi se na sjevernom, a postaje Split-Marjan, Hvar i Komiža na srednjem Jadranu. Važno je napomenuti kako su Rab, Hvar i Komiža otočne, a Split-Marjan obalna postaja. Najviša prosječna površinska temperatura mora u svibnju 221. bila je na postajama Split-Marjan i Hvar, 17.5 C, a najniža na Rabu, 16.7 C. Na svim analiziranim postajama sjevernog i srednjeg Jadrana površinska temperatura mora u svibnju 221. godine bila je niža od prosjeka, odnosno klimatološkog srednjaka (slika 25, tablica 3). Bio je to drugi mjesec ove godine u kojem je površinski sloj mora na postajama Rab, Hvar i Komiža bio hladniji od prosjeka, a prvi takav mjesec na postaji Split-Marjan. Ovo je treća godina u nizu s ispodprosječnom temperaturom površinskog sloja mora na svim analiziranim postajama srednjeg i sjevernog Jadrana. Tablica 3. Prosječne površinske temperature mora u klimatološkom razdoblju (T KLIM, sred) u usporedbi sa prosječnim temperaturama u SVIBNJU 221. godine (T 221., sred) i (T 221., sred T KLIM, sred) njihove razlike. C Rab Split Marjan Hvar Komiža* T 221, sred 16,7 17,5 17,5 17,3 T KLIM, sred 17,6 17,7 17,7 18,3 T 221, sred T KLIM, sred -,9 -,2 -,2-1, * za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje

26 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Najveća razlika između prosječne površinske temperature mora u svibnju za klimatološko razdoblje i prosječne temperature u svibnju 221. godine iznosila je -.9 C na mjernoj postaji Rab, a najmanja razlika -.2 C ( Split-Marjan i Hvar). Budući da je promatrano dugogodišnje razdoblje u Komiži 1 godina kraće od ostalih, dobivena razlika od -1. C vjerojatno je posljedica toplijeg površinskog sloja mora u zadnjih 2 godina i gotovo je sigurno da bi s duljim klimatološkim nizom i njegovom analizom uočena razlika bila usporediva s onom na ostalim postajama. Zamjećuju se više vrijednosti srednje površinske temperature mora na srednjem Jadranu (Split-Marjan, Hvar, Komiža) od prosječnih na sjevernom Jadranu (Rab) i to je u skladu s klimatologijom podataka u svibnju. Usporedbom srednjih svibanjskih vrijednosti za postaje Split-Marjan i Hvar kao i Split-Marjan i Komižu vidljivo je da su uz obalu temperature mora više ili usporedive s otočnim mjernim lokacijama. Na srednjem Jadranu srednje dnevne svibanjske vrijednosti površinske temperature mora do druge dekade bile su blizu prosječnih vrijednosti iz klimatološkog razdoblja Nakon toga, uslijedilo je razdoblje s temperaturama površinskog sloja mora nižim od prosjeka. Na mjernim postajama Rab i Komiža zabilježena su većinom negativna odstupanja od srednjaka i bila su izraženija u zadnjoj dekadi mjeseca. Također, srednje dnevne temperature površinskog sloja mora na postajama Split-Marjan i Hvar cijeli mjesec nisu odstupale više od jedne standardne devijacije od srednjaka, a na postaji Rab je samo u kojih 5% vremena u svibnju temperatura mora premašila jednu standardnu devijaciju. Najveća negativna odstupanja od tridesetogodišnjeg srednjaka izmjerena su krajem mjeseca, 31. svibnja na postaji Rab (2.1 C), 3. svibnja na postaji Split-Marjan (1.1 C) i 27. svibnja na postaji Hvar (1. C). Na postaji Komiža je 27. svibnja zabilježeno odstupanje od dvadesetogodišnjeg srednjaka iznosilo -2.2 C. Unatoč zahladnjenju, prema kraju svibnja bio je prisutan postupni porast temperature površinskog sloja mora, pa su i najviše srednje dnevne površinske temperature mora i terminski maksimumi u svibnju 221. na svim postajama izmjereni krajem, a minimumi početkom svibnja (tablice 4 i 5, slika 25). Svibanj 221. drugi je mjesec u ovoj godini s površinskim slojem mora na srednjem i južnom Jadranu hladnijim od prosjeka, a prvi na postaji Split-Marjan. Usporedba s raspoloživim nizom podataka pokazuje da u svibnju 221. nema zabilježenih rekordnih vrijednosti temperatura površinskog sloja mora otkako postoje mjerenja (tablica 5), niti maksimalnih niti minimalnih. Tablica 4. Minimalne i maksimalne vrijednosti srednjih dnevnih površinskih temperatura mora u SVIBNJU 221. godine (T 221., min, T 221, maks) i dugogodišnjeg niza ovisno o dostupnosti podataka za svaku postaju (T KLIM, min) (T KLIM, maks) C Rab Split Marjan Hvar Komiža* T 221, min 14,9 (1. 5.) 15,5 (1. 5.) 15,2 (2. 5.) 15,7 (1. 5.) T 221, maks 18,7 (27. 5.) 18,7 (31. 5.) 19, (31. 5.) 19, (3. 5.) T KLIM, min 12,4 13, 13,9 14,4 T KLIM, maks 24,4 24, 22,2 24,1 * za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje Tablica 5. Pregled terminskih minimuma i maksimuma u SVIBNJU 221. godine i apsolutni terminski ekstremi iz ožujka za pojedinu postaju otkako postoje mjerenja. Postaja Rab Split Marjan Hvar Komiža ,8 19,5 19,2 19,2 T max ,4 15,5 15, 15,5 T min ,2 25, 22,6 25,6 T max aps ,9 12,5 13,5 14,2 T min aps

27 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Pozitivno odstupanje T KLIM T KLIM + σ T KLIM σ Negativno odstupanje T 22 T KLIM + 2σ T KLIM 2σ Slika 25. Srednje dnevne vrijednosti površinske temperature mora u Rabu, Splitu, Hvaru i Komiži u SVIBNJU 221. godine u usporedbi sa srednjim dnevnim vrijednostima površinske temperature mora u svibnju za promatrano klimatološko razdoblje godine, T KLIM, za za mjernu postaju Komiža ). Pozitivno i negativno odstupanje T 219 od T KLIM osjenčano je crvenom odnosno plavom bojom. Granice jedne i dvije standardne devijacije σ od klimatološkog srednjaka T prikazane su crtkanim crvenim i plavim linijama. Usporedbom sa srednjim mjesečnim vrijednostima otkada postoje mjerenja, dolazimo do zaključka da je na analiziranoj postaji Rab ovaj svibanj između 15 najhladnijih unazad 59 godina. Na postaji Komiža je svibanj 221. četvrti najhladniji svibanj od godine i to samo potvrđuje tezu o toplijem površinskom sloju mora u zadnjih 3 godina. HIDROLOŠKE PRILIKE Površinske vode Tomislav Lončar, dipl. ing. geol. U odnosu na isti mjesec u razdoblju obrade na većini promatranih vodotoka u ovoj mjesečnoj analizi su zabilježene prosječne vrijednosti vodnosti izuzev na području Murskog Središća, gdje su vrijednosti ispodprosječne i Zagreba koji bilježi izrazito nadprosječne vrijednosti. Veće oscilacije u kretanju vodostaja sa dva izrazita vodna vala na kraju trećina mjeseca zabilježene su na Savi i Kupi, dok su vodotoke Drave, Dunava i Mure obilježila manja kretanja vodostaja. U mjesecu svibnju duž cijelog vodotoka rijeke Save vodostaji su se kretali u velikim oscilacijama. Na srednjem i donjem toku rijeke Save početak mjeseca obilježava kontinuiran porast vodostaja koji rezultira sa prvim velikim vodnim valom na granici prvih trećina mjeseca. Nakon vrha vodnog vala slijedi opadanje vodostaja, te već od sredine mjeseca slijedi promjena trenda i nagliji porast do samog vrha najvećeg vodnog vala u mjesecu na granici zadnjih trećina svibnja. Podjednaka je situacija i na gornjem toku Save gdje su oscilacije vodostaja izraženije negoli na ostatku rijeke. U vremenskom rasponu vrhova dva najveća vodna vala u svibnju, za područje srednjeg i donjeg toka rijeke Save na snazi je bilo pripravno stanje za obranu od polava. Suficit vodnosti u mjesecu svibnju bio je najveći na gornjem toku rijeke Save, gdje se kod Zagreba bilježi srednji protok veći od najvećeg srednjeg protoka za tekući mjesec u prethodnom razdoblju godine. Prateći rijeku Savu nizvodno, dolazi do opadanja sufi- 27

28 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) cita vodnosti sve do prosječnih vrijednosti, pa čak i laganog deficita na području Županje. Mirnija situacija uz malene oscilacije u kretanjima vodostaja zabilježena je na Muri, Dravi i Dunavu. Izraženijih vodnih valova na ovome području praktički nije ni bilo, već su vodostaji, nastavno na prošli mjesec i u mjesecu svibnju u konstantnom polaganom porastu. Na Muri i Dravi se mogu spomenuti dva manja vodna vala u drugoj polovici mjeseca. Vodnost Drave i Mure bila je malo iznad prosjeka sa suficitom otjecanja koji se kretao u vrijednosti oko 1% sa iznimkom Murskog Središća gdje je zabilježen deficit od gotovo 2%. Na Kupi slično stanje kao i na Savi. Manje oscilacije vodostaja u rasponu uglavnom malih i srednjih voda sa dva izraženija vodna vala na granicama trećina mjeseca svibnja. Nakon prolaska drugog, većeg vodnog vala vodostaji kontinuirano opadaju prema kraju mjeseca. U svibnju nije bilo potrebe za pripravnim stanjima obrane od poplava. Iznadprosječna vodnost na Kupi, uspoređujući sa prosječnim vrijednostima za promatrani mjesec u razdoblju , pokazuje suficit otjecanja od oko 2% na području Jamničke Kiselice do 4% na području Kamanja. Minimalni protoci bili su uglavnom manji od srednjih minimalnih protoka za svibanj u razdoblju izuzev rijeke Kupe, te srednjeg i donjeg toka rijeke Save gdje su minimumi bili veći od prosječnih. Minimalni protoci na Savi, Muri i Dravi padaju na prvi dan u mjesecu, dok na Kupi na zadnji dan svibnja. Srednji i maksimalni protoci na gotovo svim analiziranim Tablica 6. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SVIBANJ 221. i pripadajući protoci u razdoblju SVIBANJ 221. SVIBANJ Rijeka Postaja Q min nq min sq min vq min m 3 /s dan m 3 /s m 3 /s m 3 /s Zagreb 131, Sava Jasenovac 58, Slavonski Brod 749, Županja 894, Kupa Kamanje 36, ,3 24,6 46,9 Jamnička Kiselica 78, ,4 163 Mura Mursko Središće 14, , Drava Botovo 231, Donji Miholjac 363, Q min nq min sq min vq min = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) = najmanji minimalni protok u razdoblju = srednji minimalni protok u razdoblju = najveći minimalni protok u razdoblju Q sred nq sred sq sred vq sred Zagreb Sava Jasenovac Slavonski Brod 1182, Županja 1267, Kupa Kamanje 88,8 19,3 62,7 159 Jamnička Kiselica 192,3 43, Mura Mursko Središće 23, Drava Botovo 771, Donji Miholjac 758, Q maks nq maks sq maks vq maks Zagreb 1582, Sava Jasenovac 1495, Slavonski Brod 1681, Županja 1669, Kupa Kamanje 389, , Jamnička Kiselica 534, , Mura Mursko Središće 475, Drava Botovo Donji Miholjac 11, Q sred nq sred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 6 i 18 sati) = najmanji srednji protok u razdoblju sq sred = srednji srednji protok u razdoblju vq sred = najveći srednji protok u razdoblju Q maks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost) nq maks = najmanji maksimalni protok u razdoblju sq maks = srednji maksimalni protok u razdoblju vq maks = najveći maksimalni protok u razdoblju 28

29 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 H (cm) t (dan) Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja Q (m 3 /s) t (dan) Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja H (cm) t (dan) Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac Osijek Vukovar Q (m 3 /s) t (dan) Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac H (cm) t (dan) Q (m 3 /s) t (dan) Karlovac Kamanje Jamni ka Kiselica Kamanje Jamni ka Kiselica Slika 26. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u SVIBNJU 221. Slika 27. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU

30 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Q (m 3 /s) Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja Kamanje Jamni ka Kiselica Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac Q min svibanj 221. svibanj Q (m 3 /s) Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja Kamanje Jamni ka Kiselica Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac Q sred svibanj 221. svibanj Q (m 3 /s) Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja Kamanje Jamni ka Kiselica Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac Q maks svibanj 221. svibanj Legenda: Q min, Q maks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Q sred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 6 i 18 sati). Slika 28. Minimalni (Q min ), srednji (Q sred ) i maksimalni (Q maks ) protok u SVIBNJU 221. s primjerom pripadajućih karakterističnih vrijednosti (nq min, sq min, vq min, nq sred, sq sred, vq sred, nq maks, sq maks, vq maks ) za razdoblje

31 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 postajama, osim donjeg toka rijeke Save bili su veći od prosječnih protoka za svibanj u razdoblju Maksimalni protoci u promatranom mjesecu padaju na sam vrh najvećeg vodnog vala u zadnjoj trećini mjeseca. Izuzetak čine postaje na rijekama Muri i Dravi gdje se maksimalan protok pojavljuje na samome kraju mjeseca. Podzemne vode Ivan Bertović, prof. Većim dijelom mjeseca su mjerne postaje zagrebačkog područja, Mičevec i Borovje, bilježile intenzivniju dinamiku razina podzemnih voda u odnosu na protekle mjesece tekuće godine. Pri tome su se izmjenjivali periodi intenzivnijih porasta razine podzemne vode sa periodima opadanja razine podzemne vode slabijih intenziteta. Uslijed toga, obje postaje su evidentirale minimalnu mjesečnu razinu na početku mjeseca, a maksimalnu mjesečnu razinu podzemne vode potkraj mjeseca. Razlika između ekstremnih mjesečnih razina podzemne vodeje za Borovje iznosi 167 cm, a za Mičevec 116 cm. Minimalne mjesečne razine podzemne vode obiju postaja su bile niže od prosječnih, a srednje i maksimalne mjesečne razine više od prosječnih razina podzemne vode u svibnju za razdoblje obrade podataka od godine. Na dravskom području, mjerna postaja Repaš je tijekom gotovo čitavog mjeseca bilježila rastući trend kretanja razine podzemne vode. Kod postaje u Gornjoj Šumi je rastući trend razina bio slabije izražen i češće isprekidan periodima u kojima su razine podzemne vode stagnirale. Postaje u Gornjem Miholjcu i Čađavici su tijekom mjeseca zabilježile još slabiju dinamiku podzemnih voda od prethodno spomenutih postaja. One su gotovo čitav mjesec evidentirale stagnaciju razina uz povremene slabe i kratkotrajne poraste razina podzemne vode. Početkom mjeseca, kada je dinamika podzemne vode bila najslabija, sve spomenute postaje su registrirale minimalne mjesečne razine. Maksimalnu mjesečnu razinu su iste postaje evidentirale po završetku porasta razina podzemne vode tj. u trećoj dekadi mjeseca. Razlika između ekstremnih mjesečnih razina podzemne vode iznosila je za Repaš 67 cm, Gornju Šumu 33 cm, Gornji Miholjac 12 cm i za Čađavicu 2 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih razina su kod uzvodnih postaja (Repaš i G. Šuma) bile uglavnom više od prosječnih razina, dok su iste vrijednosti kod nizvodnih postaja (G. Miholjac i Čađavica) bile niže od prosječnih razina podzemne vode u svibnju za razdoblje obrade podataka od Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SVIBNJU 221. na području Drave te pregled istih za razdoblje Područje DRAVA SVIBANJ 221. SVIBANJ Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Repaš 115, ,28 115,79 116,41 Gornja Šuma 116, ,95 115,96 116,58 Gornji Miholjac 13, ,33 14,82 15,84 Čađavica 96, ,48 97,49 98,37 SV SV min SV sr SV maks Repaš 115,96 115,41 115,91 116,76 Gornja Šuma 116,19 115,2 116,5 116,71 Gornji Miholjac 13,76 13,43 14,92 15,96 Čađavica 97,4 96,49 97,6 98,58 VV dan VV min VV sr VV maks Repaš 116, ,51 116,3 117,12 Gornja Šuma 116, ,12 116,16 117,11 Gornji Miholjac 13, ,52 14,99 16,7 Čađavica 97, ,52 97,73 98,76 m.n.m. NV, SV, VV NV min, sred, max SV min, sred, max VV min, sred, max metara nad morem. minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu. najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. 31

32 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) RPV (m.n.m.) Borovje RPV (m.n.m.) Mi evec t (dan) t (dan) RPV (m.n.m.) Repa RPV (m.n.m.) Gornja uma t (dan) t (dan) RPV (m.n.m.) Gornji Miholjac RPV (m.n.m.) a avica t (dan) t (dan) Slika 29. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SVIBANJ 221. godine na području Save (Zagreb-Borovje i Zagreb-Mičevec) i području Drave (Repaš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica) 32

33 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode u SVIBNJU 221. na području Save te pregled istih za razdoblje Područje SAVA SVIBANJ 221. SVIBANJ Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Zagreb Borovje 13, ,18 14,37 16,13 Zagreb Mičevec 11, ,48 11,86 12,8 SV SV min SV sr SV maks Zagreb Borovje 14,79 13,3 14,61 16,9 Zagreb Mičevec 12,32 1,61 12,6 13,43 VV dan VV min VV sr VV maks Zagreb Borovje 15, ,39 14,86 17,32 Zagreb Mičevec 12, ,73 12,25 13,65 m.n.m. NV, SV, VV NV min, sred, max SV min, sred, max VV min, sred, max metara nad morem. minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu. najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. EKOLOŠKE PRILIKE Meteorološke karakteristike Domagoj Mihajlović, dipl. ing. Visine sloja miješanja tijekom svibnja 221. na postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima i 12 UTC prikazane su na slici 3. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja bila najveća 12. svibnja na postaji Zagreb-Maksimir (935 m) i 16. svibnja na postaji Zadar (759 m). Najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 18. svibnja na postaji Zagreb-Maksimir (2818 m) i 17. svibnja na postaji Zadar (2749 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu UTC u Zagrebu iznosila je 158 m, a u Zadru 13 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja bila je 1413 m (Zagreb) i 1712 m (Zadar). Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere bio je malo labilan, neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (C, D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 2%, 39%, 1%, 39% i 1%, tablica 9). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (39%, 42% i 19%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 37%, 23%, 3% i 1%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (17%, 43%, 27% i 13%). Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda) u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SVIBANJ 221. u terminima UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN). ZAGREB Sloj inverzije noć dan N % N % A jako labilno B umjereno labilno C malo labilno D neutralno E malo stabilno 3 1 F umjereno stabilno G jako stabilno 3 1 ZADAR Sloj inverzije noć dan N % N % A jako labilno 5 17 B umjereno labilno C malo labilno 8 27 D neutralno E malo stabilno 7 23 F umjereno stabilno 9 3 G jako stabilno

34 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Tablica 1. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i Zadru za SVIBANJ 221. u terminima UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN). ZAGREB Sloj inverzije noć dan N % N % ne postoji prizemna podignuta visinska ZADAR Sloj inverzije noć dan N % N % ne postoji prizemna podignuta visinska Slika 3. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u SVIBNJU 221. godine u terminima UTC i 12 UTC Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (24 slučaja; 44%), prizemne inverzije (24 slučaja; 44%), podignute inverzije (5 slučaja; 1%) i situacije bez inverzije (1 slučaj; 2%). U terminu 12 UTC zabilježena su 24 slučaja s visinskom inverzijom (63%), 2 slučaja s podignutom inverzijom (5%), 1 slučaj s prizemnom inverzijom (3%)i 11 slučaja bez inverzije (29%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (21 slučaj, 6%), podignute inverzije (5 slučaja; 14%), prizemne inverzije (7 slučaja; 2%) i situacije bez inverzija (2 slučaja; 6%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 26 slučaja s visinskom inverzijom (68%), 3 slučaja s podignutom inverzijom (8%), 1 slučaj s prizemnom inverzijom (3%) i 8 slučajeva bez inverzije (21%). Onečišćenje zraka i oborine u travnju i svibnju 221. Ivona Igrec, dipl. ing. Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorcima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo onečišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima. Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisano, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropogenim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO 2 i NO X, poljoprivredi NH 3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i značajnu koncentraciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku. Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zračenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svjetlost. S druge strane, s vodom iz atmosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. ph vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav. 34

35 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Postaja RR mm Tablica 11. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za TRAVANJ 221. RR/RR (ph) ph ph min -phmax Cl - NO 3 - -N SO4 2- -S Na + NH 4 + -N K + Mg 2+ Ca 2+ SO S NO3 - -N udio kiselih kiša RR/RR (GI) mg/dm3 kg/ha (%) Puntijarka 15,1 99 / 99 5, ,344,411,33,275,78,232,48,34,318, Krapina 46,4 96 / 96 6, ,316,433,27,234,768,19,196,665,121,21 Bilogora 6,2 99 / 98 6, ,255,557,355,219 1,16,211,129,746,214,335 Slav. Brod 58,5 98 / 98 6, ,562,528,691,519,82,231,211 1,351,44,39 Karlovac 12,2 99 / 99 5, ,347,335,194,246,553,189,57,513,199, Ogulin 129,2 99 / 99 6, ,377,323,185,31,436,166,77,65,239,418 Zavižan 128, 99 / 99 6, ,459,393,263,329,592,154,15 1,632,336,54 Rijeka 112,1 1 / 99 6, ,759,551,378 1,281,716,242,179 1,58,423,618 Zadar 54,1 99 / 99 6, ,765,578,455 3,545,53,39,47 4,28,246,313 Dubrovnik 83,4 99 / 96 6, ,393,451,363 3,849,499,315,58 1,286,37,376 Postaja RR mm Tablica 12. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ 221. RR/RR (ph) ph ph min -phmax Cl - NO 3 - -N SO4 2- -S Na + NH 4 + -N K + Mg 2+ Ca 2+ SO S NO3 - -N udio kiselih kiša RR/RR (GI) mg/dm3 kg/ha (%) Puntijarka 18,9 1 / 1 6, ,636,198,169,294,226,22,151,588,36,358 Krapina 21,7 99 / 99 5, ,258,16,122,189,193,66,74,33,257,338 7 Bilogora 92,6 99 / 99 6, ,55,281,196,422,345,252,76,588,182,26 Slav. Brod 66,9 98 / 73 6, ,44,335,399,284,358,215,111 1,41,267,224 Karlovac 117, 1 / 1 6, ,446,247,191,38,41,178,74,761,225,289 Ogulin 179,9 1 / 1 6, ,467,28,139,36,217,123,172,652,25,374 Zavižan 127,2 99 / 99 6, ,852,39,177,545,284,84,83,679,225,393 Rijeka 156,4 1 / 1 6, ,289,353,28,782,364,9,123,957,438,552 Zadar 3,2 98 / 97 6, ,245,57,382 4,928,323,325,632 5,796,118,153 Dubrovnik 45,6 99 / 99 6, ,127,328,345 3,855,142,415,553 2,413,167,149 Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač - osim na postaji Slavonski Brod gdje je postavljen automatski uzorkivač). U tablicama 11 i 12 prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i ph, vrijednosti koncentracija glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine. Ukupna mjesečna količina oborine u travnju bila je nešto viša od one u ožujku. Maksimum oborine u travnju zabilježen je u Ogulinu (129.2 mm), a minimum je zabilježen u Krapini (46.4 mm). U travnju je kisela oborina zabilježena na Puntijarki (15%) i u Karlovcu (11%). U svibnju je količina oborine bila više od one u trav- ph kriterij kiselosti ph <5.6 ph S mg/l mg/l Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi an Rijeka Zadar Dubrovnik POSTAJE Slika 31. Srednja mjesečna ph vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata u TRAVNJU 221. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine ph < 5,6) 35

36 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) nju, maksimalna količina zabilježena je Krapini (21.2 mm), a minimum je zabilježen u Zadru (3.2 mm). Kisela oborina u svibnju zabilježena je samo na postaji u Krapini (7%). U travnju i svibnju ph vrijednosti određene su u 99% oborine, dok su glavni ioni u travnju određeni u 98% oborine odnosno 97% oborine u svibnju. Na slikama 31 i 32 prikazane su srednje mjesečne ph vrijednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata za travanj i svibanj. Koncentracija sulfata utječe na ph vrijednost veće koncentracije sulfata uzrokuju niži ph oborine. U podacima za oba mjeseca nije vidljiv utjecaj kiselih komponenti jer je povišena koncentracija kationa neutralizirala kiselost oborine. ph vrijednosti bile su relativno visoke i kretale su se oko 6. Srednja mjesečna ph vrijednost je u travnju bila manja od 6 samo na postajama u Karlovcu i na Puntijarki, dok je u svibnju ph vrijednost bila manja od 6 samo u Krapini. Najniža ph u travnju je zabilježena na Puntijarki i iznosi 5.24 (2. travnja u 15.4 mm oborine), a u svibnju je najniža ph vrijednost od 5.48 zabilježena u Krapini (2. svibnja u 15. mm). Najviša ph vrijenost za travanj je zabilježena na Bilogori i iznosila je 8.2 (27. travnja u 1.6 mm oborine), dok je maksimalna ph vrijednost ph kriterij kiselosti ph <5.6 ph S mg/l mg/l Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi an Rijeka Zadar Dubrovnik POSTAJE Slika 32. Srednja mjesečna ph vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata u SVIBNJU 221. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine ph < 5,6) mg/l SO S NO 3 - N Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi an Rijeka Zadar Dubrovnik POSTAJE Slika 33. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata u TRAVNJU 221. mg/l SO S NO 3 - N Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi an Rijeka Zadar Dubrovnik POSTAJE Slika 34. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata u SVIBNJU

37 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 kg/ha SO S NO 3 - N Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi an Rijeka Zadar Dubrovnik POSTAJE Slika 35. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za TRAVNJU 221. kg/ha SO S NO 3 - N. Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi an Rijeka Zadar Dubrovnik POSTAJE Slika 36. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBNJU 221. za svibanj od 8.15 zabilježena u Slavonskom Brodu (8. svibnja u 17.5 mm oborine). Koncentracije sulfata su u travnju i svibnju bile više od onih u ožujku. Maksimalna dnevna koncentracija sumpora iz sulfata za travanj zabilježena je u Zadru i iznosila je 2.57 mg S/L (4. travnja u 2.5 mm oborine), dok je naveća koncentracija dušika iz nitrata zabilježena na Zavižanu i iznosila je 3.15 mg N/L (3. travnja u 1.1 mm oborine). U svibnju je najveća koncentracija sumpora iz sulfata zabilježena u Slavonskom Brodu a iznosila je 3.19 mg S/L (13. svibnja u 2.1 mm oborine), najviše dušika iz nitrata za svibanj zabilježeno je u Zadru a koncentracija je iznosila 1.36 mg N/L (19. svibnja u 1.5 mm oborine). Maksimalne mjesečne koncentracija sumpora iz sulfata za travanj i svibanj zabilježene su u Slavonskom Brodu, a maksimalne mjesečne koncentracije dušika iz nitrata za oba mjeseca zabilježene su u Zadru. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo je i u travnju i u svibnju više od onog u ožujku. Na grafovima prikazanim na slikama 35 i 36 može se vidjeti da je maksimum ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata i dušik u obliku nitrata za oba mjeseca zabilježen u Rijeci. Minimalne vrijednosti ukupnog mjesečnog taloženja kiselih komponenti (sumpora i dušika) u travnju su zabilježene u Krapini, dok je u svibnju minimalno taloženja sumpora zabilježeno u Zadru, a dušika u Dubrovniku. BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE Vjeran Magjarević, dipl. ing. Višegodišnje prosječne vrijednosti PET-a (fiziološke ekvivalentne temperature), veličine koja ukazuje na toplinski osjet ugode čovjeka, na području pet promatranih postaja u Republici Hrvatskoj tijekom svibnja kreću se u rasponu od 13. C (Gospić) do 17.9 C (Rijeka), te je ugodno svježe prosječni svibanjski osjet ugode na svim postajama. Prosječne vrijednosti zabilježene tijekom svibnja 221. na svim postajama bile su niže od višegodišnjeg prosjeka, ali su sve ostale u istoj kategoriji, osim na postaji Gospić gdje je osjet ugode označen kategorijom svježe. Osjet vrlo hladno tijekom prve dekade svibnja zabilježen je na dvije postaje - postaji Zagreb-Maksimir tijekom večeri i postaji Gospić tijekom jutra i večeri. Jednaki osjet (vrlo hladno) tijekom ostatka svibnja zabilježen je još samo na postaji Gospić (slika 37). Osjet hladno u prvoj dekadi zabilježen je tijekom jutra i večeri na postajama Zagreb-Maksimir, Slavonski Brod i Rijeka te samo tijekom večeri na postaji Gospić. Na postaji Split-Marjan tijekom cijelog svibnja nije zabilježen takav osjet. Očekivano, najviše vrijednosti PET-a zabilježene su u popodnevnim terminima te su postaje Zagreb-Maksimir i Slavonski Brod u dva navrata označene kategorijom toplo. U odnosu na referentno razdoblje ( ) znatnije odstupanje od prosjeka prve 37

38 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Slika 37. Osjet ugode prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb-Maksimir, Slavonski Brod, Gospić, Rijeku i Split-Marjan za SVIBANJ 221. godine 38

39 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 dekade zabilježeno je samo za jutra u Zagrebu gdje je osjet ugode bio hladniji od normale. Tijekom jutra i večeri druge dekade na promatranim postajama prevladavao je osjet svježe. Osjet hladno zabilježen je na svim postajama, osim na postaji Split-Marjan, češće tijekom druge polovice druge dekade. Dvije popodnevne vrijednosti, jedna na postaji Zagreb-Maksimir i jedna na postaji Slavonski Brod, rezultirale su osjetom ugode u kategoriji vruće. Na postajama Slavonski Brod, Gospić i Split-Marjan druga dekada svibnja bila je osjetom neugodnija od preostale dvije te su popodneva u Splitu i Gospiću kao i večeri u Slavonskom brodu bile hladnije od normale. Popodnevne vrijednosti PET-a na postaji Rijeka također su bile hladnije od normale, dok su u Zagrebu vrijednosti PET-a sva tri termina bile u granicama normalnog. U odnosu na prethodne dvije dekade, treća dekada svibnja u prosjeku je na svim promatranim postajama bila najugodnija. Na priobalnim postajama u potpunosti su izostale vrijednosti PET-a niže od 8 C, iako je tijekom deset od ukupno jedanaest večeri na postaji Rijeka bilo osjetom svježe. Na postaji Gospić zabilježeno je jedno vrlo hladno jutro te uz jednu osjetom ugodnu, najveći broj hladnih večeri. Gledajući sve postaje, najveći broj popodnevnih vrijednosti osjeta ugode bio je u kategoriji ugodno i ugodno toplo, dok je samo na jednoj zagrebačkoj postaji popodnevna vrijednost bila u kategoriji svježeg. Uz to jedno svježe i jedno ugodno toplo te dva ugodno svježa popodneva, zagrebačka popodneva treće dekade bila su hladnija od normalnih. Ostale terminske vrijednosti PET-a treće dekade na svim postajama zadržale su se u granicama normalnih odstupanja od referentnog tridesetgodišnjeg razdoblja. SUNČEVO ZRAČENJE Marinko Marelja, mag. ing. min. Globalna ozračenost Najmanje globalne ozračenosti u svibnju izmjereno je u Rijeci ( J/cm 2 ), a slijede ju Križevci, Osijek i Zagreb (58-61 J/cm 2 ) te Gospić sa J/cm 2. Na postajama Split, Zadar, Parg i Dubrovnik vrijednosti su bile iznad 7 J/cm 2 ; najviše u Dubrovniku u iznosu od J/cm 2. Na svim je postajama najviše ozračenosti bilo u trećoj dekadi. Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od J/cm 2 koliko je izmjereno u Rijeci do J/cm 2 u Dubrovniku. Dnevni maksimalni iznosi bili su uglavnom iznad 3 J/cm 2, iznimka su bile postaje Split i Osijek sa nešto nižim vrijednostima. Difuzna ozračenost Vrijednosti difuzne ozračenosti bile su u rasponu od 1794 J/cm 2 koliko je izmjereno u Zagrebu do J/cm 2 u Gospiću. Najniži dnevni srednjak izmjeren je u Zagrebu (551.4 J/cm 2 ), a slijede ga Rijeka, Tablica 13. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm 2 ) SVIBANJ, 221. SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NP Zagreb-Maksimir 1959,2 394,5 31,7 6735,8 2587,7 174, Križevci 1896, 364,5 229, ,4 22,3 1651,2 2265,9 Osijek 1921,4 2982,1 516, ,4 275, ,8 2391,9 Parg 246,5 4135,1 633, ,6 2442, ,9 3431,8 Rijeka 1769,6 344,7 24, , , , ,8 Gospić 2126,5 317,9 246, ,9 2166, , ,4 Zadar 2385, , , , , ,5 Split 2324,9 297,6 767,3 7273, ,2 2367,6 2912,6 Dubrovnik 2479, , ,5 2473, , Zagreb-Maksimir 551,4 916,5 156, ,1 579,5 6776,4 Osijek 644,3 168,6 179, ,7 5279,1 732,5 7393,1 Rijeka 58,4 186,6 225, ,1 5663,1 5634,2 6694,8 Gospić 78,9 1195,6 25, ,3 6278,3 7828,3 787,7 Zadar 598,2 115,7 268, , ,7 Split 591,9 18,8 24, ,2 5139,7 658,4 671,1 Dubrovnik 642,6 1129,1 256, ,2 6289,4 76,7 6571,1 SRED mjesečna srednja dnevna ozračenost, SD1 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, MAKS mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, SD2 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, MIN mjesečni minimum dnevne ozračenosti, SD3 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, SUMA mjesečna ozračenost, NP nedostajući podaci u satima 39

40 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Trajanje sjianja Sunca (sati) Zagreb S Zagreb G Zagreb D Dnevna ozra enost (J/cm 2 ) Trajanje sjianja Sunca (sati) Zadar S Zadar G Zadar D Dnevna ozra enost (J/cm 2 ) Dani Dani Trajanje sjianja Sunca (sati) Split S Split G Split D Dnevna ozra enost (J/cm 2 ) Trajanje sjianja Sunca (sati) Rijeka S Rijeka G Rijeka D Dnevna ozra enost (J/cm 2 ) Dani Dani Trajanje sjianja Sunca (sati) Parg S Parg G Dnevna ozra enost (J/cm 2 ) Trajanje sjianja Sunca (sati) Osijek S Osijek G Osijek D Dnevna ozra enost (J/cm 2 ) Dani Dani Trajanje sjianja Sunca (sati) Kri evci S Kri evci G Dani Dnevna ozra enost (J/cm 2 ) Trajanje sjianja Sunca (sati) Gospi S Gospi G Gospi D Dani Dnevna ozra enost (J/cm2) Trajanje sjianja Sunca (sati) Dubrovnik S Dubrovnik G Dubrovnik D Dani Dnevna ozra enost (J/cm 2 ) Slika 38. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u SVIBNJU 221. godine 4

41 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Tablica 14. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) SVIBANJ, 221. SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3 Zagreb-Maksimir 7,3 14, 225,5 85,4 56,1 84 Križevci 7,2 13,8 221,7 81,9 56,4 83,4 Osijek 7,2 13,9 222,1 8 49,1 93 Parg 6,5 13,3 2,2 68,4 49,2 82,6 Rijeka 6,9 13,6 212,6 74,8 48,9 88,9 Gospić 8,3 14,8 258,7 86,9 65,6 16,2 Zadar 9,4 14,1 291,1 94 8,7 116,4 Split 9,1 13,2 283, 91,3 73,7 118 Dubrovnik 9,4 13, 29,1 89,2 82,4 118,5 SRED mjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, SUMA mjesečna ozračenost, SD1 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, SD2 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, SD3 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, Ozra enost (J/cm 2 ) Globalna ozra enost Difuzna ozra enost Zagreb Kri evci Osijek Parg Rijeka Gospi Zadar Split Dubrovnik Slika 39. Ukupna globalna i difuzna ozračenost za SVIBANJ 22./221. godine (podaci za 22. godinu preuzeti iz biltena za svibanj 22. godine.) Ukupno trajanje sjianje Sunca (sati) Mjese na suma Dnevni srednjak Dnevni maksimum Dnevni srednji i maksimalni iznos trajanja sijanja Sunca (sati) Zagreb Kri evci Osijek Parg Rijeka Gospi Zadar Split Dubrovnik Slika 4. Statistika trajanja sijanja Sunca u SVIBNJU 221. godine i usporedba sa istim razdobljem 22. godine 41

42 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Split te Zadar (58-6 J/cm 2 ), Dubrovnik i Osijek ( J/cm 2 ) te Gospić sa 78,9 J/cm 2. Dnevni maksimumi bili su u rasponu od J/cm 2 u Zagrebu do J/cm 2 u Gospiću. Trajanje sijanja Sunca Najmanje trajanja sijanja Sunca u svibnju izmjereno je u Pargu (2.2 h), a slijede ga Rijeka sa h, Zagreb, Križevci i Osijek ( h) te Gospić sa h. Srednji i južni Jadran zabilježio je ipak nešto više vrijednosti; od 283 h u Splitu do h u Zadru. Na većini postaja najviše je trajanja sijanja Sunca bilo u trećoj dekadi. Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od 6.5 h u Pargu do 9.4 h koliko je izmjereno u Zadru i Dubrovniku. Dnevni su maksimumi na svim postajama bili iznad 13 h dok je najviši izmjeren 28. svibnja u Gospiću u iznosu od 14.8 h. AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE dr. sc. Mislav Anić Kao što je bio slučaj i u prethodnom mjesecu, temperature tla na 5 cm dubine su tijekom svibnja uglavnom bile niže od višegodišnjeg prosjeka ( ) (slika 41). Na gotovo svim promatranim kontinentalnim postajama zabilježena su negativna odstupanja, a najveće u iznosu od -2.5 C zabilježeno je na postaji Zagreb-Maksimir. S druge strane, najveće pozitivno odstupanje na kontinentu zabilježeno je u Gospiću (.3 C). Prema raspodjeli percentila, velik dio središnjeg dijela zemlje je svrstan u kategoriju hladno dok je ostatak unutrašnjosti zemlje svrstan u kategoriju normalno. U sjevernom dijelu Jadrana temperature tla na 5 cm dubine su također bile ispod višegodišnjeg prosjeka za svibanj. Situacija je bila drugačija u Dalmaciji gdje je srednja mjesečna temperatura tla na 5 cm dubine bila malo iznad višegodišnjeg prosjeka za svibanj. Najveće negativno odstupanje duž obale (-1.2 C) zabilježeno je u Poreču, a najveće pozitivno u iznosu od.9 C u Dubrovniku. Prema raspodjeli percentila obalni dio zemlje je svrstan u kategoriju normalno, a jedino je okolica Knina tijekom svibnja svrstana u kategoriju toplo. Terminska minimalna temperatura tla na 5 cm dubine se tijekom svibnja u nizinskom dijelu kontinenta spustila do 7.8 C koliko je izmjereno u Varaždinu. Duž obale se spustila do 1.4 C u Rijeci, a u gorju do 7. C u Ogulinu što je ujedno i najniža terminska minimalna temperatura tla na 5 cm dubine izmjerena tijekom svibnja u zemlji. Maksimalna terminska temperatura tla na 5 cm dubine u gorju je rasla do 29.1 C u Gospiću, duž obale do 32.7 C koliko je izmjereno na Rabu, a u nizin- Slika 41. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla ( C) na 5 cm dubine od prosječnih vrijednosti ( ) u SVIBNJU

43 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Tablica 15. Terminske maksimalne i minimalne temperature tla ( C) na 5 i 2 cm dubine tijekom SVIBNJA 221. Postaja 5 cm dubine [ C] 2 cm dubine [ C] min maks min maks Gradište Osijek Slavonski Brod Daruvar Bjelovar Križevci Varaždin Zagreb Maksimir Sisak Ogulin Gospić Pazin Poreč Rijeka Rab Zadar Knin Dubrovnik skom dijelu kontinenta do 33.1 C u Osijeku što je ujedno i najviša terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm dubine izmjerena tijekom svibnja u zemlji. Najviša terminska maksimalna temperatura tla na 2 cm dubine izmjerena je u Dubrovniku (26.2 C), dok je najniža terminska minimalna izmjerena u Varaždinu (9.7 C). Palmerovom metodom određene su mjesečne vrijednosti komponenti vodne ravnoteže na pet kontinentalnih i pet obalnih postaja. Prema Palmerovoj metodi, oborina koja dospije u tlo prvo se troši na evapotranspiraciju, zatim na procjeđivanje vode kroz tlo, a višak na otjecanje. Osnovne komponente vodne ravnoteže su potencijalna evapotranspiracija (PET), stvarna evapotranspiracija (ET), sadržaj vode u tlu u sloju do dubine od 1 m (S), otjecanje (RO), procjeđivanje (R) i gubitak vode iz tla (L). Vrijednosti komponenti vodne ravnoteže obično se izražavaju u mm, a predstavljaju visinu sloja vode koji bi se dobio na ravnoj horizontalnoj podlozi. Ovdje su prikazane samo PET, ET i S zajedno s ukupnom mjesečnom količinom oborine P. Evapotranspiracija je proces isparavanja vode s tla i vodenih površina (evaporacija) te iz biljaka i životinja (transpiracija). Potrebno je razlikovati PET od ET. PET je najveća moguća evapotranspiracija u uvjetima kada nema ograničenja zbog nedostatka vode. Ukoliko nema dovoljno vlage u tlu, PET je veća od ET. 5 5 Komponenta vodne ravnote e [mm] PET ET S P Komponenta vodne ravnote e [mm] PET ET S P Osijek Daruvar Kri evci ZG Maksimir Gospi Pore Rijeka Zadar Hvar Dubrovnik Slika 42. Komponente vodne ravnoteže [mm]; potencijalna evapotranspiracija (plavo), stvarna evapotranspiracija (crveno), sadržaj vode u tlu do dubine od 1 m (zeleno) i ukupna mjesečna količina oborine (žuto) na kontinentalnim (lijevo) i obalnim postajama (desno) - SVIBANJ

44 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Svibanj je u središnjem dijelu zemlje bio iznadprosječno kišovit. Od promatranih kontinentalnih postaja, najviše oborine izmjereno je na postajama Zagreb-Maksimir i Križevci (124 mm), a najmanje u Osijeku (59 mm). U Gospiću je ukupna mjesečna količina oborine (64 mm) bila znatno niža od višegodišnjeg prosjeka za svibanj, no zaliha vode u tlu je bilo dovoljno u Gospiću i Osijeku pa su vrijednosti ET i PET su na svim promatranim kontinentalnim postajama bile jednake. Sukladno tome, na postajama u Gospiću i Osijeku ukupni sadržaj vode u tlu u sloju dubine do 1 m (S) smanjio se u odnosu na prošli mjesec dok je u Zagreb, Daruvaru i Križevcima ostao na maksimalnoj vrijednosti. Na obalnim postajama vrijednosti potencijalne evapotranspiracije bile su znatno veće od vrijednosti određenih na kontinentalnim postajama što je i očekivano s obzirom da su u priobalju vrijednosti temperature zraka više. Na promatranim postajama u sjevernom dijelu Jadrana vode je bilo dovoljno pa su ukupne mjesečne vrijednosti ET i PET bile jednake. U Dalmaciji je situacija bila drugačija, zbog nedostatka vode vrijednosti ET su bile manje od PET a najveća razlika u iznosu od 78 mm zabilježena je na Hvaru. Najveće vrijednosti ET određene su u Dubrovniku (127 mm), a najmanje na Hvaru (7 mm). Od promatranih obalnih postaja jedino je u Rijeci zabilježena iznadprosječna količina oborine pa je na toj postaji S nakon svibnja ostao na maksimalnoj vrijednosti. Na preostalim postajama S se znatno smanjio u odnosu na prethodni mjesec. Vrijednosti S na obalnim postajama su znatno niže od vrijednosti na kontinentalnim postajama, a razlog tome je ukupni maksimalni kapacitet tla za vodu do 1 m dubine koji je u kontinentalnom dijelu zemlje (nizinska zona 4 mm, gorska 25 mm) znatno veći od onog u obalnom dijelu (15 mm). Analiza meteorološke ugroženosti od požara raslinja U svibnju su na vremenske prilike utjecali prodori vlažnog i nestabilnog te razmjerno svježeg zraka uslijed premještanja atmosferskih sustava, ponajprije hladnih fronti. U višim slojevima atmosfere često se - i kada je prizemno bilo polje povišenog tlaka zraka - zadržavao i kružio vlažan i svjež zrak. Međutim ti prodori su bili izraženiji na području kontinentalnog dijela zemlje i sjevernog Jadrana, dok su rjeđe zahvaćali jug zemlje, posebice u drugoj polovici mjeseca. Između 14. i 17. svibnja ciklonalno polje i dotok vlažnog zraka u jugozapadnoj visinskoj struji donijeli su kišu na većem dijelu Jadrana. U skladu s tim, klimatska analiza pokazuje da je oborina bila nejednoliko raspoređena. Više kiše s obzirom na višegodišnji srednjak bilo je na sjevernom Jadranu i lokalno u Dalmaciji, dok je manjak zabilježen osobito u sjevernoj Dalmaciji (šire šibensko i kninsko područje) te ponegdje na otocima. Srednja mjesečna temperatura zraka bila je u većini predjela oko prosječne, a na sjevernom Jadranu te u Gorskome kotaru bila je niža od prosječne. Kao posljedica takvih meteoroloških prilika i srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja (slika 43) je u svibnju bila vrlo mala i mala, ŠUMSKI POŽARI Marija Mokorić, dipl. inž. Lovro Kalin, dipl. inž. Požari raslinja su u Hrvatskoj uslijed klimatskih i vremenskih prilika najčešći i najžešći u toplom dijelu godine na Jadranu i u priobalju. Stoga se najintenzivnija i najobuhvatnija zaštita od nastanka i širenja požara raslinja odvija od 1. svibnja do 31. listopada. U tom se razdoblju svakodnevno računa meteorološki indeks opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP) za oko 4 postaja u unutrašnjosti i na Jadranu te prognostički indeks opasnosti (PMI- OP) za 24 postaje na Jadranu i u priobalju za sljedeće dane. MIOP je kvantitativna mjera isušenosti biljnog pokrova na određenom lokalitetu, odnosno pokazuje stanje gorivog materijala, a razvrstan je u 5 klasa opasnosti: vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika. Ovisi ponajprije o količini oborine, relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka te o brzini vjetra. broj slu ajeva Slika 43. Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja u SVIBNJU svibanj 221. vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika klasa FWI prognoza stvarno Slika 44. Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa opasnosti po kanadskoj metodi za SVIBANJ 221. godine 44

45 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 SVIBANJ Gospi Zavi an Oto ac Pore Rovinj Pazin Pula Rijeka Malinska Rab Senj Zadar Knin Sinj ibenik Imotski Split Makarska Hvar Komi a Plo e Lastovo Gove ari Dubrovnik vrlo mala 2 mala 3 umjerena 4 velika 5 vrlo velika Slika 45. Prikaz vremenskog slijeda klase opasnosti u SVIBNJU 221., po danima i postajama osim mjestimice u Dalmaciji gdje je bila umjerena, a najviša je bila na Visu (Komiža) i na Mljetu (Goveđari). Detaljnija analiza (slika 45) pokazuje da su na većini lokaliteta, odnosno meteoroloških postaja najbrojnije bile vrlo mala i mala klasa opasnosti, dok je velika klasa bila najučestalija u Komiži i Goveđarima s 15, odnosno 11 dana. Ujedno se vidi da su na sjevernom Jadranu klase opasnosti bile većinom manje nego u Dalmaciji te da su sredinom mjeseca uslijed utjecaja ciklonalnog polja i kiše klase posvuda bile smanjene da bi se do kraja mjeseca ponovno povisile. Može se zaključiti da je ovog svibnja najveća požarna ugroženost bila na pojedinim otocima Dalmacije (Vis i Mljet) te u pojedinim danima ponegdje u sjevernoj Dalmaciji (šibensko područje) gdje prodori vlažnog zraka nisu donijeli znatnije oborine, a vjetrovne prilike povezane s njima dodatno su je povećavale. Verifikacija prognoziranih klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja za svibanj u odnosu na stvarne klase (slika 44) pokazuje da su one bile razmjerno dobro ugođene. Pritom je velika klasa bila rijetka, a vrlo velike klase praktički nije ni bilo. 45

46 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) KNJIŽNICA DHMZ-a mr. sc. Ivančica Mihovilić Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom svibnja 221. Časopisi strani Naše okolje vol. 28 (221) No. : 3. Časopisi domaći Bug vol. 3 (221) Br. : 6. Hrvatski planinar vol. 113 (221) Br. : 5. Hrvatske šume vol. 24 (221) Br. : 5. Vatrogasni vjesnik vol. 26 (221) Br. : 1-2, 3-4. Vremeplov kroz svibanj 3. svibnja Svjetski dan slobode medija Svake godine, 3. svibnja obilježava se Svjetski dan slobode medija kojim se slave osnovni principi slobode medija, procjenjuje se sloboda medija u različitim državama svijeta, naglašava važnost neovisnosti medija i odaje počast novinarima i novinarkama koji su izgubili živote obavljajući svoj posao. Obilježava se od godine, a u fokusu nije samo sloboda medija nego i profesionalna etika u novinarstvu. Organizacija za obranu slobode medija, Committee to Protect Journalism, prati različite oblike prijetnji, napada i uskraćivanja slobode medija širom svijeta. 4.svibnja Svjetski dan vatrogasaca 4. svibnja obilježava se Svjetski dan vatrogasaca, čiji je zaštitnik sv. Florijan, a u Hrvatskoj se mjesec svibanj obilježava i kao mjesec zaštite od požara. Vatrogasci se bave vatrogasnom djelatnošću, koja uključuje sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljaju i druge poslove u ekološkim i drugim nesrećama. Oni su ti koji spašavaju naš život, našu imovinu, naše šume i naš okoliš izlažući se teškim uvjetima rada i ponekad žrtvujući svoj život. Zbog toga ljudi od svih uniformi javnih državnih službi najviše vole i cijene baš uniformu vatrogasca. 9.svibnja Dan Europe Danom Europe, koji se održava 9. svibnja svake godine, slavi se mir i jedinstvo u Europi. Datum označava godišnjicu povijesne Schumanove deklaracije. U govoru u Parizu 195. Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio je svoju ideju o novom obliku političke suradnje u Europi s pomoću koje bi rat među Europskim državama postao nezamisliv. Dan Europe proslavio se zato i ove godine, unatoč preprekama koje je pandemija koronavirusa postavila pred cijeli svijet. Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u suradnji sa dugogodišnjim partnerima, Ministarstvom vanjskih i eu- 46

47 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 ropskih poslova te veleposlanstvima zemalja članica Europske unije, u nedjelju 9. svibnja svima je poklonilo virtualni koncert koji nas je podsjetio na važnost zajedničke zabave, glazbe i dobre energije! Od 2: sati, putem YouTube kanala Europska komisija Hrvatska, mogli smo uživo pratiti koncert grupa Pavel, Silente i Vatra. Uz to, zemlje članice predstavile su se kratkim video vinjetama, kako bi saznali nešto novo o ljudima koji su s nama u ovim izazovnim vremenima. U proteklih smo godinu dana pronašli načine kako i udaljeni možemo biti zajedno, a koncert je to samo potvrdio. 17. svibnja Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva obilježava se diljem svijeta 17. svibnja s ciljem podizanja svijesti o pozitivnim učincima koje internet i druge informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) mogu donijeti društvima i gospodarstvima, kao i o načinima premošćivanja digitalnih podjela. Izabran je 17. svibnja jer se time obilježava godišnjica potpisivanja prve Međunarodne konferencije o telegrafima (1865.) i stvaranje Međunarodne telekomunikacijske unije (1969.) Na prijedlog Međunarodnog telekomunikacijskog saveza (ITU), agencije Ujedinjenih naroda (UN) specijalizirane za informacijske i telekomunikacijske tehnologije, Glavna skupština UN-a 26. donijela je rezoluciju (A/RES/6/252) kojom je propisano da se i Svjetski dan informacijskog društva slavi svake godine na isti datum. Obilježavanje ovog datuma je bitno pogotovo danas kada je razvoj tehnologije u najvećem usponu do sada. Ljude zbog toga treba što više približiti takvom svijetu, ali i upozoriti na njegove mane i nedostatke. 19. svibnja Umrla Eva Verona Eva Verona najpoznatija je hrvatska knjižničarka (Trst, Zagreb, ). Diplomirala je matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1928.) te obranila prvi doktorat znanosti iz područja bibliotekarstva na Sveučilištu u Zagrebu (198.). Od do umirovljenja radila je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Bila je urednica struke prirodoslovlje u stručnom katalogu, sa suradnicima je priredila hrvatsku tekuću bibliografiju knjiga; i bila pomoćnica glavnog urednika hrvatske retrospektivne bibliografije. Godine radila je na restituciji kulturnih dobara odnesenih za I i II svjetskog rata u Mađarsku, Italiju i Austriju. Sa suradnicima u Hrvatskom knjižničarskom društvu pokrenula je izdavanje prvoga knjižničarskog časopisa Vjesnik bibliotekara Hrvatske (195.), kojemu je bila glavna urednica Objavila je, odnosno uredila šezdesetak znanstvenih i stručnih radova iz povijesti knjižnica, bibliografije, zaštite i restauracije knjižnične građe. Od 195-ih pretežno se bavila teorijom i praksom knjižničnoga kataloga i u tom je području njezin doprinos značajan u svjetskim razmjerima. Bila je članica skupine stručnjaka koja je za IFLA-inu Međunarodnu konferenciju o kataložnim načelima, održanu u Parizu 1961., pripremila nacrt načela na kojima se treba zasnivati knjižnični katalog. Ta je načela popraćena Veroninim komentarom IFLA objavila U Hrvatskoj je najpoznatija kao autorica prvoga nacionalnoga kataložnog pravilnika. Bila je predavačica na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu te naslovna redovita profesorica na Katedri za bibliotekarstvo Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Prva je Europljanka koja je dobila nagradu Američkoga knjižničarskoga društva Margaret Mann Citation (1976.). Godine IFLA joj je dodijelila priznanje za ukupan doprinos knjižničarskoj struci Tabula gratulatoria. Dobitnica je Nagrade za životno djelo (1978.) i Kukuljevićeve povelje (1968.). (Iz Opće enciklopedije Leksikografsakog zavoda Miroslav Krleža) 47

48 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) 22. svibnja Međunarodni dan biološke raznolikosti Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. U Danu zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na području zaštite prirode. Zanimljivost Zaustavimo pad biološke raznolikosti Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) osnovana godine, najopsežniji je svjetski izvor informacija o globalnom statusu rizika od izumiranja životinjskih i biljnih vrsta. Crveni popis IUCN-a obuhvaća vrste koje su biološki ugrožene, tj. one koje će vrlo vjerojatno u skoroj budućnosti izumrijeti ili su tik pred izumiranjem. Na crvenom popisu IUCN-a trenutno je više od izumrlih vrsta i više od 35 vrsta kojima prijete izumiranje, uključujući 4% vodozemaca, 34% četinjača, 33% koralja, 26% sisavaca i 14% ptica. IUCN čini napore da preokrene ili barem zaustavi pad biološke raznolikosti. (Meridijani broj 216/svibanj 221.) Nove meteorološke slikovnice Cilj ove serije slikovnica je educirati približiti neke često spominjane meteorološke termine mladima i najmlađima, kako bi kasnije bolje razumjeli i imali koristi od meteorološke informacije, posebice u ovo doba sve očitijih klimatskih promjena. S proljećem, kao kakva lasta, od dvojice entuzijasta, s nešto, al' ne puno kontrasta, za većinu mlađeg uzrasta, bez obzira kakvog su rasta, dolazi priča vremenasta, i to prva - Vjetropirasta! Šarenkasta, nimalo tmasta. Ozbiljna, al' i djetinjasta, povremeno i vragolasta, nekima čak možda luckasta, ali nikako budalasta. No, gdjekad k'o vjetar zvrkasta. (Zoran Vakula) 48

49 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U SIJEČNJU, VELJAČI, OŽUJKU, TRAVNJU I SVIBNJU 221. GODINE Davor Nikolić, dipl. inž. 2. i 3. siječanj 221. Obilne oborine, na Dubrovačkom području, poplavljeno je Konavosko polje. Nabujala je rječica Ljuta. Pojavili su se slapovi na obali, voda se slijevala u more u bujici. U jednu kuću udario je grom. Bilo je poplavljenih kuća, palo je preko 1 litara kiše u 24 sata. Poplavljeni su dijelovi Imotskog polja, te prometnice u okolici Imotskog. Dolazilo je do odrona zemlje i kamenja. U Modrom jezeru vodostaj je 8 metara. 4. siječanj 221. Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, na području Zadra i okolice. Palo je oko 2 litara kiše. Izvori vode bili su zamućeni. Grom je udario u jedan dalekovod. Na otoku Premudi pala je obilna tuča, koja je zabijelila cijeli otok. Led je padao puna dva sata, većih šteta ipak nema. 5. siječanj 221. Snijeg, pao u Gorskom kotaru, palo ga je do 3 cm, samo u Begovom Razdolju ima ga 8 cm. Snijeg je bio mokar. Na prometnicama su uvedeni zimski uvjeti, dok se ceste nisu raščistile kamionski promet bio je zaustavljen. Većih problema ipak nije bilo. 6. siječanj 221. Imotsko polje, 2. i 3. siječnja 221. Poplava. Rijeka Lika je u Kosinju poplavila veći broj cesta, oko 5 ljudi je odsječeno, pa im se potrepštine dostavljaju čamcima. Konavle, 2. i 3. siječnja 221. Premuda, 4. siječanj 221. Čelimbaša, 5. siječanj 221. Delnice, 5. siječanj

50 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Petrinja, 6. siječanj 221. Kosinj, 6. siječanj 221. Mečenčani, 6. siječanj 221. Petrinja, 6. siječanj

51 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Bjelovarsko bilogorskoj županiji. Stanje prirodne katastrofe proglašeno je i za dijelove Varaždinske županije. Štete su procijenjene na gotovo 19 milijuna kuna. 1. i 11. siječanj 221. Snijeg, u Hrvatskoj, najviše ga je bilo u središnjoj Hrvatskoj, a pao je i u Zagrebu. Na obali je snijeg bio nošen burom. U Gorskom kotaru i Lici su zbog snijega proglašeni zimski uvjeti, te su postavljena ograničenja Kostajnica, 6. siječanj 221. Potres. Tlo se na Banovini stalno trese, broj potresa se broji u stotinama, pa je tako zabilježen potres magnitude 5.3 po Richteru. Na objektima su nastala nova oštećenja. Potres je trajao desetak sekundi, a osjetio se i u središnjoj Hrvatskoj i u susjednim zemljama. Epicentar je bio na području Petrinje, u mjestu Strašnik. Na Banovini se i dalje radi na raščišćavanju i uspostavi normalnog života. Brojne su službe uključene u taj posao, vatrogasci HGSS, Crveni križ, vlada RH, Hrvatska vojska, policija, civilna zaštita, a ima i puno volontera. Prijavljeno je preko 3 raznih šteta. Pomoć i dalje pristiže, radilo se što je bilo moguće u datom trenutku. I dalje se otvaraju rupe u zemlji, koje se potom ispune vodom. Ta se opasna pojava posebno prati i istražuje, prvenstveno iz sigurnosnih razloga i razloga buduće moguće gradnje objekata. U četiri županije najizloženije potresu uništeno je ili oštećeno 65 zgrada. U Krapinsko zagorskoj županiji stanje prirodne katastrofe proglašeno je za Tuhelj, tamo je šteta procijenjena na 2.7 milijuna kuna. Prirodna katastrofa je proglašena i za Sveti Križ Začretje i Klanjec, potom i za Bedekovčinu i Desinić. Ukupne štete od potresa u Hrvatskom Zagorju su procijenjene na 26 milijuna kuna. U Hrvatskoj Kostajnici nije bilo puno štećenih objekata, ali je potres od 29. prosinca 22. pokrenuo nova klizišta zemlje, i to više njih, neka tik do kuća. Stanje prirodne katastrofe proglašeno je i za 11 jedinica lokalne samouprave u Vojak, Istra, 1. i 11. siječanj 221. Gorski Kotar, 1. i 11. siječanj

52 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) u prometovanju, poglavito teretnih vozila. Promet je tekao usporeno i otežano. Snijeg je pao i u Istri. Bura je bila jaka, mjestimice s olujnim udarima. U Gorskom kotaru napadalo je oko 15 cm novog snijega, temperature su se spuštale do 7 C. U Begovom razdolju ima ukupno jedan metar snijega, drugdje ga ima oko 4 cm. Snijeg je pao i u Slavoniji, u Osijeku je palo oko 5 cm. 15. siječanj 221. Hladnoća, temperature zraka poprimile su prilično niske vrijednosti. Tako je u Starom Lazu izmjereno 18 C, na drugim mjestima Gorskog kotara temperature su bile između 8 i 12 C. 22. i 23. siječanj 221. Obilne oborine, na području rijeke Kupe i pritoka. U porastu su Kupa, Dobra, Mrežnica, Korana. U cijeloj gorskoj Hrvatskoj traju pripreme za moguće bujice, također i na području Rijeke. Na Kupi su proglašene mjere obrane od poplava, u 24 sata palo je oko 5 litara kiše. U Begovom Razdolju palo je preko 8 litara kiše. Sva se ta voda slijeva prema rijekama koje rastu. I u Lici je palo gotovo 8 litara kiše, pa i ličke rijeke bujaju i prijete poplavom. Karlovac, 22. i 23. siječanj 221. Vodice, 22. i 23. siječanj 221. Olujno jugo, na Jadranu, puhalo 23. siječnja. Valovi visine nekoliko metara poplavili su rivu u Vodicama. Promet je bio otežan. Jugo je puhalo duž cijele obale. 24. i 25. siječanj 221. Snijeg, u Gorskom kotaru. Zabijelile su se Učka i Ćićarija. Drugog dana snijega je bilo puno više, prekrio je Gorski kotar i Liku, te sjeverozapadnu Hrvatsku. Noću temperature padnu, pa snijeg škripi pod nogama, vlada zimska idila, i bez većih problema. Na Zavižanu snijega ima 14 cm. Ceste po Velebitu su zametene, i nije moguć posjet parku prirode Sjeverni Velebit. Snijeg Vinkovci, 24. i 25. siječanj

53 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Gorski Kotar, 24. i 25. siječanj siječanj 221. Snijeg, ponovo pao u Gorskom kotaru. Na prometnicama su proglašeni zimski uvjeti, pa su teretna vozila privremeno isključena iz prometa. U Delnicama je zabilježena i mećava, umjerenog intenziteta. Opet je sve prošlo bez većih problema. U Osijeku je snijega napadalo 8 cm. Nakon tople subote nastupila je veća promjena vremena. Takve vremenske prilike su zdravstveno zahtjevne. Nešto snijega bilo je i u Međimurju. Početak veljače 221. Gračac, 24. i 25. siječanj 221. je pao i u Slavoniji. Bilo je rušenja snijega sa krovova, ali ipak sve je prošlo bez većih problema. Snijeg je zabijelio ceste i krovove uz Cetinu, najviše na području Vrlike. U Slavoniji je puhao jaki vjetar, bilo je puno išupanih stabala, koja su padala na ceste. Jedno stablo palo je u Boboti na automobil u vožnji. Jedno stablo palo je u Vukovaru na stambenu zgradu, polupalo prozore i oštetilo unutrašnjost i uređaje. Toplo vrijeme. U Dalmaciji cvatu voćke, vegetacija buja kao da je travanj. Ima komaraca i drugih insekata kojih ne bi trebalo biti u ovo doba godine. Blaga zima donosi više štetnika na voćkama, maslinama. Voćke pupaju, svi se pribojavaju proljetnog mraza koji bi mogao nanijeti velike štete, pa sve do izostanka uroda. Pojačavaju se bolesna stanja u ljudi. Temperature dosežu gotovo 2 C. Na Kvarneru je također toplo, ali je povremeno padala kiša, gotovo svaki dan, manje ili više obilna, pa su se dijelovi Rijeke našli pod vodom, ponovno i tržnica u Rijeci. Toplo je i u na kontinentu, u Osijeku je izmjereno 16 C. Građani se žale na umor, glavobolju, i vrtoglavicu. Delnice, 31. siječanj

54 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Split, početak veljače 221. Još o potresu od 29. prosinca 22. Potres. U selima Mečenčani, Borojevićina i Donjim Kukuruzarima pojavilo se gotovo 6 rupa, raznih veličina, od nekoliko metara do nekoliko desetaka metara. Neke rupe ugrožavaju stambene objekte, ali izazivaju i strah stanovnika. U selu Čukur se aktiviralo klizište. Za grad Karlovac i područje Karlovačke županije proglašeno je stanje prirodne nepogode. U potresu je stradalo, sa manjim brojem šteta, i 4 km udaljeno područje Popovače. Na području Zagrebačke županije procijenjena šteta od potresa iznosi 1.2 milijarde kuna. Mečenčani, 24. do 26. veljače 221. Mečenčani, 24. do 26. veljače

55 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / veljače 221. Zahlađenje. U Osijeku se vrijeme naglo promijenilo, od toplih 15 C, do negativnih vrijednosti temperature zraka, uz jaki hladni vjetar, pa su kratke rukave brzo zamijenile bunde i druga topla odjeća. 13. i 14. veljače 221. Zahlađenje i snijeg, u Dalmaciji. Temperature su se spustile ispod C. Snijega je bilo nekoliko centimetara, toliko da stvori zimski ugođaj. Snijeg je pao i na obali i na otocima. U Dubrovniku je izmjereno -1 C, pa su se neke fontane zaledile. Fontane su se zaledile i u Šibeniku. Na kontinentu su se temperature spuštale do -1 C. Zaštražište, 13. i 14. veljače 221. Šolta, 13. i 14. veljače 221. Dubrovnik, 13. i 14. veljače

56 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Ploče, 13. i 14. veljače 221. Ploče, 13. i 14. veljače do 26. veljače 221. Šibenik, 13. i 14. veljače 221. Visoke temperature zraka, magla. Naselja uz more u Istri bila su u magli, dok je u unutrašnjosti bili sunčano. Uz obalu su temperature bile oko 1 C, dok su u unutrašnjosti Istre bile i do 25 C. Dugopolje, 13. i 14. veljače 221. Split, 24. do 26. veljače

57 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Split, 24. do 26. veljače 221. Sljeme, 14. ožujak 221. Magle je bilo i u Dalmaciji, pa se tako jedno jutro Split našao obavijen maglom. Jedan trajekt nije mogao uploviti u splitsku luku, pa je čekao preko dva sata dok se magla razbije. 14. ožujak 221. Snijeg, diljem Hrvatske. U Gorskom kotaru i Lici stvarao je probleme u prometu. Snijeg je pao i na Sljemenu, cijela se Zagrebačka gora zabijelila. Snježna granica bila je na oko 4 metara nadmorske visine. Zabijelile su se i Učka i Ćićarija. Snijeg je padao umjerenim intenzitetom. Još o potresu od 29. prosinca 22. Potres. Šteta od potresa na Baniji procijenjena je na oko 5.5 milijardi Eura. 2. ožujak 221. Prvi dan proljeća, no na sjevernom Jadranu puše bura, koja pojačava osjet hladnoće, pa od proljetnog ugođaja nema baš puno. Građani su i dalje u zimskoj odjeći. U Lici i Gorskom kotaru bilo je nešto snijega. Paški most bio je zbog bure zatvoren za sav promet. Sjeverni Jadran, 2. ožujak 221. U Dalmaciji je prevladavalo sunčano i ugodno vrijeme. Podno Velebita bura je puhala i do 12 km/h, neke pomorske linije bile su u prekidu. Početak travnja 221. Iznadprosječna toplina u Hrvatskoj. Vrijeme je sunčano, stabilno i toplo, mjestimice su maksimalne dnevne temperature dosegle i 25 C. Na Uskrs, 4. travnja, vrijeme je u Dalmaciji bilo sunčano, no puhala je jaka bura, pa su podvelebitske dionice cesta bile otvorene samo za osobna vozila. Banija Rijeka, početak travnja

58 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) 6. travanj 221. Snijeg, u Lici i Gorskom kotaru, te Hrvatskom Primorju. Ralice su morale čistiti snijeg sa prometnica. Na autocestama su proglašeni zimski uvjeti. Mjestimice ga je na cestama bilo do visine 1 cm. Snijeg praćen jakim vjetrom padao je i u Rijeci i u okolici. Temperatura se spustila za 2 C, sve do nule ili malo ispod. Snijeg je 6. travanj 221. Gorski Kotar, 6. travanj 221. padao od Istre do Zagreba. Na cestama su zabilježene brojne nesreće i zastoji. Snijega je bilo i na otocima sjevernog Jadrana. Kamionski promet od unutrašnjosti prema obali i obrnuto, je zaustavljen. Na Cresu je zabilježena snježna mećava, pa je čak morala intervenirati zimska služba. Uz temperaturu oko nule, i jaki vjetar, osjet hladnoće je bio izražen. Snijeg je pao i u Slavoniji, sve se zabijelilo, tj. snijeg se zadržao na tlu, kućama, biljkama i automobilima. Snijeg je pao i u gradovima na 58

59 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Rijeka, 6. travanj 221. Lokve, 6. travanj 221. Stara Sušica, 6. travanj 221. Zaleđe Šibenika, 6. travanj 221. Split, 6. travanj 221. Istra, 6. travanj

60 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) Orahovica, 6. travanj 221. obali u Istri, a gušći je bio u unutrašnjosti. U planinskim predjelima ga ima oko 3 cm, a ponegdje u zapusima i jedan metar. Stoga je u brdskim predjelima bilo problema u prometu. Snijeg je pao i u Dalmatinskoj zagori, u zaleđu Splita, gdje je vladala mećava. Palo ga je oko 2 cm. Snijeg je pao i po Šibeniku, ali i po njegovom zaleđu. U Šibeniku ga je bilo 1 cm, u Kninu 8 cm. Zabilježeno je padanje snijega i u Splitu, četvrti puta u travnju u povijesti mjerenja, tj. u 7 godina. 7. i 8. travanj 221. Mraz. Poslije prodora hladne fronte koja je donijela snijeg, u Hrvatsku je prodro hladni zrak. Po noći se razvedrilo, te su se temperature spustile ispod C. Sve procvjetale voćke su se smrznule. Cvijet se našao pod ledom, što znači da ove godine od tih voćaka neće biti uroda. Trešnje, jabuke, šljive, smokve, sve je stradalo. U Dalmaciji je poslije snijega padala i ledena kiša, koja se nataložila na bilju. Vinogradi su se smrznuli i neće dati roda. U posljednjih pet godina, četiri su bile s mrazom u travnju i velikim štetama u poljoprivredi. Temperatura se na kontinentu spuštala do gotovo -7 C. Nastale su velike štete u voćarskoj proizvodnji, zahvaćeni voćnjaci imaju štetu čak i 9%, ponegdje i 1%. Jako su stradali vinogradi. U zaleđu Zadra, u Ravnim kotarima, šteta od mraza je katastrofalna. Negativne temperature su tra- Mraz, 7. i 8. travanj 221. Mraz, 7. i 8. travanj

61 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 jale i po osam sati, što je nepovoljna okolnost i povećava štetu. I pčelari će imati štete. Općina Motovun proglasila je stanje prirodne nepogode, štete od mraza su procijenjene na oko 4 milijuna kuna, štete se kreću od 9 do 1%. U Koprivničko križevačkoj županiji proglašena prirodna nepogoda zbog mraza, za sedam općina i dva grada. Stanje prirodne nepogode proglašeno je i u Međimurju, za više općina i gradova. U Varaždinskoj županiji stanje prirodne nepogode zbog mraza proglašeno je za 4 grada i 14 općina. Nadalje, prirodna nepogoda proglašena je i za pogođene dijelove Požeško slavonske županije. Štete od mraza ima i u Moslavini. Bjelovarsko bilogorska županija proglasila je prirodnu nepogodu zbog mraza za pogođena područja. U Brodsko posavskoj županiji prirodna nepogoda proglašena je za dvije pogođene općine, Nova Kapela i Gundinci. 13. travanj 221. Snijeg, pao u Gorskom kotaru. Snijeg je padao uz južni vjetar, bio je mokar, i stvorio je neugodnu mješavinu vode i snijega. Prosječno ga je palo oko 1 cm. Prometovanje se odvijalo otežano, ali bez većih zastoja i problema. Pelješac i Korčula, 22. travanj travanj 221. Nevrijeme s kišom i tučom, pogodili su Pelješac i Korčulu. 1. svibanj 221. Jaka kiša i jak južni vjetar, zahvatili su dijelove Gorskog kotara. Narasla je Kupa. Bilo je srušenih stabala. 2. svibanj 221. Tuča, pogodila je općine Zdenci i Crnac. Led je bio veličine lješnjaka. Na zemlji se stvorio sloj ledenih kuglica. Obilna kiša potopila je oranice, u kratko vrijeme palo je 3 litara kiše. Gorski Kotar, 13. travanj 221. Zdenci, 2. svibanj

62 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) 24. svibanj 221. Plimni val, pogodio otok Ist. More se u početku povuklo za jedan metar, a potom se diglo za jedan metar iznad srednje razine. Poplavljeni su dijelovi otoka uz more, kuće, konobe, restorani, ulice. Dolazak plime poklopio se sa područjem niskog tlaka zraka. Većih šteta nije bilo, zato što su se stanovnici na vrijeme zaštitili, s obzirom da im se ova pojava događala i u prošlosti, pa su prepoznali njen dolazak. More je nanijelo smeće na obalu, a nastale su i manje štete na infrastrukturi. Otok Ist, 24. svibanj 221. Otok Ist, 24. svibanj

63 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI mr. sc. Kornelija Špoler Čanić U sljedećih 5 godina sve je vjerojatnije privremeno prekoračenje od 1.5 C Prema novim ažuriranim klimatskim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), vjerojatnost je 4% da će prosječni porast godišnje globalne temperature zraka privremeno dostići 1.5 C u odnosu na predindustrisjko razdoblje, barem u jednoj od sljedećih pet godina. Ova vjerojatnost se s vremenom povećava. Prema izvještaju Globalno godišnje i dekadsko ažuriranje klime koje izdaje britanska meteorološka služba (Met Office), WMO-ov vodeći klimatski centar, postoji vjerojatnost od 9% da će barem jedna godina u razdoblju od 221. do 225. postati najtoplija otkada postoje mjerenja, a time će se 216. godina spustiti s vrha ljestvice najtoplijih godina. U razdoblju područja visokih zemljopisnih širna i Sahela vjerojatno će biti vlažnija te je veća vjerojatnost porasta broja tropskih ciklona u Atlantiku u odnosu na referentno razdoblje ( ). Izvještaj se temelji na stručnom znanju međunarodno priznatih klimatologa i na najboljim prognostičkim sustavima vodećih klimatskih centara diljem svijeta kako bi se donosiocima odluka pružile pravodobne i relevantne informacije. Ovi podaci su više od statistike, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas. Porast temperature znači povećano topljenje leda, više razine mora, više toplinskih valova i ostalih vrsta ekstremnog vremena te veći utjecaj na sigurnost hrane, zdravlja, okoliša i održivi razvoj. Ovo istraživanje pokazuje s visokom razinom znanstvene točnosti da se osjetno i nezaustavljivo približavamo donjim granicama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. To je pak samo još jedan poziv svijetu na buđenje kako bi se ubrzalo poduzimanje obveze smanjivanja emisije stakleničkih plinova i postigla ugljična neutralnost, istaknuo je prof. Taalas. Danas nam tehnološki napredak, kao sredstvo kojim se precizno cilja na smanjenje, omogućuje da se emisije stakleničkih plinova vrate na stare vrijednosti, napomenuo je. Time se također ističe i potreba za klimatskom prilagodbom. Samo polovica od 193 članica WMO-a ima najsuvremenije službe za rano upozorenje. Države bi trebale nastaviti s razvojem službi koje su potrebne kako bi se podržala prilagodba klimatski osjetljivih sektora kao što su zdravlje, gospodarenje vodama, poljoprivreda i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te promovirati sustave ranog upozorenja kojim se smanjuju negativni učinci ekstremnih vremenskih događaja. Osim ograničenja u sustavima ranog upozorenja, imamo i velike praznine u motrenju vremena, posebno u Africi i otočnim zemljama. To ima velik negativan učinak na točnost ranih upozorenja u tim područjima, ali i globalno. Također, potrebno je ulagati i u osnovne mreže motrenja, zaključio je. Prema izvješću WMO-a o Stanju globalne klime 22. objavljenom u travnju, u 22. godini jednoj od tri najtoplijih otkada postoje mjerenja prosječna globalna temperatura bila je viša za 1.2 C u odnosu na predindustrijske vrijednosti. Istaknuto je ubrzanje u pokazateljima klimatskih promjena kao što su podizanje razine mora, otapanje morskog leda, ekstremno vrijeme, kao i pogoršanje utjecaja na socioekonomski razvoj. Izvješće Globalno godišnje i dekadsko ažuriranje klime potvrđuje taj trend. U sljedećih pet godina, srednja godišnja globalna temperatura vjerojatno će biti najmanje za 1 C viša, unutar raspona od.9 C do 1.8 C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Vjerojatnost privremenog dosezanja 1.5 C uglavnom se udvostručila u usporedbi s prošlogodišnjim predviđanjima. Razlog tomu je vjerojatno korištenje unaprijeđenog seta podataka temperature kojim se procjenjuje temeljna vrijednost, a ne iznenadne promjene u klimatskim pokazateljima. Prema tom klimatskom ažuriranju, nije vjerojatno (1%) da će petogodišnja srednja godišnja globalna temperatura za cijelo 63

64 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) razdoblje biti za 1.5 C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Izvještaj je komentirao i profesor Adam Scaife voditelj za sezonske i dugoročne prognoze u Met Officeu: Ocjenjivanje porasta globalne temperature u kontekstu klimatskih promjena odnosi se na dugoročnu prosječnu globalnu temperaturu, a ne na prosjeke pojedinih godina ili mjeseci. Međutim, privremeno prekoračenje razine od 1.5 C može se očekivati već u sljedećih nekoliko godina. Prema Pariškome sporazumu u ovome stoljeću potrebno je zadržati porast globalne temperature zraka znatno ispod 2 C u odnosu na predindustrijsko razdoblje i nastaviti s naporima da taj porast bude do 1.5 C. Nacionalne obveze za smanjenje emisija, poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC), trenutno su daleko ispod onoga što je potrebno za postizanje ovog cilja. Godina 221. i ključni pregovori o klimatskim promjenama, COP26, koji će se održati u studenom, u cijelom se svijetu prepoznaju kao presudna mogućnost za sprječavanje daljnjeg nekontroliranog i naglog rasta klimatskih promjena. Borba protiv klimatskih promjena nalazi se na vrhu dnevnog reda Samita šefova država i vlada G-7 čiji je domaćin Ujedinjeno Kraljevstvo od 11. do 13. lipnja. Ovo izvješće uzima u obzir prirodne promjene kao i ljudski utjecaj na klimu kako bi dalo najbolje moguće prognoze temperature, oborine, vjetra i drugih varijabli u sljedećih pet godina. Prognostički modeli ne uzimaju u obzir promjene u emisijama stakleničkih plinova i aerosola koje su nastale kao rezultat zaključavanja zbog pandemije, a čiji su utjecaji na atmosferske koncentracije stakleničkih plinova do sada bili mali, u odnosu na vrijeme od kada se mnogi od tih plinova ispuštaju u atmosferu. Skupine za prognoziranje klime iz Španjolske, Njemačke, Kanade, Kine, SAD-a, Japana, Australije, Švedske, Norveške i Danske, a čiji je vodeći centar Met Office iz Ujedinjenog Kraljevstva, pridonijele su novim predviđanjima ove godine. Kombiniranje prognoza iz prognostičkih centara diljem svijeta omogućuje proizvode veće kvalitete od onih koji se mogu dobiti samo iz jednog izvora. Razvoj sposobnosti kratkoročnog prognoziranja potaknuo je Program za razvoj svjetske klime, čiji je supokrovitelj WMO, koji je objavio svoje sveobuhvatne Velike izazove, i podržat će istraživanje i razvoj kako bi se poboljšalo višegodišnje do dekadsko prognoziranje klime te njihova korist donosiocima odluka. Sveobuhvatna izvješća kojim se procjenjuju znanstvena, tehnička i socioekonomska znanja o klimatskim promjenama, njihovim učincima i budućim rizicima kao i mogućnostima da se smanji brzina kojom se klimatske promjene događaju, odgovornost je Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji je također izdao Posebno izvješće o globalnom zatopljenju od 1.5 C. Sažetak Najnovija predviđanja pokazuju: Srednja globalna godišnja temperatura zraka (i iznad kopna i iznad mora) bit će vrlo vjerojatno najmanje za 1 C viša svake od sljedećih pet godina u odnosu na predindustrijske razine (koje se definiraju kao prosjek od 185. do 19.) i vrlo je vjerojatno da će biti unutar raspona od.9 C do 1.8 C Jedna od sljedećih 5 godina vjerojatno će (vjerojatnost je 4%) biti najmanje za 1.5 C toplija od predindustrijskih razina i ta vjerojatnost s vremenom raste Vrlo je malo vjerojatno (1%) da će petogodišnja srednja godišnja globalna temperatura zraka za razdoblje biti za 1.5 C viša od predindustrijske razine Vjerojatnost da u sljedećih pet godina barem jedna godina premaši zasad najtopliju 216. je 9% Tijekom razdoblja , gotovo sva područja, osim dijelova južnih oceana i Sjevernog Atlantika vjerojatno će biti toplija u odnosu na referentno razdoblje Tijekom razdoblja , područja visokih zemljopisnih širina i Sahela vjerojatno će biti vlažnija nego posljednjih godina Tijekom razdoblja postoji povećana mogućnost za češće tropske ciklone u Atlantiku u usporedbi s bliskom prošlošću U 221. velika kopnena područja na sjevernoj hemisferi vjerojatno će biti za.8 C toplija nego posljednjih godina U 221. vjerojatno je da će se Arktik (sjeverno od 6 N) zagrijati više nego dvostruko od globalnog prosjeka u usporedbi s temperaturama posljednjih godina U 221. jugozapadni dio Sjeverne Amerike vjerojatno će biti suši nego posljednjih godina dok će područje Sahela i Australije biti vlažnije WMO priopćenje prevele i uredile: Martina Matijašević, prof. hrv. i eng. mr. sc. Kornelija Špoler Čanić NOVOSTI O EU PROJEKTIMA Počinju radovi na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka Glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek i direktor tvrtke Flamtron d.o.o. Anto Marković potpisali su 5. svibnja 221. ugovor o izvođenju radova modernizacije mjernih postaja Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Modernizacija uključuje izgradnju šest novih (Zagreb-4, Osijek-2, Split-2, Split-3, Krk, Žarkovica) i rekonstrukciju 18 postojećih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka (Zagreb-1, Zagreb-2, Zagreb-3, Sisak-1, Kutina-1, Rijeka-2, Osijek-1, Slavonski 64

65 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica DHMZ-a i Anto Marković, direktor tvrtke Flamtron d.o.o. prilikom potpisivanja ugovora Brod-1, Višnjan, Pula, Pag, Plitvička jezera, Desinić, Vela straža na Dugom otoku, Polača, Hum na Visu, Opuzen i Kopački rit). Planirano je modernizirati po dvije postaje mjesečno, a predviđeni završetak radova na postajama je 12 mjeseci nakon potpisivanja ugovora. Ugovor je vrijedan ,75 kn i financira se sredstvima EU strukturnog projekta AIRQ Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kojeg provodi DHMZ u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja (IMI). Modernizacija postaja provodi se kako bi se ispunile sljedeće obveze: zadovoljavanje minimalnog broja mjernih postaja po zonama i aglomeracijama koje su propisane Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka dopune mjerenja na mjernim mjestima razine 1 i uspostava mjernog mjesta razine 2 sukladno EMEP-u ispunjenja uvjeta kvalitete podataka jer će se zamijeniti oprema bez tipskog odobrenja opremom koja je tipski odobrena (za one onečišćujuće tvari za koje takva oprema postoji) osiguranja minimalnog obuhvata podataka. Ovisno o tipu postaje (urbana ili pozadinska postaja) obavljat će se Zakonom o zaštiti zraka propisana mjerenja onečišćujućih tvari u skladu s Programom mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka i Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka s ciljem postizanja uvjeta propisanih Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku. Projekt AIRQ provodi se od 217. godine, a glavne aktivnosti na projektu podijeljene su na 5 glavnih komponenata od kojih su neke već dovršene. Dovršena je komponenta 3 na kojoj je modernizirana oprema kemijskih laboratorija DHMZ-a i IMI-ja, zatim je gotovo dovršena komponenta 4 kojom je modernizirana oprema umjernog laboratorija DHMZ-a i dio komponente 5 kojom je nabavljeno superračunalo DHMZ-a. Ostatak komponente 5 kojom se, između ostalog, nadograđuje računalna infrastruktura DHMZ-a u završnoj je fazi kao i dijelovi komponente 2 kojom se uspostavlja sustav za modeliranje kvalitete zraka i izradu modela za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Ispunjavanjem ugovorenih obaveza izgradnje i modernizacije mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka realizirat će se i komponenta 1. Dovršetkom svih komponenata, završit će projekt AIRQ odnosno unaprijedit će se sustav upravljanja i praćenja kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj. Postići će se učinkovita kontrola i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama. Planirano je da u 223. godini udio stanovništva Hrvatske obuhvaćen podacima o kvaliteti zraka u urbanim područjima poraste s 5% (prije projekta) na 1%. Dio koji neće biti pokriven mjerenim vrijednostima kvalitete zraka bit će pokriven modeliranim. Poboljšana kontrola kvalitete zraka doprinijet će lakšem donošenju odluka o mjerama zaštite zraka koje će rezultirati smanjenjem broja smrtnih slučajeva, smanjenjem oboljenja (glavobolja, astma, upala pluća, druge respiratorne bolesti, srčani udar) i njihovih troškova liječenja te ostalih popratnih troškova. Rješavanjem ovog središnjeg problema projekt doprinosi i rješavanju općeg cilja, odnosno modernizacijom mreže za trajno praćenje kvalitete zraka unaprijedit će se sustav upravljanja i praćenja kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj i Europi sukladno Direktivi 28/5/EZ, Direktivi 215/148 i Direktivi 24/17/EZ. Ukupna procijenjena vrijednost projekta AIRQ je , kn, od toga 85% financira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15% Republika Hrvatska iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Martina Matijašević, prof. hrv. i eng. mr. sc. Kornelija Špoler Čanić Postavljen lidar u Slavonskom Brodu Nakon 3 godina ponovno su uspostavljena mjerenja stanja atmosfere po visini na glavnoj meteorološkoj postaji (GMP) Slavonski Brod. Zahvaljujući DHMZovom strukturnom projektu METMONIC 25. svibnja 221. postavljen je lidar (engl. Light Detection and Ranging), za sada jedini takav uređaj u Hrvatskoj. DHMZ će koristiti lidar za mjerenje smjera i brzine vjetra po visini, detekciju aerosola, a time i razine onečišćenja u zraku, podnice i strukture oblaka te visine prizemnog graničnog sloja (PBL). Navedeni podaci bit će od velike važnosti za područje Slavonskog Broda. Instalaciju instrumenta i edukaciju zaposlenika DHMZ-a o radu vodio je predstavnik tvrtke Vaisala koja je uređaj proizvela. Edukacija je održana i u Slavonskom Brodu i s udaljenog računala u Zagrebu kako bi se obavile sve provjere skeniranja atmosfere, prijema i obrade podataka te ostvarili potrebni preduvjeti za početak rada uređaja. 65

66 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) 11. svibnja 221. održana je online konferencija Klima se mijenja, promijenimo se i mi. Predstavnici lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija, relevantnih centara i institucija te zainteresirana javnost upoznati su s načinima na koje donositelji odluka mogu (o)jačati oporavak i prilagodbu svojih područja na utjecaje klimatskih promjena. Uz do sada ostvarene inicijative predstavljena je i platforma znanja o prilagodbi ( kao i različite mogućnosti financiranja. Snimka konferencije dostupna je na You- Tube kanalu projekta. Popularizacija Visinska meteorološka mjerenja provodila su se u Slavonskom Brodu od do 1991., mjerenja su bila pilotbalonska. Prestala su u kolovozu zbog nemogućnosti prijevoza vodika i opasnosti za motritelje zbog ratnih okolnosti. Postavljanjem lidara u Slavonskom Brodu ponovo će ovaj dio Hrvatske dobiti mjerenja stanja atmosfere po visini. Ovo je i prva od potrebnih 45 uspostavljenih ili moderniziranih meteoroloških postaja u projektu METMONIC. Tijekom idućeg razdoblja nastavit će se modernizacija meteoroloških mjerenja na meteorološkim postajama kako bi se osigurali pouzdani podaci reprezentativni za područja Hrvatske za potrebe rada prognostičkih sustava (atmosferskih, hidroloških, oceanografskih, agrometeoroloških i drugih) kao i sustava ranog upozorenja na opasne vremenske pojave te praćenja klime i prilagodbi na klimatske promjene. Ukupna procijenjena vrijednost projekta METMO- NIC je ,5 kuna ( ,75 eura), od toga 85% financira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15% Republika Hrvatska iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Matija Polančec, prof. soc. mr. sc. Kornelija Špoler Čanić Novosti o projektu Adriadapt Izašao je peti bilten projekta Adriadapt na kojem je DHMZ partner. Bilten je dostupan na mrežnim stranicama projekta: adriadapt Održan Festival znanosti U razdoblju od 1. do 15. svibnja 221. održan je Festival znanosti, najveći događaj popularizacije znanosti u Hrvatskoj. Bogat program festivala održan je u 18 gradova i online, a u programu su i ove godine sudjelovali zaposlenici DHMZ-a. Ana Weissenberger vodila je radionicu Meteorološko motrenje meteorološka postaja Tehnički muzej Nikola Tesla, Tatjana Vujnović je održala online predavanje Plavi vodeni dom, Nikolina Kušić i Željko Lončar pripremili su online radionicu Fenologija u slikama - izložba s objašnjenjem fenofaza, a Kornelija Špoler Čanić film Kroz godinu kroz objektiv fotoaparata - 38 veličanstvenih meteoroloških fotografija za kalendar DHMZ-a. Online sadržaji dostupni su putem mrežnih stranica Festivala znanosti: Iz prošlosti Spoznaju da Zemlja ima krutu unutrašnju jezgru unutar tekuće vanjske jezgre dugujemo Ingi Lehmann danskoj geofizičarki koja je do tog zaključka došla proučavajući podatke potresa kraj Novog Zelanda. Inga Lehmann rođena je 13. svibnja svibnja 214. ekstremne količine kiše uzrokovale su rekordne protoke rijeke Save i njenih pritoka te je došlo do puknuća nasipa i katastrofalnih poplava u istočnoj Hrvatskoj. U Gunji je tada izmjeren maksimalni protok od početka mjerenja. Na zahtjev Jean-Pierre Christina, francuskog fizičara i matematičara, 19. svibnja promijenjena je Celzijusova ljestvica pa od tada C označava točku ledišta, a 1 C točku vrelišta vode. 66

67 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Klimatologinja Nada Pleško, začetnica humane biometeorologije u Hrvatskoj i liječenja klimoterapijom rođena je 21. svibnja Doktorirala s temom Fizikalne karakteristike atmosfere kontinentalnog dijela Hrvatske značajne za humanu biometeorologiju. To je ujedno bio prvi doktorat u Hrvatskoj iz tog područja. Njen uloženi trud i znanja bili su ključan preduvjet uvođenja biometeorološke prognoze u Hrvatskoj. Nada Pleško cijeli je svoj radni vijek (36 godina) provela u DHMZ-u, a u razdoblju vodila je Centar za meteorološka istraživanja. Malo njih zna da je Ivan Perkovac, hrvatski književnik i političar bio zaljubljenik u meteorologiju. S poljskog je ne hrvatski preveo "pučku" knjižicu o meteorologiji "Pojavi u zraku" i vjerojatno ju obogatio svojim meteorološkim znanjem. Rođen je 23. svibnja pisao i u stihovima pa se ubraja i u važne pjesnike 18. stoljeća. Obrazovanje i znanstveni rad Rođen je 18. svibnja u Dubrovniku gdje je stekao osnovno obrazovanje u Collegium Ragusinum, a potom je svoje školovanje nastavio u Rimu na isusovačkom zavodu Collegium Romanum kod profesora Carla Nocettija i Oracija Borgondija. Studirao je retoriku, filozofiju i teologiju te je 174. kao student počeo predavati matematiku, a zaredio se za svećenika. Godine počeo je objavljivati svoje znanstvene rasprave na temelju Newtonovih radova koja je proučavao. Istovremeno, povjeren mu je zadatak da riješi statički problem sakralnih i kulturnih objekata (crkava sv. Petra u Rimu i sv. Genoveve u Parizu, katedrale u Milanu i carske knjižnice u Beču), što je uspješno riješio jer, primjerice, kupola na crkvi sv. Petra još i danas čvrsto stoji. Najznačajnije mu je znanstveno djelo Teorija prirodne filozofije svedena na jedinstven zakon sila koje djeluju u prirodi (1758.), po čemu je u suvremenoj fizici naročito cijenjen i koje neki suvremeni znanstvenici smatraju osnovnim djelom za razumijevanje cjelokupne fizike. Ovo njegovo djelo dovelo je do otkrića strukture atoma te navelo mnoge moderne znanstvenike na daljnji razvoj strukture tvari. Meteorološki radovi Daniel Gabriel Fahrenheit, njemački fizičar i izumitelj, prvi je osmislio termometar s alkoholom (179.), a kasnije sa živom. Na njegovoj temperaturnoj ljestvici ledište vode je na 32 F, a vrelište na 212 F. Rođen je 24. svibnja Dugačak je popis djela koja je objavio iz različitih znanstvenih grana, no ovdje ćemo staviti fokus na njegov interes za meteorološke pojave koje je uočio i koje je opisao u svojim raspravama. Polarna svjetlost oduvijek je pobuđivala radoznalost mnogih znanstvenika pa je tako Bošković napisao raspravu O polarnoj svjetlosti (De Aurora Boreali, 1738.), svoje prvo djelo koje se bavi meteorološkom tematikom, a o istoj temi ponovno je pisao Pozivajući se na djela francuskih i talijanskih astronoma i filozofa svoga vremena (npr. G. F. Maraldija, Francesca Bianchinija i pofesora G. Polenija), Bošković je smatrao da je polarna svjetlost atmosfera Sunca koja se ponekad spušta prema Zemlji i događa se izvan dosega donjeg, gušćeg dijela Zemljine atmosfere. Smatrao je da Ruđer Bošković najznamenitiji hrvatski i svestrani svjetski znanstvenik Ruđer Josip Bošković jedan je od najumnijih i najpoznatijih hrvatskih i europskih znanstvenika širokog znanstvenog interesa. Najpoznatiji je prvenstveno kao fizičar, matematičar, astronom i filozof. To su ujedno i najvažnije znanstvene discipline kojima se bavio i kojima je dao svoj neizmjeran doprinos. Iako je fizika bila područje njegovog primarnog interesa, manje je poznato da se bavio geofizikom, posebice meteorologijom te je objavio nekoliko znanstvenih studija iz toga područja. Osim ovih disciplina, mnoga je svoja djela 67

68 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) se polarno svjetlo opaža na visini od približno 11 km, no danas se zna da se opaža na visinama između 8 i 15 km. Objašnjavajući uzrok pojave polarne svjetlosti, Bošković se pozivao na djelo Fizikalni i povijesni traktat o polarnoj svjetlosti (Traite physique et historique de l aurore boreale, 1731), francuskog astronoma Jean- Jacquesa Dortusa de Mairana. De Mairan je polarnu svjetlost dovodio u vezu sa Sunčevom atmosferom za koju je smatrao da se širi daleko u svemir i tako dopire do najviših slojeva Zemljine atmosfere. Suprotno tome, Bošković je, pak, pomicanje gornjih dijelova Zemljine atmosfere i tvari Sunčeve atmosfere prema polu objasnio strujanjem pokrenutim zbog zagrijavanja Zemljine atmosfere u ekvatorskom pojasu i pretpostavio je da je pojava prstenasta oblika, sa središtem oko polova, što je blisko suvremenom shvaćanju da je pojava polarne svjetlosti povezana s magnetskim polovima Zemlje. Osim toga, proučavao je i boju atmosfere, tj. boju neba, o čemu je pisao u djelu O pomrčinama Sunca i Mjeseca, koje je objavio u Londonu 176. Po uzoru na rimske književnike poput Lukrecija i Vergilija u stihovima tumači prirodne, kozmološke i mitološke fenomene te povezuje i uspoređuje vlastita stajališta s teorijama poznatih znanstvenika (Newton, Kepler, Kopernik). U ovome je djelu pročavajući nebo zaključio da modra boja neba potječe od različitih čestica (čvrstih i tekućih) koje se nalaze u zraku. One nejednako odražavaju Sunčeve zrake i to najmanje crvene, a najviše ljubičaste i modre. Otud i modra boja neba. Prema sadašnjem znanstvenom stajalištu, nebo je najljepše modre boje upravo onda kad je atmosfera najčistija. Molekule zraka, najjače odbijaju i raspršuju Sunčeve zrake najmanjih valnih dužina, a to su u vidljivom dijelu spektra ljubičaste i modre. Proučavajući prirodne pojave na nebu, nezaobilazna je i duga. Bošković navodi kako su za nastanak i opažanja duge potrebna tri uvjeta: Sunčeve zrake, kapljice vode i položaj motritelja između Sunca i vodenih kapljica, i to tako da je licem okrenut prema vodenim kapima. Svoja opažanja i zaključke o dugi iznio je u bilješkama uz poemu Pjesme o dugi i polarnoj svjetlosti (De Iride at Aurora Boreali Carmina, 1747.) Carla Nocetija. Bošković tako navodi spoznaje antičkih filozofa, ali spominje i hrvatskoga teologa i znanstvenika Marka Antuna de Dominisa, koji je u djelu pod naslovom O zrakama vida i svjetlosti u prozirnom staklu i dugi (De radiis visus et lucis in vitris, perspectivis et iride, 1611.) iznio teoretska objašnjenja leće, dalekozora i duge. Boškovićevo tumačenje duge slijedi Newtonovo i Descartesovo te je u skladu sa suvremenim tumačenjem. Sljedeća meteorološka pojava koja mu je zaokupila pozornost bile su pijavice, o kojima je pisao, kako neki tvrde, u svome najznačajnijem djelu iz meteorologije Sopra il turbine. U ovoj opširnoj raspravi opisao je pijavicu koja je poharala Rim i okolicu 11. lipnja Opisavši veliko nevrijeme, i strašna pustošenja kao posljedice ovoga vihora naveo je i mnoge takve pojave koje su se već i prije događale i koje su opisali veliki antički pisci poput Homera, Seneke, Ovidija i Vergilija. Između ostalog, spominje i biblijski primjer kada je ovakvim vihorom Ilija uzdignut u nebo. Pri tome je važno spomenuti i ondašnji svjetonazor i mišljenje o geologiji, koje Bošković također navodi, a odnosi se na okamine i školjke, koje se iskapaju na visokim planinama. Bošković za njih koje kaže da su upravo orkanima ili vihorima nanesene na planine. Tumačeći ovu meteorološku pojavu Bošković se uglavnom služi Aristotelovim zapisima koji su sve do 18. stoljeća služili kao glavni izvor takvim objašnjenjima. Mnogi autori i poznavaoci Boškovićeva djela i meteoroloških pojava tvrde da Bošković nije unio mnogo novih spoznaja već se oslanjao na prethodne zapise. Tako navodi da su glavni vjetrovi tifon, eknefij i prester sa sumpornim isparavanjima, ugljičnom kiselinom, fermentacijom, isijevanjem i grmljavinom osnovni uzroci pijavice. Bošković svojom teorijom pobija mnoga pogrešna tumačenja o nastanku vjetrova, orkana i pijavica, a posebno ona poznatoga francuskoga filozofa Renea Descartesa. Descartes je smatrao da orkani, vjetrovi i pijavice nastaju zbog pritiska oblaka prema tlu, no Bošković je to opovrgnuo objašnjavajući kako su oblaci sastavljeni od sitnih slabo povezanih čestica i ne mogu uzrokovati dovoljno velik tlak prema tlu koji bi prouzročio vjetar. Za razliku od ostalih znanstvenika 18. stoljeća, znao je da vjetrovi nastaju iz poremećene ravnoteže atmosferskih slojeva. Ipak, važno je istaknuti kako se Bošković objašnjavajući ove pojave uvelike držao Newtonovih teorija, prema kojemu orkane uzrokuju isparavanja koja se dižu iz Zemlje pomiješani s vodenom parom te podzemni oganj. Nadalje, Bošković je pokušao teorijski izračunati brzinu kojom zrak kruži oko središta vrtloga i zaključio da iznosi 434 m/s. Prema današnjim mjerenjima, ta je brzina 83 m/s. Na kraju, valja dodati, da je ispravno zaključio da se pijavice brže šire morem nego kopnom zbog hrapavosti površine kopna koja se više opire vjetru nego ravna morska. Jedan od posljednjih univerzalnih umova Nedvojbeno je da je bio univerzalni um. Područje njegova interesa doista je široko i postoji čitav niz znanstvenih disciplina koje je proučavao i o kojima je pisao. Njegov je rad utjecao na mnoge znanstvenike (Faraday, Maxwell, Couchy...). Iz njegovih se pisama, a posebno iz onih koja je razmjenjivao sa svojom sestrom i poznatom pjesnikinjom Anicom, može iščitati koliko je bio privržen svojoj obitelji i domovini, a kojoj je pridonio obavljajući posao diplomata. Bio je skromnoga duha uvijek ističući duhovnost i nematerijalno. Preminuo je u Milanu 13. veljače gdje je i sahranjen je u crkvi Sanata Maria Podone. Mnoge značajne ustanove, instituti, škole nose njegovo ime, kao i brojni međunarodni simpoziji. I jedan je krater na Mjesecu nazvan po Boškoviću te jedan asteroid pod brojem

69 35 godina izlaženja Biltena ( ) BILTEN 5 / 221 Literatura Ivančan-Picek, Branka (211.), članci o dugi, pijavici i polarnoj svjetlosti u Leksikonu Ruđera Boškovića. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 211. Sijerković, Milan (29.), Hrvatski vremenoslovci, Crtice iz povijesti hrvatske meteorologije, Zagreb, Državni hidrometeorološki zavod, 29, str Torbar, Josip ( ) Roger Bošković i njegov rad na polju astronomije i meteorologije. članak, Knj. 87, 88, 9, str Martina Matijašević, prof. hrv. i eng. mr. sc. Kornelija Špoler Čanić 69

70 BILTEN 5 / godina izlaženja Biltena ( ) IN MEMORIAM Vjera Juras ( ) U Zagrebu je 1. svibnja 221. godine preminula naša kolegica Vjera Juras, profesorica zemljopisa, dugogodišnja djelatnica Državnog hidrometeorološkog zavoda. Vjera Juras rođena je 29. srpnja u Mrkonjić Gradu, Bosna i Hercegovina. Visokoškolsku naobrazbu stekla je u Zagrebu na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 196. na temi Grad Jajce. Vjera Juras je cijeli svoj radni vijek ( ), kao vrstan klimatolog, provela u Klimatološko-meteorološkom sektoru DHMZ-a baveći se analizom klimatoloških podataka i praćenjem klime. Sudjelovala je kao stručni suradnik u izradi Atlasa klime Hrvatske za razdoblje godina. Također je sudjelovala u izradi posebnih godišnjaka za meteorološke postaje sa stoljetnim klimatološkim nizovima te u pripremi CLIMAT izvješća za međunarodnu razmjenu. Koautor je vrijednog rada Metode kategorizacije izvanrednih meteoroloških pojava koji je objavljen u zborniku znanstvenog skupa Opasne pojave na moru održanom u Splitu U radu se razrađuje metoda kategorizacija anomalija srednje mjesečne temperature zraka i mjesečne količine oborine pomoću percentila. Od tada se spomenuta metoda koristi za operativno praćenje klime u DHMZ-u. Vjera Juras bila je koautor operativnih klimatoloških analiza DHMZ-a koje su objavljivane u publikacijama DHMZ-a kao što su Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike u Hrvatskoj sve do odlaska u mirovinu. Jedna je od osnivačica publikacije DHMZ-a Meteorološki i hidrološki bilten za koji je klimatološki prilog pisala do odlaska u mirovinu. Bila je autor ili koautor na ukupno 19 znanstvenih i stručnih radova. Živjela je životom kojeg su krasile skromnost i požrtvovnost prema obitelji, kolegama i prijateljima. Otišla je tiho kako je i živjela. Svojim odlaskom ostavila je nenadoknadivu prazninu u svima koji su je poznavali i poštovali. 7