O D L U K U. Usvaja se Kurikulum Dječjeg vrtića CVIT MEDITERANA Split za pedagošku godinu 2019./2020

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "O D L U K U. Usvaja se Kurikulum Dječjeg vrtića CVIT MEDITERANA Split za pedagošku godinu 2019./2020"

Транскрипт

1

2 GRAD SPLIT DJEČJI VRTIĆ CVIT MEDITERANA Split, Tršćanska 29 KLASA:601-02/ URBROJ: U Splitu, g. Na temelju čl.21.stavka 2. i čl. 39.stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97., 107/07. i 94/13.) i članka 79.stavka 1. točke 1. podstavka 3. Statuta Dječjeg vrtića CVIT MEDITERANA Split, a nakon sjednice Odgojiteljskog vijeće Vrtića održane dana , Upravno vijeće Vrtića na svojoj 36.sjednici održanoj dana god., na prijedlog ravnateljice Vrtića Rossane Bosnić, jednoglasno donosi O D L U K U Usvaja se Kurikulum Dječjeg vrtića CVIT MEDITERANA Split za pedagošku godinu 2019./2020., u tekstu kako je predložen. Predsjednica Upravnog vijeća Julija Budimir Bekan 2

3 SADRŽAJ: 1. NAŠA MISIJA NAŠA VIZIJA KURIKULUM VRIJEDNOSTI ZA KOJE SE ZALAŽEMO PROGRAMI Redoviti programi Posebni programi i ciljevi Kraći obogaćeni programi i ciljevi Alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepcijama Programi javnih potreba Programi za roditelje NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA BITNI ZADACI NA NIVOU USTANOVE NAČIN VREDNOVNJA

4 1. NAŠA MISIJA: Misija naše ustanove je poticanje i shvaćanje roditeljstva kao procesa, uloga i odnosa u stalnoj promjeni i interakciji sa širim društvenim kontekstom. Stoga je osobito važno da vrtić prepozna i odgovori na one potrebe roditelja tj. skrbnika djeteta koje su im u određenoj fazi njegova roditeljstva prioritet, kao primjerice: U ponudi primjerenih programa za njegovo dijete, U fleksibilnoj organizaciji prihvata djeteta, U prilagođavanju dnevnog ritma (prehrana, dnevni odmor) i sl., U zagovaranju prava i potreba djeteta ili u pronalaženju potrebnih informacija i resursa te službi koje mogu pospješiti razvoj djeteta, Shvaćanju djetetovih potreba i načinu djetetova učenja i napredovanja (cjelovitost iskustva, refleksivnost učenja i poučavanja, unutarnja motivacija, uloga odgojitelja), Stvaranju inkluzivne i kvalitetne odgojno-obrazovna prakse. Profesionalni i osobni rast svih čimbenika (djeca, roditelji, radnici) kontinuirano je ulaganje u znanje i sposobnosti, te zajednički život u Ustanovi omogućit će svima međusobno povjerenje, bolju komunikaciju, toleranciju prema različitostima, te povezivanje sa cijelom društvenom zajednicom. 2. NAŠA VIZIJA: Vizija razvoja naše ustanove i dalje će biti usmjerena na razumijevanje potreba djeteta, ulogu odgojitelja u djetetovom iskustvu, te mijenjanju i prilagođavanju odgojiteljevih i djetetovih strategija. U našoj ustanovi polazit ćemo od osnovnih načela suvremenog odgoja i obrazovanja, poticat ćemo stvaranje kvalitetnijih uvjeta za odgoj i učenje i nastojati osigurati kontinuitet profesionalnog razvoja svih radnika. Poticati kvalitetu odnosa sa samim sobom i s drugim ljudima što je temelj osobnog i profesionalnog razvoja, kvalitete života i zdravlja pojedinca. 4

5 3. KURIKULUM Kurikulum ranog odgoja otvoren je, dinamičan i razvojan, razvija se i mijenja na temelju učenja, istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Sadržaji djetetova učenja nisu strogo propisani jer se poučavanje zamjenjuje učenjem činjenjem, izravnim stjecanjem iskustva, pa se materijali i sadržaji nude na temelju praćenja i podržavanja interesa i inicijativa djece. Holistička, tj. Integrirana priroda kurikuluma podrazumijeva cjelovit odgoj i obrazovanje, usklađen s integriranom prirodom odgoja i učenja djeteta. Humanistička i razvojno-primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je na razvoj kapaciteta svakog pojedinog djeteta te na poštovanje interesa, potreba i prava djeteta. Dijete, sukladno svojim interesima, potrebama i mogućnostima, slobodno bira sadržaje i partnere svojih aktivnosti te istražuje i uči na način na koji je njemu svrhovit. Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, poštujući pritom razvojne i druge čimbenike (osobne potrebe, obitelji, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se način potiče razvoj kompetencija koje su nužne pojedincu za snalaženje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnom osobnom te kasnije profesionalnom i društvenom životu. Temeljna struktura predškolskog kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodručja u kojima dijete stječe kompetencije: ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj). U svakom potpodručju određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke dimenzije odgojno-obrazovnog procesa. Temeljna uloga predškolskog odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinosi kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskog života. Od ove pedagoške godine Dječji vrtić Cvit Mediterana nastavlja se projekt Projekt Vrtić po mjeri suvremene obitelji 2 koji će trajati dvije kalendarske godine. Projekt doprinosi usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza te većoj zapošljivosti roditelja, posebice majki. Razvojem postojećih i uvođenjem novih programa produljenog, smjenskog i popodnevnog rada, razvojem posebnih programa, zapošljavanjem i edukacijom odgajatelja/ica i stručnog osoblja unaprjeđuje se sustav predškolskog odgoja, integracija djece s poteškoćama, potiče rad s darovitom djecom, a sadržaj i trajanje predškolskih programa prilagođava se realnim potrebama. Kroz razvoj, povećanje dostupnosti i kvalitete socijalne usluge predškolskog odgoja stvaraju se i dalje uvjeti za demografsku obnovu na području Splita, SDŽ i RH i otvaraju mogućnosti zaposlenja odgajatelja/ica i stručnog osoblja, 5

6 4. VRIJEDNOSTI ZA KOJE SE ZALAŽEMO Humanizam i tolerancija - Oblikovanje odgojno obrazovnog pristupa s djecom temeljiti na pružanju potpore i odgoju temeljenom na razumijevanju prava, obveza, i odgovornost sebe i drugih, - U procesu inkluzije uvažavati razvojne posebnosti svakog djeteta, te stvoriti uvjete za zadovoljavanje njihovih različitih potreba (djeca s teškoćama u razvoju i darovita djeca). Identitet - Poticati razvoj osobnog identiteta djeteta, osnaživati dijete da bude dosljedno samo sebi, razvija samopoštovanje, stvara pozitivnu sliku o sebi te izgrađuje osjećaj sigurnosti u susretu s novi ljudima i iskustvima u užem i širem socijalnom okruženju, - Podržavati i prihvaćati različitost identiteta svakog djeteta i njegove obitelji, te pomoći djetetu da razumij sebe i vlastiti identitet, ali identitet ostalih s kojima se susreće, - Poticati a očuvanje nacionalnog identiteta i kulturne baštine, - Razvijati pozitive stavove prema društvenoj okolini (obitelj, domovina, baština, etničke manjine, vjera). Kultura vrtića - Stvoriti materijalno okruženje koje utječe na kognitivni, socijalni, emocionalni i tjelesni razvoj, - Stvarati odnose koji se temelje na međusobno povjerenju i partnerstvu. Odgovornost - Poticati aktivno sudjelovanje djece u društvenom životu i promicati njihovu odgovornost prema općem društvenom dobru, - Djecu sustavno osposobljavati i poticati na samoprocjenu vlastitog djelovanja, mišljenja, učenja komunikacije s drugima. Autonomija - Poticati dijete na donošenje odluka i vršenje izbora, iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja, - U podržavajućem i ne ugrožavajućem okruženju vrtića kod djece razvijati neovisnost, kritičke sposobnosti i samopuzdanje. - Kreativnost - Ako dijete potičemo da stvara sa strogo utvrđenim ciljem-modelom rezultat je uvijek oponašanje, ali ako ga potičemo da uživa u procesu neopterećen rezultatom onda je uvijek rezultat stvaranje. Znanje - Učenje nije transmisija određenog dijela znanja već je konstrukcija, - Učenje je proces sukonstruiranja, provjeravanja i rekonstruiranja teorija i konstantno kreiranje novog znanja, - Omogućiti djetetu da stječe znanja aktivno, oslanjajući se na svoj urođeni istraživački i otkrivački potencijal. 6

7 5. PROGRAMI U Dječjem vrtiću Cvit Mediterana kroz programe koji se ostvaruju potiče se pluralizam pedagoških ideja i koncepcija: Polazišta svih programa su: - Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, - Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja, - Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, - Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja, - Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, - Nacionalni program za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja, - Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi, - Razvojno primjeren program za rad s djecom s posebnim potrebama. Ciljevi redovitih programa - Zadovoljavanje djetetovih osnovnih potreba te poštivanje individualnih razlika u brzini razvoja i stilu učenja djeteta, - Cjelovit razvoj svih djetetovih sposobnosti i potencijala, - Oblikovanje djetetove osobnosti u smislu jačanja pozitivne slike o sebi, uočavanja i prihvaćanja međusobnih različitosti te usvajanja osnovnih moralnih vrednota kulture i tradicije kojoj dijete pripada, - Stjecanje socijalnih vještina, te znanja i vještina potrebnih za djetetov daljnji razvoj, - Izgrađivanje stavova i sustava vrijednosti koji promiču i štite ljudsko dostojanstvo, - Stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj djeteta stvaranjem razvojno-poticajne sredine koja uključuje materijalne i socijalne uvjete, - U realizaciju programa uključiti roditelje kao aktivne sudionike. Namjena programa Nudimo cjelodnevne (10 satne) programe koji počinju s radom od 6 30 do i produljeni program do (u okviru 10 satnog programa), smjenski program do sat, 8-satne, 6-satne, 5- satne poslijepodnevne programe Redoviti programi (10 satni jaslički i vrtićki, 8 satni, smjenski, 6 satni i 5 satni) Tablica 1: 10-satni programi JASLICE REDNI BROJ DJEČJI VRTIĆ BROJ ODGOJNIH SKUPINA BROJ DJECE 1. GARIFUL MORE MIMOZA BOSILJAK OBLUTAK 2 33 UKUPNO Aktivnosti i projekti koji će se ostvariti ove godine u 10 satnim jasličkim programima: - Implementacija Montessori metode u radu s djecom jasličkom dobi - Razvojne mape - Glazba, instrument, pokret - Bajke - Lutka - Obitelj/prijateljstvo/emocije 7

8 Tablica satni programi VRTIĆ REDNI BROJ DJEČJI VRTIĆ BROJ ODGOJNIH SKUPINA BROJ DJECE 1. MORE BOSILJAK 2 (športski) AGAVA MURTILICA MIMOZA RUSULICA 4 (1 skupina eng. program) 91 (1 skupina kat. vjerski) 7. RUŽMARIN 3 (sportski) GARIFUL GALEB BRNISTRA LASTA VRAPČIĆ (likovni) PALČIĆ (sportski) 1 24 UKUPNO Aktivnosti i projekti koji će se ostvariti ove godine u 10 satnim programima: - Odgoj za održivi razvoj - Obogaćeni sportski program - Obogaćeni program za predškolce - Začinsko bilje - Socio-emocionalni odnosi (rad na nenasilnom ponašanju) - Glazba iz prirode - Modeliranje poželjnog ponašanja - Inkluzija DSTUR - Obogaćene aktivnosti, Brain gym - Zdrava hrana-zdravi rođendan - Priroda i okoliš pravilno odlaganje otpada - Montessori (jezik, kozmički odgoj, životno praktične aktivnosti) - Zdravi život - Sudjelovanje u programu ERASMUS -Međunarodni Projekt partnerstvo s Litvom, Latvijom i Turskom - Rad u paru - Priprema djece za polazak u školu - Voće i povrće Igra tržnice dramske igre i likovne aktivnosti - Igre brojevima i slovima - Tradicija-baština - Modeliranje poželjnog dječjeg ponašanja - Ja i obitelj - Naš vrt - Program ERASMUS (poticaji kognitivnih logičkih sposobnosti kod djece) - Djeca svijeta, različitosti - Od bajke do predstave 8

9 Tablica 3. 8-satni program s ručkom REDNI BROJ DJEČJI VRTIĆ BROJ ODGOJNIH SKUPINA BROJ DJECE 1. MORE RUŽMARIN 2 25 UKUPNO 5 73 Aktivnosti i projekti koji će se ostvariti ove godine u 8 satnim programima: - Partnerstvo s roditeljima - Mala olimpijada - Kreativni odgoj kroz glazbu i dramski izraz - Inkluzija djece s posebnim potrebama - Razvojne mape - Priprema djece za polazak u osnovnu školu - Moje tijelo Tablica 4. 6-satni programi REDNI BROJ DJEČJI VRTIĆ BROJ ODGOJNIH SKUPINA BROJ DJECE 1. MIRTA ZVONČIĆ MIKI sportski ŠVRĆO sportski GRLICA GALEB SUNČICA VRAPČIĆ likovni MORE 1 18 (glazbeni) UKUPNO Aktivnosti i projekti koji će se ostvariti ove godine u 6 satnim programima: - Baštionica - Inkluzija DSTUR - Rad u paru - Različitost kroz umjetnost - dijete i stvaralaštvo, kompleksnost dječjeg crteža - Prepoznajem, razlikujem i vladam svojim osjećajima (socio-emocionalni razvoj) - Pričam ti priču poticanje razvoja i govora - Utvrđivanje i osnaživanje senzornog stanja djece - Zdrava hrana - Obogaćeni sportski program - Rad na temeljima i načelima ljudskih vrijednosti - Prijateljstvo - Pokretom i glazbom do cjelovite ličnosti 9

10 Tablica 5. 5-satni poslijepodnevni programi REDNI BROJ DJEČJI VRTIĆ BROJ ODGOJNIH SKUPINA BROJ DJECE 1. GARIFUL MORE MIKI 1 10 UKUPNO 3 50 Aktivnosti i projekti koji će se ostvariti ove godine u 5-satni poslijepodnevni programima: - Razvojne mape - Partnerstvo s roditeljima (roditelji u našoj grupi) - Inkluzija djece s posebnim potrebama, živjeti različitost - Split zdravi grad - Glazba u životu djeteta (roditelji glazbenici) Tablica 6. Dječji vrtići sa produljenim radom DJEČJI VRTIĆ BROJ SKUPINA BROJ DJECE MORE 2 30 MIMOZA 1 19 GARIFUL 1 32 RUŽMARIN 1 30 RUSULICA 1 26 UKUPNO Aktivnosti i projekti koji će se ostvariti ove godine u produljenim programima: - Timsko planiranje - Individualni pristupi 5.2. Posebni programi i ciljevi: Glazbeni program Cilj: Podržati dječju kreativnost za sve lijepo u glazbi, te kroz igru potaknuti cjelovit razvoj djeteta putem glazbe. Likovni program Cilj: ovladavanje likovnim jezikom u svrhu komunikacije s drugim, samim sobom, s okolišem, s umjetničkim djelima i razvoj kreativnog mišljenja. Vjerski program Cilj: Senzibilizírati dijete za njegovu duhovnu dimenziju kao potrebu koja ga čini osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova života u odnosu na sebe, drugoga te na poseban način- Bog. Program učenja stranog jezika Cilj: Razvijati i podržavati zanimanje djece za usvajanje novog jezika (koji nije materinji), te postupno uspostavljati komunikaciju s djetetom na engleskom jeziku i tako svladavati osnove stranog jezika dostatne za razumijevanje i izražavanje sadržaja svakidašnjih životnih situacija iz okruženja koji odgovaraju dobi djeteta. 10

11 Sportski program Cilj: Cjeloviti razvoj djeteta kroz uvažavanje, prepoznavanje i poticanje individualnih razvojnih sposobnosti, te integracija motoričkih znanja i sposobnosti djeteta s ostalim aspektima cjelokupnog razvoja. Program za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca sa akutnim bolestima i potrebama, djeca sa kroničnim bolestima) klinički bolnički centar Cilj: Olakšati boravak djece u bolničkom okruženju kroz poticaje i aktivnosti. Tablica 7. Posebni programi DJEČJI VRTIĆ VRSTE PROGRAMA BROJ DJECE RUSULICA 10 satni engleski satni katolički 24 VRAPČIĆ 10 satni likovni 23 6 satni likovni 21 MORE 6 satni glazbeni 18 BOSILJAK 10 satni integrirani sport. program 48 PALČIĆ 10 satni integrirani sport. program 24 RUŽMARIN 8/10 satni integrirani sport. program smj satni integrirani sport. program 78 MIKI 6 satni integrirani sport. program 23 ŠVRĆO 6 satni integrirani sport. program 26 UKUPNO 344 Aktivnosti i projekti koji će se ostvariti ove godine u posebnim programima: - Kreativni odgoj kroz glazbu i dramski izraz - Partnerstvo s roditeljima - U zdravom tijelu zdrav duh - Naše tijelo - Ekologija - Razvojne mape - Obitelj zanimanja roditelja, uključivanje roditelja u život vrtića - Sretno dijete - Mali istraživači - Različiti ali jednako vrijedni - Likovno ruho glazbe - Sudjelovanje u programu ERASMUS -Međunarodni Projekt partnerstvo s Litvom, Latvijom i Turskom Aktivnosti i projekti na razini ustanove: - Izrada novih programa za likovni vrtić, glazbenu i ritmičku igraonicu - Inkluzivne grupe i produljeni program (praćenje procesa i planiranje) 11

12 5.3.Kraći obogaćeni programi i ciljevi Igraonica za darovite Cilj: Poticati cjeloviti razvoj potencijala darovite djece kroz kvalitetan obogaćeni program koji slijedi načela diferencijacije i individualizacije u pristupu zadaćama, područjima i sadržajima aktivnosti s djetetom Alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepcijama: Waldorf pedagogije (elementi) Reggio koncepcija (elementi) U DV Bosiljak i DV More kroz redovni program unosimo elemente Waldorf pedagogije, a u DV Grlica elemente Reggio koncepcije Programi javnih potreba: Djeca s teškoćama Cilj: Osnaživanje svih aspekata dječje osobnosti : od primjerenog uspostavljanja kontakta s okolinom, izgrađivanja osobne autonomije, stjecanje primjerenih znanja, vještina i sposobnosti, navika, vrijednosti i stavova, do pripremanja za daljnji odgoj i naobrazbu. U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom uključuju se, na temelju mišljenja stručnog povjerenstva, mišljenja stručnih suradnika, kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza i mišljenja, djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini. Bazična pretpostavka programa je inkluzija-pravo djeteta na igru i učenje s vršnjacima tipičnog razvoja, pravo da bude poštovano u cjelini te da mu bude pružena upravo ona vrsta podrške potrebna za razvoj osobnih kompetencija koje mu pomažu da živi kvalitetnim životom i postane ravnopravni član lokalne zajednice. Darovita djeca Cilj: Poticati cjelovit rast i razvoj nadarene djece kroz obogaćeni program u skupinama. Program rada za potencijalno darovitu djecu provodi se s djecom starosne dobi od tri godine do godine polaska u školu i to uključivanjem djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom. Odgojitelji i stručni suradnici u vrtiću identificiraju potencijalno darovitu djecu te timskim radom provode projekt kroz obogaćene aktivnosti u skupini. Program predškole Cilj: Svakom djetetu u godini dana prije polaska u školu, osigurati optimalne uvjete za unaprjeđivanje vještina, navika i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji ću mu pomoći u prilagodbi na nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju. 12

13 5.6. Programi za roditelje: Rastimo zajedno plus Cilj: Podržati i osnažiti specifične potrebe i interese roditelja djece s teškoćama u razvoju. Pomoći Roditeljima djece s teškoćama u razvoju u njihovom roditeljstvu u kojem proživljavaju više strepnje i stresa, više izazova i pobjeda, te im u tom smislu treba više informacija, razumijevanja, stručnog rada i brige društva. Edukaciju Rastimo zajedno plus prošao je jedan tim odgojitelja i stručnih suradnika. Način vrednovanja: upitnici evaluacijske liste za roditelje prije početka i nakon održanog ciklusa, evaluacija voditelja radionice nakon svake provedene radionice. 6. NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA Ostvarivanje programa vrtića podrazumijeva stvaranje odgovarajućih organizacijskih uvjeta koji se temelje na suvremenom shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića, kao istraživača i aktivnog stvaratelja znanja, kao socijalnog subjekta sa specifični potrebama, pravima i kulturom, kao aktivnoga građanina zajednice te kao kreativnog bića sa specifičnim stvaralačkim i izražajnim potencijalima. Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva aktivnosti djece, stimulativno materijalno okruženje koje potiče na istraživanje i stjecanje znanja. Bitni aspekti su: - Stvaranje poticajnog okruženja-individualizirani pristup, - Poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti, - Dokumentiranje procesa učenja djece, - Refleksije sa djecom i stručnjacima, - Predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje, otkrivanje, traženje i učenje novih rješenja, - Usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanje zdravih navika, - Inkluzija djece s posebnim potrebama. 13

14 7. BITNI ZADACI NA NIVOU USTANOVE Praćenje odgojno-obrazovnog procesa kroz dokumentaciju, refleksije, razvoj različitih tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnost djece u cilju razumijevanja djeteta te stvaranja uvjeta da dijete postane sukonstruktor kurikuluma vlastitog učenja i razvoja. Partnerstvo vrtića i obitelji Naš zajednički timski zadatak i u ovoj pedagoškoj godini na temelju analize Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje je povećanje kvalitete suradnje s roditeljima i uspostavljanje partnerstva. Osnovni cilj u ostvarivanju te zadaće je povećati informiranost roditelja o životu i radu ustanove te povećati njihovo sudjelovanje u stvaranju i ostvarivanju plana rada. Aktivnosti ovog timskog projekta uključit će: - Evaluaciju zadovoljstva roditelja čija djeca koriste specijalizirane programe (anketa), - Zajedničke dogovore, - Edukaciju svih nositelja projekta, - Ciklus radionica za odgojitelje u cilju stjecanja komunikacijskih vještina, - Uspostaviti rad Vijeća roditelja, - Informiranje roditelja o projektu širenje u ostalim vrtićima, - Osmišljavanje prostora, sobe za roditelje, - Edukativne sastanke i radionice za roditelje, - Crtice,,Iz bilježnice psihologa'', - Otvorene dane za roditelje, - Sudjelovanje roditelja u programu vrtića, - Realizacija programa Poticaji u kući PUKI (program za djecu s poremećajima izgovora koji su na čekanju za terapijsku skupinu, i koji (se) kroz ovaj program pripremaju za terapijski rad s logopedom. Inkluzija djece s posebnim potrebama Stvaranje inkluzivnih uvjeta za djecu s posebnim potrebama: - Strukturiranje prostora, - Centri za senzornu integraciju, - Individualni i grupni rad s tom djecom. Pedagoška dokumentacija Cilj rada na pedagoškoj dokumentaciji je zajedničko učenje i podizanje razine znanja o potrebi kontinuiranog i kvalitetnog planiranja odgojno-obrazovnog rada, a u funkciji kvalitetnog ostvarivanja u odgojnom procesu. Neka pitanja na koja tražimo odgovore: Da li u planiranju rada polazimo od djeteta-djece, koliko je plan individualiziran, a sadržaji diferencirani, koliko vodimo računa o razvojnom statusu djeteta, o djeci s posebnim potrebama, Koristimo li vlastita znanja, iskustva i sklonosti i koja, Na koji način planiramo aktivnosti: tematski, sklopovi aktivnosti, projektno Koliko poštujemo princip aktualizacije-situacijske poticaje, Koliko i kako roditelji sudjeluju u kreiranju plana i realizaciji, Da li u razradi aktivnosti vodimo računa o metodičkom i vremenskom slijedu-od iskustva, učenja, izražavanja i stvaranja, Procjenjujete li planiranje aktivnosti, Vrednujete li aktivnosti i ponašanja djece, Evaluirate li spontanu igru djece, Koristite li zapažanja za planiranje poticaja i aktivnosti za sljedeće dane, tjedne, 14

15 Da li je potrebno mijenjati i u čemu sadašnji način planiranja, u čemu nam je potrebna pomoć i tko nam i kako može u tome pomoći? 8. NAČIN VREDNOVANJA Kako bi se osiguralo visoku razinu odgojno - obrazovne prakse planirano je unutarnje i vanjsko vrednovanje kvalitete ustanove koja će obuhvatiti: - Cjelinu (kroz ukupnost funkcioniranja ustanove-pravna uređenost, primjena pedagoških standarda, ukupna kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa), - Pojedine segmente (praćenje napredovanja djece, poštovanja prava djece, roditelja, odgojitelja i ostalih čimbenika, inkluzija djece s posebnim potrebama usavršavanje u ustanovi, konstrukciju kurikuluma skupine itd.). Unutarnja procjena kvalitete ustanove vršit će se uključivanjem svih čimbenika odgojno obrazovnog procesa: - Odgojitelja i stručnog tima u vrtiću - Djece - Roditelja - Tima za kvalitetu Vanjsku procjenu kvalitete ustanove vršit će Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. Krajnji cilj vrednovanja i samovrednovanja dječjeg vrtića je utvrđivanje postojećeg stanja te jačanje kapaciteta ustanove da samu sebe mijenja i usavršava u zacrtano smjeru, vodeći računa o stvaranju uvjeta za uspješno zadovoljavanje potreba i prava svih. U skladu s navedenim nužno je stvoriti okruženje i ozračje za slobodan dijalog u kojem će samovrednovanje i refleksije pojedinca biti nadopunjene refleksijama svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Prezentirati rad široj društvenoj zajednici (medijska popraćenost, prezentacija projekata i stvaralaštva djece). 15