TIME TIME. ^im^ O izabrati odgovarajucu kameru i sve njezine mogucnosti. O izabrati i primijeniti razlicite objektive, filtre i drug!

Транскрипт

1 36 godna je revja Lfe snonm za dobru fotografju. Oko revje su se okupl najboj fotograf svjeta. skustva th majstora fotografje drugh strucnjaka stampana su na 400 strana ove zanmljve knjge. U njoj je sabrano sve sto je potrebno za postzanje obradu zasta dobrh fotografja. ^s^ Najpraktcnja najscrpnja knjga o fotografj sto je kad objavljena, pomoc ce vam O zabrat odgovarajucu kameru sve njezne mogucnost skorstt O zabrat prmjent razlcte objektve, fltre drug! dodatn prbor g O upoznat tehnku fotografranja dobrh fotografja K komponranja O ostvart dramatcne svjetlosne efekte s dodatnm osvjetljavanjem TME «m O zradt dobre crno-bjele boj u vlasttoj tamnoj komor fotografje u O upoznat prve pocetke fotografje pred vse od sto godna O uzvat u galerj zvanrednh fotografja, sto su h ostvarl nekad najboj fotograf svjeta TME ^m^ t >.-. fc «-«

2 Sadrzaj Uvod 7 Povjest fotografje 8 Foto-aparat 40 Objektv 78 Svjetlost flm 112 Osvjetljavanje 140 Razvjanje negatva 154, zrada poztva 182) v,^ J Boja 21 2y Rasvjeta 270 Foto-aparat za zravno promatranje 294 Zonsk sstem 312 Posebne tehnke 320 Dovrsavanje ljepljenje na podogu 352 Teznja k savrsenstvu 366

3 kao grdosja umjetnost' samj Uvod Od onoga dana godne kada se na tfzst pojavla prva boks-kamera Georgea Eastmana, fotografja se pokazala ne samo kao jedan od najrevoluconarnjjh pronalazaka na svjetu, nego njegov najpopularnj umjetnck zrazajn oblk. Ona je utjecala na povjest, znanost od nje zve ctave ndustrje. Od najranjjh pokusnh aparala, ko Jma prpada t duga dvanaest metara. foto-aparat su se postepeno razvjal do pravh fuda kemjskog mehanckog savrsenstva: lece koje omogjcuju promatranje molekula; fltr za neutral zacju pare; zapor kemjske reakcje dovoljno brz da > uhvate^ htac u letu; metode za zradu pozjtva koje dosadne trenutacne snmke pretvaraju u dobre foografje. Za pojednca fotografranje je vjezba koja ga nagraduje na jednstven nacn. Vec za malo novaca moze se nabavt nstrument koj 6e prolazne dogadaje ucnt trajnma - sacuvat ce svakodnevnu obteljsku scenu ll u prolazu otkrven krajolk; on moze povjest prenjjet na flm u trenutku njezna nastajanja, a ponekad ostvart nezaboravnu slku. bez obzra na sposobnost pojednog fotografa, njegov ce mu foto-aparat uvjek bt zvor novog odusevjenja Mljun jud vjerojatno su tokom godna osjetl stntost rjec veljkog francuskog fotografa Jacquesa Henrja Lartguea, kad je kao sedmogodjsnj djecak, skusavajuc svoj prv foto-aparat uzvknuo: "Dvno! Dvno' Dosta dvna zabava!" Sva ce ta Cudesa fotografje ovo zdanje posebno predstavt: oudje su ukralko sazet bfn djjelov serje knjga pod nazvom LFE-FOTOGRAFJA. koja vec sada prpada klascnm zdanjma. z te serje zabran su najvaznj djelov; tako je nastao sazet a pak temel;l uvod u tehnku fotogratje. Jedan judsk zvot ne b bo dovoljan da b se scrple sve znanstvene mogucnost fotografje, a bo b potreban znatan metak. No pak, prjeko je potrebno odredeno tehncko znanje. Dobre fotografje ntposto ne nastaju na srecu, Jedno s takvm predznanjem, bez obzra na tehncku opremu, fotograf moze postcj ono savrsenslvo o kojemu se govor u posljednjem poglavlju knjge. Znanje je vaznje od opreme. Henr Carter-Bresson, mozda najvec medu foto-reporterma, korsto je samo jedan foto-aparat dva zmjenjva objektrva. samo je tme zadvljujuce spuno svoju ambcju da "U tu mau kutju ulvat ctav svjet". Urednstvo

4

5 tolograf bo 1 storja fotografje 10 Pronalaza^ fotografje 1^ Star postupc 1 4 Dagerolrpja E Kalolpja 17 Mokra ploca 18 Ambrotlpja 1 Ferolpfa 20 Kronrka jedne epohe Fotogralrja Poput komela srucea se ona na komolan. sarno^adovofjan bdermajersk svjef u Europ 19. slo- jeca. Vec nekolko mjesec posto je godne 1839 postala poznata nova Daguerreova lehnka, pojavlo se potpuno novo zanmanje, novo podrufje lehnke, nov umjetnck oblk, nova moda. U Parzu Londonu fofogratsk su entuzjast, koj su po svaku cjenu zelel mat vlastt foto-aparal sam premazvat svoje ploce, odjednom poel opajedal optcarske djcane, gdje su mogf kjpt lece, J jekarne, gdje je blo kemkalja. U cudno- gractovma, po balkonma, mogle su ae vdjel vate kutlje usmjerene prema ulc: pored njlh su slajal plah fotograf pocetnc J sa salom j ruc broja mnute ekspozcjfe, da b slka nekog drveja, ufcne svjetljke ll kuce oslavla trag na svjelfosno osjelljvo; ploc^l. Tokom desetjjeca, nakon Dagjerreova pronalaska, znanstvenc nastojal au udruenm snagama pobol sat aparale usavrsjt prvotne poalupke. PosJepeno je folografja preuzmala zadalak koj je do tada predslavljao jednj od najvajnjlh tunkcja fkovne umjetnost - precznu reprodukcf u vlzuelnr nformactja. U jmjeenostf porlrelranja fofografja se najbrze potvrdja. Vse nlje blo polrebno sjedft slkaru kao model. Fotografskm portretom, koj le oz lo zahljevao man e vremena jeltnj, mogao se poscl sl drustven efekt, Prv putujuc folograf vratl su sekuc s vfernm kopjama dalekh gradova, krajolka blaka, kojma su se do lada jud mogl dvt skljucvo na platnma f crtezma. Fotografje na sljedecm stramcama pnjlajj nam tek povrsan dojam o svfetu prosloga stoljeca, kako g3 je vdjelo magcno oko tolo-aparala. To su radov nekolclne vejkh ponra fotografje - muakaraca r zena. koj su nam, naatojecf da ovadaju novm natrumenlom. olo-aparatom, novom znanoacu, fotogratjom. ostavlr jednstvenu kronku 19 stoljeca u slkama.

6 male ponovo prrje. fotograt, krs'ale Frarcuskoj ona na Pronalazac fotografje Vecma optfkh kernljsklh prfncfpa ns kojmd ss temelj otoga\a bja e vec odavna poznala, kad je oko QOd\- ne naslala prva foloprat^ka snmka, Od Ansrolela, ako ne znalo se da svjellosne ztake, koje padaju kroj maju rupcu, mogj projcrjall slku U 10 s!ofjecu je aj'apsk uoerjak Alhazen dpsao kako se pomrma sunca moje prdmatraf u camer obscjr, zamraenoj poslorj u fem e uanjskom ^\du napravrjen majen okrugao owor. U doba renesanse u otvor je vec bfa utjsnula lefa, kakd bj prdjcrana slka bla ^lobolja, a camera obsctraposlara f manja prlkladntja za prenoenje. U 17 stcljecuseveljcnacamere obscure [od sobe kao na supfolno] slc) smangla na velcmj male, lako prenosve kulje, pa su e mnog umjelnc korlsr kao porrro^no sredstvo prljkom crlanja, pnje svega krajojka weduta. Vjerojatro e da su mnog konsnpcj camere obscure sanal o poslupku ôj b m omoguf10 da zauvjek zadze projlcrgnu sfku. Da odredem srebrn spojev pod uljecajem surjcane sveflost erne, uoto Je vec 1604, godlne [arjanskj 5lrazjva Angero Sala. No problem se saslojao u toms kako da se Ta reakcja ustal, lako da slka v'l^s re b bljeda Godral725 Johann HelnrchSchulze, prolesor medcne na njemackom sveullslu AUdorf, zrado je u jednom drugom pokusu prvu takvu profaznu alkj Schuze je bocu s mjesaunom srebrnog nlrala \z\ot\o suncanof svjetlostj: po^rje nekolko mnua je ustanovo da se sadrzaj boce na onoj sranr na koju su suncane zrake drektno djelovale obojo famnorjubdasto dok je oscalak pokazuao prvotnu bjelu boju. Kad je Jjocu prolresao. obo en a je odmah nesfalo - tamnoljubjcasa boja je nelragom nestala SchuJze je zalm na bocu naljepo pap ablone je postavo djrekno na sunce PoSlo le kasr e Eklonjo Sablone. one su se kao negavne srke ocrtavafe na sadzaju boce-r>a mjestmagdjesuzasenflesverosoloplna je osala svjela. dok se okol na obojja lamno Da b jsmnowjo poljece l obojenje nezaslfcenh kempkalja od svellosl l od toplne suncanph zraka. Schuze je Gr^jgu pos^du s mjeavmom slauo u pec. Ona nlje potamnjela oto je dakle svjellos: zazvala prornjenu- No obrs sablona ubrzd b' nesta a- Za relatvno kratko wrjeme dnevna b svjetosl u sob obojja syrjeere lgurejednako amno kao okoln sedmen:. Pocelkom 3 9. soljeca Thromas Wedgwood, najmlad sn Josaha Wedgwooda sjavnog engleskog keramjcara. zvrfo je slf ne pokuse. Na pap ll bjelu koju. koje b pamocu srebra ucno osje?jltfma na svjelos;. stavfjao b Jsove ll krlca rseka:a zlagao rh suncu Kao Schulz:e. dobuao b negalvne s'uete. Te je slke na razne nafne pokusavao jfntj rafnma, no "o mu nje LjSpjeJo. Cm b na njt palo svrelo odmab b ponovno potamnjele. No Schuze Wedgwood Su pak bl na spravnom pulu- Zbog svoh jednstvenh svajstava a:om sj^bra moe stvarat spo eve osetlve na energju svjetlosnh vafova, a njhova se reakcja na svrellos: mofe konrolral. Cudnovao je..-nedlm. da srebro nje uopce gralo n^takve uloge v pokusma to su dover do prve rajne sfke koju mozemo sma'ra' pravom lotografom TaKuu je slku Jela TS26. zrado Joseph Ncephore Nepce. rancusk pronalazac kg je fvo u malom gradj Chalon-sur-Saone. Kako nje posjedovao crjakog lafenfa. Nepoe je oducjo da razv;e fotokemjskr postupak kojm b pfenoso ba^ kroreze na l;ografsk kamen Znao je da se odredena vrsla asfara. zv. Judejskr b lumen, stvrdne pod uljecajem svjellasl. Taj aslajt je olopo u lavendu- mon ulju, ko\s se korstlo za frnlse, ) Ume premazao komad cncanog lma, Na premazanu povr^mu obrnulo e poloô crlez koj je prethodno nauljo ucno ga provdnm Zalm je pjsno da sunce kroj crtez deluje ns lm Asfalt se pod utecajem svjellosl slvrdnuo svugdje gdje su bjelne na crleû propuslale sv ello. Mjesa, koja su ln ama crleza bfa zastcena od sv g[la, ostala su. naprotv. topjva. Nepce \e zaln sprao plofu lavendulnm uljem, da b odstrano mekan, lopv astall na koj nlje djejovala svfetlos One dl efove koj su odgovaral crnm djelovma orgnalnog crleza o^slo je sve do glalkog rnelala zalm jelkao kselnom U jelkana udubjjenra slega se lskarska boja Tako je naslala kopja vjema orgnalu Taj poslupak je Nepce nazvao Efogravjrom". prema grtkoj rjet helos za sunce jancuskor gravue z& rezbarju. zrado je nekolko takvph hejogralskh plofa. no ubrzo se domslro fnogo zammljvjoj prlmjen svog poslupka. Jednu od asfallom premazanrh ploca uvrslo je J unulranjosl camere obscurer ecu je kroz olvoreru prozor upravo na dvor^le ostavo je lako Clav dan, Poto je zvado pfofu sprao je lavendulnm uljem, na njoj se donekle moga raspoznal slka krovova dmnjaka pred prozorom. Da b dobo bolju snku skralo vrjemeekspozcje, Nepce je ekspenmenrao s nekm drjgjm [varma os ell vm na svjellosl. medu oslalm s bakrenom plosom premazanom srebro m No rezuuat su u poêlku bl sve prje nego ohrabrujut. U velja Nepce je prmo psmo nekog Lojsa Daguerrea z Parza, koj re tuo o njegovu radu, kako je objasno u psmu, lakoder bo zanleresran za konzervranje opkh slka. sle s«godne Nfepce prv pul saslao s Dagjerreom, Nepce, kojemu su lada ble 64 godne, bo je muan, suzdran fovjek, lemeljlog klasnog obrazovanfa le fe odcno posnavao pnrodne znanost. Dagjerre, 22 godne mlad. nje naprolv znao golovo nsa z prrodnb znano^l. no bo je da'ovl skar panorama seen sk h panoa. Sljedeê dvje godne Nepce Daguerre &u psmna zmjenjval obavjesl &von radu. Godme 1829 nanepceov su pnjedlog poslal parlner. Celm su godne radl odvojeno medusobno se obavjeslaval o svojm pokusma No Nepceu nlje blo sudeno da dofv uspleh njhova rada Umro je godne od kap. Dana 7. sjef nja Da guerre e, zadcvoljan konano svojrn novm lologralskm poslupkorn, bo spreman da ga pred Slav akademj nauka. Kako je bo svjestan svojeg nedovojnoq pnrodnoznanslvenog obrazovanja, zamolo je jednog pnjaleja ucenjaka da umjeslo njega procla zvjeslaj. Bo je lo prav rjjnf Sv &u se, pun po^lovanja oduêvljenh pohvara, dvlll lolograljama, ko e je pronalaza^ nazvao dagerolpjama''. No pojednosl o svom posfupkj Daguerre je objavo lek kolovoza flss: do lada su ga mnog smalral varalcom. Kao malerjal oajetljv na svjellosl Daguerre je konslo srebrn lodd, spoj slcan onome koj su upolrebl Schuze Wedgwood, &\\ djelofvornj A slutalem je fakoder uspo njesl sloljeln ZBRKA GERNSMEU, UMVEFt^lTrOF TEXAS problem kako "fksral'^ slku s obzrom WQ, svjellosl. Olkno je da natrljev losujfal - na a danasnja "tksrna sol- - raslvara srebrne spojeve osjelljve na sv ellosl prje nego 5lo on pokazu slku, all posrje loga ne. Tako je mogao eksponrah malerjal za snmanje, lega, prje nego druga svjellosl padne na nj, umofl u olopnu fksfrne sol, da b spnjeô daljnje dje)ovanje svjellosl, Osm u lksranju, Daguerreov se poslupak polpuno razllkovao od moderne rologralje Dagerotpja se zradvala na posrebrenoj bakrenoj ploc vsokog sjaja {s\'. ^4-^5} Da b poslala o&jfllljfva na&vjetlosl, plo a se u kuljl tadanjem folo- -aparalu, polagala posrebrenom slranom prema doljeptekoposudeskrslalma joda, Eksponlanjem u folo-apara- 1u na pof b naslala latenlna slka^ ken> ska promjena b naslupla, no rezullaf jo^ nje bo vdljv. Za razvjanje slke plofa se, ponovno posrebrenom sranom prema dolje, polagala u drugu kullju na Cjem je dnu slajala posuda s ugrjanom zvom Na ploc je lada dolazlo do reakcje zmedu zfvmh para osvjelljenh zrnaca srebrnog jodda Na svm eksponramm mjestma ^va fe sa s'ebrom razvla jedan amalgam, leguru. lolanusk' l/o^mk ' mbtama'af Rana Gemma FnB\tf. ptlbrfe kako sa mofa pramal'au pomrna stncb 3 da pn tome na s'bla ol Z'SkcSuca laz'le su kfoz kn/nu ftprc u lajlfsrom JOv zala/nnjtnbproso'oom'c'mts'kt r«suprofrfj'vujatwwe'mtfjthtf. ttkolotasmt^knogao k'sts-. >S vellc'fu QtmoTâ ko/'sb mogao adno- K'auno pfofoa'p. pa saga mnogr al'kar kostft kao pamo tt crtflryu. Sjajn amagam \s davao svljetle delove slke, Gdjo ploca n e bla zlozena svjellu, amalgam so nje razvrao; nepromjenjen srebrn jodd uklanjao se olapanjem u lksrnoj kupk natrjeva losulfala, lakodasepojavla Cslacrna melalna ploa koja je fnra lamne djelove lologralske smmke. 0 lrna alke taspon lonova dagerolppe jos nas danas cude. Slka je doslovno plosn reljel, naslao pomocu lve. KollCma zve, kojom je srebro amalgamrano, na svakom je mjeslu slke upravo proporc komcm sv el(o8lf koja je djelovala na la( de ploe. Takav sfupnjevl saslav amafgama omogucuje z vanred no lno njansranje lonova. Amalgam relleklra svjellosl slcno zrcalu, lako da su svjell djelov slke neob^no sjajn, dok se duboko, puno crnlo lamnh djelova posl2e jednoslavno pomocu glake srebrne plots ko a golovo ne relleklra svjellosl, poslo sc jednom pronade prav kul promalranja lako su se dagerolpje zradvale jo^ deselak godna, laj poslupak je bo prevadan ved pnlkom njegova uvodenja. Dana 25. sjefnja 1839 pojavro se pred Royal nsllulon ol Greal Bnlan Wllam Henry Fox Talbot predslavo TO 11

7 alkohola poslje 1 1 pa lednoslavan ProfalazsC fotagrafje: fâst3v3k znansvenoj avrosf svo negalv-poz- tfv-poslupak- TalboT, Sroko obrazovan ovje-^. slrajvao je prrodu z jubav, 'e js pfl lome konsto camerj obscufu kao po' moc pr clarju. Nfegov prvj pokusj bê su shuefe, koje je dobo tako cfa h predmele polozo na svjetlost osjeljrv papjr te h zqzo surtfanoj svjerost - fjakle metodom kojj je prmjenjo vec Wedgwood. Da b ga uclno osjetrjvm nfl svjellosl, Tafbot je tn p^^ papr moco u sjaboj olopm sol vode. sjo ga zalm premazluao otopnom srebrnog nlrala. Taj poslypak \s na svakom fslu nekolko puta ponavljao No supfotno Wedgwoodj, TaFbor ;e jbzo pronasao kako ce usponlf nestajanje sflke. Prmjelo e da e na mjeslma naro^lo jake koncanlracje sol pa p' bo gotouo neosjelf^v Ovo ofknce je fako S konsto da je eksporlrar papr urono u kortcefrranu sonu olopnyr Uskofo ga je pnjalel; ufenjak Sr John HejscJ&F upuljo na narr ev rosullal kao pravd sredslvo za lksranje. ko e je neovsno o njemu vec rarrje otkno Lous Daguerre Sada je Talbol polao korak daje u zrad svojb spuela; srado je od njrh pozlvne otshe na papru. NegaUvnu je STuelu - ]j. bjelu sku, pnnjerce lsta drvela, ko a se svjeto strcaa na lamnoj pozadn - okrenuv srkr premadolje, poloo na drug papjr lakoder os e)j]v na svjello Zalm je spod slaklsne ploê pnlsnuo zajedno oba llsra yloo h sunfaro] sv etlost. Taj poslupak je danas poznat kao konlaklna kop] a. Bjela slrka na negavu propustala e svjelosr pa ja ns doojem lstu naseajafa lamna slka: lamn djelov negalva, naprolv, zadrava su svjellost pa Su odgovaajuca mjesla na drlgom l- Stj osfajafa b ela. Rezullal je bo poztv slfan prrodnom orgnalu - laman lst drvela na bljefo pozadn. To je bo temelj negafv-pozljv-poslupka moderne folografje. Oduoan renjtak je naslupo u casu kad je lu melodl Tabot prmjeno na slk u foto-aparatu. Paste je dobo negatv motva na otvotenom proslonj, zrado \s njegovj poztlvnu kopju - r naslaajeprepoznaljj'va slka og motva- NasvjeTlosrLoosjeMjvomsOjUrkojje korsto za fe prve eksperfmente. mogao je tokom Pôpranja praft nastajanje Bke. ako je zeo zradh sluelu. kroz Qtvar u loto-aparafu, ako je snlmao s]rku. Te preknut- ehsponlranje kad ;e negalfvna sfâ poslafa dovojjno jasna. Upnja 1B40 Talbo! je napoôn prlkazao revouconarnj novosl vsoko o^jetjv negalvskr materljal. kojr ns papru daje 'atenln sku. Na^ôn eâponpranja na no^fl-n se sloju nsta n;e moglo vajetl, Trebalo ga je najprje kemjsk razvll. Taj poslopak je Talbol nazvao -kalotpjot-. od grfke fefr faos za Fjep ryôs zs ofsak. SNjetlech godna Talbot f znalno usavfô kafd]lpj U- PovecavajLc osjel- jvdsl sfoja uspjo je smanjtj vrjemp ekspozfcje. tako ta je sada mogao fologratrat r Fjude. No negatjvjerapap;- r^j pak pokazvao jedan êdoslatak - nt papra su prlkom rzrade pczllvne kopjje zadrzavale do svjalosr. ^to je gofovoj tofogralfj. sasvm suprolno s aju dageôtpje. davalo meku. pomalo mulnu slfvkluru. PrgbFem papra 2a negalv poscao je beznacajan kada je lstopada of- cr Abel Nepce de Sant-Vctor, bratc Ncephorea Nepcea predstavo panfkoj AkadEmjF nauka avoj novl postupakr Sfaklene ploce je prevukao emu(- zjom srebmog spofa j bjelanjku Prednost staka bre su poznaje vec neslo ranje: struklura slaka nje zadavala pfoblemar bcla je jednolfno provdna kemrjskl nentralna. No sve dok Nepce de Sant-Vclor nrje nasao na bjelanjak, njko n e bo uspo pronac emulzju pnkladnu da na staklu zadrzl melerjal osjetljv na sv elosl Pa pak. sw fologral nsu bl odufev- jen rovm poslupkom. Prue su se alblmmskd ploce lako oslecvale a pak nsu ble osjetljve od kalofpje, kvalfefa slke je ovslao svjeznl upotrebljenfh jaja, ploce su bje lelke, nespretne Z3 fjkovanje 1 krhke. No kad je nekonko godna kasnje ofknvena mnogo boja emufzja, lolograt su ubrzo sp/emno pnhvall sve manjkavoaf staklene ploe. Godne francusk kemlfar Lous Menajd otkno je da se pamuk (ntroceluoâ) raslvara u nrjesavnretera fako daje vsoko vskoznu fekucnu, l]n susenjem nastaje vrd, bezbojan, provldan flm Tu je tvar nazvao -kolodj''. Ljenrc su \e ubrzo pocel konsllr za zafvaranje man h rana. Kolodj se nanos u lekucem sfanju te kad se osjs predsla^'a?pavu prevlaku koja ne prrtpufla vodr, poknva ozjedeno mjesto Slf ga otf nec&foca. Brlansk kemcaf Robert Bngham prv je godne 1B50 predloo da se kolodrj prmljer kao fofografsk slo pjemazvanjb plote zahfjevalo je spretnosl \ vjebj. Poslo b tofograf zlo kolodj na srednu slaklene plojê, djzec je vrscma prslju na rubovma, okretao b je na sve sfrane sve aok pov- na ne br bja jednojcno prevuêna. Zafm b preoslal kolodj zjo narag u posjdu. PoSfo u je okupao u srebrnom ntralu, eksponrao b plofu dok je jos bla mokra odmah je razvjao, Bngham je, name. ustanovo da kolodljeva emulzja prlfkom susenja gub osjetljrvost Sloga je laj proces nazvan poslupkom na mokro] plod-. Kad je SSl. uvedeno razvjanje mokrh kolodjevh ploca ponotu progalola, ekspozcja se moga smanjt sve dopetsektnda Buduj^ da je tako vsoka osjetljvos omogucfa zradu snmaka koje je do lada blo ngmogute zvest, fologral su prhuatlf laj zamren postupak obradu mokrn plots. OsamdEselh godna su d^'a razlcta LOUS JA0OjESN*flNDEDAGUEJlRE Mjuaf'mlf,.lnl,auu/^W/n/ka.fS:7 NBfSlat'u ovan< angotosp'abnoabujbfava kvu s^fog tfbljbta BloJoB nekoltko 3'osany txtava. ma' ubnlonu slf. dtlu' JS vno ' tfbdb''b ^mofu posalmb ras*/lle njflv pfoftv /ff.[wef fono medusobno povezana pronalaska omogucla ne samo zradj osjetljve suhe ploce nego 1 to da su se nesprelne, krhke staklene pfoce mogle odbacf. Kao prvo, dobvena je emulzja na baz Selalme, Ona je suenja zadrzavala svoju osjelljvosl. a moga se - Ho \s blo jo vafnje - f nanjel na neku savtljvu podlogu, pnmjence na trakj llma, koja se moga namalal dok su prolesonan fologral jo desell jecj ma korsll staklene ploce sa slojen zelalne, smolan flm (rolmlm) jg zazvao neslucen procvat lotogralje. Tek je ta revojuconam malflrjal za snmanje uno lologralju lako (ednostavnom da je prujja zadovoljslvo mljrntma arnatera â laj razvoj najveca zasluga pnpada energtnom Amenkancu Georgeu Eastmanu. Od onoga dana kad je godne kjpo Svoj prv lolo-aparat Easlman je bo nezadovoljan nespretnm mokf-m plocama. U jednom engleskom fasopsu prolao je Clanak o lelalnskoj enul?(. koja se rnoze korfslt u suhom slanju. Sto ga je potaknulo da razvje nov lednostavnj] poslupak. Zapoeo je pokusesvlasllm e latnskm emulzjama 1 napokon dobo elalnsk sloj srebmog bromda, koj le posjsdovao sva polrebrja lologralska svojatva SljedeCh godna je nasojao pronac sroj za masownu prozvodnju suhb ploca Eastman je bo svjeslan da lologralja nece postat popularnm nob ern sue dok se kao male rjal za snmanje ne pojav neslo lagano. jeftno savmjvo, lako da se moze namolal u svlak - drugm rjefma, flm Prncp smolanog Fma nje deduce bo nov, no do lada jos mlko nje uspo komercjalno prozvest lakav llm, sve dok Eastman nje pronasao suoj koj je omogujô masovnu prozvodnju tllmova. Kao rezullal konafno se pojavlo Easlmanov zv amenck llm", svlak papra prevuên lankn slojem zelatnske emulzje. Nakon razvjanja flma emulzju je trebalo odvojt od neprovdne podloge: lako je nasajao ransparentan negalv, od kojega Su se ;alm mogle zradval kopje Nov Flm je pobudo velku pa^nju lolograla, nadasve^roke javnosl.jer j6 konano omogujo konslrukdju novog lolo-aparala, koj te bl jefln, lagan za rukovanje Lpnja George Faalman je pod nazvom "Kodak" lanslraosvoj folo-aparal 1 lme obljeso pocelak novog doba lologrg- fje 12

8 jeffmje Star postupc Dagerotpja Sredmom 19. sloljeca razvert su rl U53vr er mnog fotografsk poslupcj Kalolpja je bla prva totogratska 5\ka koja se doblvala s reâtva. mokj-a ploa kojodjem davala e Uajan negalv na slaklu. Ambrotpja feroljpja bf? û daljrje laze u razvoju postjpka na mokro] plosr. S obzrom na kvadeu slke - osu'mu detaja j ^roku skalu lonova - crno- -bljefa ologaja fe zapravo vec dosu- Qla vrhurac swojl mogucnost had je godne Daguerre uveo prv jpotrebfjv posfupak - dagerolpju. -Dobra d age roll p a.'. rekao je jedrom Edvjatf! Srechen, jedan od vodecjh otograla novljeg vremera. -bla e tologral&ka snmka cjj savrsenos do danas njtko nje nadnaso-- No kolko god akve lke bte vjerne zvotu. dageropja je pak bo)ovala od j^dnog rehnpckog nedos'alka koj se r>jje mogao uklon-'. promatrac je vdjo lf negatvnu alkj, rr poshvnu, ll kombr* nacju obje vec prema tome ; kojeg je kjta pj'omasrao dagerotpju le z kojog \e smjera na rtfj padala svjellosl Ako b. prmjerce. r osobe proma- Trale ovaj oblejsk porlj'?! koj vs nad kameom u dnevno) sob. promalraf koj se nalazo u desnop polovn sobe vdo b slku vffrojatno lako kao to je pnkazano (jevo gore - pola poslv upola negarw. Drugr promalrac drekcno pred s<kom vdo b kao gore de^no - samo negafv. Tek reca osoba na ljevo] slrarl proslonje vdjela b no^da poepuno pozlvnu slku {kao na sljeds' cof slranc) Dagerolpju je najjednostavnje promalral lako da je d^mo u ruc lagano pomcemo amo-amo sve dok ê ne pojavl pozlvna slka Ta se neznafna pore^koda vjerojalno pak \r\\*s pnlltnc neva^norn 1su<;an-a J ud koju su celrdesenh god ma pro^log sloljeta nagrnull u novoolvorene fologralske radonce da b daj zrad:' svoj portret. PlEPOENflTl fotograf OD'fglfk' polfbl. oko flso.

9 toplnom pronalaât Star posupc: Nasravak Kalotpja zratjeng pomocu negalva odj- Forografsk posupc ravjen neposredno poslrje dsqej'otprje bll su znacajrj u drugom smslu Kalotpja. prva lotografja kovgra se ledmm ârakfenstnm svojstvom mekoôrn lonovg, Stg je djelomfnc poljecaô od njta&!e slrukture papra koj je sluzo kao podloga za negav Urje su gubjle o^xre abr'se. defaj su 5e pomafo rasplraval. Dok Je vecna lorografa 19. sfo^jeca davala predrost krajnjg aslrlm dagerolpjama, nek su radlr skljuvoskafo- Npljom Popul nepoznatog to'ograla. koj je na tam s ove snmke vjeroano otkro crlu strogosl, om su mekocj crtea amatralf prje prednoscu nego nedoslatkom. Kaolpje su sldne umjetnfckm crre- ma ugljenom, pa mnog foograf svjesno korsle laj etekl kako D stvorlj sfjkovte Mogralje, naro^lo kad snmajj gralevne, Jtrajolkg mnve prrode. BPl 6e da je lo osjelro log poslupka WJam Henry Fox buduc da mnoge njegoue slke prkazuju takve sad rzaje Mokra ploca Nek od ra}l epsh porlreta u analma folograffje snmljen su pomocu mokrh kolodjaklh ploca. U uvfelma aleljea u rukama skusnog lotograla mokra je ploâ moga uhvaut ugodaje, zamrganu jgru svella sjene, tekslure r delane golouo slo lako dobco kao najbolj modern llnr Tek ronar>1<^ne poze slaromodna odjeca djele neke zvsne (ofograf e 19. sloljeca, popul ova F evo sa slgvnom gfumcom Sarah Bernhardl. od rk^jborjh suvremenjh porlreta. Za gumcg, porlâre oslale, za fje je sljke poslojalo javno zanmanje, bllo je naroclo vazno da posloj negalv, da tf se mogao zradl neograrften broj kopja. No za vecnu pubjke lo n e blo tolko jnacajno- Obfan Covjek je êlo po5jedoval samo gdnu lednu slku s vlasttm portrelom, l sa svo om oble- jl, da b je mogao slavlj na kravr l u album. Za polrebe tog trjjsta ambroupja je (sl/sdea sfrsnca) bts kao sfvosna Nazv se sasloj od grcke n\e\ ambrotos zabe&fwyan ^/lor^szaotlsak rtepoznat FOTOGRAF Poferrarvuskg fublrone. f/tf 1 had.4n Saan Bemnarm. S^

10 kad jednosfavne ferolp a Stan poslupc: fâsfavak Ambrotpja Ferotpja AmbroTpja nfje druga do negalv na mohro] kolddjskoj ploc, j3 je poled - na prevuena tamnom r'tannom t Jakom Fotograff su. name. pfmjeul da se negafw, okrenemo l stranu s emucz- ]om prema gore, pojavljuje spred!3- mne pozadne kao po^tv. S:oga su na polednu negatva lfepm crnu Tkann^j ll Su Je pr?ula l crnm Eakom S takvog negauva se vse nst mogle dob'r konlaktne kopje, no buduc aa pozev nlje n rebalo zradvat, kupac le sleao vhjeme J novae Dssna polovna ploê na dorfjoj sjcj nema lamnu polettnu pa sloga zgleda kao obcan regaljv UgJfjeC cms posadne Jjeua se polovna f'jjavljuje *(ao pozlcvna slka. Oesno vdmo plocu ja je pdledna bla v cjelosl zajamnjera Godne lasb ubrzo poslo se pojavla laho dosfupna ambrotp a. Hannfba L. Smth, proteso" kemje na Kenyon Collegeu patenlrao je jo5 jeltmj bre posfupak pod nazvom ferotfpjja PopuT ambrotp[e je negafv na nokrop hofodjskoj ploc s [amrom poadpnom ko;a pokazuje polvnu slku- No gmjesfo s'aklene plo e kope ;e poledna presvjtena lamnorn kanmom l lakom. Smth e za ferolpju nano sloj holoda na obcan lank s\\ezr\ lm, premazan crnjrt j smedm Fakom. Jellna Jerofpjje jbrzo û po&lale neobf^no popufame. Revn Farolpsl pojavl sj se posvuda. (ofograffrapuf djecu u parku, oblelj na pknku, m(adence prj zlasku \z crkve U Amanc su slolne MsLtca mladca, jo poneslo Smarern y novm unjormama, slal pred toto-aparal pr e nego ce poc u Qadansk rat Pezuta su opcemo bll pomao pnmmvn no cfarovl lerolpsl Slvaral su dobre porlrele, poput ovoga tpevo Od feroljp a se msu mogle zradval kopjje pa su mnog fotogral korstll posebne loto-aparale s nekolrko lee a, koj su odjednom pravw ve snmata, ako je netko odrnah zelo mal vê slka. âk le nakon pojave smolanog llma boks-kamere svalko mogao postat ulashl 'ofogal, lerorpst 5u jos uvljek nafazl pos'a. U Sjednjenm Amencklm Drfsvama blo r je JOS J tcdeseum godlnama naeg sloljeca relauvno mnogo. a tak h danas mozemo susresf u JuSnoj Amencr ponegdje drugdje WEPOZHflTlfOTOGRAF-Ko^fu^^.DCQeaj NEP07NAT FOTOGRAF WÛ*, oko NrPOZHAT FOrOGRAr Fo^fôr po/anc r^ko lof)

11 platnenm Kronka jedne epohe Kad je godne fotografrja ulazla u svoje trees desetljece, fotograf su vec bll mnogo naucl o svom medju. Doduse, (OS se nje moga tofno odredt uloga fotografje u svjetu, no mnog su se vrhunsk fotograf stcal u jednom od fetr velka podmaja - u fotografrj gradevna krajolka, u reportas, u portretu, f u fotografj koje ce djelovatr poput slkarskog ptatna. PoSto je godne u Sjednjenm Amerckm Drzavama buknuo gradansk rat, brojne su grupe pustolovnl fotografa - uglavnom flanova fotografske trupe koju je osnovao Mathew Brady - napustle svoje radonce drndaju6 se na kolma s konjskom zapregom krovom kroz dm mete± bojsta objavle svjetu, dotad nevdenom neposrednosu, stralote rata. U rukama nekolche osjecajnh fotografa portret-fotografja se razvla u jedan od najuspjesnjh najomljenjh oblka novog medja. Sada vse nje bo lako neugodno sjedt kao model ^a portret, jer je samo nekoljko godna ranje fotograf morao poduprjet glavu modela za vrjeme snmanja kako snmka ne b bla nejasna. U Amerc Evrop nek su fotograf, poput Bradyja Nadara, uprau svoje objektve na neke najpopularnje lcnost svojega vremena. U Engleskoj je Jula Margaret Cameron, jedna od najzanmljvjh lcnost u povjest fotografje, stvorla portrete alegorjske prkaze kakv su odgovara vktorjanskoj sklonost za anegdote romanttsne scene. Odnos zmedu fotografje stkarstva nje bo skladan. Slkar su deduce korstl fotografju kao praktfnu pomoc pr crtanjl prrode, no za vecnu slkara fotografrja je zapravo bla tek mehanfk postupak, nesretno pastorce, koje u najboljem slucaju moze bt samo s!uzavkom prave umjetnost. 6n se da su nek fotograf djell lo msljenje; grupa engeskh fotografa korsta je foto- -aparat za ropsko oponasanje tada omljenog slkarskog stla - sentmentaln slkovt prkaz bukolckh scena nsprral su sto take senlmentalne fotografje. Slkarsk fotograf, kako su h nazval, zgradval su u svojm radoncama vlastt svjet, a njhov je deal bla brsljvo namjestena fotografja koja ce zgedat poput slkarskog platna. Slke na sljedefm stranrcama, koje potjesu od nekolcne najslavnjh fotografa 19, stoljeca, prkazuju sllove Sto su se zmjenjvall, ugodaje dekoracje jedne mnule epohe, te svjedoce o jednstvenom svojstvu foto-aparata da zaustav prolazan trenutak. 20 Fotografju Jednog engleskog krajolka ftesno) zradojegod francusk fotograf Camje Slvy, kajjevo u Engleskoj, svjesno oponaaju6 tada popularan sll. Od zvt detalja. jasnh r^fleksa / neba zastrtog obacna St'^je stvoro korrtffoz' cju djaje spoko/na almosfgrs ba karsktersthna za pejzazs kakv au u n/egova dobe bl omljen u Franctskaj Engleskoj. CAMLLE SLVY: Przor s rjeke,

12 Godne Ulozoje«edsl< fotograf-slkar OscaGusta/e Re/lander /edsn od najambcoznjh prmjeta pseudoslkarstvs. PoSlojev raznm pozama fotografrao plaens models, Rejander je sa- 5[af/o âk 30 po/ednsdnh snmaka u jedan negatv, od kofsga /e zrado ovu dvovsku fotograltju ljevo- U H'ednt scene bradat mudrac (J) vod dva mladca preko praga muskost Lrjev mladrc (2} odmah 5& ob'scs darnâ takog zvota, koj smtyofzraju lkov populsrena (S), m!rgant.ca (4), grupe graa (5), slare bludntce (6), besposldara (7) bakantca (8). Desnog mladtda (9jprlvlace lkovl ko/ predstavljajt skruênost (10), marljvost (1 'J, oble'/sk zvol bra nu srecu (12), ucenost (13) dobra djela (14). Pokajanje (15), zmedu obju gmpa. adtss se loseg vota okree kreposrom. O. G. REJLANDER. Ova nacna zvota,

13 KromhB ledne epohe. Ndstavak god 8<2 H'lWofHt ffayss. aokornota"*- lo'otao konkw'fao B>gSBBk"n totog'at'ma Stka pokazujbkatoje mala yjbtre^sa fol ostslo od neka- Oanje mtnaskb slvrlt Mon'mar'rea Amok fol uokyen njpskm lyb'^', fsdrs} sptb<lhaenskb ptevtakb (Hanas Panama) Slk/o BnffoO'S/lhvan, b/u lotograf graoanskog rata, kadagod WTO amef'kaekspbd'c'al'btap"-»ladno "lestoa O'anwH' ka'tal. HPr>OLVTEEAyARlf MonlmBrle ^^2 TMOTHVH OSJLLVAhl Ame'/fkbrod -P/pS'c- uzalb^u Lrnon.l87)

14 KfQ'ka jcfno cpahe. NastavaK godnu a>\a a"l^ u QeHH-Skonnal. Sf'moe ssubbt' tosogthls-lu'p'h OtO'go N. OamanSkOf js ptal'o getb'ata WMama BcumsB'B S'^WtS'^S ^ "tsgovon marsu na Jug SvDobla^>ooel>0 KQS^ poclf'o "fas'atnsfsfe naknadnoe kop,anonot»"'<moksp0t'l>}6"< TSgoa'naka- B'e fompf-h k*gm 'po'olr'a /B ovu smu Mat? pbllofsk rs loff/l^ sce'û 't'njff -ZaUo h vbtat- SamO'nuS/nnpsr'/e'leyad/ SSvemood Dsat vatsya. sntu'oet'fn'n'ryos/ttvangott'v less Mffzgotwkvboâ'tat«tom. ko'fwjt "~rr/-^^-?& GEOFWGN. Sf^PNA^C-Af/s^JduGeo'gr^êe^ ' "Bf^^.^: «k- TMOTHY H O'SULLl'AN: forogrflft*3 fchq oj^zh)^ u /u?"/t,j fljetads, 1B6B-

15 Kfomta ^tns epohe: Naslavak F10G6P FENTON Legekonj/ke Bnlten/s. K'-m 'B55 l,,sato'kfalhbwb'aly. MttAv "y'e>'b"s"et< a fsrk, pofta -Spaf^JolsHog aha^b- Ta^ê ST-ke su frpjt* M OMOatetfnu olva'snos boam su BtaOy ntfpofj pomo6f\c' avjestavat'otahotama anafog gfajarskog rata Stt'tS'' STUt^^S pcf"! Ovcs logoalehnb konekt fftljb'ts fflora^ SluJOar Orlansk/ tolograf u Wj v^ktotlans*a pubhc lamanssyn prffdotjlbv O ralbpf vojntle koj su nadovoljro 'HJ/t^'>"C'B" tkjryobl hladnocu ksu, loblrblnff ' S ^'Ô) gvttrslb bbsmtslbne napbfle. Dd maso^t^ v/rsvamgnska"' 'fkln-. *ÂTH WeFJa0V(r pcjvorkj UO'^'^ vot^'k Kon!BCsFA \,B Perers&yfl fj'^'^j*

16 Kronka jedne epohe: Nastavak Ova; bbskompromsno reslslcan dokument a pustotsnjma rats snmoje Alexander Gardner Fotografja predstsvlja :zgorjeo zln mln u Rclmondu, Vrgna Smrt ; razaranje blsu Sestrrotvj otograta gra<3ansl<og rate, no najboje su se pakprodavale slxe hero/skh generals stoponosno pozraju s lormacama "nash hrabrh djesska-. ALGXANOen GARDNER RuSevne mlnagsltego. Rchmond, Vrgms

17 ^ Kronka ledne epohe: Nastavaf OvfprzorsLowBftlhAvenuûNtW yo'kv.s Bpre OnJvO oaadfao mesto S kobg 6b fn^nrat. at 0' tsl"" " prflvon tmnutku prt/sno OkM. Tabo r«sr-eys le-o ssô pokazrt aa ss focog<vtja mogn ktj'ts tatj p'b^'osc' za plkalt. s^s 'oak mnogo go 0' o Bdr'ek'un MjMf f prortff f anogs data om dolfe. kajb upofallftvo tm>>5l"fjl'' SpOSODnosl tolo-bparala da zat' lbnulkb, Unta faults kojl b nacv bfl tbpovblno zguben NalsnuSak nas prenobl u Klanhatlan godnb f89s. u svjel ffamrafa s konfakom vhôk punsk't avjat'takb makttaca s welonams. svjef ko'je s gotovo v'"' rf^'apt^vunosl'ula rhoao usfaknuuptsu ALFRED 5T EG LTZ ljfm, f*jc9 J# Jllflfal oko BM 32 ALFRED SttGL yea kohmvotont. \a^: 33

18 Kronka jedne &poh&. Naslavak ^lrbenjamn5tone Ugl/enat u Wo'cesl^rsl^'eu. :as& SpoMona Selna ôl/ma pod dyedem Comwallu sup'o'na Strans) ' tgl/bna' ko/t sa svojom SetrO/n vt^tonjansôg aokufntmatnos lotogaf Sf 6*' 34 S09 Ko' B BS'ojBO dokun/offr' ralasn' Jyol >j fêsko. osuworut^ ffproc/frv'vu k'0'^-kf flgenjam^j ^TCnE P^y, '-a, ''e"a<zv& to'^wj''- S93 35

19 Kronka ledne epohe' Nastavak F-0fl!B L\S2la tlfy3l-0 /* B ovo lotogât' Gaso'V ffh TouTachon. koft e nanvaa NBdar U^t HobB nbjstb'x)! pa"f«' tqtugfat'pottnus! Sgvrtjm le poglsdon cvo'b0 1 1f mollffl. * poselouao (0 dffr ds V fbôm ôv/aku /JSJCe os/b^jt nespufsf*asl' D'Ô foto-aparal&n. rvbovom t-/kty"a^sko'" gmpno"! porrff'u. ô/ te <zradlajvl<a tâ'gs'b' Ca/rwon. srbllo Sl'f 0'<9 Evâ affjeoa 'lt aevotbkb. ddy.s^n\rvvaoob- 6s oo ootôoog ^fyb^ba means dtfo/^s "b g'eaa t oto-apatbt anjhovmf>ao!lrb\asl BBOQ\'BEpokfBnseo%k'l'vQt Juls CBmero/. ko/a selgkv zrbs"' ^fk/'raf^s OOB^ bavtt foto^'b'" torn. uotzosqtv&"'b''>9btos>'a<ea'apoa"je- pc't'la ubc prv/mb BpOsnalt kako SB ras'blr- e'bk kralub tdaltanost oa Of)e«lB Srtrf*/t d nogjj <skortst' da 0' tfl s'b^'xb ka'akte's'e crfl 'mmww NADflP<Ga^parclF* 36 Tournac'ôrtl ffl^r L^'^zf JMLfl MARGAHETCAM^ftON Xjefrtj (Tflrn, oko 6BS 3

20 Kronska ene epohe. N&stavak poma p'sa os'ânj"' paâd'fofn v twef *flfadskog toff'sb WMams fjomsfrs v 'yôotbaf OSlOy«. S "nogo /a powm tfnltfjf flma sradmo'** '9 so'ecb s^sfbfo kror*'^tj fctboe '"lentf M' no»'"*'a. U»0'at99"rBaoBStOtf*tS<«nB*'a popave noofooutovaoseknnoqepajsâvoe zanrffe dscoa mootyt totograla ZtOftBQ n\b'a Ova 'Btosoa goepo}">9 - eaa S ^Tojflt tola -aossn-ml,ena B89 gm'tê Jel\ gocnv lana OO'O B pafaatfm. ffaaboks-y.tmefavbenoab a^fflom anw";*ofl lvo'a WLLflWWOTMfNS^ffjnffBuJ'reu/ttloSJW

21 zaslon, 2 Foto-aparat 42 Anatomja foto-aparata 44 6etr najvaznja tpa foto-aparata Jednostavn folo-aparat s trajfom Jednookl retleksnl tolo-aparat DvookJ refleksn tota-aparal Falo-aparat za ^ravno promatranje 48 zbor foto-aparata 50 Elemenl rukovanja foto-aparatom 50 Ssteml po<le$avan a: 1/ Mutna sraklo 51 Sstem podesa;a5a: 2/ Daljnomjer 52 Zapor kao regulaloe svjella Sa Zapor regulra slrku predmela j potrelu 56 Zasfon kao regulator sv e1la Zasto uopte treba znal kako rad lolo-aparat? Mnog su dar^asnj model tako konslruran [:ra r^fma mozemo rukovat prema najstarjot reklam za folo-aparal-»v Cete prtsnut na dugme. a rn cemoucnt sueoslalo Automatsk. elektronsk kompjutorsk (oto-aparat krajnje pojednostavnjju snmaje - treba samo odabrat vrjeme os/jetljauanja te automatsk namjeslt udaljenost No nesto pak moramo sam zabrat. Zelle ^'Uhvatll" aulomobl koj jur pored vas, jl naglastt jegov brzlro nejasnm obrsma' Zeltel ostru slku ctave some, ll cete zdvojt jadan jedfn cvjel? To morale oduct sam, Slo vse budete snmal, to cete manje zeljel prepustt svoje snmke slucajg Za vr)eme koje sada provodte uz ouu knjgu - da bste naucl to se sve moe ucnt s opremorn (oto- -aparata tako posljc zeljene efekte - bl cete oblalo nagraden, blo da snmate svoju obtelj, portrete ll aktualne dogadaje, blo da se protesonano bavte lo tog rat] om, blo da svjet zelte vdjet vlasttm ocma 56 Zaston kao regulator dutnske ostrne EG Kombnacfja zapora zaslona 62 Ucvr cvanje foto-aparata 64 Foto-aparat koj su u^ u povjest WLLAMJAMCh C-U-ylw^l' r,.r'.rr,. '^l? 40

22 majm najsporfe! U Zaalof 5v s<j folo-aparal u svojm osnovnm drjelovma jednak To st jedno^tavrq kulje a llmom na jednoj olvorom na djugoj sran. Svjerlo ulaz kroz oevor u l t. SMam lafta pqkazu^ fo'v 'Qj' t so <*'" 'topo'"oe<'oosô'>ogoo''c'<uafoav(tscvo j'jr o<fa^r:m ft'07 to^'tv kucsle aparata, pad a na powrfrnu tlma os el(]vu na svjellosr e lamo naslaje slka Sv lolo-apa/'al, od najjednoslavnlje bo](s'>:am?re do najsloz^nljeg mod^la, rade u pnnopu na ra na n On se medusoono razfkfju jedno u lome kako dobro \jz kolko tuta obavljaju taj uvled sl posao' usmjerpvanje svjellosl na Nln da b &e suka uopce poavla Za (o su polrebna razna pomocna sredslva. ona su pnhazana u poprefrom presjeku na desnom crfeju. Trazlo nam omogufuje da folo-aparal usmjermo upravo na objekl snmanfa Vel' fna olvora kroz hoj svfellost pada na flm mora bjl pjomjenlva Naprava koju nazvamo za^lonom regutra kol^njj upadnog svjetla. Slsem leca - obj^kuv - sakuplja 5vfetlos[ fe pnjjcja umanj^' nu slku objekranaflm ZaporspreCava svjerfost da prodre j unjrafnjo& foto- -aparata do lenulka smmanja. Kad prtfsnemo okda<^, zapor se olvara propu^la svjellos na Nlm dok ne ndslane besprrjekorna sllka Druglm uredajem uklanjamo ekspomranl TUm r zamjenjujemo ga neeksponranm djelom. Pomocu posebne naprave objeklv se moze pokrelal naprjed nalrag, da bsmo na flm mogl projlcrall osfru sllku bll' 2h dalekh predm^ra Sw loto-aparal, pa 6ak on najjeflnljl, poseduju u blo koêm oblku swe la ufedaje. No zasto onda postoje todk UCtStO S'nofflfl^ '^'m,1' 3$ mm 'lm o'^t^^ts SO- \ /Me s KozBlBma u koto se ooea'n pan-hmo stsvlfh to'o-apaat a zasr/'n pakrov sb zvla^\. ltlu telo-apb'blb natam Sn 'lr'n< ^jetov BpatB'a Ono zaluje flm DdsvBtfasfr art cftfa ga 'tbowk s'mbna kroz obfekfturv lol'' mo nfo/ndu 'ecaf F reg/lb upaa svfllo^t- 1 l/onsk 3B peklapa/u '!\^'B pcfje''ll'f on^'- UffSkb' o'ror uaz' kf02 ob/ek'rv ffogo Sê'la. u^vt' prad'te p'oootconal/lo mana katsna. p\ Zfporaoaomgft'&vpsovottoS' Tan poke'na zajtla asvaa ' tatva'b fa"v f'"» fopust'la oh/ale kol'u vel'os"- N^gov m«r*ashama'b' pkaran tao zav/oaa kofb lepropujla sveslo KBdsazavesBsasvojmp'avokunmofvorom py'sklp na Obj^klva, ra OdrgjJano v/anp ot^ oroess sv'atos fa '-n. 4? tjfj^llv SB sasloj od tada koje SBtupl/B svfallc^' "» ll/n u Slfanon> d'/etn tolo-apata'a ptottsj fojw nag'ayclr bkr^nft s'k obtakta H raâzb padaaya^ ntbfanobtlpakree ObBkUv poma noprt/ad rafrag da fr na llma rr^laa os'a st'ka oo;ekt< S^lom uftaof/a. ka- KBVfovtBp'Kaza". pokras ' mavdônnj d-o loto-apara'a f^lamnog/mn'odal/mbjad'nos^pfjbklvpulwm okra'anbn ptsfena podesaw na a- razlrdb fpov lolo-aparaa'^ To zahtjeva brojnosf raznolkosl zadaaka povjeremh fofo-aparafma Alel ej5kj lotoapara za laravno promalranje, pone- Slo nespretan za rukovanje. pnkladan je narotlo za snmanje gradeulna, no ako zelmo snma fjude koj se krecu promernm ujcama, lakav e aparal morall uslupu mjesto msnjm modelma. Na trslu se mogu nabavf sotme razllfllh modela fofo-aparala. Prema nfhovm ra^lma. moemo h svrslaf u fetn glavne gtjpe. Jednoslavnm folo- -apararma s ta^lom jednookm refleksnfm folo-aparalma snmamo obtno u vslnj o^ju le h pravljamodrektno naob eklsnman a Na nelo vecm dvookm re'leksnm lolo-aparatma slka kofu ellmo snmu vldl lva je na vodoravnom mutnom (mafranom) staklu. Ateljersk lolo-apara zs zrauno promalranje omogucuje najlocnje - al - (raenje konponranje s ke Na sljedet^m stramcama pnkazujemo sva feln llpa Joto-aparafa s n ho- V m prednosljma ngdostac ma- 'l Bm da f/ enos

23 najednoslavnj ma mje s Cetr najvaznja tpa foto-aparata 1 Jadnostavnl foto-aparat s trazlom 2 Jednook refleksn foto-aparat o'ettyuul n't'anfa ^v 3'sta/ ral'la da okb ' kro Sfolne ra2lc!h Upova folo-aparala mogu ae pre ma sslemu razla suralae u cer""' glavne gnjpa. FDlo-aparal s ratwom lednook reflejsn aparal najman( su modell NJ- ma Bnmamo u vsr otju- Dok h dfsmo prad okom, on dlrewnu prjdsuju pogjed na scenu pred nama f ra odabran objekl; oba apflrala omogucuju brê. jednoslavne trertutacne snmke b&z veceg pred^ranja. PJa jednd^lavnom lolo-aparafu Ua\\o ae aasfoj od malog olvora s jednostaurm sslemonr leca. U frallu vdmo pnbnno onu slku koju êlmosnlmltl. Na fojo-aparatu sdaljnomjerom oplfkm ra^lom, pqpj ovoga na sjcj ljbvo, razfo precnje uokvruje slku, a pomotû daljlnomjera (str 5J>pDvezano je 5 objeklvom, tako da latograf moê tafno odrat^tt da \ Je motlv dovoj^na zostren Prednost loto-aparata s tratslom: Aho je fed no Slav ne konstrukcje, takav aparsl \s jeltn ma To pokrelnlh djelova koj b se mogl pokvart. Nb tloenljm modelma s oplckm trasflon osltna se moe odlcno podesu, pa cah u lofe svelosne vjele, kad ^lala trazlla msu lako pouzdana. Wetôfffacf.- Jednostavno rrajlo poajecjuje ednu uglavnom neznarm mhnu, rzu. "pogrefku paralakse- ('fevo): ^f\\\- kom gnmanja z blzme slka u Eralu njesasvmjednakaslc ko;a se prenos na flm, rjs sloênjm folo-aparalma (poput Dvoga rta anc) paralakâ se aumatsk spravla. AHo laltav ureda nfje L^faJen, pomocu Qlo-aparala s razllom golovo necemo moc dobe dobru snmku f blzne, lâc &) je porlrel \\\ slka cvjata Osm loga, sjj(e 4lo hr pokazuja lakvo Jednostavno tras^lo b no su premafe nsdovoljno o lre. Ako zerrra vdjel lofna ono fto vdl folo-aparat moramo gtedal dteklno krbz objektv Jedno lako mozemo foeno odredm êfem zrez sê brjfvo splal oslr'ru svakog djaa odabranog molva, od prednjeg plana do najudal enja pozadrq Na /ednjstavnom 'oro-aparatu s trasllbm lo ne rnozemo posldl jer svl djalov molva u razu zgledaru podednako o&rt Pomocu ednookog retehsnog foto- -aparala mozemo kontrolrat otrnu Zrcalo ^r\m^ {crtez d&sno}cef\oqut\- u nam da &am objehljv lolo-aparala kondclmo za kompozfcju skphlzoslravar e PrednosV jednookog rsflek&fog foro-aparefa.- Ovd e aa ne pojavljuje para- Fakâ Oatnna sa podaâva lako brzo, pa ae Takav aparat p'eporufuje za re^ nufachg &nmke Kako le stsfam raja povezan s objeknvom Eoro-aparara, oudje se jedrako uapeanb mogu korshe sv odgovarajuc zmjenljvf objekfv - oro alo vd pojadn ob eklv vd el s folograf, dok na aparatu s razlom alka u Uat\u nje odgovarala onoj u objaktvu. Nedostac Jfldnook redeksnl loo- -aparal je rej lako tvsx kao aparat 5 trajlom ao?en[jk e pa sa lake mogu poavl smelnje u radu Pakral zrcala uz svaku snmkt uzrokuje glasnlje ll tse ^klôcanje. dak na fjobrom fola-aparal a [razom flpor funkclonra ^nalro l^ Budu^l da svjetros mora precl dugafak put do oka lofograla - krozleceobektjva, prekozrcala kfoz pnzmu - uz lose svellosne uu ee ceslo jq le^lro spravno podaslt oslrnu na najva^njaj fock U lom pogledu je Foto-aparal s tra^llom ugradenm daljlnomjerom znatno prkladnjj. Kutra au<!<9vaf*b fsllaxbrrag foro'tpb'b'a /e fcatofj? Se"okoBpBlBl"COOel'tuoda}aSa bb Jtcata pra'tbgota ' pralbz H'Orp^'"Bpr'tnu (paltrolvl'h' tob panofno Obre /akferulu srku la^-p aa oko vtd sptavaa Dt(ft"ulu < tsptavnu sl.ku UlfBna'kusnmalata^BBpodgnaO' P'opuSa v^bosnt '/me n< t\fnstfajnem'o BpB'BfB. Btdu 0* g» M ktor abakt'^f. lolog^bt vrtf st-u ko,aekknl' 'a kaantl^n lologfaf', (suke pact PflsD> bl!msr \!fdttapuskhas\'a'vamofaf»'ak- MmlrflJrlfl "ts mbla tda'^nysl ''lo potar-lo. gtamuj. bu na st'u oo,bkt"et S'^-^ P''"^ "^""^ fot'lom tutomea;' 'bd^bvb/v pb'blaksu gore)

24 lho najednoslavnj. njeslr f f Celf najvanja tpa foto-apafsta: Na5!ava< 3 Dvook refleksn foto-aparat 4 Foto-aparat za zravno promatran)e \. -- f - 1 * f^ ^ < 1 * -- 'J DvQokt rsn»*jnj loo-bpafa! p«>9du/s kao Bparat s tral'lam o^'e'sna no /mjtjw ustbmb f rajfl* r ooftnsv. fo tx svteos ao t-'/fb Gom.zeootBafaf*/e talsn<fst\ po-mts lonj/n. «WJ!v/aJJo 00 ztvalb (b) nagnulos ra ^S^ odafltprcltcrp ' mulno SaklO lat. Vu'fô Stakla ma rssstku Slo olakava bompo'/'ane sltko ^ndjo^jmn^^hv U /trltsfskom loto-aphrflttf a H'avO P'omBtrafB svellopadb dfuwjno -ol-rs kto ob/bhu}/ rta mtn'3sakk}a}'>»s!&lkloa'o^'bpa3'a BuduC da Slba tom vh' lotogratdosb' dtoktmr S OOjtkS'- a. ots Ho' fta^'aycb > bano je obmvta. kso Slo eonbrtfbgonashkapucs. nas^^'a^ntloasa swomna Ul dofa flo^'at'a). Vu'no ^'aklofb epsktblbno kvad'bfno"^ rcsfjtom kofb pomale pt' kompatfbnu suke Mnog folograt radje promalraju Slku u rra^lu na vofloravnoj mulno] plo' nego u vsm oc u. Na la se nan (fodmenzonalna scena na mutnom slakly pojavljuje kao dvodmen^calrd slka^ 10 olaksava kompozcu- Popul leanookog, cvdok relleksn tolo-aparal posjeduje fakoder zrcalo koe svfellosre zrake molva re'leklra prema gore, na mulno sfaklo No hako je jrcalo nepomtno, lolo-aparar mora mat dua stovrsna objekva - jedan za flm jedan 7a tolografa. Oba so objeklva mehanfk spojena; podesavajuo ledan, podesavamo drug Prednos!' dvookog retl&ksnog fo!o- -apsrata: Nepoml^no zrcalo omogucu- [H sofdnu konslrukcfu okdanje: na murrrom slaklu lologral mole tono hompomrau slku. U frazlo se gleda dozgo. lakodaseaparalmoedrâl u vsn prsju - 5lo b s trajlom u usn ofju blo prljcro nezgodno - elmo l snmac djecu, 5Jvoln e ll sltno. Nedostacr. Glavnl problem predslavja paralaksa zmedu slke u razlu suke na ltmu. No skupf model! ouoga fpa aparala opskrblfsnl su uredajma?a automarskj korekcju paralakse. 05m loga, slka na mufrom scaklo e bono rskrenjra, na Sto ê reba pnvknul. VelCna ovh aparata dopuea upolrabu flmova veceg formata, no la snmanje predmela u pokrelu nsu prkladn. zmjenljv objekrvj ovdje se uglavnom ne mogu konsfh Ovakav alel &rgk apaâl posjeduje dvoslruku prednosl; modv se promalta kroz ob eklv, a r\s. mulnom sfaklu vdmo velku slku kakvu zelmo do>r kao krajnj resultat Njegov sslem razla jf> naslarfl Modern aparaf ovoga (Fpa obtno su konstruran na optkoj kfjp s objektvom na prednjem re mjehom r mufmm slaklom na afrajnjem djefu. Oslrlna smke rra slaklu podeâva se pomlcan^m pradnje ploe napcjed nafrao- Prednosu Slrka s objeklva dêklno 3e pro cra na mutno staklo, lako da lolograf locno vd 51o ce se pojavl na negalvg- paralaksa se ovdje ne moze pojavtl. Mulno slaklo je vrlo vglko Pofnoû povejâla lofogral moze rsphatr sve djelove srke, da b osgurao po- rgdnu osfnnu. Format! flmova za ovakue aparale omogutuju da ak uz velko povecane su delaj ostanu dovoljno osln Apaâl je pokrelan pa se moze okrelal na sve srane, da bj ê &pravla skfvljenja problem far ne daljne Nedoslsc: Ateljersk loro-aparaf e uro nesprelan te se moze korshr samo sa slalvom Kako slka na mutnom Slaklu nje dovol no svjolla. lofogral mora preko svoje glave preko leda apaala prebacl komad erne kanne napokon. sljka na mutnom staklu nl e samo Dono nego naglavce skranula- Na lo se. naravno, dovjek mo eprjvknuf, no po^glnlka to pak pomalo zbunpuje 46 47

25 tb zacvorenm snmanje namjestsnh oblk mnogo zbor foto-aparata Folo-apaâl cemo lak&e âbral ako unapmjed otfuf.'tnn kakve smke selmo jzradvd Ako se rat samo o ponekoj smmcr sa obleljsk album ll uspomen s purovanja j jzlela, sasvm f? o"0\\an jelln aparat kao ro je Kodak nsramatd, koj se ne moe podesavaf Koz ra^lo usanovmo zeljen sadâj slke J pnlskom na okdac ekspomramo llm, olnna, zapor zaslon unapr ed su programranj hjo upravo zbog negove jednosavnosf podruê prmfene ovog lofo-aparata je vrjo skueno, pa m se rnalo podrobnje ponemo zanmat za folografju, necemo vse bt adovoljnj njegovlm mogucnoslma Zelmo l prosnl svope lofogralsko zranje, moramo nabauf aparal ko se mo5e podeaval^ jzbor ce sevferojalno kretat jzmeju pec oanovrrh lpova, koje oudje predslavlpamo. Ako sle se vec odul za jedan od njh, usporedfe c ene po ednf> modela. raspjrajle Se dodalnm djejovma, o moqudnoslrna popravka ] zalm sltu- Sajle razlfte aparale Aka nosfre nao- Can, prelhodno se uwjenfe da N dosa moêle udjell flavu sjku Pon&katf se s do brm pofovnm aparatom moze usfedpef mnogo novaca: polovnu opremu reba j svakom slufaju temeljlo pregledaf- NpoSlo ne hupujte ulupjene aparale, objektve s ogrebolnama, nostabjnm djeovma ll osceênm glavama vpaka, to svjedof o nestrunom popravkj Ozbjljn trgovc su u pravlu spremn da ponudedrug aparal - nov rll polqvan - ako prvl ft nje zadovdljo kupca. Na svakorn lolo-aparatl [reba psplatr oslrnu, rma ogrebolra slfmh nedosfataka. Foto-aparat s optckm trazmam Ov su dpdrat opskrbljerr rarom za vrane motva dafjlromjerom za podesavanje oslrlne. Uz neke gg models mogu nabavl zmjenljv objektv no zbor nje lako velk kao za jodrtook retlekanj fo!o-apara;. Vecna modefa je predvdena zs 35 mm llmove. od kojlh se zraduj J male sllke. Nekolko model a rad na Sfm flmovma. FoSo-aparate s oprckm rraznom vrlo rado konsle lolorepo'te'j, jer h mopu tfrât u vsr ofju, a Cak J uz lose sujellosne gvjele n ]ma se moze jednoslauno rukoval Lagan su, sprern. ofporn dealm su za stuacrje kad reba uhvalu -odludujuc rerulak- Mo s drugs sfrane. ne moje se zbjet odreden slupanj paralakse. pnje svega ra male Lrdaljenosl- Svduc da, uz Eo, pomoû [ralla re mozemo uslanovrt dubmsku oslrnu, ovakav aparaf ne treba zabrat fohmo p smmal ^blrza, prec^no rasporedu objekte urula^ sllke, jskufavaf posebne fltre ll oslale oplcke efekle, l ako zbog bfo kojh razloga vet p'je snmanja elmo tofno znal kako B f^gjedat swks. Jednook 35 mm refleksn foto-aparat Ovf su aparam te od aparata s frafom Jake se mogj pokuanl, no zauzvral a njl posloje brojnj zmjenljv objektv svellomjer ko P mfere sv ellos[ Sfo kroz objekllv pada a flm Buducj da sslem Trazla rad preko objekcva aparala, Dvdpe dobrvamo fofnu slku mollva, 10 ;e narofto pnkladno za snmke zblza. mjkrolofogran u, T ako zelmo unaprljed znal kako ce zgledal gofova slka Vecjna foto-aparala s opltkm razlom jednookh reffeksnh aparala rad sa 35 mm flmom, dok nek rade na ' Srm fjmovlma. Negatrv 35 mm flma su reatvno malen (2J x 36 mm). Zacjefo se od (akuh negallva mogu zrad- f velka pouecana vrhunske kvalhele, no u [j pe svrhu polrebno brzfjlvo eksponlranje razvljanje Posloje raldte vrsle 35 mm Mmova, crno-b;elrl u bo;: daljnja pêdnosl lh Un\o'va je da sj relalluno le^ln, Jersez ednekazete ll s jednog svllka moê doblf do 3& snmaka. Haprednr amalen najesce korsle upravo red retleksn tolo-aparat. nook Jednook ralleksnj foto-aparat 6 x 6 cm Vece jednooke rgflekane (ofo-aparale, ko] daju negatve formala 6 «S cm, upolrebljavaju radlje on fologral kojma su 34 x 3G mm negal^'l premal, a ko l pak zele konsft mnogoslrane mogucnost jednookog relleksnog aparara To Su, prmfence. modn j reklamn folograf. Na ovm se aparalma mogu zmjenjual ne samo obeklvl r]ego magazlnj za flm, tako mozemo eksponral do cj-no-bjelog Mma, uklonl strafnj do nadomjesbm ga llmom u bop. Model 5U vec, le, a prlkom okdanja su dosfa glasn. pa zbog roga nsu prkladn za snman e u dvoranama proslonma. Osm foga skupljl Su od 55 mm folo-aparala. Vec' na h daje kvadralne negatve velflne 6 x 6 cm, nek daju pravokutne negatve vefne 6 >; 7 cm Poznate marks su Bronca, Mamya, Hasselblad. Pentax Rolle t Dvook refleksn foto-aparat Mog^j^nosl prmjene ovog aparata su suakako skucenje nego jednookog refleksnog aparala Za vecjnu modela ne posfoe lzm enljv objskljv {osm za model Wamya), dodan obfeklv ;a daljmsko snmanje zblza pak se mogu nabavt Kako su objskffv objeklv snmanpa medusobno fra^ja oduo en, slka kora se pojavljuje na mulnom sfaklu golovo - all ne u cjelosll - odgovara onoj na negatvu Prednosf ovog aparala su relalvno vehk negalv [e k 6 cm) s neznalna mogucnosr kvara, uz umjsrenu cjenu Dvook relleksnj aparal zvanredno pe pnkladan za porfrefe, krajolke. kvalrefne obleljske snmke sjdre tolografske molvs- No njme ne moemo tako brzo rukoval kao foro-aparalom s oplkm rrallom, a n prrmjena mu nje lako sveslrana kao jednookog remeksnog folo-aparala Foto-aparat za rravno promalranje Ovm se aparalom moze najboljs kontrol-al slka pa ak perspeklva objeka na njoj (vrd^ str 23G-310}. Negalv velkh lormala (6 >; 9 cm vet} daju kopje najvefe osfnne uz najsrtnja zrna Folo-aparal za zravno promalranje nenadmafju e za snmanje gradevna sadraja le za rad u alsljsru. dakje. uvjjek kad uz pazljrvo odabrane uvjele fologralzel zradjt prvorazredne slke vejkog (ormata No zauzvral mora se odrec aulomalskn uredaja le prhvall lezak velk aparal uz koj js neopbodan sfafv, a snmanje ovm aparalom zahbjeva vremena Takozvan n ov n a rsk.' lot o-ap a ral pranosva js varjanta aleljerskoga, koja SE drz u ruc Ranje su ga testo kor&ll folog ral -novlnarl, al u posljednje vrjeme radjeupolrebljavajusprelnjefor- mals- 48

26 Elementj rukovanja foto-aparatom Sstem podesavanja 2 Daljnomer 1 Mutno staklo jêjo-ft»ra's fls/rjum/e'o'" latt' j>b s'tbde^m pf'nc'of: PrÔmBl C-t UW'/flwaJ treba zn/je'lt v/tts 3«Z dub fbtl'tb tula (clo /tolje! Ako OBtSklv'je 'spta^>0 DOdeSon, rtbov' SlkO a 'Ôlt- sene poklapafu, (j dfo vo/nka fo pomakltj uomdo 'lt^ya 9"Kat Tb ao» letwta s pd(^^<^ Mo n 0'""" lakofu't na lapraya kut, Hf fvklaps' luet/ra st/ko/ Bu^M Ob s, tut odfa Sl't^ o"s' o nfalanos' pbdmara oa la'o-bpf6!a - uprave kgc ta'fo - so'bvnopoaffavar^bp'-rnyt BV'Of"a'SK- aoyoddo 'oltavbfa ob/bku^, akt^jt OOfektu "lolbx^- oovezan s dbl'omb'om U lomje s'lafu naal/oas Oznadena na skahna Okvn ObBkUva Najvazrj konfrolnj ure<f3j folo-aparata je onaj za podesavanje Dlrre. Sv aparacj s ponlcnm uredajma posjeduju sloga jedan ott Ova na es<ê prmjenvan a sstema â podesavanje otlrlne mulno staklo l dalrnomper Na mafnom srakju sujeflo pada kcoz objektv folo-aparala nasednestranemalranu slaklenu ploû. Ta] mulan s(0] zadrâva do sv ellosnh?raka lako da gedajuc s druge slrane na mulro sraklo na rjemu vjdjmo sfku mofva - kao na gornpem tolo-aparalu. Ako \s slka na mutnom slakfu neasna. rreba je zosfrl] obekllvom S)ka ra mutnom slaklu nls lako svjeta kao u drektnom fralu. prl nepouol nn svjellosnfm uv el<ma ponekad ne mo?emo to^no uslanovl da j je slka dosla dovolpno o^tra Mnog forogral smalraju da e. raro- 6lo pr murnom svjellj, prak[tn dal Jnomjer povezan s objekruom (nssupro!} jer ]e ovdje dovoljno u frajlu poravnat duoslruku sfku l dva djela razdvojene sdke. Daljnomer je spojen na uredaj za podesavanje objekfva ako le srka u opckom ralj sp'âvna, oblektv je automatsk ostro podesen KB fnur/rom tf"<o"be,ad-no tkc le oljeklv lapray 'ZOtfo Levo gore, okr^l'ô tugmb 3 zofava/t KcB sbblbrt ua jevo ab"' lo'o- -Bpatata pogvs/'o le plbsauo nn $ ". Bmu'ra sa^topokan'tb nbolmt s'lttu 'gfbê yoa se oaaz^ na t)aa/ety«s' otl m Ta- kâla augn>g pocjas^c rts 'm^lftogfafmlotlr'â'tku 50

27 pr Zapor kao regulator svjetla 1 Centran zapor 2 Zavjesn zapor Jedna e od najwe^f pretfnose folo- -aperala s pomnm Jfonfrolnm ureda- ma da u pofulam dajt slo lako Oobre fofograflje kao najacoj snano( &vjeflosl. To omogutult dva srsfema podeavanjar zapoe, hoj femo sada oppsar, âslon (str }. Oba mflju st zadalak' regulrat jjazak svjetlosl u lolo-aparal. Zapor reguhm lazak svjetfosl pomocu vremena, sve dok ê orvorer, svjeto pada na flm 1 sehundu, 1/2 sekunde, 1/4 sekunde - sve (To 1/2000 sekunde na nekm vrhunskm folo-aparatlma Svako vrjeme osvelj avanfa znos polovnu prefhodnog lako da foloaraf raspolaze pregledmm rborom vrenena za ekspozcju. Osm log a. vecma apaata omoguûje T-smmke, 1], snmke ko e djje traju' namjes'mo r skalu na aznaku T, zapor moze oslat olvoran rrekolko mnula lr salj, 5ve dok ponovrfo ne prtsnemo okda. Posloje dva osnovra lpa zapora. cenfralm, prkazan na ovoj stfancl. zavjesn zapor koj je opsan na sljedecoj nwe fs orvore t BlvOfO t toku unspt't OOt^fBm^l^ se uo'fo Qtvaalu ') ' pfva ledva ZBm/B'l'VB 3 vbslostpada na htm. U poz'c-'t (2) lameltsb y«va'tva po\'a6e da Ot "a 13) pfopustslb OW^V sv, laparat p'oa-fo Sy«Pan«H'/«"H<.5) U'/upfB toh'fe svtuosu -oja tc^/p 'lavog cwusa dcsp^â rts Wmsfk^-s ovtftf alspo'an Brtku ptftttla l$l- CaffBlx zapof < smjbsfen olubkftv/ (B, go's) Zavjesn zapor je smelen u slr^njem djelu kufsfa folo-aparafa, neposretrno spred llma. To je predno&l pred cen- ralnm zaporom er zaujesn zapor n e povezan s objekflvom, 5lo zna^ da se moze zmjertjval- Osm loga, cenlralm apor gub ne^lo vremena prj olvarartju zavaranu lamara, lako da e njegovo vrjeme ogranceno na 1/500 aekurde. BudJC dajejednosmjeran, zavjesn zapor je jednosfavnj le omogucuje nezamsfvo krafko vreme ekspozcje do 1/2000 sekurde U pravto se sastoj od dvje porr)f ne aujese, koje luore promjenjv prore; l prozor Pomocu opruge koju napnje poluga zs pomlcanje flma, prorez se nakon pruska na okda pokrede preko flrna prlloneeksporrapojedjrfed e' love s ke. Zapor moze bl podesen kao uz l Sn prorez, ved prema zepjenoj ekspozcjk Zavesnl zapor ma dva mafa nedostalka nesro je glasnj od centranog zapora, a osm loga. obem u brzom pokrelu poaekad su na slc malo zobpten, Sto ovs o odnosj n hova vlasttog krelanja prema krelanu proreza zapora Z3*Tertr lapor na rfalozt u obj^kl'vu va6 /BflO- ^'Edto 'ao'^fl fsynne dm M). tao to poka/s go'^'cse LttavmzBltkaptttQuBkakopFf'tl u ra kfmj apo'a putue >ekq lega'ya j n mlt s/ojf tt'btana 9kspan-'apo/ffcN'B/ftalov«shka. SKa do'* S j^ u C/Blasl okspon'tafa. v f nbznr d\fevv p" f"' 00VQtt"" koc'rtu Vf9f W S'âk' d'o "to'a u t's'yukt. ook proa pttt p'eko n^ga. of^' s^jff f'm' 'Q e ponto'a za -spravnoek (Kr)''an9. fjtompqgleduranesnzapo'sb tfrro taxlku}* od cbf'blos a kofega t* do 'tsû povtm''^ sodoh'yo prkup/a avauossve aok negatt'f*/9^vot''blspp''bn fô kfa/nj ftzvla'evu/tekatt Molna sv/bs^qs". Jfojfl yjflj' V tolo-spmftt, OkrS^ O Jams ko'-ô SS duô SfJ^fM' propura Ta procbb matoo nspofou'" S 0"- nenjen asb vooom Akojeudy/jesele aa napcfa puna, u Sstt 6e sokunde ffrfrjmhjrtjhjpm^fjw AkO tpo' toto- -epvate os*w clvcmn OvcttVo VHj*m#, u flpflffl' uptoa <:vostruka not'cna svvtt Kofa akspool'b tftt,

28 Efement' rokovgnjs folo-sparaofn: Naslavak Zapor regulra slku predmeta u pokretu V5m befnda Ako se predmel spred kamere krece, njegova sllka, 4fo e objekfv projcra na flm, takocjsr s s? kr^lal. Ako se predmel krede vreo brzo J ako zapor OslajG orvdren dlje vremena, slka poslaje rasplnuta nejasna. Tekako urjeme osvlelljavarkja uskladmo ^ brznom krelanja predmela, dobl femo offrju tak saavlrn o5tru sllku. Folograf mo- ^Q ^jesno zazval la eêkl da bl slkom posflgao odreden dojam Vrlo kralko vrjeme mole upravo "aedl'' predmel u pqkrelu \\\ prkazalj njegov polozaj u pojedmm fenucma, Naprolv, ako zapor podesmo na due vnjeme, dobll Cemo nejssru sllku koja 6e po- manjkanjem osfrlne DSlavljall dojam krelahja. Cefrj boj^ne suke dfsvojke ns bldku (gomj red) prkasuju razne elekle Slo se posllû promjenom ^/remera osvjef- javanja Te snmke gu slovremgno snmala Celn folo-aparala a razl^lm vremerma osvjelljavanja Na krajrjdj ljevoj slc devojka je vo^la uz relatvno duqj ekspczclju od 1/15 sekurde, lake da su na fmu nastal grok, bjel bra bez olrne. Uz krafa vremena ekspozcje na dvjema sljedec^m lkama djevojka na bcklu poslarâ r& sve jasrja, no srke su os dovo no raspnule da sugenraju krelanje Ekgpozcfa d 1/500 sekuhde na posfjednjoj do grarj (sasvm desno} lako je kalka dj se dolma kao da bdkl sloj ra mjeslu odnosno uopce se re mo?e usanovrl krece l se bck l ne. O^lrJna predmela u pokrelu pak n av3\ jedno o brzn njegova krelanja vec j lome da l se za kolko renuku snmanja ska predmela po kete preko flma. Na donjem nzu shkj djevojka voz drrekno prema lolo-apa ratu. Nje^na slka nallmuoslajeclav vrjeme na slom meslu. Sloga e razl kd u oslrln na donjm skama manja lako s snmljene uz gla vremena ek spozcje kao gornje. L/fev cta pokazrfe kako Emer kretanja obfokta a'le^ v otrtru sltka prodmala u pokêl AJOsff prpdmst krtfu pâlctyo s ra-njjom fuma (pna fauga alreltcal, ru tlmu ae dafavs rnnry/' ao poktbtaslevb t/desno, ahka je dakb ossra Ako 90 otek' poktoce ltreklno prema foto-apaalu (dqsna strel'cal. Ma vopc tmrna krelanu st'jovmdssnopa/0 st'ka p'odtro's u eok'un ffototv 54 56

29 e} arfne o Element' rukovsrt/a folo-aparatom Nastavak Zaslon kao regulator svjeta Ako fotogral zel upolrebl od rede no vrjeme ekspozcje, kolfnu svjefloslj koja pada na tjlm reaujral ce zaslonon, promesljvm ofvorom ko propusa svell03l u folo-aparal. Zss\or\ rad popul 2 erce oka, Sn se ll skupjja, vec prema r?njlacnm svjetlosrtm uvjelma Tank melafn Jstd oblka polume^ca fjne prsten, rrazvan rs-zaslonom, kojj se nalaz u objektvu- MalaPnl llspc (lame pokrecu se okrefarjem prgfena zaslona na okvru objekfva Ako se sasvm povuku, sva svjellosr kopa pada na povrsnu objekfva ular u folo-aparat Okrecemo l prsfen u suprolrom smjeru, lamelg se zavaraju, sve dok se laslon ne 5nan na vejrcnu scune rupce - kao Jlo lo pdkazuje sedam prmjera r>a sfedefoj slramcj Velmne zaslona ravedene su u brojkama "nlemacanalne skale zaslona" na prslenu zaslona na okvfu objektva. Pfl lome nj5u oznaferf apsolun olvor bjektva, use omar zmadu promjera objeklva dalne. Budu^ da koll na svellosl, ko a kroz otvor zaslona prodre na 111m, ne ous jedro o promjeru log olvora vec ansno daljm ob sk[va. odreden zaslon propusth ce uz objeklv nanje zar ne dal ne vge svfeta na Nm nego uz objekru vefe ansne dar^re, koj 6e dal jnarno vecu sllku mouva. Vj'jednosl zasjona oznacuju kolko je pula promjer olvora zaslona sad r an u zarnoj dalfn. Ako promjer olvora obektva znos 2 cm, uz obfeklv zarne daljne ^ cm jama svjellosl - ll relauvan ofvor- Dl ce 1-2, uz objektv fan^ne dal ne Q cm lana svfetlosd znosl ê 1:4, uz Objektv arj^ne dal ne S cm brf d& 1 ;e. U praks se opfenlo slusrmo samo drugom brojkom, koju nazvamo broj zaslona. Te govonmo o zaslomj 2, A ll S. Sv objektv 2aht(evaju uz lednak zaslon lednake sujetrosne uv ete ednako vfjeme ekspozce, blo da se rad o objektvma krarke, normalne l velke zarsne daljn^. Slupnev nternaconalne skale za zaslon, koj se optenlo konsle. glase: 1-1,0-1:1, ,&- 1: :22-' :d ,0 oznatava najvec olwor objektua pa kroz objektv prolaz na v&e svjetla. Suak sljedef slupanj propusta pofoyjnj svjema prelhodnog olvora. Objekrv C ê zaslon podeêr na 2 proputadakje upofa mafje sujella na lfm od onoga j e zaslon podeên na 1,4. le samo celvrrru svjella koje prolaz kroz zaslon 1.0. Skala svh vnjeonostf zaslor>a vrlo elroka, objakcv tp je zaslon zalvoren na 64 propusta manje od dvje rsuj^me onog svjella to prolaz kro^ objeklu s olvorom zasjona!,4 Tek malen broj objeklva sadrâva sve rabfoere vrjedndst ocvora zasjona. Slandardn objaklv 35 mm tolo-aparata obuhvada vrfednost Od 2 do 22 Na atejerskom foto-aparalu, kojr rad uz jako umjelno svjello, zaslon se moze zalôrrl sve do 64: no ao najvec olvor njegova zaslona fznos lek 5,6. rum V'tCHos'' zasfob tbano sujw QkB'norr ptalol,t,;0\.a'*skostrbm shakos OOjskUvB NBdO'O O-karanom oteblt' HW wprolblo OdPSJO 5? aalam krugffa ptvoonu olvofezasfma Kt' P"- patfa/u ' n' '"O<"OS"'''B Zasfon BO pocf^vb o^reffl'vflr" 'M'/t^vB'Begptsffa sub dak se!olfbnav"<mjnosl''bpokapôl<ho'yoznbkon N^ lo'y"y*p/""tbporb e'oâx'o"b UBkod/o'rt..jfl/f^^ dstort" ptetlouv ''lov l'lag/bffr - C'f km- /lov- mbtu BdBkB povs'^b kao danp or\o'-,cflsjorw CsUft kfga 'la vo'u'b odgovob tm'cn' S6 p'opustaju fvdo^" ko''c""t sytbllrs' Hao B<taf k'l/g /a vt'ma oflgovara zaslooo ^.S- Slop svjeha kop ulaz u ta'o-bpara' mole serbgultratvsltdnon zaslona, l<aoto ltvl}' StVft oa*of» D'l'O^ ffffl J û- S'OtlO osvc^/yf ttbvlna pu/tj SbSu u Ov/b SSHunOa flbvof. nobkobubpalbzafvorena. rs SlQ vt/bnb nap/n't de rakpola Sae S'/no B sa svbftac: pahatvobn za' s'o'y proputbbdnakof vfo/nblu Kk, upota talka sv/bb kbo polpufo OtvOtBf. f\la tb narn a't'o- zatlcna tyvtrs M^nz'- Bt sm^sppf r Rsrf ff ^TJ'S u toto-apata' - ngsup'ol Ztpof lot' /lrs<f'js tsk tauko t t'aa' D<'UBOB"B svettosv (3t'S2t

30 oscal Elemenurukovanjafoto-aparaJOTj-Nastevak Blenda kao regulator dubnske ostrne llhlrmkn HfllrlB 3Q Cm MenJajuC ctvorzaslona ns regulramo samo Volcm V e1lasl koja uldz u fa- [-aparal negd lakoder znalno uscqmo na otnnu alke, u^ manj olvorzagjdna ve^ te do pozatjne pradreg plana suke bt olar nego uz ve^l (op- FCkL e lo objasnjerd na strancama SG-31f. Podruje sa jspred zo^lrene ravnne, kcsje je na buc lakoflef dovaljno ostro. nazlvamo "dubnskon oscrlrom". Pomofu zaslona folagral mo e spreno skorfltl dublnskj ostrnu, da b naglaao ndredene djalove slks a DsraJB pollanl;o. Obe vqlhdrdlograllje na ovm slrancama snmlene su uz polpjno ste uvjete. no s razlclm zaslomma Za gornju slku zaelon )b bo polpuno tvoren, nalme na 2. a obekdv jzo tren na d e aka udaljenog olpnlke dva mera fusporedj bocnu /:Au foojfrata nfegovt modoln, jart assna) Naslala lologrbflja pokazuje lek neznalnu dubmsku Snnu' led no je srednj djecak (b) dovoljno o^lro snmlen. doh su Onaj prod njm [a) J Covjek u pczadmj (c) nejasn. Uzmerno l. naproflv, velk zaslon, na prlmjer 16 fsuhs na supotnoj stran). lada dobvamo sasvm drugu slku. zoslrena raunlna - srednj djecak - oslaje nepromenjena. No saoa e dubnska oslnna davol;na da JkQvl na sld budu jasnl. Na vecn lolo-aparala mote se du' bnska osuma re:alvno jednoslavno Qdrsdb- Ako Qlo-aparal poajeduje mulrb slaklo, eemen[ molva na gotovo) sj:! tjl fe lako ol kao fto se vdjelo na mulnom slaklu. ObjBklv maju prslen za dubnsku DSlnnu, ll akalu podrj a dubnska lu ^DEBma 1 melrlma ^VnadnJJtl Z'^Che ltmednov fbblona] prale. lutlr*3la oltna ohlanrtub pooe4e'}og nn dbfancal cd 2. '0 me'aa n)b dovol/nboa baa na b"c' ost'o Ocfao vo' do gompgpt'zora oslf WStJT'/ff'n pstsnu saskalam OuOlnme osl'fe tpudufu na skatu jdal/emfs" nbgof^g p/stena t naanafu da uz zaslon!f la abfektu astro ocrfava aan/o one pedmese ko// 9U nd oto-apab'a udb<jbt\'nbla\'bod.bu, al/ mbnb od 7,40 nrbfb'a ur st udal/enostodz,ok oulnwu Ot'OoCtllVt goo atfbvpt!o'<pllkltoto-aoa'3ll AtOe mots pfbnodfta o'lbp na atalanra OhnsXe oln9 1 "datepoas ZeBma v'tadnoetrastana S mkerufu db &b na ste bt' o&la svw S'a 'all podt&u mbd ao \ 4.00 mssfb DslB'/'prsdnw 'a 'van log podrtja ns mogu Sfl' atf akox adbkt" ne podas' na d'tgu udaltanobl D^Trne ugravlranu na okvru objektlva, kao na obgekelvu na lavoj sld. Pobo smo padesll zaslon, dubnsku oslnnu u melrma ocmal cemo na gornjoj Bkal udaljdncjsl, to pom DC u oznaka ra aka- \\ Za dubknsku ostrlnu. Zelmo l smmalf, prlmjerjce, zaslonom 2 (objekuv sasvm hjefo). okrelal cemo prslen za&lona sve dok so brojka 2 ne nade neposredno spod rotha za podeaavare. Zam temo na srednjoj shall promalral male oknmle zareze znad svake bro ke srednjeg prslena Te oznake, u ovsnosl s najgornjm nzom brojaka (skala udaljenostl) pokazuju Cjelokupna podru je dubnske o&tnne. Buduc da sma podesj zaslon 2, aada polazmo od brojke -2- na srednjoj skajr, Zarez za 2, koj uplcl k na najgornu skalu, pokazuju da ce na golovoj sld Fek usko podnjfje zmadj 1,80 2AG metra bll o^ero. Ocllall dubnskj b^lnnu sa skale udajgnosf na objskluu e^vo je vrlo korrano Ako korlsumo lolo-aparaf s opltkm lra2lom, popuf onoga na slran 44, sve ce slke na 'azlu bll podjednako oltre. No buduc da mkako ne moeno - osjm z skustva - uslanovlr &lo et u podrucju dubmske ostrlne na^ag objeklva a \o ne, moramo konzultlralr 5kalu dubnske oslnne PrerposEavmo da zelmo snmb srnu. ocekuju^ da pralrfl preko 63lne pred nama. Kad se arna pd a^. nefemo vse mat Nrmmana podesavau objeklv odredl- Vatl dubmsku oflnnu. No ako smo unapn ed pomocu skale udajjenosl ragulral dublnsku oslnnu, mozamo ss sada polpuno usredolocll na snjmanje 58

31 zapor zaslon E>erT>sn! rukovanja foto-aparatosn Ndstavsk Kombnacja ekspozcje blende kuctu nso-bpbfata QU'B' o vel\6f> laôtb v'b'tb'h' B koe/b zapo' OvOtf <ab*b ettspoztctjb) fja Brt at\ nt'n t Kcl^/a ^te koa utbde asu OvS' O Wnff kolô erw/tfl le otva^b'b SW^m* t«kako Hugo vd- Ob tg B. Aka se uz Ôka otvobnu sbvnt BSBnapvn-aavfSB^"nts. uzupob olvo'sn ssvm -Sla ds se ^Ba nbpaml' l«k!a Cslrl smtngb- Premda zaslon regulraju ekspozcju, njhov urjeca] na snmke pak se blno razljkuje, kao sro pokazuju prelhodne slrance. Konstec âzrovrsne mogunoslj njhoua djelovanja, mogu se poslf zanmrju rezultat. Fotograf moe zabraf svaaukombnacjju âpora zaslona sve dok ta kombnacja daje doslalnj kol nu svjetfosm a eksponrane llma. Pr svako] sllede^dj ve6o vnjednosll zaslona hol^rfl svjerla Koje ulaz u folo-aparal smanjuje se za polovrtu: slo se desaua pn svakom shedecem krafem vremenu ekspozc e. Skrafuje H se, dahle, vr eme snmanja, aslon ge mora proporcfonalno rl. Kombnacja zaslona 22 zapora od 1 sekunde daje slu kolr^nu svjetla kao kombnacja zaslona 1 uz l/2sekundel <jz 1/4 sekurde fako daje. Tr forografe d^sno pokazuju rezultalelakvrh kombracja Za?vefrsrmke Jdaljenosr je bla konstanlna mjenjao se samo zapor rzaslon lolakoda m su uz uvjek ^dnaku kd^fnu svjellosr naslae n pravjno eksponrane snmke. No sfr jednake ekspozcje dale su r potpuno ra^lcle totogralje Uajed nalog olvora objektva prva slka pckazuje znalru duprsku otrnu, pa su sv defaj u pozadr dovoljno ostr; no vnjeme Ekspozcje koje je jebao nadoknadr laj stûsan olvorzaslona moâlo je bu lake dugo da su od reprjajuh goubova ra llmj osfaj lekslab ob^s Za sfjsdeu sku olvor objektva je bo povecan a vrjeme ekspozcje propofconalno skrafteno, pozadma je manje olra, no golubov se bolje vde ako su jos pomalo rasplrnjl. Za krajnju dasn; slku zabran je jq vel ovor objektva vrlo krfltko vfjeme ekspozcje. Sada je pozadma doduê nejasna, no golubov su ako osr da se faspoznaje svak delalj Fologratje u ovoj knjjz pokazuju kako zvanredne dojmove poslû profesonaln tolograf kombmrajut znalak zapor s kjdaljeno^cur ^^^ vtt9:bkb'\ouaat)b'\bafve^0l'0 ftfoflsflj' na 'tlf" p'/spbln dovolno 3\')bb, ZBpo' mara o'bh oluo'b' dul/b VBrnana l/s BskunlB) prgjuffq <Ja b BO goudfv/ {lapb pojavl na SfBdnj' zaalon (4) t ktace ytb/na zdporj 1/100 sek/fdbl tttblom tt^tu ostnnu poaa"k,- no SBdBse gotbay mogu BBpo^Bl'- ^' \^'jt'nq SXSH'l'C'e jpfo ptwlvgo adalf sepo^t^t' P":b tfôt -zatedl- no totogralj'. OU nrarkovf«m«po^ /soosekunde) za/slanlofttsp'anegoltborbpbsb'nbst krta sa&vm o&r Ho vtut orv^v obakuv^ {2} fyeotfoflbfktako yomo akspoc/b. skrafto f'ffffuojrwu ottkoajepoaltta mutna

32 nd'jboljl folo-aparala mall Ucvrscvanje foto-aparata Cak lolo-aparat nabolj objekljv ne jamfe cfa e sllke blj OohQ ako se za vrjeme snmanja lotd'sparal ne drf mrno. Slrese l se folo-aparal, cjobl cemo nedovol;no oslre. nejasne Cak potpuro razlvene alke. Koljko te rzaj foeo-apdr-dta skvanll smku, lo takoder ovrs d povedanju avako pomanjkanje oslrne naroclo se s! ce ns poveânju. Podefavane zapora te za- Nsna daljna objeklva tahode uljef j na lo lo Je vrjeme ekspozlcje krace. lo je manje vazno da l se foco-aparal sresao: a to je vefa ansna daljna objeklvd. lo ce se svak rrzaj foto-aparala jasnjje odrazl na slc. ânsnu darjnf cemo poblze objasnu na stranama Sfl-39: za aadaspomenmo samo da se pokrelj predmeta lo jasnjeslfu^to jefan^na daljna veâ Ts vrrjeme ehsposce od 1/250 sekunde rukon se moze mrno drzal objektv zarsne darjna do 300 mm Us kracu zan&nu daljnu objeklva, ekspo- 2crja moze rajal 1/125 F 1/eO sekunde: no mnogm je judma fesko mrno drzat obfeklv ânsne daljne 50 mm, ako eksponrau T/60 sekunde Drzlmo l folo-aparal u ruc, moral! bsmo po' duprjjet tjelo r pazljvo prlsnul okl* da. NekadaSnj fotograt L FE-a George Slk, pot.3zv'\g ovdje kako u razhsjfm sluacjama dr folo-aparal (suprotna slrana). Da se zbjegne Suflk rzaj folo-aparala, naj^gjrnje je upolreblj statv zjânf okrdac (desoo). StaUv za folo-aparal mora bl dovoljno Cvrst Ako vejk, lezak folo-aparal namjestjmo na lagan, lanak slalv, moze se desm da aparal zavr^ na Ju Ponekad slalvl mogu bll veoma korsn, on maju lako krake noge da h mo emo poslavl na slol J krov aulomobla ^. ( SlaHv Sfalv na/stgrnje SpreSava dase apata' S yteme lagd BPBfBSapoaeava se oufbranb" glavo aat^ rva lya^-'n»» stv'vma srmo nost mcta t'nv ' ^Ko oofx't'ag'avas'ss'va'lo'o-aps'bt ve ("ems OoB m fj^"js'j/e zfabê pefspet've :An QHda lâ"' ok'as mnoguubpokbtanjssoo'b Oa wfoto-bobfat p'l tomb n'/nalcbsfess 'CBfy ok'tla nrota odgovafau fqlo-ao^'s!'' la fftm oasme 'at^ ^*wl*ejr wo j k /ysytjaj ltjen/srayn Drmnf»/etnookos reflefanoff loto-aparata Donff dvookog rasatanog ttrra-aparatb Drtanf9 toto-apmrata s lateotrfakhvom Ob/effu taku/fg apara'a S'lk hvataodoaa l/evom nkom. Cn>e pottp'b lo'o-bpa'a'. a p's' nbto lo/ne osan s'ooooywpomssvffrr,* tasoka < ypsjf"m". Dssâ tkaponafa0a9toso-90»'*t no atgae. a dobn katpral pr'fs'^ fhoac Rs/n^y je ^valo omotan oko nke S'o dooatno /Svrdufe apbfat nott fotograf raaê arfe oo-apaa u dgsmr; rtjo. U tom B'udS/v St^ Slee ttesn rak v/sto u t'jtto da Pr JzOffffluo polrea loro-aparara fja vpdan> mutôm s's^f cvookoa etek"os 'Co- -ps's^ 'Ologtat 77oe poueavat' uoalje'ôs' a aa Oft} ne p^ljul aasvm 112 rrato Za /tue veme e^tpoz'cle S'lk podtpfb loto-aparaf Avstom tavfom padlogom t<evo). Da b\ aymaa preko glava gomlb lu/l', qlave Sfk a<t abtnut tolo-apatal rnad DvOok reflekel/ to'l-apa'al ob/cno eb dt/ obema Tukama, dok a" taklov vsto ategnut uz 'leô- Pomat<a<6' n/utno stakfo z navede blzme po- "xoc poktbtt\(g poyeasa, folograt moe lakse vdred"! zbz slke podasl' alr'n Da b- taleooekuvam napavo s-mk popre'o^ to'maa. StK se laklo'" psdjâ *a frj*fo Ko«m AKc tatofta"s st};«' djeat'). BtaK''3ros''Ste 4jr s'ua' M se rere-aps'pr r ofêk'v u ren sjmtwna 1^ 0' cmaln/'t UzdngofafSneofftSve dga vemena ekspozcfe Stfk narotopaz da "Bo pnt/srre okda kako se tolo-apara' ne b/ srssao Aka tpot:9bl;aa loâk tetsobraktrv Bne da^nb 3O0 mm. S'tk kottx âkcsoge pofsts -Ako kle^tmnajednoj'oz-, kafesrlk. -mogumno dtat obek\'v L/jaut laka' po^tva na 'jevom koffe- "/ 'evam mkom p'ldavam tolffapatal, lepal- ^

33 ' zvrsena Foto-aparat koj su usl u povjest Prv ponr ly ff<>rffj pfomatm mutro aklo svog loto-apsrala. BOtOSlavnB kal/b sfetcn koja bb sfol/b^trnb. ava yd CSffaf^ ODSCrB. boub "9310 tfbnla Gmpna lolog'sf's OfSUO, Sn'n\tj OB foto-hpatom asnm ByerlyBvtf, SSOrlaya delalta v/g/ns D"'Otf Xojj su kbrakenalr}ufdagerolpt/b.vsfnbr*s1'/elb. kajb SB 1/fs JaVH/nt''. rnulnt B oo"ss, OStSle osobb Buotfo OC'fB. no 6tn, aalaleo^v Od nl/} tolos'al'a/lfe m najnanlb e 'SOvV NtPOZNATlfOrOGRflF PottBt goa Kan SevÂl t nn'tel;- 0^3 1^'D Oagerorpje, koje su gpdne swjelu predsfavle (ologmlju, t>le su jafujujuce otre slke Nnh lonova, lako su bfe srlmljene pnmtvnfm folo-apararom Daguerre je &arno preuretjo jednosfavnu cameru obscum, kakvu su do lada korsemr sdkarr za skce svojfh plalna, (aho da je y nju mogao smjestt plor^lj osjekjvj na svjeljost. Dok su se jud jo dvk Daguerreovu pronalasky kao tudu, vec su se pokazal njegovl nedoslacf Ta kombjnac a pnmtjvnh leca ( slabo osjelljvog malenfala za srmanr? zahljevala je na jakom suncanom svjetlu 20 mnula ekspornran;a. Skeplc su lad a smalraf da totogjajja nkada nece premasjj la podeln 3lad - No vec poslj e godnu dana mofal su se uvjonlj u suprolno PoSfo \e pronalen osjelljvj maler' ral za smmanje opljcka po- Dol]S3n;a (sup'olna slrana). vrfeme ekspozc e moglo se skrall na manje oc dvje mrule. Ubrzo je sve vse judf dazjo u novootvorene dagerotrpjjske ateljere, gdje su potnou raznrh oslonaca Z3. glavu mke naslojal mrno pozral prod t lolo-aparalom VOco/fob' tola -apa'ot /ga'b). ponosno OD'lBen tmamfn fvgova koostnklora. amatkog optcbb AraranOeroS Wolco'ta. bbk?oynbn\bbbpoz'- C'lBnamoÔBknnauzsUfeaMEvaSlaaS Sf/tfflo sa sakupmlo pomodu ralkoff ko/kavnog ^rca' koje ye da\^lo SKjBfl// stku wflo blo ko/b tadan^ fefl SvBlolat'aztktoo-Bpaatkfarupxfa}. PSOtlO na sano lqtabm zcalo (^) KOfS /* bancenslfalo Stake ' tafwf'alo rf na masan^ D'OC (cf SloB oomau opttgs (OJ Ola 6vt56Bna u oky' Forogrslf gledao kfo vr^lasca (ef po'flcao podnob oty'b {1} srth dok gl-ka na mblrano pso' cf n'te bla OOvcllo ossa. Zat'mjB mjbalo mast'sntplosg sfsf'o foloff'bfsku pgu. WO'COtlOv rbtloksn tolo-apaglpstb'h'sn f pott S40 OvdegavklmOSD'elnest'S/t. kar/7' Olvar M B SfjeftoSH. kvadtatn'qkvrtso'oe' Oago ZBOtttj^no Btfakana ztcatg Ovajpoffe Hgnya FUm tptun e za stdusna lorog^'le kakvb BOavsolOkavfolQ-apafaf fan/y Ftrr. pozvoaa dalakozofa, pomagaoj WolcOl' r tzrad vecag aparalaslnekons'rukc^tblosu WotcOfovfo- O-apata'da*al'pOS'Bl>flt\as'ke, UP'fl Sej rft (H>tsfnj modulsasna'osnoa"" 'eâms.

34 ufanjgk, Foto-apgrgU kojl su \J ' tt povest Naslavatt Jac objektv hvataju pokret Manja kutja, svjetlja slka vel-kom came/om obscwom. es/o tb 0- Ool/o upotwdlt\^sl\ke sk"' kfua D' fftspon.raa pw 531 na Mtkam ^\j'<c&no"' s*e'u ^Bpaserhu lo sknboaa O- MA foto-sparal\ 5 le^bâ ttratke WS'^«dsl)"70 tnoyl ktal"! tto'tbna v'fb'"ffeksfloj'crf tj s/c/b C^BrB -T/So'ykB- uvtl'o je ft'\ko3koo9kb 'ee n,e5 evehos Honcfyr^fa'e na n'bla p^vrs'/ mbst" da» kaa da UsJl 'ta'pb'j oo toutrmo vt'kom poofueu B«b' kqnvfuksar Pror van VogllanaergorBl pnm^notoutpfo'bdunpbobektw. kole/bzraa'0po'ba0"p»u<'\tuktjo5b'ma)pe\naf Onje j'\boda!ooqa'''fbâuodekr<'"na 'lopb/jmt loml/ BvBflas ' rako pro/fal moflucwj^j' toto^ BpSfBta VofgtlBndeôt Bbn/ar pfon^' BU ctflohuvpame PtsyBlOv"" prorb&ntn<b KanB\n'ra' >' oa^vtt»!uc< 'o:o-bparat Ta sb v:d p'bct^b ntr^mont fno^bo 'Bstavl/ napobd'nad'elavb t lako M Ofatvao u B'9gan\na'«dn/Bnom kov^bou- Jedan od ponra rotogramê, englesk plemd Wllam Henrv ^Q>- Tabor posao je, da b skratc vrjeme ekspozclrs. drugm pulem nego Pel- ^vh- on \e. pupul svog suvremenke Daguerraa. po ea 5 valhom camarqjn dbdcl^rom, na ubrzo je uslanovg da fak ekapozlcla od lednog aaca l2 jaku sunfanu svjelfosl festo ne da;e upotrebljve s ke PosNe mnogh pokusaja konaro se dosjallq da Jj mall Tolo-aparal s lecama krfce farl na daljjne moral prapu- tatl ]aû svjetldsl. Sakupr^sno avjalla koncenlnraro b se na rnaloj povr^m, umeato da pokrva velku plohu: slka na ploc bta O svellja le br joj trebalo fnarno manje vrhmana da se snlm ra slabs cajsrljlvlm rar^grarsklm sojevma, kakve Js morao korlatltf Talbol je mkroskopske f&fa-vrhunske >ece kcsje su se tad a prazvodne - usadro u raee loto-aparate, koje \s njegova zena nazvala -nfcloukama'- T»u BparaT bl ddlsca vho malj, kao to vdrma na gorn[0) FolografrJ 'âk an mam bj-dove od samo 5 cm. Jfdmm Df th foto-aparala TaJbol je zrado svoju prvu tolograffu - 3 prozora swafe seo- Bk& kucs- Vrjeme okspazclje skratro je napotasala. no smka e bfa lake male- 25 mm u kvadralu - da ;u je odbacra, pp^co rrru ae uclnfa kao djelo ^^Mupjtanskog umfetnka- Kako povecavarje Slka jo^ nje bllo poznalc, Talbol e napuseo suoje -mlgolcvkb-' 1 po eo proufavalj fotografske malerljale Kojl &l brr dovoljno osjelljv a vee ato- -ap^rala. kakv su se lada cpdemto korl^tll No njegaje odbatere "msolovkepoatflt de arofnjak goflng kasnje u savrenjem obllku pedna od najpopularnjfh vrslafolo-aparala- JerTalbolovsje zamsao bma spravna brza tehnka anmana posdê sa upravo lt malom aparalu clj objeklv male zarlane daljme, Cak pr sabom svjetru sakuplja dovoljno avjetlosnh zraka, koncenlnrajucl rh na komadl&u rnugrafskog slajsr 67

35 sve Folo-aparah koj su ul u po]/jesf: fâ!a]/ak '*Mamut«U prvm deaellje6rta foto^rafje \zaaa pcvbânjd bd e zamrsena sxupa. Osm loga, sfke êsto nsu uspjevale, bfe su beznadno nejdsne. Da br se doblla VBlka slka. rebalo ja upotrebtl Slo vecy fotd-apsrat- Mnog sl> loto^ralt korsll foro-apsrate a plocama velcn? 27.5 > 35 cft. d kako su se rale sâ ve6e slke, gradj sr se wect lolo -aparall. Jedan od pryf dvovskh loto- -apaj-ala konslrulrao e flsb. godlne C Thurslon Thompson, engleak fotograf, klj ^ se bavo reproduce jom umjetnfkh djsfa. Njegov folo-aparal jb bo dug 3,60 m, a zradlvao jg suka velnaso x 90 cm, Nafvecj foto-aparat svlh vrenêna, nazvan "mamul" (f/svoy zgraden je oko godlne u Sjedlnenm Amerekm Dr^vama, po narudzb tvrke Chrcago and Alron RaHfoad Campany. koja je feljela velku, j avm detaljma ok^rt snmku svcsg najnovjeg lukauznog vfaka, PoSto ja obavo la zadblak, -tamul" e ponovno nestao popuf svojh prelhglonjakh predaâ kao rva vja- Stta vslcne nazgrapnose. S nnghnron srsklbnam ploon no 225 Ktogam -mamt-btald62skhag'ama. s potutualo g^ j9 s/u/!'. esraaenpucftag\j'praf^so9tf>a kap'fanl^hjnanftgovtsntmkafarff'aw 3S-'240 em ootp^t'bc'noohtafahefr'a'e'n popnt. NEPOZNATlFOTOGFUhF. -MfflUl-.eho 1900, foto'tofvldulbflmo tf na Sv^fskft o!bf ufarru 1900 god'v'eaemoms^/b'tfl'- nom muc oavo'tb -Vellû nagrjo' svjbtb:

36 Fafo-apsraf' koj su us u povljes!: Nastavaft Portret - u tucetu jeftnj Treca dmenzja Fologralsk porlrem su ^rla brzo poarall popularnr er su bll Jellnj od Blkar- 5K1J1: no JOS sj uvljeh elajall ulse nego lo e vecna jud maga plattj. Godne as4 poâpj 5u svma cjostn, kad je rancushp lotograf Andfe AOolphe Eugene D&dr ugrado u svoj loro^^parat nekolko obrektva. Na raj ja nacn pomocu jedne ledre plofe, yedfme cm, mogaa srm p do dvanaest slka Njegov (e pj-onalaâk oslao prrcna nap07nal, 5ve dak ^S&Q. godnecar Napoleon, odlazec 5 vojakom u llallru. n e pred Osd^r;evm afeljeom :?aj lavq svoje trupe r dao zradjr svoj portret pd noudj meerjdl To sg ubrzo praculo Dsddn se Ddjednom nasao op&jednul Parzamma kaj alrfejeavojeportrale. Zd nekolko rnjesac strast za m marm slkama - navanm cartes-de-vsste, jer su se feseo korsellq umjasla lskanh posjetnjca - pro lrrla ae pn cjeloj Fran- CSkoj, EngeskO], MjemaCkoj f S;edlrjerm Amerlcklm Drzavama. Da bl zadovoljlh o^ro ne?aslru publku, loeogral Su olvcrl slotlre ^leljera u Evrop Amerck natjafu^ ae u fzradf STo jaflnjlh porlrela. Forografje su, doduê, poaule ]09 manje, kad su lotograf olkrlj mogucros da na jednu jedmu plo- Cu smjaate 12 ^lka. w1 T^ v ^1 :,' yf M"^ '% 1, ^ PronafranTO fj ovu ^leraaâpsk H'ogBl'u z god/b B53 kml s'c'boskop popul orogb 'layo kof sad'^v dv'lthw ff S po'ttâ'a'b, Objemaofa'nknttes''ke 3V 39tJ-nfuj, paovyo/cco'sykdaju 'OClt'ne''afafa O^lE prtkarbf apbfsl S ptomasaneje vra Bakoan nasêste se '"Bdulln tonslro jblrlm/' 'tft stbeos*op Ha avom lolo-apb'al{ ra -l>as9w\et' tvtl' f ODEk-v/n'aajlBS'/tntl/g'r\»Ja'SOtftUMnfe. NBf'SU anaf aal'nt WlO te n W mot.v mogl/smma" Ranh SezdeseTlh godna prdsloga slofjbca Europu Amarku e odufevo nav rotogralsk pronalazak' stereoskopska DEogralfja Bo \e [o par slka koj se moraa pronatratl krazdvljq lecq uredaja za gladanre, slereoskopa. Pr xome sle se obje sfke stapale u pnvdna Erodpmenzonalnu folograflju. Goloô je swaka mucnja gradarska oblelj posjedovala LucQtQ a cc&ru 1 ^lotna lh slereo* s)<opakh anmaka. ObleEj bt ^ sa svojfm znancjma krpljala u dnavnoj aab 1 promatrala svakj novpef sllka-egjpalske pramrde, scane s parskh umca, cuda z Peklnga, przore 2 Svele Zemlre - ave je lo staalo pred okom pfomatraca kao u prlrod, rjo t plaslfno. STe'eoskDpska foldgrafja jb po^vala na vet dugo paznalom lanomeru da ba oka regslhraju dvê malo razlcre seke prrode, ko}e se lek u mozgu stapaju u JBdnu sdnu rrodmenzonalnu sllku Sroga paraleno snmljen par fnlogr&flja. koj svakom oku pruza seku to odgouara njego^/u vdnom kuru. zazva pnvld drblne, ako ga promatramo kroz slereobkop Jedar od prvlh Eolo- -aparaea za takve slke zeado jg ^ngeg^ 3kl DpTlcar John B Dancer patenrlrao ga 135S. Njegou model (Hjsvo) snma lelodobro dvlje s ke. Da bl lo poslgao, ancer ]e g svoj apsral monurao dva objsktva, koj su Jedan od drugoga bll udaljerl olprlke hso par d jj u rudl. 71

37 Pomocn objektv za snmanje panorame Krajold gradsk przon bll su ornl en molvl prvth alograa. Kq svojm slsndsrdn^m rclo-aparalma Dn sle magl snmt tek do motva: maa ja blo oblekllva kqj su obuhvacal vdn kut znad 40. AKcs Je felo snmel panoramu g/âda l pfanms, lotogral je moras napravjll nekollhq slrkd lednu do drugs, le ll naknadno sfj;gprt, da bl doblo flau pror Godne 1G44 kanslmraoefrbdnch von Martens, parsk b&krorezac folograr, loeo-aparaf ko m su se mogle snjmflt panoramskb folografe popul ove donje. Vdr> kul na slc rznoso je do 150. U foto-aparatu se nalazo pomcan objektv, hojl se krelao preko t^lave panorame, lako da je na dape'oljpskaj ploc velj^rre ^2.5 ^ 44 cm nastajsfa kqnljnurang slka. Ka^nfjrh su se godna vrlo slr panoramsk foro-^paratj korjshj 2a snmanje vel kll ^lupa judl, prmjerlce ufenka jsdneskole êkesu Dd lh sfka drelamcno bzarne^ lakoae, na pnmjbr, nekl brzorrdg Salfvdzja na sloj slc mogao pojavt dva puta, ako e bfo Brz od jredaa za okcetane obleklva. Pq^d je bo folograjjfan na jadnom kfagu grupe, olrcao b na drugl, Qdje bl bo o Jednom snlmjên, VBtensof fo/c-apaffft/c'o/lsprvl knt/afo okfblnl noektw J zaahlonu plou. lo /a HAsnt' SBprevraooafÔ'Bnsk' fo\a-bpatat (sastm ljo' vo) WflteflJJ*J fstunbnm tttcs la}/a pakbla'a vfale O hot ;fl ak/eâo ao/bkl't/ fc} u nlegoyom aavtl'uc'n folnom nrafasu: Kasn-,B sa abteksvzaktalbo pokfelrrsm traj'ta b lolo-bpatalu fâ oblattluf senmtrlfa foffbb oruoftrt't protmou d} kolja na DO' W akspomtao teb tsku sku ptajcane U^kt ZakfBla"j«mMVlya snopavsella se ktalao paho p'dta ' MJfflpBno ak^pomao Sllavualtu.BlnoajUo to m- zevtmn' zapormodanog loro-aparara Raruftt;«,naBtno-kBoa 6\fO aagaro'p'e - bsa 5^'ka Bodno Ok'tlula kaouoff'alata FHEDRCh won UARTE^JS Panorama Panza. laac.

38 Fofo-aparatf koj su ust u po/ltes. Nssa\^sk»Detektvsk«foto-aparat za trenutacne snmke c'lst'tgoa leas tlc;bvts6nbtôobbku\'tv SVD (Joh su fold-aparatl bll vellkl neaprelnl za rukovanre, lotografjom kao hoblgem havlla se leh nekollclna enlu^llasla. Osamde&eth godlna pmsloga stoljeca neke su vrtke u Bvop Anencl pofele pmlzvodlh male lolo-aparale, od kojjh su nek bll Cak kamumranl l su SB d9l sakrtl u odje^ rotdgrafa Pod papuldrnm nazluom ^delekfwsklh foto-apar&la" mogh su se nabavt u svm mogucm obllcma, kao gle za kravaru, rufne torblca. kutje a prborom za 15- ^pnje cpela, ll ak kao rsvolvbn. Kon- Stll au h poflcljsk detektvj, no prvalna sobe kojs su zeljele naprlmjetno fotograflr^m. FoTo-apaj-aT u obflku tgvolvera (sasvm desno} bo ja omhjer modeh njme se, naravna, nje mogfo polajno snmar, no zato s bro lednoslavan za rukovan^. Pa pak je popularnasl rrra^roumh -delcklvskh- fdlo-ap^rala bla kralka vêha. U r jb godlne blo prudano oko Folo-aparala u prfluku kakavv- 4jmo na desnoj stck Takvl su madelt oduaevlll publku svo Ot nouoscu neobcnasdu, upo^nsl Msuce jud s radaslma folagrafrana, to konacno pn^ donjell da 5S rod nova vrsa slka ra- nulaanasnjmkakoaosavljajvddj^rn- (gore ll/eucj jno^flo ae V^ftl U m,6km psstku Okreûd sradn/b mgtne. fptoow lo "a /edfo plo eksponlraa taat oktugff s'ko 09 b' ekbpop-'h'b Plata th'gla u Oofl' mtfla/rj a nwadonrrtnfl upolorza pa'}ov\a jntnsntb DvBstmoHBsak'va jj BOof-'na H'avae V't/'f BD>0,orl'"o o0^kl'vkaff\flra'kac}gl a kravabt \oano B pad/'yo tagme. okfbfaam augtvra «Mr/epD"tj«5 sl.bdbdt^ pfodu u paz'cfuaa tyman/b fltt rjf flvo., toot foto-pattb pokrelaoaapr'hskam ntg"!"^" frusu 74

39 10 Foto aparat ko/' su usf u slotst: Nastavak "V cete protsnut dugme, a m cemo ucnt sve ostalo' Prv foto-aparat za trenutacne snmke Ol'l1^fK^^ '3l^f'Â4lJ^g5d^nff sggo pfkau^geafgea Eaalfnana fa Urolskol palua S mc t'}' lola- -aparar ka/galouetnlologatnorakom Ebsman fo s'o/ 'ooak h' 1 1 hasnta matsets tbhlanx'tao aglaslnb poputoynga daso Db's pra'zw/nla rom-apbfalb elel\ su /skorls"" njagov uspah uspa'wdjuc Kodak BvfBsff nut'osehna TakuEe u OglBsu B n/mlel Hay/k-Eya fdol/b Hesnaf fvh da tb -Havk-E^B- ball' as -Holala- Ta ja reklamna refenlca kojom jb 1GSfl godne Gsorge Eastman Janslrao svoju jednoalavnu boks-kameru, 5to je fologre;( U ufnjla populdmon u srohom krugu stanovnseva. Eastman Je sgravno prqjvldo da cs pravlno âmsljon toâp^rat, kojm!:e se lake rukduat. u mljunma \\u pobudu etju da po^r^dujlt "ajke n hdvh osobnjh uapomena z svakcdnevnag Jvcsta, slhe pfedmela, mjeala judl fojl su l> lednocn zanmal". Easnanov ^vorrf model, Kudak br. 1 pnkszan otvo'bfa na st'c ' desna) hw^ e 17 Cm duqa cm lroka kutja & odredenom ekapojcjom od 1/25 sekunde - dovoljnom da snn objekle kof lokom snmanja rusu pofpuno mrowal Nepomtno podessn objaklv oslguravao te osre snrnke svh objekala na udaljenost od 3,50 m l v^c Sko nsu ble pravokutrb nsgo okru^le. le se lav alvor obreklva kotslo â alk j Na ve(â predncssl tog models za Sroku publku aaseojafa se u jednoseavnom rukovanu. Ploê vse msu bfe polrebne jerje Kodak bfoprvloeo-aparat kon- ^[ruran za amolan llm [roll-fjlm). koj JB davao 10Q snmaka Amaler rlje rebao brnulp m o razvjanju flma m h^âd^ koplja Foto-aparal g hlmom slajao je, uklju^lu^b koznal lorbu remen New Kodk C>,n Tek dvadsgetb godra naêga 3tolje a poja>ro se fora-aparal koj le rspunavao ono 4to su ble obecale Talbolovs mlsolowke- - spreran nenapadan aparat kor je uz lose svetlosne uvjele davao lobe ske. Prv (oto-aparat za dolsa tranulscnasnmke-kojlja Larca nema duô sljadla - bo a Ermano:! desno} korstruran u Dresdanu. a reklarnjral su ga rederfcam "Sto vds, moses folog rat ral''. U znalafkm rukama popue onh Erchra Salomona (lfsvo) Eo sa obeânje dolsea JspunNo. Odjeven prema prolokolu. Salomon se teslo znao naupadl vo umjesal medudpbmate da b na njbovm sjedncama ammo rad evropskrh drfavnka. Francusk poltjfar Brand odao mu \e prrznane prlmljellv da sr -za koneerenc u po- rabna En slvarr nekplko mnmara za vanjsku poltku, sto\ Salomon-. Ennana /b b<o prv/ fo'a'bpars' kofs rbp/njavao fvb uveb la tlob<anse n'b"' r^xutmtnf) sr'maka SlBKlsnB>So 6tQfmatB<.5n remmortttujse O?Bl'r*a/JQ ulmffall.fômbhn format nloue l^fe Off/guSavaoje upo'reo yrlojsltog OO/Bk'n/B Tune,e Of; tlotlatne 'BSvutD f^cft Satomo^ '"OOfO ^'m' 9""'"B popuf O'B kaja da' umbntna ffmotâ-lrbncsk abbtafal na vu, t Luganu 7a fame.?5 doara U cjenu au bll uracunark Eroskav za razvjanjs prvo^ tllma. PoBlje prvh 100 srnmaka neoevoren se foto-aparat slao u EvMku Easrman's Podoster u Now Vorku, gdjo û SB razvfal negauv ^ ^radvale kopfe Da b ponovno doblo svof apqtal spreman Za upotrebu, s nowm fnmom, kupac je pja ao daljrjh lo doara unapnjed, u to e blo uraunano ra7vjar G rovog ma. ps^l (rmfn'run,:; ' \.'f" ERJCH SALOMON- Sutanult Otplotnala u Ltgr^ 193fl T7

40 skup Objekttv 80 Cemu sluze objektv 80 Problem regulaclje svjetla 82 Prvo rje enje: Malen olvor kao upravljac Bvjetlosl 84 Drugo rjesenje: Leca kao upravljac svetlosl 86 Poztvne negalvne lets 38 Zarsna dalna 90 Tpov objektva 90 Grada modernof} objektva 93 Normalnf objekttv 95 TeleobjekHv 97 Srokokutn objektv 98 Posebn objeklv Rjesavanje fotografskh problema pomocu objektva Dubnska ostrna Utjecaj zaslona r zarsne daljne na dubnsku ostrnu Uljecaj udaljenostr na dubnsku otrnu Dva na na podeavanja dubnske o tr<e Pespeklva Udaljenost skrvljenje Objektv [e najvaznj do svakog folo-aparata, te ako zelmo dobt dobre snmke, moramo tabrat odgovarajuc objektv. Kvalleta objektva se ocluje u oslrn slke u njegovoj sposobnosl da pree:no leproducra tajtme detalje. OSlru sljku daje objektv koj se sastojr od ve6eg broja leca zradenh od razlfth vrsta staka brusenh prema odredenm optckm jakonma Te su lece melank poveane ureda, objektv, koj se ako preczno pokrece da b se podesla udajenost. No dobar objektv ne mora nuzno bt naprkladnj. Posloe razljfte urste objektva: noman, dugojarsn katkoarsn, a namjenjen su odredenm svrhama. Worman objektv daje snmke kojesobzrom na vecnu perspektvu judskom oku zgledaju normare. Kratkozatfn l Srokokutn objektv obuhvaca vec vdn kutte smanjuje slku objekla, Dugo2ar n l teleobjektv povecava udaljene predmete. Kakav cete objektv zabral, ovs o tome Sto zelte snmat. Donosmo nekofko uputa Z3 zbor objektva: 1. Ako kupujete toto-aparat s zmjenljvm objektvom, u2rnte za pocetak normalan objektv. 2. Ako znate sto trebate, kupujte same jedan objektv odjeonom Za 35 mm foto-aparat, na prmjer, u obzr dolaze' normalan objektv arsne daljne 50 mm, 28 mm Srokokutnp objektv za krajolke snmke z blzne, te 105 mm teeobjektv za portrete za >prblzavane" udaljenh motve 3. Da bste sptal objektv, poslavte foto-aparat na sto zo trte objektv na novnsku strancu naljepjenu na tamnu pozadmu lednolcno osvjetljenu. Zatm snmte dvje slke, lednu s najmanjm a drugu sa srednjm otvorom objektva. Nagolovm fotografjama moraju sve horzontane vertkalne lnje bt ravne, na rubovma u ugovma ne smju se pojavt skrvljenja, nejasna mjesta l druge opcke nepravlnost. Qvr objektv maju jednak zadatak: on sakupljaju zrake svjetosl koje dolaze s motva projcraju b na llm u folo-aparatu. Ovaj cemo fenomen poblze objasnt u sljedecem poglavju.

41 sa na povezuju Cemu sluze objektv Problem regulacje svjeta PopEff jljcjshop vda (orografranjeovlsj o avjbtrosl Predner - zaa stjenje bregcsv na sld Ujsvo - relfemraju Svjetlosl [a se nacn ocrlavaju na mrenc raseg oka ll ra hjmu osjelljrvom na svjerlost u nasem lolo-aparau Da bsmc3 razumjen ra oplck lenomen, maramo se ukraeko pazabavc prrodom svfsuoslf SvjeTlDSt koja pada na nek pfedme dcbja se od svh njegowh vjdjlvh (ocaka u goldvo sv'\tn smjerovma. 51oga nje dovoljno jbdnoslawno poslavlj flm osjelljv nasvjetlqstpred nekogcavjeka zalm ocekfvall cfa ce se na flrnu poavl njegava sjka. Zrake svjemosl slo b 5e ocfbfjale od loga ovjeha pale b na Wm u potpunom neredu, le ne bsmo dohll alrhu wee b Sava povrsra Mma blfa nejflsno eksponrana, JednosravnostF rad. na tjesnom smo crtau prkazaj malen do^raka svjellosr koje se refjekfrafu sa dv^e lofke natag objeka - s Jule sa jedne lofke na rubu hapula, Slucaan raapored tr3- ka na powrsn flma jasno pokazuje da ne bsmo dodll upolrebljvu ^Jku, Ztake svjellosr s lufe pogatjaju ctavu povrsnu rma, ne skupljaju se dakfe na jednom mjaslu hao ajj^a Jule, Mo sa ddgeda zj-akama s kaputa, usju, se^ra j Cako dafje Da b&mo dobl alku, spred Mma Tj-gba poflavl uretfaj kof ce upravff avjelfost - neslo sfo Ce skuptr svjellosne rake tako rh povesat da na njm dospju kao oftra alka, Ka ko frme se skupljaju ;rake svjaljosrl, objasnjc cemo na slfjedetfm sfranlcama nopksrane «tf fbflsms- dvjt ljatm - ub 'uba kspufa - KftCu SB u svm swjf en^vma, b Bpfod Cavjeka. ZnHtos lulo pftst'lu ng flm pa 'tavo njegovojpovft'n; -Slo tala zrahfs*apu«. Slogt na fsvnnt f,tma ne ft^ttab nt sl'kb luh KtO "1 9'Ha Hap/lB. [fftfof-jtomfttpbspo^jrat ANSELflQflMS Mcunt lv\lltbmsa, Cat'/ornta T9«K1

42 Cemu se objekl'v: fâstavak Prvo rjesenje: Malen otvor kao upravljac svjetlost Ukupna Jcorcna s^^jetloanh zraka, koj? refeklra nek predmet, ne daje na ravno\ povrsn nkakvu slku: lek o lro omeden zbor jh zraka jasno ce na sld ocrldjj pretfmel- Na donjem crezu, zmedu covjeka povr^ne Tlna, nalaz se zd s rupcom u sredn Sada zd zadrava gotovo sve zrake \z svahe tocke predmela. No mal? n do zraka prolaz\ kroz rupcu, le posfo se odbja dreklno od predmela na llm, moze ovdje prozvesl slku- Do zraka koje, na prmjer, s t\j\e covjeka prolaze kroz rupcu, pada ra odredenu todku bfzu donjeg ruba frlma. Jedno lo meslo na povrsm flma regslrlra alhu lu<e Slcno se dogada sa zrakama koje polaze od kapula, cpela, u^jjj ea ovjeka - one sljfu do drugf. odgovarauch lotaka na povr- Sn fllma. Zaf^dno daju polpunu sjku, koja doduse sloj naglavce, a sfrang? su bocno skrenule. Sve to jo na 6ovjeku gore, nafmujedolje, sve 510 ledolj^h na flmu \e gore. A svs- lo je u prrod desno. na flmu je jevo obrnulo Da mala rupca noeprozveslslku, Dlo je pozrato uec lsudjecfma, a camera obscura, proslorja s njpcom ns zdu kao jednm rzvorom gvjelfa, odauna se korslla. Na zrdu nasuprol rupcj poravljvala se sljka przora koj se zbvao napolju. Camera obscjra blta je prvotno prmluan lolo-affaral uelfne sobe. Kad je lakva kamera amanjena na veljcou kuljje za cjpele, a promjer ruprce na pofa mlmelra. le kad je ra suprolnf zld umjeslo mate nepropjsnog karlona Ansel fo^f^s. tpfog'bf kojepoznas po svon *'Bo'< \''\a. za'eno}b ob^klv obnog to'o- -apabta 'ankom mbtalnom p'oof kojofe <lbvto rupu s promb'om odpou m'/msfa. Ph^/s rbbalaekspontrafte'laffesekntla Ur6vtcn«pftkazueakoakmn toto-/mfalu S 'vfkh'" nasta Uke MalskQ!'6'fASvs"otf>''\C's^sp''st<laasvsKtlokeofsKla''Qml otvor t^naf'fn OOSpt^ V tsko tgnkm soopovma tsaje nastala Sllka goto^potptfo osla Kao rezatlaf dobvamo Za dng Bt'mku 'Stag mo'n-a Adams jb povkso pfomyofor»jra na 3 mrf^msl'a Slomve ofno^fg'o davnbmbekspotc'stsk'atâ f/ssefc/^w no dod'o 'e M^rtaJflO "msj'w s-ku. Kgo Sro pewu- ;e a9sr CSst. v^cbftpbo'op'lbfoo-apbtal *e Kc'/u j^jostanans3b svake loks obflkta. T'!nopov'rfakBSe3/feptenegolodosp\- ju ns! "". fe evflmo ptslo kao vat'k' kt/gov SJS'/Ot svpje uetne kngov sa medusobno pres/- lena,!/ 2bog oga se gub otfna fotograle prcurscen komad flma, dobvena je prhvaujrva slka. Folograhja na suprotnoj slranc snmljena je lakvm folo- -aparalom Njegov scuan orvorje vrfo nepodesan jer propusa vrlo majo svjeta, le je pocrebno dugo vrljeme ekspo^' cje da bsmo na flmu dobm smku. No ako povfjâmo otvor, slka ce bh nejaana - kako pokazuje ljeua lofogralja Za lo je lome lako, objasnjavau ova dva crteza. Pogedamo sku na suprotnom crlezu. jslanovf cemo <3 se sastoj od mnotva mallh povrlna koje su obljezene scusnm kruzcma. Rupfca, ako vrlo malena, propusla velku kollfnu svjellosnlh zraka. One upadaju pod razllflm kutovma, agano skrecuc prllkom proaska kroz njpcu; lamo gd e padnu na flm, eksponraju maenu kruznu povrsnu. Povecamo rupcu U zdu (don crt&) na llm ce pasl Ctav snop svetosnh zraka s lule lamo eksponral vece kruzce, Slo su kruzc vec, 10 ce se vê presjecat sa susjednm kruzcma^ slka se sve vse rasplrjava. Tg scune kruzce. od kojh se SaslojE sve s ke, nazvamo raspnm kru^ma. Oflto je da raspn krutd moraju bt to manfl, da bsmo dobl oslru slku. Uz lako prmlvan folo-aparal lo je moguce (edno ako zradmo lako malen olvor za svjellos da moramo racunal 5 dugom ekspozcjom Da bsmo mogl snmaf pomocu vece kolcne svjetlosl uz kracu ekspozclju. prmjent cemo drugu melodu za jpravlfane sv ellostn Pr.lome moramo u pore bll lecu. DOOfe meku no pntvalljvo asnu fologral/u

43 balju skrenut no, vratlle Cemu ssue objektv: Nsstavak Drugo rjesenje: Leca kao upravljac svjetlost Pnje teljr stoleca veneclransk plemc Danel Barbaro zvrsld je zanlmljv pokusr Povecao JQ [^r za svjetlo na svojoj camer obacur, vslkoj papul aqhs. g njega umetnuo ^brnu \et\ a naodara jednog alarog dalekovdnog covjeha. Sav radostan uslanovlo je da su slke to h je leca projrcrala na zd mnogo svjethle od omh jgdnosavnog olvora. 9 JB pun odus^vljenja psao kaka ngze vdjelj ''boje, sjene, pokrele, oblake, mre^hanje vode, ptce u \ex\s \ sve drlrgo". Sarbaro e za cameru obscuru svofsga doba okno novu meladu pfetvararkja svjerldsnl zraha-u lke. S pojavom fotoprafje njegouo se otkrce poka?alo jo znafajnlm. Jer tolo-aparat slecamdaenesamoostnjesllkeocl onog s obftrrm otvorom nego propuja sv elld dovoljne aclne da ^lka budu eksponrarle u djelû sekjndcr Ra^lku rnozemo wd el usporedjmo l desnu fotog^fju 5 onom na srar 6? Tek je pomocu opnckog sâlbma leca poslalo moguce da sa rufnm fala-apbracdt doblje osltdslka predmela u pohretuloto-aparatom s jednoslavnlm otuorom 10 b blo polpuno nemoguce. Sv se mcsdem objeklv za foto-aparals lamelje na konueksna) ll sabrnn] lec. dakle ondm lalom Tpu kojl \a kor- ^ro Barbaro Ta leca re u sredn debja rtepo na rjbu. Mrogobron& zrake syjetlosll, korezfazelzednelocke.ona mo e lake upravl da ss zrake pnblf u- ju skup[ a u u jectnoj tock, kao &to vdrd na dasnom crtez. Tu lofku nazlvamo zarlslem, ona &e nalaz ra verlfk^lnoj pavr^n zarsne ra^nne. Ako je u fofo-aparalu zar&na ravmna dsntcna s povr nom napetog Mma, na njernu se cjcrlavaju mnoge scusne sll lce prozvedene beskonacnlm brojem skupljerh zâka ûjellosl. KakD lede regulraju usmjeruju gvjelldsp One korsre jadno svojstvo same svjetlost. Ako zrake svjetlosu AHamsova shua lagl/b )b tsa laka doo's - Jr los bolts - kbo tologat'a \a sttan' B2 S^'ff)'9Pa pf:modutoto'apb'bfasntpcoff) flaflf fl avwnjjuj BlSpantana jmtoslaaaoksfk'fsbsekat;. o»a!plbarlan'b\o-adt>vo'/n UHfOSSûrWBr je Bda mnasq "*«efl fup'ce t pfoo'^ ' mnoflo vrfes»/epa. L\Q\ncftetpf:Kavfy.ata'acas3up/a ftatt^ rraka Kof reffeûra fma toka objek- P t0<'}/}9ta'snofavnl}\p<ovnosje0lfufsu preface \. )ednop provdnog medja. npr zraha, u drug, takoder provldan medj, npr. stakjo, one skrecu sa &vog pfvoblnog smerg. To e lenomen lom- jenja zraka- Jacna skrourja jt (orra sv euost oval ablku, debl lnl f guseoc' drugag medja, te smjeru padanja zraka ns la) medj. hfeke magucnosu prkazane au ra gom 0 folograflrl Da bl do ona zraka uopce moglo svellost mora padat na no^ medj dof, pud Qdredenm kurom Pads l oko- mjeo, zrake prolaze kroz med hez lomlenâ, kao u prvom pjaslfnom tjelu na gomjoj Blc- sk'enemo l Hjbd lako da zrake sl u pod odredemm kulom, neke ce se zrake r^tleklrac, dok ce druge uc nanzg Pa^lo su napustfle nqjv med] ae u frak. fraho skrenule 5 ljela ravnrh povr na nastsv- jaju put u starom smjeru. A(o nade na l elo zaobljene povr^ne, svjehosl se lorn druk e, Umaato pa rale zrake skrscu pod raznm Enapnjed odradenrn kuenvlma Hb. konkavnm povrlnama one so ra^prsu- u a na kdnvekanm se skupljaju hao u lednostavnm sabrnm leca ma. U tan- Stu, gdê Be zrake ukrsavaju, naslaâ slka objeklb- OvB fplogfal/fa preooue /omlenle rraka svlellosl' T' anopa 'a^jt/'tt/f bofz prolbk krot elft ptortna ptaasfsna lfba Dolarecl 3l'ewa on' okomso tpadafu u pn-o "bo opce se ne Jame SUfedadB "fbto /b 'ako Bgnuto da se neke Pake tptlakl'fm ls ololastj Od pcf'sfo P'poslele /ske s«'jmop'«'r\bnt/b, Vstt'/Ofs'â^«P''vs'dalSs M pnnhnof sm,9rtt townvn flowsmp r-ffcsff J^*- V rasfl-ju/s 7ra*B tarntm fmj&rovjma No posff9dn/s nbo - kot^ksa tet^n popv' ott tro se kofalb 'alo-bpefauma - ponorno / sakupl/a ' ralo od"7fda sbzrake krs'a/t ujedno fak 'a

44 regafvre. uvljek Cemu slua objektv: Nastavsk Poztvne negatvne lece Prema ursl sjrka koje prolzvode, lece dj^lno na pozetvng Oba 3B lpa horsre u folografjl. Sablma l Konvek^rra fees u sredn je debrja r\eqo n& mbu, a nazva se "P02llvnom<< jer lake upravla zrake avjella da u ârlsroj rawnrr nastae Blvarna alka. RasFresna leca je rarulû dabja nego u 5redn Nazvajnoje konkavnom l "negalvnom- jar raspdzj-s- Ke evjetla pa atoga ne prozvod svarrtu sjtku. lako ne moze projclrat smke na reku povrslnu, negaton a leca je pak karana Ona daje slke jasne za oko JBkD ne za flm. Tko se sju obcnm poveâjam - ko e se saslor od sabme lece-znada lecu reba drzal na odredenoj udaljenosm od pfedmefa, da se slka ne bt raaprnula Oslrlnu 5Nke slo e da e povejâlo podeavano prmrfur^l ^Faklo blje predmelu H ga dmuc swe dok se r>e pojavr - fasno ocrlana sfka. Ra- Btresnu ledu nje polrebno podesavam; ClJBâ 5s ^rka mpte odma^l jasno raspoznal. Ona e doduse manja/suprafn^ crfefj. all usprawna, alrane msu lakrenule, a oslrna je optmalna bez obzra na udaljenost predmefa. Upravts lakvj slku udmo u frazfu ladnpseavnpg foo-aparaa s razlom U fota-aparatma se. dakê, pdzlvne lece korste a snmane, a negalvne za tra- 21 lo. Dovolgno je polled ad kruz ralo lakvog tpa foto-aparala cemo vdfef oslru slku molwa pred nama, na koj sada reba osro podesl pozlvnu tecu bjekelva, da bsmt dpbl dabru alografjju. OHa taho vpfavl)o V/etlosne r'ake la g'ttlsutf k^ru raslfos"" 'ecu ^td slmu koa nffvos ffff^/h < ^halfor rasl/vsh stf. rj"#*ff jfe'losl' Ôje u olto pt'l'lt "r^fjyt tuo tka ups/ta pfema fan. kao He arfaû ptjn' prtuc- Cfsa l\/a aho ne opba Skft'a"e fsu, vk "* y<l' kao Ob u praro '/n/' Oa'a^fsp'Ul'Trfta Zeol'Of'tBUlErrahepfsvBlllt dapolaos 'o^ke ko/s 'bj Dt/O le - neô O'^'^'aC. a SakaV p^hnyetptambttan h'ot laatftsnu /du zgeta rjjog 'oga majl ' Q'2' ne^q trj v svaftoat lesl 0\fB tasogfafla potnazu/u azll <la tglo'anbebf/\'- sffamc- naar» ab.fnm tbca Ona Ojolnje kao p<9caoo» v.a<mo rnamo ''<^Bea" a'o kosfna a* "c PooJtS\âkgsa0.maeBont(aCBSlkvkl/ue- -\a na ma'anu plaû a''ompau Naaupvt loê. ly/ tlûgoj totogfalj\ kror raatfesnu Bû v^mo ma'\)e'u asku klauna hto nuroc da fa- Sffavâ 'eca ne sao'te mcc raspfsu/e rake at/ettosl<, namaf'ano plod 'naslaeek slabs wfpna nkakvasl-ka. a?

45 no) Cemu sluls objektv: Nestavak Zarsna daljna lôlograt mo^q rûlrat relatvru vel- 6lru molva mjenjaju^ udajjenosl snman a ll objeklv. Najvamje svojslvo za razjkovanje abjeklva je njhova 2dr^na dajjna - udaljanos zme7u zan- Sfa 5redSla (ete, kad jeobekllvpooafer oa beakonafno'^ {lako velka udal ero f da zrake svellosl pad^ju na objeklv gofovo paddle Objeklfve obj^no oznacavamo pomd^j luarne fan^ne daljne (50 mm objekllv, 300 mm objektv) l pomofo relatlvne (obj^ktlv malen&, normalna. H velke ârsf>e daljne}r ZarSna dal ra uljece ra ^^ltnu sl- Ke koju cbjekrv projcra na vdnj kut (kolk rê do molva sadrfavalj sllka). KakD fahna daljma odreduje vel^mu alke na negalvu, prolzlaz \z desnog tlrlea. Obeklv 3 manjom arsnom da- f->- y mj / 1.1 *- W' Wt. mv- -..J' 1. S L _ 5Wlnm,. l lnom snaro lom svjeflo. Zrakg &vjella ekupljaju se u zanslu na maloj udalje- [losl zd Qê; naslaje malena slka molua (gore). Slo je zarsna daljna veâ, avjello se slablje lom, fansle e2l dalje '}7& lece dobvamo vetu skj (do'jff)- Velfna slke se povecava zansnom dal norn- Ako objeklv tarne daljne 25 mm dajq T2 mm velhu sllk fovjeka, 50 mm objektv daja slku vel^ne 24 mm. Budu^ da objekllv 5 velkom fan&- nom daljnom daje ve6u sllku noltva, on moe obuhvatle lek do prrzora oko molva. To moêmo proverl lako da palcen kazprslon zalvormo krug drzmo h lk pred okom, na faj nacn vdmo vel do pr ora. No ako krug udaljmo od oka, on ce obuhvattl manj do przora jer smo tt3 laj na n smanrn vdn kut Tako je vdn krug Slo ga obuhvafa objektv loto-aparala lo man J lo je veca negova zarlsna daljna suprona sfstes) h -.m.t a ^\± ^'W a vacbjr nstj oa oe/sjur^n pfkts^'ly ra SS mm tofonotaf's'>9a^'l"0"b&b>a'2tb2stkb State vdt' HufÔfl. S'<tta obftktab veda No medusoltn oonoa vo'/na ob/eka'a osfa/e fop'o^vê^ 89

46 alke maa'a spluju ' Tpov objektva Grada modernog objektva PrBsljefemo M moderan lold-apbratn hao na sld desno. pred namaaepoau- juje ZB udu;uce Jtomplehsra strukljra d sakpa Kvaerm objekv loto-aparala sa^roje se d^nas od sslema raznovrsnh Jeca koje su 'aho proracundre da omogucuju osre snmk? u;; najrazlcl e sv elloane uvjate, stdsejednosfawnom sabmom lecom he mofe poslr^ Bmj leca u modernom objehlvu kre^ê se od dvjs (u jeflnom objemvu sa dvje \ete) pa 5ve do ^0 l vse u s\aen'\n skupm zoom-objehljvma. Objektlv 5 vse leca spra^lja pogreke nadnvoljne ^rrne sto naslajj u pojedmm fetama prnkom loma svjelfa. Prolazec kroz lecu sve se jrake svjelosl ne ponasafu lednako. sta dovod do nekh problems. S jedneslrane, pdedjne boje se raslco loma - pfavo se. prmjarca, lomj jace nego erven C3. Plava crvana zraka svjedos. toe zlaze z jedne lofke zajedno padaju na lecu, naprstaju \e na razhfm mestma: dakle. na pogadaju ftm u stoj dck Tjj pojavu nazjvamo kjomarskom aberacjom Zbog toga rnogu Grno-bljefe, kflo u bo bll cspcenlo neostre. Na snmkama u boj mogu se osm loga pojavlt r drugs smalnje, na pnmler. pjav rubov na deblu drveea r u1o obmbljsno judsko (ce. Sve dok kansfl- mo samn Jadnu lefu, kromalsku abaracju ne mofamo Fzbjec Tasapogreftka spravlja lek kombnac qrn ve leca. 9\ lome se Mor all la no mart da zaobljenost sce * vrsla seakfa od kojega ja zradera ucjacu na lomlenje zraka ProjvDdae cbjekuva najprje locna Utv^duja kromatsku aberacju prva lede le zam proratunava drugu lecu dmgog oblka od dmgog slakla. t\\a kromalska aboracja pan lava pogre&kg prve lade Takvom korndlnac CJm lata objg aa abaracje medusobno ukdaju te sve bdje koje dolae \z ledne to ke poâdaju njm na slom mjaslu. Taj prmcp Jspravljanja oplckb po' gre&aka pomou auprotnlh pogreaka pnmjanjljese:?a drugs abeâcljq. kakve se pajflvjjuu u jednoslavnm lodama. U Bkupm objaklluma vsoke hvahlele medusobno se kombnra clav rw razjfth \eta. PoSo T fc kompjulor prorafunao, lece se praclzno bruse na mlljuntrru mllmetra laserskm?rakama Svaka pojedna leca u lakvon objekuvu prjdonos ^prauoanju abe'aaja slo lb &tvara L aslate fece. dok lsepdob no sama prozvod aberacjl kojj opat hargrau duge lece. Ctav s stem Je apu k savr^no uravnoleên te na frmu osguravh jednohcno olm slku njm obcklub kltrohja loclb tkalb udflkaroll u mblrlnwl Btplfl DllbLnkV AbnD (vledn«âlnn^h Voffetn oh'ektff ko lopokatuje o.a ptesek. OT'Cnn se Jarre;! oa BtOH"0 'BCb ko^b,b tasporetjenbuaubo'fela ra pfeanj polofw sab/rne lef ta^ natbt' S OvoO/Btn elflmanrerfposffonogspawa Ko/ElspraulfaHatOOl tjulje Ol'Sya l^nlrvgt laav OmeSBdedl. Ovff tvlj^ J'rfre pt/kbru/u obekn sprjbja ' la M'MjV fs '^BSCOf ok»>>< ft l^'^la^l' Sv pftfto'" POOBC Spr'etlaalgo'rrjBslkatarnmtM'nAkS Oftfekl"<a{XB'onl.Bf/etkyS'7l/;t'<ât-.9!. Mna tlat-fta SO mul}. p'o'jyoca SC'Vl'ls'. KmnaEl}aroobtBkllua?S3SNS Skala uabtbhtal

47 no Tfpov objektva: Nastavak Normaln objektv _,^, _-..-- ^-^ 5 DH3 M M1 "---r - ^ Kal a'*a dbl/'na obektva (lo^kas'a Snja) pt- Ulno odgaya'b <t\agonbl nagalva ladkanb t"- lal, 'aoa sa 'ad' o obsk'n-t/ narwalna farsne Oaf'- rate a^jattobt' vdnag kttaod otptlkb 50^ C - slt^no kao l//dako oko le h u 'stom kut/ batm HB flm CfB fo'ogral/b tbstdskh Jevs/a u ja'ua'o''"' poktvf kako B Hann CartsB'-BroasO" upotrbdo no'fnafn' OD&kt<v da b dabo sn/mku kofa datuje O"'OJrte. Sve m denrt osobb tazl'o ooa'jbfb od toto-spafat t pk 6 pobvl/u u sptavno vas'&n,, p^fspkvv. Htmap'OSnoBlnt'Bktnlonakao Mnog forogrsf glalra zmjenjuju objekeve r^flfeh âr^nh dafjra, brajua h prema uvjetma snnânja (da ne bl moralj PJjenjaU udaljenost snmartja) ll prema efekuma koje e\g ô^wtl na sllc. No jedan od nafnafamjh folograla nasega doba gotovo mkada ne mj^rja s normafnm objekuvom kojj phbl - objekfv- Henrf CartBr- Bresson, koj je jedncrm prlko" foto-aparat rrazvao "Svofm produênm okorr". obno rad no reproducra pogled judskog oka, NJegove snmke, popul ove ljevo, dosla sugenraju promalracu da slvarn svj e1 vd o<^ma umjernka. Vdn kut anmke odgavara otprlke vdnom kutu oka, relatone verme predmefa su lakoder fakve kakve bj vdjelo judsko oko: rsto vnjed za oslnnu bnzh u<ja- jenh predmera Sva ta obrljeja potjeû od lar\%n& daljjne normalnog objekuva. No ansna daljna koja za ledan (ormal folo-aparata dae norm a far objekfv, znad zs. nek drug lormallrokokuen objekru Slo jo norma -, odreduje ae prema tormalu Mma. Ako fansna daljna odgovara dljagonar sljke na Mmu, oku cesmmka zgledat normalna (crte t/'svo). Tako, prmerce, dljagonala alke 35 mm fpma znos olprrke 43 mm, \e b 3 laj flm normaanboobjeklvfarfno daljrte 43 mm (ako sw objektv fan ne daljne fzmedu 40 mm 35 mm vnedo kao normaln za 35 mm folo-aparat; slandardna oprerna vecre lakuh folo- -aparata sasloj se od 50 mm objektva). Format flma dvookog refleksnog foto- -apsrara - gdje dragonaa slko znos olprlke B5 mm - zahujeva, naprotv. normalar objektv SanSne daljne 90 mm, a za jo^ vetfe tormale mora sa ansna daljrra normalnog obeklva povetaval proporclonalno prema formslu 'lma HENPl CAR TER- BRESSON' J*r4/*«fn, K? 92 >a 'closâl/amasf/nl/sn-mstrkakufntn'lt relaotekt'vojn. Sotoyosv'a9k>*'pzotauoSttar SO mm objaksv. knfl ^ Cs'l'tr-B'BSSOf kons'o u fvq/ JS mm toto-bpo's!, poft«y;* valtko poufut dttunska o&stoa

48 napoleon, Tpovl oolemva: Sastavak Teleobjektv 94 na'rv -BCB anobgonale tbgafa fsdhafb '/flla) Vntf \< lblebbkl\a B llt KBgO OvOn 'fuoakam al"! 'ako ds se na nbgafvurcfvb tft'ocao' ff 'BBoH/aklt' ât/jb M'/'/JO los/nm. KO'sexo- B±aB ' Korsb: ras 1 QcmrtttoKnoTtato- 'Bpatalu \omtoago*lrkftqopklvta'na dalft^somm. Dok leopmja nmm rw alutot:!pfold'tb avtr/ pjljtf*. t tdalenostl od200nvlbbsntmaga35 mm /OtO' -apa^tpomou 'OOOm'neleolte'tva Kra/nfO rualbf vtdf" kut - Okd 2' - SmalfuB -rffflo po'j na -ml-e nokra nt pa'cu pfofaltanos. 'fffna s dul'f9"jkt. ljab-lekrmae'apoy"v3pu'}ha ntgalv. kanovb'lafa''pt<3all''<bmo'bskarna fvmtv ol^bkls; pft rone sapb^pbkt'va Sakagur^/avt Sr na s'ml oantlt nama 1/kahne duhlne. Teleobjektrvl pqveâva u udaljedb predmele poput dalekozora. No njhova se svojblva takoder mogu jpotrebr u umjelnlfhe svfrte. Dvlezvolnje moesno 7bOQ njhovb plahdst u pravjl fologrdfrall a^ma a velke Jdaljanostj. Pr tome je oarolo korlsna neznalna dubnska Ênna leleobjektva Ce^lrj se zmactu folc-aparala 1 3votlnje nalazl lsde ll grmlje. Ako obektu podesmo na fvotlnju. lslovf prel njom nsffeâ 3u rako najasrrj da âo Cudom neslaju. Nemme granfrce ll nek drug materjal maze se na sllcan naffn pretvon U mulnu pozadnu. koja djeluje [ako mfno da 59 predmet r>a njoj jslr^s uvjerlj' vje nega kad bamo ga promalralj proflm ovom zguscvanjen udaljenost mogu se posuc posebn ofektn TakQ Je zrazajnosf suke \\\svq po^rgruta pnje s/ega krajnm povecanjem sunca. koje b normalan negalv prjkazao u ueldnl novca od pel para. Taltva obljezja predodredla su loleobjektlv zs snlmanje portrela. Ve^lna judl jespulana zbunjena zrazaakolm foto-aparat gfeda dreklno u lce. No s releobjektlwom folograjbemotadovoljno povuc da smm model u opu^terom polozafu- Tme ce zbje^ laknvljenja lo naaleju pr objekcvu s malom farsnom daljlnom usjed n ence da se predmetl kojl su najblrzl folo-aparalu - najêsce nos - nepnrodno povecavafu, Za35 mm toto-apajalpreporucujese [eleobjekllv zarl^ne dajjne fl5 l 105 mm; obje eu zarsne daljlne namflld pnhjadre za ^nmanje portrera. DulJ su objeklv nsprkfadn a ruhovanje a tee SB podeaâju. SOQ mm objeklltf mose bn taâk 10 klograma- Folo-aparat s lakvm objekfvom jb, naravno, nemoguce prmkom snmanja mrno drfat Lt ruc. Golemo povacanje objokljva po' lacaja posljedce najnenalnljeg drhlaja. Takav sg aparal mo a korset fedro aa slafvdm.»-

49 Tpov otjektva- N&stavak Srokokutn objektv nega"^ ('scnkgnb l-n^l TQesluajnanoôutnam obbktuu kojt o&f fflta vtsnl kus of 75' r/ SOposto ve tbgo So \^d' nofmsl'j ^j'tlsô ato pravlsno Hb s mouv f^^ ânsa laljob Srakokutnag objekltva Mnost za 35 mm loto-aparaf oka 28 mm, za SvOOk' rslleksm foto-apbtbtona lamtousossnm. Ofra prsdnost SlroKokulnog objektva sastojseu tome da na flm pr&nos vel dfo morva nego normaln objektv. Taho s male utjajrenosl folo^ral mofe obuhvam <^lav predmel srmanja. To je naroclo vano ako se, prmferlce, u uskoj proslonj tolograf ne moe <J0- voljro udaljt da b svoj mov snjmo s normafnlm objeklvom Osm loga, grokokutrt objehtv mo2e gotovo saavm sknvl perspekljvu-slo J9 âpravq krvnja lo log rata, a ne objektva Predmel koj se nalaz vrlo bmzu objektva - ll oka - zgjeda vec od tstog predmeta na vetoj udaljenost. BuduCr da se Srokokuln objektv mo^ zoslru' ra najblê predmere, lako dola^ do skrvljenh odrosa medj vell^nana Daljnju prednos Srokokulnog objektva rn njegova velka dubnska oslrna. Snmamo l, prmjerlce, na zabavl \z vejrke bzne, ne moêmo za svaku snmku jznova podeâval obêklv Pomodu Srokoktnog objektva 3vl te jud na Slc bt Qovoljno oslrj, Cak ako SL razl^ro udafjen od foto-aparata: lako se folograf moe polpuno koncenlrjrat na svofe molver ârapl;tny dsl'as' uaptl'f ms'm ovajpas sa lanovekpokof 'fl<t* V t6lffu vel<klg nju/ofkogpodtzada Ho'n'Qrmf okvp'l s^ SB "b stepbmstugfavnezgrabaadsâtdfo'otogfar'tah u DOadn/'spodonakBpoH «s-s- nala'se m kotf* 9kpB Hal S'BgmB (s "ooafms j O/-ma) Lud' Mo '^&gs rbj'bzl't'h au zb^'^tts -fologflsk at'stsn' t kntgovaoa. ah Ub^QV' a«td* tblauz//aks pfotjvkos. ROrJAl.0 MGSAAOS Pas ' fjofs-'^^^- Sflcfl S Jopru, est ' 1/ ^r of ajeuja kao ufeovtbf/b s-a- Ob &r at'b oo^b tfêrsaafa. ava momaha an grala otjuuucl' Vog" U "jmtom Otlrkovanj: Oa b gub'ca psa SB'Ovala naaaf^mo BBftajue, fasograljb tpotrebo 3S mm toto- Bpa'BtSa BmmtroUDkm'mDbakt'v/tm.a^B' 'lyno lngo vtama Bkapontrama ( l/bosskutlat lagafojtamumopafrs fast/? pakazta b'fv KWaw l-voftn/g kooj fsta nomoe patubc'- 97

50 Tpov obj&ktva: Naatavak Posebn objektv Objektv promjenljvf zanne daljne - nazvart vano-obremv ll zaom-objeklv - oplcka r^ sprava toja sluf u razne avrhe, 3 sjednju g vê fansnlh dafjma ob ektlv3. Njegov au opuck slbmenr medusobno ovsn. rako da ae promjsnom fan^ne daljne ottjektva ml ert aju dmenflfe alrke. Prednoalj Sto h rakav bjektv pruja reporaerlma sporsklm Qlogralrm^ &u ocle Ne Jzfnenjuju ob;eklvb, on mogu brzo prels^l sa AlrakakufrQ parorame nogomecnog sladona rta tele-srmke \j krupnon plartu pojfdrtlh graca ra p}jju Zoom- -objekllv moguûjl takodf r da sf poftgnr posebn jmjernrckj dojmovl. Phlppe Hglsman. 5[ru n ak za porrele, snmo je t»vu neob^nu slku de^no. pakreûc objekcv rckom jednog jadnog ekspomrana po CtavO skal n;egavl^ fannh daljna- Za krajrje Sroke kulove korsll f "Mblje oko" (tbheve-objaklvj Njagou vrdn kul- lao" - dubnska oslnna su neobcno velk, no da bsma poslgl krajnjb efekte Sto h Qnogucu e. moramo prhvalr mroga zoblêna Da h\ snmjo fdtograf U na suprcrlnoj srancl, fofogral je svoj foto-aparat s ekslremnm arokokulnm ob;aktvom pnfvrslo na srropu gmnaslfke dwo'ane. Tako je mogao Colograf (rat golovo rav proslor sa svm Jjudma u njemu Makroobjeklv f mjkroobjekfrv je posbban objeklv koj sa kofsl za predme(9 na vrlo maloj udaljeno^r. pa jb narocfro pnkladan za snmarje prrj'ade Obl^no se sasloj ad obaklva normajne zansne dafjne, smje^l&rog u lubu- 8u, lako da se za vrlo blze predmele zufaceneu moze powecat zansna dalna- 'rtllppehalsman tt^transl'. ^vncenlfacl/a ^kapn^^/m. QST Da b' s"""'" ovu sugesl'vnu j'/ku fbhwr/t MlfflSft yog'b- rnfl d*dff SUnB. fooqrathalsntanfc m r-oêfhtac^c/e Od 1 el>untleprn"gn\0 rmbf'eposfjpfloje/j#nm^fl«jnapomaf* ROBERT PACKO. SnjâfcM/TCLrjfJêffOAA 19Gfl Ova lffrfl u6a"'hmsnt''ovln ^j'ttljnv. ho,a 'zglt^ popu! ksgt'ct» nnvngo- r^- tvom foj Bbhv3a neomôvbhk nr dnl:u/<wr 130" fakousv<bn<m' u srad-'l. FotogTBt'fana nfaltroobbl'wo"' n* J5 mm 'ettbksnom tof/-pbratu S VêlPnoBt od 2,5 cu plodsv Jargfrusfl ss o^rfo nsrarj u StM-lV 'ftkrssa futoq'bfa. dok sat" cvjtt tvq n^ts^fu aoân\ TalstekltpoV'QnulrBalanama: do v^t'a txgtjdtbn mg ^wje bvtbta OtSBOrK-O'n- MCMAEL ^REEWflN P'o^'Ste hxtyskfjtf^b cvba S'S «

51 zbog Rjesavanje fotografskh problema pomocu objektva Dubnska ostrna Promatramo U slku t\\\ jq jsdan Oo osar a drug! naprotfv neo^lar fl mutan, nehotce napnje zapafamo ogtr do- Tako na suprolnoj fotogratrjl polled najprjje pada na prncezu Margaretu 6- Jl je lk oftar koje je lotogfafa Snnljena. to razumjevsmo pod -ostrrom" kako e regulramo'' Otrlna slke ovs o velrc^n ra&tresnlh kmfrra, onlhscumhpdvr&naro ss medusobno presecau, a naslaju kad leta obufval smku. Te se povrslne tek rjeko opaâju kao krugovl. Ponekad, ako ammamo rraroflo svljeeee toeke, pojavljulu se 6ak prstenov Sto su krufjtl manj, to se manje medusobno presrecaju pa '\e slkd oslrlja. Ma udaljenosl ad 35 cm oko opaza krug presjeka 0,25 mm, lr manjs, kao tocku. Sljka kajs se sastojf samo od takulh tocaka dreluje porpuno otro. Teorelsk, objektv mofe obuhvaltf jedar predmee ledno s odredene udajenost, dok su svr predmel s druge udaljenost v^ l manje neostr (crtej. Pa pak, kaoslodokazuju jovetotografje, 5^J se predmell na odredeno] dubln alke pojavljuju dovoljno asno. To je ducnska ogtrna koja obuhvada ponajprje zgrgnu ravnny - dave onaj do maljva Qdje sn rascresn krfcf najn^^ n (. No ona lakoderobuhwada djelove pnzora spj-ed zaânsneravnme, koj se takotjer jasno pojavjruju lersu rrjhov rasfresn krufc jog uvljek relallvno malem. Dubnska ostrna se ne moze lodno omedlf, rasrresnr kruzd se postepeno povecavaju sto se tako postepeno ml en a kvallleta slke: ostrna poslaje sve sjabja, Dublnsku o^lrlnj odreduje nekolko faklora stodobno - zaslon, farj^na daljfna objeklva jerrosl od predmeta snmanja. uda- lako knjzjc promjera 0,25 mm f\a slc zgjeda dovoljno malen, obfeklv jpak moraju stvarat JoJ mnogo manje kru5ce jer se poveavanjem slke povecawaju rastresrr kruf^. U pravlu, slka e sue manjeoslrasloe vsepovedavamo No udaljeros od oka uljefe naotrnu sllke. Promatramo l velku slku s udal enost od prjbjf no 6 melara, ona moe zgjedal o lro ak ako je presjek rastresnh kru?jâ znano vec od 0,25 mm. Nadalje, vrsta flma, lehnka povecavana. papr za slku ndvdualne kgraktenslke vda mogu takoder ut ecal na do am o oslhn s ke. EbWARCl WESTON SHd,a tfveta u! lez^'d T«faya f 'astonalr^,psrky^bbn] ra,^^js. Dua/nska osh/na - oodryff S'rKs a ko'p/nu predn>el' /gladat osrro - moâ» protwal- v'kr daleko, kao pnnjbrtce na goo fcfos'af/l, fftjl^ jf 'ôl'ff^sy/'sutlalbn/obekl SvaoôSrra/aryo na odb/t^fm flrgdmbtznal lymro profr/bfu mmaka l/nasv ObjBkltt^ ' flmb, kakoo- tajkau kojo So st/aku?rfl*ra tr/efkbt - a'slo - pala /w B'mnu 'lma Ufa'S'UOOjeklnan'BfBnamans OS'rosra o/l nablag /ljata One'spa to fa/dalen//h ffbfaka. na totogfafj âsaotol fos'ô «tl't samo nakohko vojtka. prncaza Mafga'^ta nfoz/n' prat'oct. dok su ostau /tt/blovt s'ke lo "'a'^19 OSt-' lo so v'e uda'bm od os'o lanvaanog d-aa. taspno krte a pme nafot'/u sjfcu- tama la) <mj^ preonrola koj: tsfe -Sprod l' zaptscn^ta u anr/ ff Mû na Bntltu lltna. n/tt'ov ras'p'' knj/'a/ su otf A n/lovb stka ramfrno mgng Offa 100 MARKKAUFFMftN Pr,noezaMa'Sa'e'a}nsptc"aKrafBuska af"kffsrn,e'ob. Mautc'oS l9sf 101

52 malena FjeSsvanje fotogra^kh prool&mapomocu objektva: Nastavak Utjecaj zaslona zarsne daljne na dubnsku ostrnu ZasJon pj-uja jednu od mogucnosl la regjlacju dubnske oslnne, So je zason vet, ED e aubnska ofrma veca. Uzrok je u njenc da mar olvor dae manje rastresne kruzce. kruzc su lako malen da n jzvan osro podesenh objekata sfka ne d)elj e neolro- Drugj moqjtfnosl za rsguacju dut>nske o^fnne prua zarsna daljna. Slo je 2ar5na daljna manja. (o je du- ^nska oslrma veca {uz jednak zaslon jednaku udaljenosl). Kao uec zaslon farj^na dal)na daje lakoder mane rastresne kru^rce. lako da vec do slke zgleda polpuno osfro Za obje suprotne loogralje foto- -aparal se nalazo u slom polosaju, zo- Strert na srcolk vjenac cvjaca (a), f olvor zasfona le za obje snrmke Po jednak Na gornjoj tologratj, smmfjeno?e mm obfej<lvom, uelk doprzora je olaj. name od tofke (b) do loke {C). Na donjoj lologâl f, snmljeno] 135 mm objektvom, oslro SE &lca &amo rava pred nadgrobnrn spomenkom. zmedu loke {d) (e). Bjel krjg u sredr> ravnne tlma. na crfeljna na suprolnoj stranc, predslavlja ono podrucje ko e je za oko dovoljno osro zalo Slo rasrrasne kmce na njemj oko osjeca (Tovoljrro malenma Zrake sv ellosl, J<o e pddaju na la krug, obuhvadaju na gornjem crlezu velk do pnzora - sve Sto je smpesteno zmedu Coâha (b) (c). Jedmo predmele Sro leze zvan fh dvju loâka. a ol>uhva<ên su ob eklvom, oko os eca kao neoslre. Zrake na donfem crrezg, koje oko opaza kao osrre, dolaza s podrucfa zmedu locaka (d} (e). Sve osla- \o oslaê mulno, kao xo pokazuje donja Fologralja Kako dakfe dolaz do foga da mana zar^na daljma daê vede raslresne knjzce a lme manu dubnsku oslrnu? Da bsmo To Objasnl, moramo uze u obzr zaslon. Objeklv vemka arsne daljne poveoava sku p redmeta jate od onoga manje ansre daljme. jer zrake Sfo dolaze s fog predmela rasprsuje pd veo povrsn. Sloga je snka koju date obeklu vece anne daljre nejasnja ako sfodobno u objeklv ne pnslje ve svjerla. Okrelanem prslena zaslona njegov se oluor moze fako podesf da uz danu vnednost zaslona \:tgz obzra na podesenu farsnu daljnu, na flm uvjek pada [ednaka koltma svjerlost Drugm njefjrna: lednaka vrednos zaslona uz obektv vece zarsne daljne znad vec olvor Na 100 mm obektvu zaslon 2 znac, na prmjer vec otvor zaslona nego na 50 mm obekluu podeerom lakoder ra zaslon 2 Taj odnos mozemo zrazl lednostavnom jednadfbom: vrednos zaspna jednaka e sarnoj daljm obeklva podjejenoj promjerom olvora objektva promjer olvora objeklva znos lp JanSna daljma objeklva 100 mm, a svarn promer olvora obaklva 50 mm, lad a govorlmo o zaslonu 2. Zaslor 2 = Kod 50 mm objeklva zaslon ma man l promjer - uz zaslon 2 on znosj lek 25 mm 50 Zaslon 2 ^ 25 Buduc da je promjer olvora objeklva uz lednaku vr ednosl zaslona uz obleklv vece zarne daljne vet nego uz objeklv manje ârsne dajjne, raslre- sn kru uz objeklv ve<*e 2anSne darjme lakoder su vec; lotogjaljja ma propojconalno man u dubnsku ostnnu. Ov objskt'vt pokazo/u astoult y^ônos ^S'ona ll os^fllfrr fart* tbt^xb <!al/no Go/"/' obfw^ tma atnv Otn OO 2Bmm g ao"/' od flo mm, ObauDOtJeS^nBooa'lU'B TanadrdBpnrm/tr Ot<JO'0 S''V04 ol>o*<t"'b uta osam pula r la"s^v a^'ynu CtB' ohbnbva/u ta vem a'rs Os/^'na 2a 'Wu yn/bdast zsslona uf/wv* v«o'lâ'- u afsnu dbl"> Sfakog Ob/tblt^ vn^'ôje osanf krugovavtt' f)9at\^'bevo>a To"'te<}<2asyaks pooaavaf^ zesfofya Oflo^PwedBfartSna/lBlpne ran'sva use orvorjeral'^ûocrfavapovempov^ r^, a 01' lofelo mora lalo lako/ako akspnjfu kao oofkt'v mane lar/ne dal/'^'e S n>ao\n Olt-Omm J sfof v'e<!oo6t ZBS'ons " ' ' ' r/.>t*<;'''x?.ym/t-''..1., >..;-,;.'-..,.1, m

53 ra olvor arsna PjeSavanje fotagratskh pfobsema pomogt objektv^- Naslavak Utjecaj udaljenost na dubnsku ostrnu Dubnsku ostrlnu re odreduju a^mo ±arsna daljna zaslona, vef r uda- ferost folo-aparala od c^jeka snjmanja. PodeSavarje obekllva na odedenu uddj 9nosl takoder uljeê ra to kolk t^ preoslall do s ke bll neoslar Ovdje posloj jednosravno pravloj Slo fe udaljenosl od predmela na koj \e objektfv JzoStren hrata, lo 6e murrj bll preoslalf do $lke. Slo je odaljenos vsca, lo je podrucje dubr^ks oslrme lakodef" êce. Obje lologralje ogrado lerase d lasno predocuju One su snmljene jednakm objeklvma m jednako vrjeme ekspozfdje jednakj zaalon. Jedna je razlka u lome lo se za slk ng ovoj srancl forograf s lolo- -aparacom ralazoolprulkejedar melar spred prvog slupa na koj e zoslro objekmv. Oobvena dubnska oslrlna lakoje reznatna da vet sraznj dfostupa n e oslar; osrarak slke je polpuno mutan Za dfugu shkj lolo-aparal je bfo udaljen 3 mera od prvog slupa, a folograf je ponovno zo&tro objeklv na laj stup. TFTe se dubnska o&trfra ^natno pôtegnula. No osm udaljenosl. na dubnsku ostrnu alke djefuje daljna- êfmo f po5lj6r vecu djbnsku oslrn a da se ne udajjujemo od molva, moramo upotreblj objekhv krace zar^ne dajn?. ko kracoj udaljenoslj da a dovoljno dubnske oslnne rb OfBcttalB. S'jBvOuaVO'Of.'azfuSavBzaSttf totkt d'o SnpO'm 'clogl'o ntjb o&ssr. dak jv se lao-ap/l'll \fft»2 J btrrnpfbdmsa ff. Cb! nasup'ot), t^'eojoobbk'akopokro'lncf taca OSJ'W S'Jt obfakla na 1-m. prtfofo' 1ol< e vobllot ' puta tollko bf b Cc 'û'an la se njego- VB ztaka svatlosl' s'/ekv V^ rjpreo Bvftna t'ma. kao^!opoka2ajuukt^1e'\bt9^tkbvtnt'b RastpO' ktf na fttnlv pds'^ju vatlt. a fb) 'zgada nffosfo. AlO;g falo-aoff^ff' tjoôl/no udasjen Od pfodtntv. lb) ns mnodo foalent' od obeklva nogo (a) 'l^v, ctflj - zrake ±lo stu na OOOKv s oof/u j" 10(Ska bscaj na tavnnu UHlff k/tu^ goovo poatanaka val-na. ObGkt'Vro'fennB(a}pTozvo- 1} tako mala raspne K/fapfadtnala (bt da /ad- ^D oka vd'lavv S'Kt kao^vfeno odlrt.

54 budu. oznaku RJe^^vsyJe fotogrsfskh problems pomodu objekvs. Nastsvak Dva nacna podesavanja dubnske ostrne Bcklstt koj se \O'0<^ 0"f>^'''l''!Bvo<! rrkaulb nalbzssu n d' "ob b od tarograta uoaljena znxb^m 70 loo" Po'n/j'^' s'b'b zb tltoruska Ol'tyu fotogral/e teko pafbs/o OOjekt'vda^ Jo- 0/rtjHfl oft'na pok'-vblb ptmrt/e «m9(tu 6llsHB lottg mbn- tâmenf tlbl/sne (ogâal StogaB 1)10 sguran da M Sf CTP;eRft ^"Vlfff 'og podrusb t'f'tlovm/noe'l'ooc^bn. AfMakal/ornogao JMHl l g^l jk^ mflffl Ol B^makB zntsuu blrsto ufldhffl'se foketveos'af ttckltst sprsob OOf M talo-eps'bta uaalensbmo S") Pomocu dva jeanoslavna poslupka - podesavanjern rajudaljenje najblê locks.!e podesavanem na hperlokalnj dslancu - locogral -moz? lako odredjc dubnsku oslnnj da djelqv motrva koj rra slc moraju bn olh dosta lakv Obje metode konsle skalu 2& dubnsku oslrnu- PodeSavanje rajudalj^rje najblê focxe nacotlo je praktno ako za kratko vnjeme zeljmo napravl vlfe smmaka, le ako olprljke mozemo predvd el J kojem te se daljnskom podfu^w obj^kt krelal. SnlmajKC gornju sllku lo^ logral se nadao da t^ $s na torn zavoju odjgralj ne lo zanrmlfvo, no unaphjed, naravno, nfje nogao znatj to6nu udaljenosl od molva u najnapeljem (renul- Ku- Sloga fe pomocu skafe za dubnsku oslrnu vet pêlodno odredo podfucje dubnske ojlrne, s^ê 5lo b se odgralo unular tog podrucja blo b dowolfho osro- Tofna udaljenost objeka u renutku smmanja nje ve grala nkakvu ulogu jer je u svakom slufaju lezala u podrucju dubnske osune. Druga mecoda ^ podesavanje na hpe4"lokalnu djscancj - omogutava naj- \&t\t mognû dubnsku ostnnu akoelmo o lro smmnf sve Sto se nalaz lmedu najblzeg prvog plana pa ave do najudarjenje pozadn^ fzostrmo l objekcv na odredenu udaljenosl, koju ojnadavamo kao beskonano" osfro tfe bn smmlfeno sve sto se nafaz na (oj l o4 veco^ udaljenosl od lolo-aparala. ZeJmo P, medytm, dob[ gro vece podrucje dubnske oslrne, necemo podesl na beskonacno, vec na neku t>l2u toku, tako da beskonacno ne lez u sredslu vec t\s. krau podrucja dubnske ostrrner Ta toka, koju nazvamo hperlokgl' rom d Stan com, predstavja udaljenoal od obpeklva do najbhê ravmne koja os lee J podrufju dubmske o^lrne, ako je obekllu podesen na baskonafno, leoslfmo r odjektu na lu udaljenosl, ojtro ce btr sve od pofovjne hperfokalne dstance pa do najveceuda- penostj - tme je dudnska oscrma znalno povecana (slke na sup'otnof stram). Da bsmo odredl hperlokanu dslancu, konslmo akalu dubnske osfnne na okvc; obpekfrva. Najprjje podesmo objeklv na beskonacno le olamo najbllsu udaljenosl koja uz pfedvden zaslon jo Fe^ unular podru^ja dubmske olrne hjajvecu dubrnsku olnnu dobvamo ako objektv podesmo na tu udaljenost No za beskona^no moêmo poravnal s predvdenom vjednoscu zaslona, tme je objektu pode- Sen na lperlokanu dstancu Zgpreamele koj su dalekoodobjek- jva, podrufje dubmske Sr me prosre se 2/3?a favnne zosjravanja Na manjoj jdaljenosl dubmska ostrma je ravnomjernje podjefjena Za Ovu slkt od/ekl/ve Oto OOOtvn b bbskanano U lahon 2J Doa±,f a^l'^ke ot'tne 0'C("atoesanooasO'"aQ09skoyB6nog, rs aakto '^'je ootlvadbkt fbaljke u ovf' obfn koe bnsl'c-'tfotalqdt'ate Akoje OOBkUvpotBBn na beskonarto. r poa'tjnlb-nskb os'rb lels sve od ''perloâ">o /J-Slt'ncB da nbjvece HalprB *nmanakp tea kala dunnalu otane Za ovn tolograhju se omafta mtoob na Bkakza uott^yos poklapaa s v'jeano^l lss'0'>a 22 Svb Od^SmOo bbskonanos h^ SBOB V pou'd aubnsk O^t'/JB. a tstblkbupnonplanu sy tfovotjô os'rs- Ako/0 OOjOkt'vpodeBnna hpb'tokalnu dtblanc. duo''sks nu-'ta Obulvaa tla o podtoebodpolav<nb n/o^tckff'nb dtstancg Ho a^sko'bnog

55 R&Savsnje toloqrafskh problema pomocn objeklva: Nastavak Perspektva taffhdal/na mfj9/v*w vslnu lhograf/js. allw J paspeklttv. Zb kol'ko sepovatab zroz Sltkt. m los'ka SB snlbfa v/ln ktl koj ooufvah fol'v (M). PtvB ssks fff sff/bb28mm cc^kt'vm [Bm BB't. s/t/meca 50mm obektyom kn' 00 A fl trb^ JOS nru Ot/jOktvo'" kutcc'l- 2efmo l promlfsrltl velfmj objekta snmanja, od odlufujuceg je znacenja hocemo l lolo-aparal prfbmzr morv ll upolrebl objeklvvede ar&re dalne Fofografje na ovm stramcama pokazufu kakve zrenadujuê razlke mofemo lme poslb. Fologral e u gornjem rzu srnmljene su objeklvmd razllctlh zarsnh daljjna, sve rn s sre pozcje. Za prvu je slkj na svoj 35 mm loto-aparal fologral prurslo objeklv lek 26 mm zanne daljne, zalrn ga e zamjeno SO mm objeklvom - lo j^ sr^fja arsna daljjna koja as korsl za vednu rormalnh objeklva - da b napokon (sasvm desno) uzeo obeklv s vellkom farnom daljrgm od 105 mm, Kgo Sfo je ofekuao, objekrv s najmanjom zarnom da- jnom Dbuhvaljo je rajvet vdn kul, pa gjka pnkazje veljk do 9obe. dok e Jk djevojke razmjemo maler. Objeklfv na vece zanns daljne zahuaro je naju do, lo zapravo nje drugo do poueâr delalj prve slke. Glava djevojke, jasluc napofva)]cl prozor-svejepovecanor No perspektva se usjed log povecanja nlje promjenlla; odno^l velcna zmedu djeuojke predmefa oko rje oslal su st - nje^na glava ;auzma na sve n slke polpuno jedraku povrsnu prozora; n udaljenos od gorrjeg okvra prozora fje ae nrmajo promlertla. A sada pogleda)mo donj mz. Sve su fn slke snmfjene 28 mm objeklvom; no za svakj e snmku folo-aparal prmaknul blze devofc Tme se promjenlla perspekljva. Un sld sasvm desno glava djevojke se, na prmjer. ne nalazj vfe u sredn prozora, vec prelaz n egov gornj okvlr. Ta promena perspektlve odgovara onoj Slo je do^jvljavamo prlblâvajuo se nskom predmeu ftk^sf'''bfb'vt t's'k«p <'aoffkr'fv Se^SC mer-fl {td't foto-bparat /e eonaknv hbs metra BB'tlrâpokonnB! mtlt'l'l!otnot'va(m/. SmanBBm ulalbfost' oovb&avbss 5B prbdmes u prvompanwpa MfrV*me tf TorhSJm aorspbkflrt. 111

56 l ucfaljero^f marjma. Rjeavaneotografskh probt&mspomodu obektva: Nastavak Udaljenost skrvljenje Sve dok ne mjenjamo udaljenos' od objekla snm^nd, prom ene zansre dajne S9 njtalo n? odrazavaju wa. perapekcuu, kao Sto smo prkazal na pelhodnm slkama. No ako promfenmo udaljenosl foto-aparala angnj daljnu, pefspeklva se lakoder drasrcno mljgrja. DmErzje predmala se skrvljuju Na gornjoj sc snrtljenoj objekllvom srednje fahne daljrre ne opazamo rtkakvh skrujjerja. Kad Dsmo sla- na mjeslo s kojeg Je folograf snmao, lelegrafsk slupovl ral^zr b se na jedrakoj udaljerosr kac nasljc, a kt^â daljnj s obzrom na Mupove zgledala bj fsto [ako velka kao na tofografj. Srednja slka ora desno od nje poka^jjlj kako se J normslnl odnosj vel- Cra mogu promjenl ako se najprfje snma objekuvom s malom zarsnom dal lnom \z bjj7ne a âlrm objeknvom s vellkom zansnom daljnom s»ete uda- fenoslr, Za svakj snfmku odabrana je udaljenost & ko e j? rajbllzl lejegralsk sljp ra slcj zadrzao jednaku velfrl pozpcu. No objekllv s malom ansnom daljnom pokazuje dalej<e pedmele jof udaljenjma dok f onaj s uejkom zarsnom daljnom prkazuje vecma bllfma Kombrrajuc udaljenosl foro-aparata ârsnu daljmu, folograf moê posl- 6 razre efekle. Ako se pnbllzl molvu pr lome korlsl obj'eklv s malom zarl nom daljnom da b zahvaljo Jlrok vdnj kul, udaljenosu na motvu se produujj, Ako 9e povuê unatrag snma obj?k; vc^ ;: velkom ârlsnom dalfnom, da b doblo slo vecu sllku, svl se predmarl povedavaju prbllzuju. Urok rom skrvjenju udaljenosu les u dskrepancj zmedu refarvnb vellfna objejtala u prvom planu fprvog slupal onh u pozadn (kuce). Srokokutr\\ objekllv nepnrodno pouesâva raflku jzmedu velna; kjtfa poslaje uro malena s obzlrom na slup. Teleobjeklv upada u drjg krajnosf r Cm kutu golovo fojko vefkom kao slup Lfudsk mozak procpenjuje udaljenoslj zmedu predmela u^poredujud njhove relalvne vel fne: sloga zgleda kao da se kuca, koja je golovo lako veljka kao slup, nalaz sasvlm blzu njega; kuca koje vaftna na slc jnos samo deaetnu vfslne slupa zgleda vj'lo udaljena KtCt AM t0el gov zglfdb emlno^'o n,s '3 ; <,'0h', "S Fclog'sta ;e smnljbr'b S'fOkolm''n' objckunommblbnea-netraltrv} NaS'nKsttO.St'ml/emy/ leleobektno/n v^llo tsf^tu âhnal 's'b kudagsetjancpffoufo'/b'a'tttlzt Obekuv masbe nlne tstfna otff>*a&b \'ak kt (at?). KaoSOpOfSZVla^'y'cSe. 3<kt 'spunava na- ts' S!f0 "Oft kuâ ml Bk njon n/atsn ttto pa J>a lotoq'st' '2QtB<la malena a asporedd sa ST/jwr Teleob/sk'n (valla attna dnlfflaj tjfluj^ vp's^'o mpona Akosfupfasl';''Sn<V^^''s'"kJc<J}- kttta jas uf-ek zavzma -e-k xo >a>b po^tnb w TO

57 ladask, laoo-ualou. Svjetlost flm u Kako rade fmmov 114 Srebrna sllka 116 Karakterlsllfna reakclja pr ehsponranju 11B Problem zrnalosl 120 Flm slka 120 Bogalstvo detaja na nskoos etl lvom flmu 122 Flm srednje osjelljvosl 124 Kad je va^na osjetlvost 126 Vsokoosjetlju tllm - dva etekta 128 Reprodukcja boja u crno-bjeloj tehnc 128 Kako crno-bjfel flm reproducra boje 130 Mljenjanje tonova pomofu Ultra 132 Fltar uklanja retlehse 133 Fllr 134 Car ntracrvenog tllm a Svjetlost hoju udmo a koju l<orst]rno Z3 ewsponranje flma zauzma sasvm uzak prostor n3 Srokorn podrucju valnlh duzna e le kro mag nets ke energje, kojemu osm toga ppadaju rendgenske toplnskezrake kao televjsk Kada se lad o folograf j, tu energlju najcesce zamlsljamo kao valove J<0 se od zvora avfetlost Sre poput prslenova oko mesta u vod na koje smo batl kamen. Tj se valov mogu mjerl; ualna duzna, razmak zmed dva bnjega vala moze lezat zmedu 0, (desetlsucamljuntme) mlmetra za neke gama-rake 10 klometara za odre dene rado- valove, Ljudsko oko Je osjetjvo tek na vro malo vano podrfje koje er ptbjno u sredn spektra, te obuhvaca vare duzne zmedu nanometara (mjunl do mlmetral- Cm ualov s tog podrucja padnu na mrezncj, mozak reg151 rra svjetlost^ pr tomesvaku valnj duznu H kombnaoju valnh duzna opafarno kao Orugu boju^ sveukupne vane duzre stvaraju Zajedno dojam bezbojnog ll -bjeog" sujeta U vecn slu^ajevafotograf korlstetmove koj reagrajj na pblro sto vano podufle kao ljudsko oko. 136 Kako rade polarod-flmov 13G Potarold-Latdov poslupak 138 Prednos polaroda: vsoka osjetljvost bez zrna CHARLES HA R&JTT Sl'tpatak 'JffLv Vj>rA(.>fy,ukol

58 pod Kako rade flmov Srebrna slka knalah q^ «l f\a ^^jelftl ' ;^,:7 jawfnr jlol profw cgnbolma fflatna 13 M A-\ '0::f. nq fsy-^fx) f(hxx) D9b'/nac}?-t/tBleg trtra rznas' oftno h>so?, T^S T"" KBO SO pokame gornj' c<tbl, llm bb sasto ofj vs sosva oa kopf avarr sut MrMeno srf. mgortsv "\ lf-a ta<tfa prbvlaka Ho/a e:n<l/lu Sllt Ol ogreontng SlO/ ervul/s - CB gdjb nastafb slka BBStoj as OH G0% tslatf^ < 40% knsfbb asbtl/'ytt B wbtlost lapotl Bftln/B ta'az» folo a teplfva tvar vaa fnultsu sa jff/sjkrt sw^flffl TO/ na/tlbblt Blo ko/' sluft kao potjog. 'm evtst al'savllftv umjafnt matat'al jsporto^ffflose.!»«ofl9rfovsalaol'yoff)tvsf. na'o'soboao ast">' jw/ ko/' prtav^ 09 s# tv^llosl kfoz nofllcg ponovna taflbkura u efulfl» lamolva's tâc"a/«kl pod logs od cdu^znog acelala ^l& 0. 0* n nfl. 04 H-l vm( ^Qlwan cn febra *^<E>XE) ke>xe>0 khx>xe) Ked loton pogol/ t/slbl BrBbrnog DromlB, zaponb KaO dalfn// tosonpogode ossbb /one broma Ala" nw'fsnog afobfa na carhu l/satlfvcst- p'edwb- places naasbjanjastke FolonpredaB svo kfslan oslaboda njfave BlBk'ronB. druq ronj Slavlfan B'B'' Slkt - ney/dltvo 'kt'''-/sko Bl Bfergt dadasnom BlBklronu fednog onb broma llmbqapoatartgvserm's^lsk'xvo St^sss flek'ctl nsgallfs svnnn "loe kroto" oo a'mktf' kslala svb dokboobplbdo cehra OBjBtljvo- fftjegovablbklnaptvlasyasoaga'anopfva- Ssobodn ponru/o naban 'on s'bo'b VBbtapvlubHOfyt'OS^lll'vOSU fwkj'ort'sfl povbrurson/ma srebra, zfbnason'ho^beley.- tnne nabob r prsfyarau f u ffh^me fnttaoq stbd'b Kad bsmo mto\t<m, t lom %ao'j ^rtro. saopcrtt <p,tv^<k'tsh'>. 1* b'^mofo vstsnov/t, o- ôb Cfr pobznu lo&ku p pfelva'ajf la^/on knalalasrebo Hazv'ja poaava malu kem/jska pometv 2ezve\ vehosoom Bnefgfom fnft P'OHv of! v m"u tologatsku shkn. fjsgauv *as'a9 o^lvaranen ntl'stma ekspona' o'b k'lslala pomoû razf/jaa a malalno arebro. levlta't 'ep'cdnkc'a onoga Sojb vdo tolo- Slka na tlmk ngsaje djefovanjem svera ra knslale u z^lalnl emulzje Danasnja leonja gmarrd da reakcja naslupa ako ledan knslal - valfne prblzno osamdesellsucnke mlmera - pogode najmanj? dva folona {bl]eskalca daje svjelldsl od 1000 tlljuna lotona u aekund] Svak krslal se sasloj od srebra broma atom krslala 5U eleklrlck naben - j. on su lon por^dsnl po strancama kocke, koje povezuje elekrrcna prvlacna slla. Kad bj krstal dosra posjedovall savrsen slrukluru >ez jedne nepravlnosl, on ne b reagral na svello No u prosjetnom krsalu nekolko se srebrmh ona ne nalazj na spravrom mjestu u struklurl; on se mogu slobodno krelat lako prdonose nastaanjj s ke. Krslal aadravaju necsroce, npr. molekule 114 srebrnog sullda koje graju vaznu uloû u pretvaranju svj^llosne ener^jre. Kao STo vjdjmo z. shemaskh crrels na suprotnoj sranc, necsfoca - kou nazlvamo certar osjalljlvost - slobodn lon Srebra, koj nsu fvrslo ugradenj u reserku knsala, deujj zajedno, ^srvarajuc malu rakupnu renab enh aloma melalnog srebra, ako S kr&lal b'o?lozen uljecaju svjella Ta nakupjna srabra, nasrala pomo^j svjerlosne energje, predslavja doduse pocelak zv. lalemne sllke, no os esuvlseslaba a da b bla vdljva najjacm mkroskopom Kad kerjkalj^ za razvjjanfe zapocnu svo( posao, one konsle sfuna mjesta meralnog srebra latentne sllke u eksponranom krsfalu kao jezgru na kojoj se gomla oslalak srebra V krstalu f lako slvara slku- Knalat sebnrog SnOm\da (goe) ma Oblk kockf Srebro malena lamnosn-b ktglce} r OrOfW vffq svesoswb kughcej povatub elektfxens pflvana B-la SteOn ' brom t«ov^ fanzt kao on. tj. kbo oloklnssv OAbttm ato't*'. Sv^k' on CforpaDO^du' f dodoln' a^'t'oo (ma'a" pravoû'o'k). g.jbdb" eleklo' v/e od BtyBbtfBnogatoma broma lako da /B ojagov oabo negasvan: svak on s'bbrb pmj*- dubfblan Blaklron /"anje od nprab'/ffrog ato^ff BBbtaleelc^pc''t^PonaO/Bf ruôr^v.na mr/a krttlb pfstslaus cayanm/b"l'v03- U stvarfds' svak cj'a' sadfsva mnoge neprav-lnos- ra*v* fflja koje sjj p'lako po'eb's aa posanak alke, tema'sk' prkaran /la dea'o! St:B'"'!l- UNORWHlTEVegafrL'sfftfflM, gjs -tpas' d't^'o"! SmlztB kofsp svblll nab^b oogoao posts'' m usrjed metanos srebra la/nt. ftok d'jblov' S no;* 7t;t psa svj^llos aakon tazva>b OfWu pntt'^)' ppltp rtfl sadrlaya/ srabro Smedu lb okstrama a«a<»oy koj stj pr-ml/ bzhb kolt^m sm^smt- [# ttosa nakon raznaya aaatavbf j lallb koll '> sfoofo -tp llm mesll' ma lagalva nastbu s'v lonov. Parhke n n'lôw ac'j/eu// /la CvsB samoo kolstn avjellost dto /e palafamm va6 1 o n/szro bot. o r/sr flma t us'xv na ko'e bo eksponran u tofo-aparas

59 lamnog. Kako rade f'movt: Nastavak Karakterstcna reakcja pr eksponranju S ke desno, snmlsn^ lednaklm zaslo^ rom jednakm zaporom kao da zorno predoâvaju jednu od najjednoslavnjl rnnr n n t X A r^/ ^^^j j^tfna totogralje - da povecanje kolcne svjetfosl koja sufe ra 'lm prouroku e proporconano povefane guslo- 6esrebr3 na negalvu. Sto usesvjetjjaka osujetljava Buddhrj gdvu. lo negd- jv posraje gusd. Na lome se, napokon, lemelj folografja: lo nam objasnjava zaslo na slc sjena zgleda crno a srjeg O 9l0- No gusloca slke uvljek se ne pov^cava proporconano s ukupmm O^vjelljavanjem fjma Ta cnenca uvelke utjede na lo kako ce naposlferku ^gledal sjka. Reakcja svakog flna moze se ulvrdl na lenel u njegove karaklerlshcne hnvulje' Kojd pokazuj? kako S9 gu^loc^ srebra povecava u odnosu na kolfru svjellosl Slo dospjeva n& hm. Donj do krvul e je karakehstfar za Nlm oajetljvosu 16 DN-a (32 ASA) kakvm su snmljeneovelologralje.srednjdo krvuje ravnomjerno se uspnje, Sto znal da y [om podrucju osvjeljjenja svako povecane kolfne svjella uzrokuje odgovaraute povecan e gusloce arebra. Da bsmo poslgl dobre rezurale, naveca kol^ma svfetlostj koju treba reproduclraf [dakle najsvfellfjr djejov snmljenog prsdmela) najmanâ kojcna sujetlost {tajtnf cfjelovj ^jene na golovoj slc) momfu nuzro pasl na to srednje podruje. Ako zaslon za odredeno vrjeme propufra premalo svjella na llm, on reaglra kao &lo prkazuje gotouo ravan don do kvute. Rad se o nedovoljnoj ekspozlcjl, de1al nece bf vdljv jer uz prekratku lf slabu,-<r 77 U«H«u«u m 1 ekspozcl tmm ne reproducra raz lke zmedu svellog slo se tako, ako suuê eksponamo llm, deaj crfeza lakoder gube (desm kra; kr'vusje). '\ 0\«KVXAVftW AV««"*' ""<*'UHl""*' lttv»"' AftttftV',ftW\^*',\v»w le t Flm ldq ukl u»nr ûfj^} 117

60 krupnje srna u najslnje Kako rade fsmo v NasSs vak Problem zrnatost -G - Mmah spoh ovh rsdaka otn/je tnaso po- Vffan. /BfB snn/'pno nyakoosoh'^"" t'tmo"' 'tnog 'na. SfO/lnS skrvo.b kob/aupoabtbn "'m normatb osw'vasu oa22df-a (tpsasa!. aokaeuj^ "«n%ln» rnalos m'bf gud-ak osn- Blt32DtN-aS$0AS/f.vo,e-tvKaobffS'S*j nt nbos't Os ell vcs1 na svjeto zrnalosl suprolnost su koje se ne mogu ednr u fednom flmu Slo je fjm osjeufvp, to je rjegovo zrno brupnje. Zmafosf Mma se raroro draslcno offfuje pn vejkom povecanju negalva Svl lonov se la da use ne pojavljuju kao glalke povrsne. vec se rasfvaraju u pojedne \otke: posfak P srnca srebra vdljva, Nrn delajj reslaju. Flmov koj sadrâvaju veljke knstale srebmog bromda studra- j takoder zrno od llmova s malrm knstallma, jer pn ravjarbju nasra u vea zrna srebra. (ToCno uev^, ^rno'' je rezullal ne ednol ne raspodjê preklapartja mnoglh djelfa sê- Dra, pajedlr> djelc srebra sam< se po seb mpoêo ne mogu rd dzr>a1.) Vsoka osjelljrvosr pak /as( poêjra - Lom su pogledu lrmov s veclm krsafma pak najprjkladmj To se mo- ±e Fako objasnpl; vec krslal nezahtjeva ZA larer>lfn sljku vse svj^la od man 9g knslala, no pnlkom razvjanja on prozvod w4e melalnog srebra. On je, dakjsr osjemjvj sloga Slo poajeduje vecu kolenu srebra Odnos zmedu osjefljvosl f zrna pnkaaan je pomodu snmaka koje prkazulu vjetrobrano slaklo kamona (dolje). a snmfene bu Mmom nske osjetlfvosh od 15 0lN-a32ASA}. normalno osjetjjvm 22 DN Nmom (125 ASAK fe napokon vsoko os er vlm 32 ON fumom {1250 ASA). Jasno moêmo vdel da svako povecanje osjekjrvost flma bezuvjetno douodl do odgovarajuceg krupnjeg zrna, lo smanjuje kvaltelu 1ologral]e Zaklfucak e jednoslavan; zermo l post maksmalnu oslrnu upotrebljavajuf zrno, moramo zabralj Jlm najmêosjetjjvost, koj nam s obzrom na odredene svjellosne uvjete krefanje objeka ;o4 s!o r na raspolaânju gon.ktfllm 13J ASA)

61 tamnog 50 preczne onda to Flm slka Bogatstvo detalja na nskoosjetjvom flmu Flm nske osjetljvost zmedu DlN-a {20-50 ASA) nenadmasv je ako zelmo postc stne pojednost. Nskoosjetljv fjmov reproducraju ostro najfnje detalje stoga sto su njhov krsta srebrnog bromda scusn a sloj emglzje vrlo tanak. (Tanak soj emulzje smanjuje unutrasnju refleksjlf svjetlost zmedu krstala koja nace zamucuje obrse.) Flm, naravno, nje narocto osjetljv jer tanak sloj njegove emulzje sadrzava manje krstale, a mal krsta daju takoder manje srebra. No ako snmamo uz punu suncanu svjetlost H uz dovoljnu umjetnu rasvjetu, pomocu nskoosjetljlvog flma dobt cemo snmke koje se mogu ekstremno povecat a da ne zgube nsta od svoje ostrne. Kolko pojednost moze regstrrat flm, odredujemo prema tome kdlko su vdljve fne lnlje sto leze tk jedna uz dfug. Buduc da se svjeto koje pada na flm rasprsuje, granca zmedu svjetlog nje cvrsto omedena. Sto je njezno podrucje uze, to ce slka bll ostrja - pa cak kada se negatv poveca. Nskoosjetljv flm se cesto preporuca za portrete, a slke desno, radov profesonalnog fofografa Wernera K6- hlera, pokazuju kolko je takav flm prkladan za studje prrode. Koherove fotografje su snmljene na flmu llford Pan F (18 DN-a odn. 50 ASA) foto- -aparatom Leca mm objeklvom, Kako je urjeme blo oblacno, Kohler \e [zabrao zaslon 5,6 vrjeme osvjetljavanja 1/50 sekunde. Pojednost lsca kamenja tako su jasne da nam se cn da bsmo l mogl dodrnut. 120 WERNER KOHLER- Uorc z or'ode. 19S6 1?1

62 Flm J slkg- fjsslavak Flm srednje osjetljvost f V&okODSjetfjve llmove ne moêmo upolrebl u svako] prlc, ako ellmo npr, snml lako su eme prlzore popul ouoga na sld deshq Da b zrados'ku ogadene dne kraj Jones Beacha, New York, profesonarn lologral Welvjnlngber elo je anmat prolv sunca Da je zabrdo vsokoosjekjrv flm, slka b vje- rofalno cam <jz nakrace vrjeme osvjeljavanja uz na man zason bla suvse eksponrana. No llm srednje osretljwo- -5[ (33DN-aodn ASA} omogoco pe ngberu da saulada jaku svjellosl Upo- rebo e llm Kodak Plus-X J snmo ovu sku svofm Nkon lolo-aparafom, uz zasron e 1/350 sekunde U n svrhu je tfm sredrje osjelljvosl bo prlkladnfj od rjskoos et[ rvoga jer elrgber;emo(jhval ] njejne svgronove pfestanog?pruda. Sloga e brao zmedj llm ova sredrje vsoke osjetljvo^f, ko] daju marfe konlrasta u tonouma nego nskoosjefljv tlmou le su pflkladnl l za snmanje molva dubokh Sena ' vrlo sv ellln podruja Flmoue srednje osjelljvostr ne reba, naravno, ogran^l jedno na takve posebne slufajeue kao Slo su moev u lakom sv elju To su odl^n flmov za sveslran upolrebu (all-round-flmov), pa h moêmo konsrt \jz najsrabje svjerlo. On mogj smmar predmefe u brzom pokrelu z krafko vrjeme ekspozcje, a njhovo (e zmo slnje nego ono v30koos ell 'vlh llmova. Prozvodad pak stano nastoje poboljâr tno vsokoosell juh tlmova. pa ce flmov srednje osfeujvosm jbuduce u tolograllj gral v erojalno lek ogranfenu MELVJNJNjBER lz "a*r3pl*?f. 19S9 123

63 nepomuj*ena ftm ' slka: Nastavak Kad je vazna osjetljvost flobertlebeck PopraffloDeTOWerr/reoy/fl GARVRENAJU laotqc'k\5s k'cos-<,o\ntty. 13 Mfjdernj vsokoo3 e m lrmov ne tfaju samo osfre slke s mnojlvorr delalja. vec omogucuju snnanje u svjeflo- &nm jv elma kaku su se jo5 prjje n&- kolko godjna smacral beznsdno lom Cak kada se korjste u (zlmno losm uvjelma (e prmau manje gvjella nego ^lo zahfjeua slupanj njhove os etl vosl, l flmovl jos uvjek mogu dat dobru slku. hjjema^k foto-reporer Roberl Lsbeck pskonstfo je to svo slvo uaokoosetlfvog ljmg, srmajuf pogreb senatora Poberla F Kennedyja na Nacona<nom grobfju Arlngton, lpnja 196G. Pomou malog zaslona, 300 mm objehljva vremena osvjetljavanja od 1/16 sekunde. Lebeck le svo Th-X-flm etoponrao tako kao da 5e rad o Nmu osjellfvost 31 DhJ {1000 ASA), a ne o 27 DN hmu (400 ASA). U auecanom przoru PoDerl F. Jr., senatorov sm, stupa apr^d ljesflr Za vsohoosjellve flmove dovoljno je slabo svjello, a uz bojje je svjeto polrebno krace vême ekspo?c]e. Snmajuc moonslk cross-counlry u Pspperefu, Massachusells (gore), Gary Renaud jc ]llm ek^ponrao ck l/ôq sekunde, da bj voâ^ lj zavoju na sljc bll dovcljnd ostrl. Osjetljvost rtjegovog flma ûn ana svjelost 4?opuslll su mu da z& velrh dubnshu o^lrmu u^me zaslon 1 1. Zbog toga su val rave u pnôrn planu kao gledaot u pozad prjkazan j^lo lako olro kao vozac

64 vrjeme namjerno Vsoko osetljv flm - dva efekta Na portretu glumca Krka Douglasave- [cna zrna nje nmalo naskodja ostrn detalja. Fotograf Jeanloup Self upotrebo je vsokoosjetljv flm (Kodak Tf-X) u foto-aparatu Hasselblad, uzzaslon 16 osvjetljavanja 1/60 sekunde; da b svjeta mjesta na leu glumca bla sjajnja, Seff se posluzoelektronskom bjeskalcom. Na taj je nacn dobo neobcno zrazajnu snmku zblza, koja ostro reproducra svaku poru na koz svaku daku brkova obrva. Drugs fotografjje poprrmaju zastrtj, gotovo tajanstvenu jepotu, ako maju zrnatu strukturu. Taj se efekt lakse postze vsokoosjetljvm nego nskoosjetlvm fllmovlma, jer on sadrzavaju vece krjstale srebrnog bromda. Wllam Klen je zabrao vsokoosjetljv flm da b zrado ovu zrnatu fotografju radnka na ulcnoj svjetljc u blzn ruske pravoslavne crkve u Moskv. Na foto-aparatu Asah Pentax upotrebo je 300 mm objektv je suvlse eksponrao flm, Prejaka ekspozcja povecava kolcnu metalnog srebra na negatvu. sto zrnatost cn vdljvjom; ona takoder omogucuje svjetlu da prodre dublje u emulzju, gdje ga krstal reflektraju, te zrno postaje jos krupnje. Kombnacja prejake ekspozcje povecanja 35 mm negatva rezultrala je grubom srukturom fotografje Na taj SLJ se nacn tornjev. koj kao da stoje tk jedan uz drugoga, krzev stare ukrasene ulcnesvjetljke pretvorle u smbole proslost sto se z dalekf vremena obracaju promatrafu. 126 WLLAM KLE^J: Mosk^ JEANLOUP SEFF: KrkDouglas. 19S7. 127

65 Jutog zelen na 1 n 1 Reprodukcja boja u crno-bjeloj tehnc Kako crno-bjel flm reproducra boje Krjsral stelnnoq bromlda, doduse, zvanredno su osjetljw ra svjellos, no on ne reagrafu na sl ratn na svs valne dume svjemoal To nam objanjava jedan lolografsk paradoks ako snmamo crno-bfjelm flmom, moramo obratl pafrfu na boje f razldle vajne dj5ne jnular vdljvog d ela eleklromagretskog gpeklra. Ffazlfl rpov Tfmova razlfjto reagraju na pqjedne boje, kao 5to pokazujj ove n shke desno. KrslaP arebrnog bromda, koj nsu bll posebno bradvan, osjemjv su samo na kralkovafne djelove svjeua od ujtraljubaslog do plavo-zelenog. Taj nedoslalak je uklonjen kad je godne 1673 Hermann Wrhafm Vogel dodao epulzj senzjblzatpr (bojlo) koj te r^jezrtp podr'uje PSJ6tljvPST pr'osr'c do zelenop Na nafn kojj jo5 n;e u cjelosf objasrjen, bojto apsofbra svjello ueclh valnh dtna preno- & njhovu energju na KrsFale srebrnog bromda. Ta vrsfaemulzje, ko]u nazvamo 'ôrrokromatskom-, danas se pnmrenjuje jos jedno pr zj-ad lologralskh reprodukcja Pomofu drugh bojla danas se prozvode jmovj koj reproduclraju boje kao 5to h ujd udsko oko: lakav 'pankromalsk" Flm u pravplu se korlab za obcne folografje Pa pak, on ne reagra polpuno jednako na razl6jte boe. Osjetljvj jenakralkovalnosvellotplavcaste boje) nego na svjelfo vecf> val- 91 '^. ^ /*< a a 1 c 5 o % J s 1 - ^ ^ " nh duma {cn/enkasle boe). Ako se!a neujednaceno&l ne &prav pomocu tll- ra {srr }. na slc plavo nebo djeluje svjello. crvene rabuke zgledaju tamne, pa <âk se lslov 5ne larnnljlma no 5lo u slvafnosf jesu Nadalje, pronadena su posebna bojrla koja flmove Cne osjelljvma do navdljvog mlracrvenog spektra - pored njhove osjelljvost na sve vdljve boje. MglsOaO'Bh" lamnb nego StO Jfl fwj flutfff^d Oko. }«' [fltflv \tm nfffflftom fsagrs "b karkovblno VVO-natubtasSOm k'hv speft VWj gorel-dokb na Crv#rw JOTovseojj rbosftff- f'v.cnemadtkt'tapnka. Uns/ma 5'oga nepfono fs^jâ obekafa JzffWMjw p^roflflrj* /a-" JlKa' frj'w ssflj'* na gototv sê Oojt ko/t v^' 'voska oê - etf rc) Jne ^grtda jo bjslb nsgo na onokoma'skof St'C- lefe msavm bofa kab Olo retlbkftr tlotlana los avfllosna gne^gja dvlth ftot ko/t 'tmotuu ortokfombtskom t/knu rbvo^vc SV/AlJ? LHtf^jl VBtnO Utfna. 'ako vedtna 0'"O0f*^t oojskalb BKBfoo tetlek''b tnlradveff sks p9k >e >QStQ< konzek^btan OdOS '^^Bû Opfe ooteklatkolxetno fftacrvtn'n H^^S ^C/S teflektt'b Nago'y/OSlCyOCMOUVS'S''^^ letlva rgflekf/a/v ttft^myv svbtmn reaos^ '^ 129

66 Reprodukcja boja a crno-b'tefoj tehntcr fâstavak Mjenjanje tonova pomocu fltra ulhsla /p/a mrogo pla\^ netbske 3vell03l' B f'o^ JW yaysko SltC aesno nabo zgleda pr-rasnou'massâvapnyybuss SuOue' aa ta ap' sotbra tso avjala, zas>o* tfbâ o'vo"!' lafdyu Zelett fula So/b p/menbn za sl/ks desno go's tad'tavb mnogo arvbnog s vesta all zbboo p'opu SB ns ftm> us'oasbga crvaro abukt rn totoyrs'-jzno'ô SS "lanf 'BZ/H/fU. Da 0' nadombbto sêslo 'o ga B tsbt apsotbrao, otograf fl otyoo zaslo za22/3 v'tbtlnft' fss ftgo p'< Buduf da crno-bjel lfmov reproducraju svjef u svm fonovma. upecattû konlrasl boja u prrod na loeogralj se jedvd mogu naslulr. Ljudsko ako razlkuje cfvene jabuke od tamnozelerog lsca u poadn, all na cmo-bjelo gmmcj labukf se kao lsce po avljj g u golouo (edrakn svm lonovma (QOre 'jevo) Fofogralsk lllr odvajaju sve lonove lako kako lo pnblzro odgovara kontrastu boja u pnrod. Predmel posjeduu bo e sfoga Sro fenek ra U do bjeloq'* svjella - m;e- dvna svlh boja - a o^ralak apsorbraju FJfr lakoder apsorbrafu neke od boja sadrzanh u svjellu, a ostale propu ta u Snjmmo l jabuke lsce ^loz zelen tdrar (gore desno). labuke zgledaju znalro lamr e - \\. ma^je ekspomrane - od lsta ler ffhar apsorbra mnogo crvenog svjella To ga retleklraju jabuke, dok êfero svjeflo, kojeseodbjaod l^ca, propu fa na flm Zelen llllrl se eseo prrmjenjuju kad se na&loje posldf relafuno prjrodn odnos jzmedu on ova, jer mjenjajj ro- rtnu crvenog svjelfa koja slze na llm tme uskladufu razlku jzmedu bl u bo' a s razlkom ko u opaza judsko oko Da bl^rrq jejecal na zrazajnosf pjavca&lb boja na llmu, kor&mo fuee \\ crvene lltre, prje svega za sue tonove neba Na plave r j raf jbj asre zrake nebeskog svjella t'm je fojko osjelfjfv da lamnoplavo nebo ponekad uzrokuje golovo ednako eksponranje kao bjel djercrv slke pa se bjel oblac jedva razljkufu od pjavog neba (suprotna strana 'jevo). Prnjenmo l zul fllar koj apsorbra mnogo plavog, nebo poslae lamnre a bjem &e obfac ja&no opaaju (ssprotna strana. gore desno). Konlrast jmedu neba oblaka poslaje ]05 jasjj ako (jpolreblmo crven lllar koj apsorbra golovo svu plavu svjellosl (suprqna srana, dolfe desno} CrvBa lllltr t/p/â golovov«pfavo leeno sveo. taka aas«r*a tj-ftf e; otsoo s^c wm po/avftff foo^ tamn't erf nofmalnoy. oe ak t lsf p/ssa^ sg'eobu ta'tnnb SBk 1 3«ye ^jerv mo/js oago na snmc' l>ez 'lfa llbs'o}e 1 VB^/m Ofelam 'aay/bt^fb plava nabaska avellost tou /p/jb crtan' l'ar Kako Ctvamlfarapsotb'a mnogo vtlla laslont'aaaotvor'f'mtovft/btlnobly'a

67 deprodukca bofa u crno-b'teloj lehc' Nasfavak Fltar uklanja reflekse Flter! Ponekad zelmo na sfc zbjec retekse u staklu ll vod (dotje lj&vo). Buducr da se saslojr oo 3Vjflla koje posfeduje neobdnu osobmu polanzacje - 1j, svjeflosn valov lltraju u jednoj rt e5lo u mnogm ravnnama - refleks se ra - êsce rnogu pnlno gko uklornlj pomocj pofarzacoog llfra Takav (llar propula svjello koje tra aamo u jednoj ravfnf, me zauslavlja \ refjekse ^'(ô/ê desno) Polanzdcron je fltar provdan, a sadrzava submjkroskopske knslale poredane popur par^relnh lelvrca. Valov sv eflo3l kojp ltraju paraleno prema krsralma prodrv zme<ju njjh, vajowe koj llrau u drugm ravnnama Z3U3lavJ;a krstalna reselka, kao Sfo je prkazar^ n? crtefu desno Budu^ da polarlzr^na su ellost Jra samo e jedno ravnnr, mozemo je odslranl zakjelanjem fhra. Fllar zauslavja do ukupne BVjellosl koja lfra k sloj ravnfn kao pofanzrana svjellosl oslatak prolazr kroz fflar Da b&mo fllar dovel u poloaf u hojem t^ zauslavlr polanzraro sv^tlo, moramo gledat kroz fllar r zahrelalr ga sve dok neêljem refleks ne nesfanu. U lorn polozaju lltar se gtavja na objekl(v (Na jednookom rellekanom fofo- -aparalu lrar se mose na objektmu dovesf u spravan polojaf.} Buduf da se kroz fllar pub djo svjera, zaslon reba ofvonl za 1 1/3 vse nego nace (?^/fl/fl potbtsbcon ltg toko eakrenut HaproefSa sbmo odtedeâ sv*rojrta vb'ovb (cna) an/' lt'^11 pararalno s reselkc" k'slala. te apeo'dta Stu os'o' S/Qflos' (s'vo) koa o l-t's pa'alsno a tasontoom kf<btala tfugooff Osnovnabolep'svs.cttnatQnBâ ofmwecsu U^>v nt^ko. A.ko js matfosobna nnlasslu t laz'l^'fom om/sru dob'u se /ftags boe Hos lob nnbttu n/th. Nek/ t't'ar Bpsofbua komptemeota'u boju. dakle tou ko/a w kugt le' nasup'o' kao r do boja kofs su vêslenb s Ob'u s'/anakanrolemenrafnebos Na pftfo'. vu 'ls' apsofb'b os-m p'avfl ' nvslo CfS (O'oto-o'e'^l magenlo ptpu'nol,» OS-» toqs ' vltavovfo fske Ov^ksvpOWakboaoznaavaBekaoad'- lv' kg boja, jarsa/lffava pnnb/ts bojeplavu. zolam r cfvenu a kob mogn nasw kod SaDf'Bklyncg ftbsana skka/sk/'f b<?j3 Flrl Be proz^/ode u razrrm vslclnama, rako da prslaju raznrm lpovma abjekrva. zradujl se od slahfa l zelatrt?. êlallnske folje se ljepe spred objeklva lr se j vr CLju u odgovarajuêm drzdcu SlaJ<lfln Nllrl se obcno slavrjaju na objeklv Buducj da Trr apsorbraju uelk do svjeta pnje nego&toreonoddsprelona llm, ekspojcja mora bll veta ako ne jelmo dob) slabo eksponkane sllke. Uz svak se fmar nalaze podac o zv. lllar'fakroru njlh se reba loono prldrzavdll Fllar-faktor 02na5ava za kolrkofreba pove alj ekspozcjju FakTor dva znac da ekspozcfa mora bm dvoslruko veca nego prlkom snmanja bez flra (tre- Fllrl za cnq-btf Tu TaEogralj ba, dakle, povecar orvor objflkllva H produzl vrjeme ekspozlcje za jednu harbnfaald Apwbra ufrapjubôaw jub^nta' bp5drtjfdlllfdl ubed&lb, jubd^ll^ vtcpru plavh jraka. Pla*D nebo posldje ttnje laô da Beoblact a&rtjs sl^su. JlSUJê^v )ja plavojebo pesak l smjegceofyah sof pnrddnc svk lonovc Ra^^'fOHrujCrJle crvsne objekle (cv e^)- Polamr>ju B c-du pdvo nck. 4 ^Ke Hthjekle u prednjem plbcu ll obrapue Uz sunfev &jaj plovo rd&o f^jjâvj konh^sl'^ elalje nape^ku anjegu vtjednos). Prema lome, za laklorcêtrf ekspozcja mora bll teln putaueâod normdne (povecat olvor ob eklva produzl vrjem? ekspozlcjo za dvje vr ednosl). Odnos zaslona ekspozcl- o poblzfl jo obfdsnjon na sfranlcama 56-eO- Promjent ekspozcjo mozemo zrafjnal lako da ufjeme ekspozcje TamnocrvS'no zrahe Apurblra ullpaljubfa^le. ljuj>fa5ld- -plavb. ZElEne uld-zel^rte zrahe flportna Jllal jb4^^le, jrbca^le, Pûjcr U 4 crvenp t rle objfhle. polamn Lje plavu vhu >l1v0 ^t&o. 4 ukl^na paru pojafava konlbs pjl snrrtanju kra Qlka PjQzvodl gdlovdcrnd nobo t zabljupljujucu D 0lC«DJ^k4 Paa^re juje zqsno ls^ ravu, polarnnjuje nsbo pomnozjno a faklorom llfra. Uz vrjb' me ekspozlcje od l/loosekunde laklo etr, doblvamo sredece 1/100 s 4 = 4/100 ll 1/35 sekjnde. Za kolko vnjednosll zaslona reba povocal ekspozcjj prf svakom lllru, mozemo Polarz Fllar ApsOPDr^cruAns. fule. Zflcne ulraljubhâse zpabe Apsoplrfl d4s^ v^'vh hnt Budu^ da se Wa d&flnoe?«]ela re rn Qn E, laj Be lharmo^ kon&lpr za crnf-bjelu lolntg ralju, kao»za nh>qnr u u un Ukl^nj^ rcllcksc rtcpd jfrljan «B. PavjNl u[e plavs obske, pojafava armocfersku par jnaglu PAhlCan e? amartjenje skspozcje prllkom ^rtmaola vnj ^jellb mora ppmodu raokaobsllrvog l^lma Pj jklktrt jn U snmanje vode Zalamn L e nebo lasvjelll "f oblake kad aurce v a rtjs vdd VEoko oclal na dodalhj spod labele s lf- rlma. Korlshmo l slodobno dva Hfla, faklorr sc na zbrajaju. vec so metfusobno mnofe Ako, prmjorloo, upolroblmo polarzacjsk Hlar & laklorom dva, u hombnacl sa orvemm fllrom laklora osam, dobt êmo esnaeal kao novl laklor. Ap&QrQra jllajjudea l4> CvjflUD. UhJanja pau. OpCeml* W kpn^l da b êpoahgra bolja fa$.edr lllra. Powtaf fhlvfn 1.2 1$ 2/3 25 a 1/3 1 2/3

68 na objj^ne ne Reproaut^cja boja a crno-btjelo tehna: Nassvak Car nfracrvenog flma nfracrvenm tfmom se mogu zradl 'olografje krajolka reobne lajanslvere fjepole. hao daje rtav kra poajf mjesenom - nebo je lam no, oblac zgredaju popul pefja, a zepeno ffce ûdnovald sâ Ova ârollja je uspela Mnoru Whleu na s'c jedne d'me kod Auona. New York desno}. Snmo je pornocu rfracrvenog llma, a ogm Toga sa crvgnm rlrom na SJnar lolo- -aparalu (10 x 12,5 cm). VBcna nlracrvenh flmowa, ako se ne kon&le u ^nanslvene svrhe, osrerlrva ff cfodule djo svfefla vdljv judskom Oku, no poseban Car daje m oslelljvosl na nlracrvene zrake ejr su valovl reslo dj2 od varova vdljvog crvenog svjglla Sunce pa larulje odalju lakve rake koje prozuode bârne fologralske elekle jerse Jjujek ne zausfavljau J l ne renektraju popul vjdjjve svjellqsll Kroz lannocven lfrar, kojj zauslavja uecnu vdj^vog sv e1la, snrma se uglavnom nfracrvemm zrajtama, lako da se narofto jasno pojavljuju po3ebn< elekl LSce rava poprlmaju na slc sneznob elj fzgledjersnafno reflekmraju n- racrvene 7raJ<e {del?l l na povrgn lslova su, naravro, zgubljenl, (er se n- racrvene zrahe no rereklraju od povr- Slne lslova, vec od n hova polpdvrsjnskog tkva). Kaplpce vode u oblacma lakooer lako jako reheklraju nlracrvgne zrake da oolacj zgledaju sjanobjel Nebo, naprolv, dfelujo cmo, fer se njegovo plavd svpeto, koje uglavnom le^ u kralkoualrom podru^ju, vecm djelom zauslavlja u lamnocrvenom lllrj. Oslm fog a. Jologral korsle njracrven flm M fllar, kad za sparnh l vla^nll dana snmaju jz velke daljjne. VrdPjva svjellost se tada rasprjje na stnm fesljcama vode r dma u zraku. flo nmalo ne uleê na ponasanje m- fracrvenfb zraka. Umjeslo da se raspr- Suje, nfraorvena svjetlos, koju refleklra kmjolk, moe prodrjel kroz 1e Lesles kao da posloje; kraok pun sparavanja, &nlmljer> na nlracrvenom flmu pomofu crvenog lrtra, djeluje slog a potpuno jasno HOP WMTS. cooomo>t "o^sf. Avurt. nsmyo'k. gss 135

69 Kako rade polarod-flmov Polarod-Landov postupak Cll cn krml r<«>4^)»tlfln krûl fcaw'a ÔJ' aadrfava/u '\sgbl"^-f<! pozsv-pap', B obasu Svcgnana ZRednku sponxcd Samo sn/manjq /sla le lako /ednostavno Rao /SOOtdn'^ totf-boaralofn ZaUm SB vla' wflbk Potut /}ffgal'' p'dlbze pt ro^.mâtt 0va âlt^ne val/ka Se aum 'zlaze '2 apa'b'a Usl'od pr't'ska r/no'fu val/aha rabprsne ^s kapsula s gssn ko/ntkbl'a/na pr/fvfbnb na po/l/v-pap zma/jn ObSn SCt' Kada je godre T947. Edwn Land najav<o svoj prvr loto-aparar kof za jednr mjnutu dajegotovu slku, jedan jevelk rgovac fofografskjn prrborom jsmâo novo otknce loo grafku koja se n godnu dana nace odrzal na rzslu- Rjel' ko se kada jedno predvdane manje objsunlo Dvadeset godna kasnje oko 14 mljunaamejpkanacaposredovaloje polarod -a parale, a PoJarod CorporafPon je po vgrtm poslala cjrugn pro- 7uoda5em folografskog pnbora <J SAD "gra^ha'h je. nakon daljnjeg usavrsavanja, z'aduala srke vsdke kvalrere za aamo 10 do 20 sekunda, konste^ jednstvenu melodu Za uobâjem tologratsk poslupak flm raba u lofo-aparalu eksponral, da b se aafm razvo u negalv Poztvne kopje se zj-aduju u lamno] komon, gdja 5e svjeljosf profcra kro; negatve ehsponrajut drugu emul^ju - loro- pak-f'tmovt kof ss f'lo laaôsafnon'btu u foto- -apatbl pbk'f'lm «kv't/kt 'tstof'tâ "Bgal//Bkog po^ttt'skf'gft^tjbtb kmlseednoslbvn/mlau u sn's''"f's f'^fl^ dlela Bparala Nakon skspon" ran/a (ga/b) totogaf 'ZyJC' t'/t' vmebt dp'l'^) kop oarca mgat-v'tko SBHOvoO- U 'Sp/avan pafab p'sma f)m1v-ptd"v. Vo^rcn rfl^ frf fl polarod-land-mma EkH/Cf'BO' k&sl nagalva ptervarau fff "a wos"ds/ff" lacf /ng'ano srebro PO pafarotl^-^b'^â'tb Md'fl- VBU pn/bnosno SÔslvO tgce p'tkarano poptf kl-su} kot» O^lvS tb neakspon'ranbknsralb odvaau cd <^ -co nabb. fo'o le prbfoo ^'ooslyo 12 neakspoo^ôq knssa'a emu''fl nagalx'a owoto <O* reo'b. P<Bnost g tt's"" po2<\<va. HakO /ds'ff'fbl oh neffajjvb dopon'vbkog mafbral 'Z'^Q< 'ek oka Q.Q05 mm. lot srecfl puma goovo vopca "e skro- (fns d"mlr\o/bdfugt) strs^t/. meldlno 9>ebro na povttn pazfuvskogmaw-ts'a natazr aa phyatfo srankf rtye ds«'*a POD"' karaltzaroa «M p'enoyo^ srmsrta preuz'ma <on sebb'- 1 rasodobno pff't srao'd n "jegov mala' ob'k T^StptOCtsaavlB0fzDfOjpu\a, lalakoodafafa s<eb<s nguab pozl'ua slk3 va po^b lmb s'basl'ke fâkhn p'blt"q tj»t»! sakunta nsffa-v se oovor od po-fva W scctftfno grafsk papjr 05jeTJjv na svjetlosl, koj ealrn reba jos razvl. Landov polarod-fjlm sadrjava medul/n negafvsku emulzju J po lvskl paprr u fednom. Nakon Dkdans, negatv pozrv do- "^^j^ raê u medusoban dodr. Slka ss ra po7lv ne prenos pomocj svjera, vec kemrkalrama lo se nalase zmedu pozlva negalva. Pozlv na&lae pomot srebra neeksponranh kr5eala ne- -gatva - onog srebra koje nace pn razujanju obtnog negalvskog Mma ne reagra. Mehanfk proces kombnacje nagava pqzrva u polarod-aparatj pnkazam su na ovor stcamc, a na sljedeto\ 5e objasnjava nemjsko prenofenje slke. U polarod-aparafu svara se u nekj rjky potpuno opeml ena lamna komora, koju nekofko sekurda dr5mo u ruc, da bsmo je, posfo e ravjanje zavreno. odbacl 'v/aenont bfôf vnelkb akspo'h'a'- nagau^t poktbct ao tl-n" va'takb'prt rpme saob/^ pm-uvsk^ rtglbna' SBol n'lepo^naknof. ZaW" tt 'Z'Sa6' Cf" umb'ak kof pczlv ' oegaf«^ prco" zmgdv val/aka tatodobo sa ojvara kapsvo 3 kem^tfl^jama foole/. Uslt/ad On'sSka va'tkb kamkblla seadt\dl<n<! a!fna\j\ <zf9dv omju aoe-â la 'Bzv\/a/ tks'af s-ku lee 137

70 KakQ rade polarod-ttmov: r^bstavstf Prednost polaroda: vsoka osjetljvost bez zrna Elkasnosl polarod-rlmova \e slo lako neobcna kao kemska mt^loda ko om nhova sllka naslaje. Dok su obtn lllmov, ako se odkuju vsokom osfehjvoscu, krupnog zrra, s polarod-llmovlma c n e slucaj To nam pakazuju srke desno snmljene polarod-flnofma osjelljvosl SO ASA {13 DlW-a). 400 ASA (27 DN-a} 3000 ASA [3& DlfJ-af. Zeno neopaâmo u prvomredu zaloslo se pnlkom preroêna slke ra pozlvsk pdor jzme?u neg^lva ' pozlva nalaz krajrje uzak medupmaror. (onj srebra prevaljuju lek kralak ravan put od negalva do povr^ne pozfva, pa se ne svaaju rakuptne srebra koje usrokuu krupno zrro a lme gubllajf detafja na sfc- zmedu polarod-llmoua posebro je zarrnljjv onaj osjelljvost 50 ASA (18 DN-a), jer osm poztva daje negalv. {Za sve oslale polarod-'lmove negalv se odbacuje.} No laj negalv podljete slm zakonma razvjanja koj vrjedeza obcne lmove. j negalv je To gfubj lo mu je osjelfjvos vefa. Sloga laj fjm mora bt nghooseujv, da b pro- 2veo negatv slnog zrna. Ntakroao'llU' fed^jpalarotd-lana-f/lfn/soasa tajb s 20 ask/nla sltku gotovo Ob: zrna - a lakodsr t upofbb<'vnogauv ko)' so mole povoau do^s-brost/kbvblt^trb OsbU patao't-floy mogu se natavn} samo UkopoveCat Ha se fooapaâam jhleanom Jrt^mjpw^r'v'a ska rafte PoWroj'a-JjrtJ-'.lm natmalna asetlyost' 7DN-a ( OOOASAltaKoU^-Ulf^lkpBkl&ktbezztna. "0 2B t$sb'u»fa OfM'^'tomp'BpotSars'arnou'- snu uao'fou *^'\0S- p'o'osonal" fotogta!' *<wjsle 'b t/lr/ za \3ûS3vanJe aksooc/^ Pt/e amntb' <')S uob'saenun flmom on 2ta<}tlv OOtrcd-slkg da bj povse"u 'A^vjet Pota'0'd-\B>d->m 'zvanredno vao^ OSGltj"Osl 36 dtjv-a {3000ASA) nt/b osolnlsamozpos svoe fvff polbod-tatnl-ttlnfoub tb se vslafajbsco kouss Ond^poz'UvnestketonyslB^ y. 5"1)0 X!25mm)a 15sek.oly&aja''utBmps'&t\r'u. 3B

71 brzljvm 5 Osvjetljavanje 142 Svjetlomjer njhova upotreba 144 MJerenje upadnog svjella 146 Mjerenje reflekuranog svjeta 148 Spot- 5V j etomje r 150 lgraden svjetromjer Pred folo-aparalom se nalazj svljet snaznh njeznh boja, razr^jle srukljre, razlcte sv etloce, jako l dfuzno osvjetjjen, crno-bjef flm mora sve to pretvorl u sve tonove. Fologfatfa, medutm, posjeduje lek ograncenu skatu tonova j najpovoljnjem slucajusvjetl dlfelov na kopj vsokog sjaja reflektraju puta tolko svjeta kao najdubja crna boja Uprrod su grance mnogo are; poneka mjesla odabranog motlva refleklraju svetlost 200 puta jafe nego drjga. Buduc da se oko pnagoduje vr!o vellkom podrutju svjetoce, ono moze razmko^at pojednost na vrlo [amnfm kao na vrlo svjelfm mjestma. No emulzja flma nje tako prllagodljva; kontrastf przora pred lolo-aparalom na emufzjl se nuznosa^lmju, apr tome nara^/no neslaju j mnog detalj. Ko l ce se detaljr zgubt a kojl saouvat, to prje svega ovs o ekspozcj. Vecna crno-bjejh flmova podnos neke pogreske ekspozcje unutar odrerjenog podrucja ekspozlclje uvjek se rnogu dobt upotrebljv negatv, No najbolje se kopjfe, a prje svega povecanja, dobvajj od spravno eksponlranh negatva Od preekspomranh negatl^a kopje se zraduju vrlo tesko, a uz to djeluju zrnalo rteoslro. Na vrlo poaeksponrarurn negatvma nedostaju delaj na larnnm mjestma. Preokretm flmov, prje svega dlrapo^tv u boj, vrlo lose podnose pogreske ekspozcje: preslabo prejako eksponranje cak j samo jedrtu vrjednosl zaslona moze mat velklh posljedca. Fotograf koj korst llmove standardne osjelljvost, a za mjerenje svjetlosnh uvjela pouzdan svjetlomjer, moze u pravllu racjnat s dobrm negallvma. No n on se ne rro e cljelosll odrecr vlastle sposobnost rasudvanja: problem eksponranja se najbolje rfesavau skustvom, koje se stjece bezbrojnm eksponranjem flmova prefspltvanjem rezltata. N najskupl svjetlomjer. n najslosenja metoda eksponranja, kao n delaljne labele ne mogu nadomjestll sgurnost koju smo slekl snmajuc sfl predmel nekohko pula P/ttlffa SffBB Ffffg&skB sftka sv/auom^brm 141

72 po Svjetlomjer njhova upotreba Svak lologjal ko zel sprawno eksporral swo e snmke mora &e bezuvjefro snabdjet dobrm svjeudnnjerom. Svjellomjer posloje u razmm zvedbama jean\ se kao samostalm uredaj dte u mc, drug se prvr^cupu ra tolo-apalal, cloj( su rec gradenl u aparaf Ugra<Jen avjellomjer poslaje, doduse, sve omljerj, no mrog folograf. posebjce on protesonajm, pak radje-korlsle samoslalan, run svjellomjer - naro^lo ako zele vrlo preczno odredt jatnu sv ella Tako se, na pnmjer, kad j^ rad snmana portrera l gradevne foloâparal po&lavlfe' na slalv, a na svjella maze mjerlj rucmm sujellomjerom z bjsne lo na raznm mjesmma molva. Modern sv e13omjen korlsle dva razlfla sslema za mjerenje svjehosl. Jednoslaunj posjeduju selensku celjj koja svjeflosu energju dre><rno preluara u eleklncnu, tja pe ja^ra proporconalna olhlonu jgle na odgovarajucoj Skal: Sto e svpetlo sna^npe, to ce prozvest proporconano jatu slrupu, pa ce klon jgle brl ulofko vef. T selensk s^jellomjer rade be; balenje No uprauo kad je pr slabom svjeflu najree dredl pdtrebnu ekspdzrcju, jga se vrlo malo l uopfe ne pomde. U drugom sslemu mperenja svjetlosl, slrjja male batenje lete lro; kadmjj-suhdnj cefju koja djefuje poptjr olpomka: Slo e svjello ko e pada na CQljU ja e, olpor je vec, pa je slruja koja pokrece glu na skal alabja Svfellomen se razlkj u ra^nu konslerja. Vecma rujnb aparara sv ugradenl svjellom en meresvjello koje se relleklra od objekla. Sv ellomjer se uprav prema obpekfu - l prema onom djelu obfekla koj Jelmo mjert z blzne - salrn se otla vrjednost na skal. Pomocu rasterskog zaslona l fazelrane lete mjern ofvor lakv]h svjeflomera ogranava mjern kut, rako da olprlke odgovara vdnom kutu noj'malnog objekfva od 20" do 50^. Na posebnm vrsfama svellomjera laj kul e o4 manj da b se pojedjne povrjlne molva mogle odvojeno mjent (Na nekm ^spof- -su ellomjerma'' lek pola slupnja ) Dnjga vrsla svjelomjera pe kons'rurana za mjern kul od prblno 160', lako da njma m ermo ja^mu ukupnog svjella koje s ledne sfrane pada ns objekf Takav velk mjern kul nastae pomocu prozrne polukjgle od b e!og slaka ll nekog umjelnog malerlala. koja je smjeslena spred mrerne celje Takav svjellomjer se ne uprauja prema objeklu, vec prema syjellu koje z smfera lolo-aparala pada na mofv. Obje vrsle svjetlomjera obfno posjeduju dvje skale. jedna se konsl vz jako do prosjedno osvjelljenje, adrugauzslabo svjeflo, fako da fotogral moze najesce lot no odredl polrebne vrjednosl- Suduc da oba nacna mjerenja svjellosl Jmaju svope prednosl pod odradenm okolnoslna, vecna modeml^ Sv;ellonjera je lako konslrurana da. popul ovoga na suprolnoj sfranc. mo-?e mjenl ll retleklrano ll upadno svjello, vet prema selj lolograla. Ako je na svpello os;ell;lua celja oluorena za dffkcno svjello [kao na nasem crtezu), aparal mjerl svjello koje se relleklra od molva: ako se polukru^n dluzor pomakne spred osjefljve celje, aparal mjen svjello koje pada na molv S^jP^Wrt/OTfl retleklrano EutP"0 /''jfô) upravlja aabto^loha SvBtlamefranad9vtBlo(ds- SAOt DS a'svb se s obskta na 'clo-fm/b- lemert [,U[,pf*osvetlokasspcnct«lolo-Bpata'a pada na ovtka. [^- ^"^' yr^... Za rrje'p'je fb^tekhroog svella {UtefOl olô sv/e'- 'omb's eropus'a syetlost u ogrn/eno'" fernomku'u. 'e ako SB nslftmtn! "tm f bl/zn/ tosk'b ur\ma u Obzr safflo rt/tfffof mat do. P" n^&fefju padnog svela nferj kut una mpfo' nglrumenlfepoo&j&fâ mottn's rffugklranog syfella. PoluknnH/furo. Ô/^ '"CmpSdyu St^/Bttosr, odntaknul /e s'lanus O'yO' W*M tl'b OStBlln-a na syfollo Kfoz ofvor t fec/ a^jel'opot "fftta/jmfsulftdrdel'u leff Od MKnBdo momog <:sdaa Onareg/l'BSl'''J'j''O Kol'S'na sv/o'- lo^n kcs pffda na vltfj odrbttt/b kohka sttsje ptsb HO mjbfncs feota pokscb njegow kaasku. u ovom stucav kaa'ka oakaute nbsto znad T.Dabse ta vnfono^tp^tvo''a w pooatkb o akspozct//. totogfatokecblfgnbs'mokse Oznaka za OStatt'vosS {po'ebtfeoog Mma n«port*" "P'OZOf'tvpO'Sa^QlSfakeln'hpoâ Zafm nkb^ ve'ku. uarrskskalus'stroksenjenbstte- Uca ne pokod' t DOkam ka/v pokazu/b kazalfka mjermtg B<lafa Ttmo se la Z''>j«'«'>ja-nu SYetlosP dabnaf/ sva komtunac'^»vona ' japeta kofsmoguo'tasnaonfbnbuka'e U nvomtvau'spsvnab'6labkspoz\cao< r/flfflj BBktnde'.!as'Of>?.2.!aUn 1/500 sekundeuz ZBSanZS.esveka^'VgakQnO'naC'ada 1/4 SBkwtte tazs'o} 3. sm)bta foto-apeta's DBtu naotjekl 143

73 pazo merenje Svefomjen njhova upotreba. Nastavak Mjerenje upadnog svjeta U ponekn sluacfjama podjednako dobro moze korslff mjerenje relleklranog kao upadnoq svjella Nekadanj foloaraf ^csopsa LFE, Henry Grosknsky mogao je prmjenr obje metode kad je lofografjraocrkvena vrata na ovm slkama" u Dvom slucaju odufo seza m erenje upadnog svjella. Da b zmero jartu avrella (hjevo). Gro3l(]r>sky e sverlomjer obrnuo od crkve da na polukrujn dluzoj" ne patfne nkakva sena, pa n njegova vlastla. Svjellomjer se nalazo na fstoj udal enosl od crkve kao f foro-aparaf: lakuo b mferene bfo dovoljno za fologral u cftave crkve. Wo buduf <la je rjamjeravao snmff sporedan uaz <j crkvu. gd e su svjefle povrsme snazro konlraslrale aa sênama, Gro5kr>sky 5e pnblzo gradeum obauo darja mjerena Jako posloje mnoge slcne sluacje, kacl odjukada j emo mrenf upadnoll retteklrano svjetfo ovjs jedno o osobnom ukusj, ponekad je fpak pnkladnj fpdan l drug nadn Da bsmo, prmftce, octredj ekspozcjuzangk udaljem objekr, popuf sluele grada na suprolno] obal rjeke, pouzdanje tfe bf mjerenfe upadnog svjeta. Wa mrerenje reffekrranog svefa u fom b suâju mogla utjeoal svfellos! s neba kao ona to se retjekfra od vode Mjerenje retleklfanog svjella e, naprolv. ako se provod ; blzrne. korsnje. MjQrer>je upadnog svjeta mo5e, osm loga. dat sasvm pouzdane podake za snmanje malb obekala na vrlo svjer- Joj pozadn, npr. Skoljaka na bjelom Ha gotn/of 3/C/, Dffft/ /nsfumbr}' naat/p'of s^/sllu. GfO^k/^S^y m,a' ovrtv J/tsU svffjlm' "oja paa SO 0<lgovaatê9koo2\!<ala'aD's'>poput ove HDY/B- be's BUjas^. "otaspootonovana bo^no; sf/fl/tj zgra^bje ograoân na - vtlo podak- EDonnaom ajanama ne vpe sa /tetal/t s/bn} lapoa spoa/lhg ulaâ (go's/ ltfums^'pokan6sd'"a > 7, gofovo tn Btupn/B tapod vjb/t^yo- SUna dt^k'no/n Sunânon avjetlu Ekspoz/c/ja p^«vacj'ugov'tsanas-dbblotbltk Dt/Blov/ H^j- ttt«sfx ly-sv vte c"}' adafalvrataasno au vd'y< 5u prbbkspo'xb'x J '^lod'a^v'tpe'ytea'wfyogtaaada sy.ff 0',^ Zaspravnu oltpn ekspoz'c/v G'0^k'}sky le rmsau </0<t lm^sfa f/bhnos' odabtao sredllt v'lfmflosj ' rjta OOOBS'O too-bparar kao da f> OfSOêJomtf/t^y 'ffjffdnmjnd S T'n/BBdMO nmta vq zfatb"/!' da'alja na fwj*['ll "fasj"*** rpku skatu dydvb na ^'tavoj St/c Cskstm /B'a'na pdb/ltnas 'akodpr mogu ^X'O rflsoo?- natf {do'b) pjeaku. Veca, svjetja povrsna dala b pn mjerenpu relleklrranog svjella prevsoke ufjednosc, o b dovefo do podeksponjrarna goeove slhe. U>

74 za. S\/;ellome' ' njhova upotreba: Naslavak Mjerenje reflektranog svjeta Refleklrano avjello najjednoslavnje emo zmerr tako da s fofo-aparafa svjellorn]ef upravrno na morv koj lehmo snmrr. kao 4lo na slc ljevo demon s rra tolograt Henr-/ Groskngky. Ta meloda je pouzdana ako su &v(er j la mm lonov oodjednako raspodneljen re ako naspodjednakozanmafu, s^jeflomjer lada oznaava prosjefnu obvlelljenosr koja mkada nece Jznevjertr No ako prevladavaj svjefl H lamn tonovl, mose se deslf da uz naznacemj ekgpozcju delaj J na zaposlavl erom podrucfu lonova osanu neoorfan j lakvm sluajeuma vedna forografa radje poduzma nekoljko njerenja \z blne, Z3 lamna svjella mjesla molva. Ekspozcja se zalm obno b- 13 Fzmedu kra r h vrjednosr, koje je zatjleo nsfrutrenl. Vecnom se uzma obcar prosjek No kako ê pojedjnoslj na lamnjm m]es1<maslkera lak- ê zgjbe, feslo se bra neslo dua ekspozcjja od sredn &, pogofovu ako su delalj u sjerama narc^lo vazn jl ako sjgne zauzmau ^êc do povrlne. Svjeto tesro moramo m/erlr s pozcje folo-aparala?eljmo U smmf Monfblanc, necemo se uspmajj na udajjen vrh, da bsmo afnu svjelfosr zmerllp \z blzne sl rezujrar mpzemo, name. posft^ ako rglrumenl usmjermo prema objeklma u brn, kojj su jednake boje prmaju jednaku kolfnjj svjeta kao obekl u daljm. Tmecemo dobl prkladnu prosjecnu vrjednost. Ta metoda e korsna kada zelmo snmau osobe kojma se zbog bjlo kojeg lafoga ne moêmo jednoslavno phblflf, da bsmo zmpenl upadno gore}, GrpBmnsMypolOOS'Ol'ya'tap^B'mte' apocjzaan'ma'ackvb. te mjenja'msvûk koe'btlek-fsbrkoasvblb''rtazgrsde Kas'ks s'eana pokb^s/b nesapteth' 21. Tatsfn^rta *j ^n sv podtksponfa'â > fl# ânoveu gotofll nt'fsû mm>x''anagsvâ xakoêt "Qba gob)g'osknskyb um^f10 Oko '?. N- lopodb'a^ SBm B3eOB ne upufbl)!!' vjl oo onosb t* ffs OBJe ByjgtBOd fjafemetfevbanobu'ybb'aesuka aolstaa'bktjljnogastofotogallsh Zfls/en/enamô 'vaf'shfo pokazu aeaf. no svjoe OO^'Sj* \ OOtOvQ pjfsjff JSy"' OB OSttâ Da rl ^ttt'o ffbtnsw ggatlv 8 posvuoafstum /BtalffB. Gtosk/skyefmabaopros/eksvnum;Bten\t fr'tetfoslt. Don/a lotoff'aftja pckar/* <vfl^nertror''ft t kfuvntj \^Sp'B6kspo"'fa"<. Wa SSt'^Bno Sfsn. OQOfOe raseojjflu otvofj vala o'oeo'b yao aaw s wbb- Cak j cwj/stfe u pfypm plant zgtbda pt'odn/e svjeflo. Njhova lca su ^slo u sjen, a kad bsmo spozc e 'olo-aparaam erl svjelfo ^lavog molva prema lome eksponral, cne rca b se molda gubfle U torn sluaju preporu a se mjerenje nekog?asjenjenog predmela u bljzm - lca l vlasfte ruke.

75 zapora druefa Spot-svjetlomjer V'O(OBÔSl^'"'lBa snema fgo's) ra/ssn^vg U'">co 'Ba spo-sveuonfo popl O^fl t^fx/hhncg (aotb). Ztcalo < pr-ma strtv a-o svjsm *ro^s upaoa kroz oatekfv. vonof'o'&t'l'qskatusvbstosv ' okular. tkoaa 'Otosrslpomou svekomba rnotbv't'ta'&'ojmol'v Ptooalala n^hosl fallqkl'- tost- ftp'w ^sjy'e ffe nalbz ssson s mat"" OlfOrcm samo fsuj kofhtnu kojb se pod^^gava mjsfenn OkUlMf. SpQl-svjerfom;er mjer'lakoder rehekllato svjeflo, dl samo s jeonog maog djela molva na koj je jsmeren M errh kul uobcaenog sv eljom era \znos' pr merenj refjek''arog sv era 30^-SO*', dok na spol-svfellonjeru maze znosl samo jedan sfupar l jo5 majje. Taj pnlcrto ^kup mslrjmenl za seleklrvno mjerenje korfste u prvom redu pro'esoraln tologratj napredn amafen, da b odredl spraunu ekspozcru 2a naroclo vazna mjesa odabranog mofva. Spol-5V ellomjer e posebno prhladan za mjerenje udaljenf objekata. Gornja slka na suprolnoj slranc snm- jena je ekspozcom odredenom prema reflekllranom gvjeru koje js zmjereno obcnm svjellom erom Zbog lamrog grnja u prvom panu zmjerena je unjedrrost bla nska pa su zgrade u pozadn pteeksponnane. Za drugu slku (suprotno dole) ekapozacâ \e odj-edena prema spot-^vfetlomjerj za jedru od udaljenhgradevma, lesustoga defalj as zgradama odfno vd[ v. dok je u prvom planu \zg\.}t,[\sn lek neznalan do jasnoce Gleda uc kroz okufar spol-5vjellompera, folograf vd do molva (desno) kto pomfnu lecu koja povecava slku. Walen krug u sredn oznacava meslo na ko em semjen jacna su ella Slkaje okruzena avjema kruznm skalama. Van( ka ^kala, koja nosp vnednosl zaslora, podesava se na osjetlvosl Mma koj se nalaz u folo-aparalu Kad je malenl krug u sredn vldnog poja usmjeren na mjesto koje freba zm erl, fofograf prlskuje prekdaf urtutrasnja 5e skaa [koja no^ vnjednosl vremena osvjelljavana, a pokrece je molor) auromalsk okrece, sve dok se ne usposfav opmafna kombfnacjazaslorfa koja daje spravnu ek-.\- -''-n. ZOOQ rsmnfjg pfeoneg a,efa mor/â uoa^bem S''elO'"B" "avade v'lo /luge ek3p>z\ctfb. teafoma n,\ma fnjt^j&nfl slka go'sj sadtava dovoljo 0#- ">»* OdeMtu Bpa!-sver/mE'B ocuhubca sk nrals" O'O matva, no stka S'o so vd k'o Ol'^' /^Mya ft B'"'ptB Pov&na t/b reflek'trbnosy-btlo t'tm vnert't (mal kng) alulrysa va malbn O/C fo' nagpatta.toktbaansttpanvdfogk'/te van,vf skbl loogtaffofjsaya ns abu-vos ^vog 'rj'na Oolej Ufnvp'avja'>tfv'T7B'<l>s'"Qfv. ranooa pnvrsna HOf' fol' mb't' le±t n malor/ k'lg okutala: pffsho"' "B dtgtb pokrede sb un/'rasrfb Ska b sve Oak ss sp'bvna vremena zapara r?s poklop^ BodgovBtB'n vnbdnasfna zaslona K'aka skalbb unutrarre Sfrarlfl Ta^CTft l/ekvenct/s Sl^kS 2a llmske kamore tatb u prbdn/bn planu, alt premalo ua woslf"" zqtadama Za talu poyts'fu tarko mtv'blbna zgtaaespo'%\'6tlonbnam:j ktacv tksdor'c'u Nb mrd Sfxmtnot s'c ao«)p<'w,)b'yj: jod/st tamt;, nojmjovaabsbttbvau ao'/olno dbtalfa

76 SvfGtSomj&f ' rfhova upatreda: Nastsvak UgracJen svjetlomjer jlll Mjerenje ukupnog svjeta Merenje u sred^njem podrudju sljke Danas se \ lolo-aparafe ugraluje ve od tva lucefa razllfah mjernh ssfema, no v^tns rao na prncpu rsv. nlpgralnog mjerena. Popul rusnh rtarrunenata za mjerere reheklranog svjeta ^sf/" ). on Dareduru prospe^nu Svjellocu hhoja nastaje kao posljedca reflamrana svjeljd sa svh povrsna morva, le navode podake za sprauno eksponranje Svjellomen gradem u vecnu jednookh relle(<snh aparala mjare svjello 5o ulaz kroz abjgklfv pomat J dvjje kadmj-surldne <êje, lo pojednosavneno pnkazuje dorf crrez Takvo mjerenje ^G pouzdano sa motve fja su sujella r larnna mjesla pednodcy\o rasporedena, ako medutfm prevladauajj vrlo ramna H vjlosvjella mjesla, sfka mozeblsuvgelpremaoej<sponrana {slke desno) JtO^f B'B /"5"'"w>'a. koj m/^f /kup/o avfbtto fb\^f>d' prosjbn ybdnds. mert svjblp koje fetlakftra dos/la polovnb /"altva.oudfboznasbra'jbsx'n'kfgon dok dtga dbltjb m/or Sv^lOSC S UftvS polovo rno^jva. Haovosl<c\'OlHspov'\B>era zadt fo''<o svjfe'a as nsnmbfn rovoa a loatv JfBdnos! SBSlUfB pbslbdo ffkapaz'- C'/- neoo /* 'sptavno ekapowtano. no zg'bdb S" pfetamb pokam pfsmalo dblala BudtS da se pov<sm B. ^Ha osvtbsljb'lb n/jo's Cel/B, prbs/jacaj, naezutsat rnjo'sna vlbsvesfbdna mofa hb- SO ckq^'^9 pqvf'no. Ako fe u s/ed'st s'az up'flvo komd vbdoga foda /zmb'b'b Bksoor'oa «vsvakom sr,- Bju l"!' lo nffptjuft Jnyfl» J^'Sfl* nagop" mbbt>^ utapnos v)alla ov/le ff [ zgaoe poofttskw^'fl'je» dv'b vjednos ' zasto' B- U uvjecenju da vecjna (olograta Sell gjaum obekl sm eslm \j sredsle svojh srjmaka J <J njegovu bjenu, le da sloga ekspozcjom nasfoj pos'c nafvjernjjr odnos lonova u sredn alke, nek prozvodat uqagu\u u loto-aparate lakve nslrumerfe ô\\ u prvom redu mjere svjelfosl u sredsnjem podruspu buduta sfke. ^ô \ ;a nslrumenle kojj mjare ukupno gvjello ovdje se korsle dvfje celje, no djelov mofn/a Sfo M 0^9 mjere se preklapaju. Cefje lakvog loto- -aparala obavfjaju npr 60% svog mjerenja na lorn sredlfnjem podrufju nleresa [ lo obuhuata krug u sred^lu razfla): oslalak merenja se odno&j na preostafe djelove momva Mo ako sredjnje podruje obuhvaâ svjelj do neba, l lamnu pozadnu, folograf mora na nek; drug nar odredj spravnu ekspozlclju. kbdmj-ûlfdna ^b Da 0< 'fst'lnbt mogao odbdu /sp'av/ tkpolc'u zs zg'bdb, prlkom m/brbf/a u rbt'u jtflj-a pftftbdaya' sveltosr ke/t oub kadm ->LraB ^Na fbfektlfb/v. TcsB/BdrvfSltffOpos'Bla- QBMm oe^'bof^lem toso-apa'ka ptef\b doja. takoda^je/yatf'tb/ta.aostopo- 'koft za '"/BrBn/B tolo-aparat Sako /p'avjf'^ <Ja SB zg'bta nalar u a'ad^l" karuu ktgof. -vfoa' VB&' dlq lq'bfl& 8 Safls. '>UnBHSnavaekapo2a ma/'je f\b>b ko/a DdgpvBra!gtaaana as' na j naba. > Hl NasvjtHomtr'koj-'nsnukuptosvtf, Haktf* 33 K aad!; -», Ma 'pefvn svfbllom;f'u kc; "mtf sftorl^b flfl- O'Vl'B 3ffrS avblosl u'az ^foz Ob^ktrV folt-apblg' la. pada B koso QBto j aktafa /w pzmu kao ' pf aval's s"ab "atla fapnm /a lpfavjena ka/ln//- -suftdna 6bjb, svakar/etbubllosloserehakt/'s s palovnb vdnag patb CBlfe s/ /a/anmopdfs- Us t ^d'bho sffsfv «Ksptadt. foogfa'd'omafb ttsatû jr rwhu O'tyv ofukjj u tfatttu se poobavb blo as'o" OHo vf/smb- Kad as kazbljub l'oznakbnata'usrej''l ll aepokrtva s d'tgom HBzal/kDnr, pottaanb fe sptavna akspozcja PoStO S fâ tb'fb' mbbh/a aublla ko/b Btleklal gradb podeso spavna ak- SpO^f/u, fologralpotfovna usmeâva lom-bobalbfel/em lfb stke Nb taf na" nabla/e lo'/tgraftja tskladb/m't tonova kajb dovolffo Bpodafa dbtals d r^rsdarb AkOje BkspDzma poosse'^ p'omb vsdnc/su n/njbfa/orazg'sdb. dataj kwasbbbo lau /Jaln'B pontlo pft^ktpon'an nakakonbsaurtva aetab. n/sa^-sgnbt/ana fje'en/t tk/pnog s'etla Da H SB polja SlO 'f fjq te ka dm-suttdna al/je p tes tf aoala, japrod SvakS el/b se naaz' ajedna fanja prfa M- tfb'onao'battbd'n'vbskb BudnCda^vjetloUz s'so'sta '77ot-^p/tst'a as obaa/s.o'yap'as/- dno vtjbt ta n/ar«r*/«trao p't p/w^nj uk/pr*o^ sfjba. foogtaoavuve 'sa'avyu k^pot'cjv svolesfxmke. tegu'ltau ratton ' v/jens. sve dok bb kazalka u salu na lyada afad"" 'l sapokop a d'ngof kbzaljkonf

77 odgovgrauf S^fGlSomjer njhova upotreba: Nastavak Mjerenje svjetfa u odredenoj lock Automatsko odredvanje ekspozcje Ugraden spot-svjeuomjer mjen rsco kao rufnf nslrlmerl (St[ ) %v\^\\o ho ese rellekfras male povrfene mouva Ta povrsra je oznacena na tmslu malm krugom \\\ pravokulnkom, le prema lpu fofo-aparalaobuhvaca5do 15% ukupne povrtne kq u hvaa objeklv- Kako ;e povr&na ko]u mjen spor- -svjellomjer vrlo mafera, jnstrumenr vaja usmjenl vr(o pafljvo Na slc gore desno zmjerena se povrs na ponouno nalaz na svljetlom nebu, te su zgrade na sjc eksponranoj prema lakvom mjerenju podfk^ponrane Da b dalaj na lamnm mjeslma bll vffljvr, ekspozcja se mora odredjt prema vrrjednoslma Sto h ;e 5pol-5uje[fomjer zablje- 210 merec osvjetljenosl zgradp (a sre- sytstlo/njenfm pr^m po'vf fnra ysaju' /O'o-ara'al s tgraden-/" p?!- 'orosfalmc- "tfsk ko/b mv,b vsô?fl tfc/flf/m efspancl/v OudB se "faan kug nbtan 1 srad'- 3n st'*^b. 1^ sy/btlo/n nabu Budu/sdae mfabfb kanaenttanona fo maslo, zgfade st snao padakspomraa za 'StS marg nogo t" v'pdnos zas'outk Oa b merana u odradano lo/k data tsptavu sksporc/. /alagramorapostupfft 'std kao drvs'"' ugtadt^m stts"!- rtw loto-to^'at«tatt.ovn,bt«yds'n«uo'tôontf fo lovs tpjj r\b Wogfsf't flwrj sad/tava'saane JbV/b- Za o^ ffl«u QtOQfBff fvfl JJ tfof'tu /atlhslbvno upra vo na ladnu od zgrada Na folo-aparalma & automalskrn odreavanjem ehspozcje unapnjed se aufomarsk eg\jta zaslon vrrjeme oavjetjjavanja, ll oboje. Uz prosjefne svjetlosne uvele na la( se nacn poslfu jspravno eksponran regatvj No kao glo pokazuje gornja slka jevo, regalu ce najvjerojarnje bf podeksponran, ako je npr pozadna objekla neobcno svjjeta, jer lada svjello \z pozadne pre- TeJro ulje<ê ra automalsko odredvan e ekspozcl g. U lakvlm slucajevma dobj 6emo spravno ekspommru sljku pnmjenju- Juf jednu od meloda kojom êmo 'prevarl- aulomalsko podesavanje Ako elmo uljecal na od'sduanre ek- 3pozcl e, nsjbo'jf se nafn moda sasloj u lome da zmjjemmo vrjednos os sll vd5l flma [DN ll ASA} ko a 59 podeava na foto-aparalu. PodeSavanjem na vnjednosf koja ne odgovara umelnulom llmu, ekspozcju mozemo pojaâl smanjl. Ako e podeêna vrljednos nza ocf stvarne osjeljjvosl flma, ekspozjcja de bll veca, ako podesrmo na vsu vrjednos, dobf cemo manju ekspozcjju. Ako se u tolo-aparalj, prnnerce, nalaz lln os;etljvosl 23 DN-a, podeâvanfcm na 20 DN -a udvoslruct demo normalno vrjeme ek- Sp02c\\G. SfOOt/ '}albr< r/alg nspos'^t'sna, damlbproma pavrrb VB6'a\0 3BSSaserBttgkt'<a prema gore. na lallo, adno malenpostotakprcdra kfc p^y/dn- d'o rcala. te ga d'ugo maf^ 'to norsvlfa prfrtfl KaOm/'SvlftlfO/ al/t ÔfB. SbK'O. m/bt samo Ot'B<!e"V lo'v W sraflr/h SJ'hS ^D ll mota -V\- a,bt-. JV* yb<'\ 'oto-bobrsrabugbogn/nsuer' loff'tsfo'" B'oporC'JB s^podaava lednako kao p" mjbtaoj uk/pos Sv/Blla t sadneg podnâ fologralm/jenb rasldf t vnbmasvb tor kusl^fs \ ttblu \B pokaze \a od'tl6f ZfJhk ' ''t'b rravod- -sfravtû b^soo'c'u. Pcsto /ff ekspo'c'v Dodeso Wo daodgay»fa ttfme. totognt,a ooaovnc o^ô an/mlbta "a Sematju fakvag mterana 'o^fo oogovba negavm pradodloama Vslfftd u'lbcbts vjb'h/g *eba /za d/p^/kb Bt/'tmgtsk B poublbâ pog'ena BkpOHCa- 'K^B lato 'amno go'nja osogtatada s«r*/«ffofb de >B '"ogmaspoznat'. -PrBr"- 1' /O'ogft' an'cblsku fegulbcju - podss-yt. prmtfcb. so csb''- vob llma \tu vftbdnas - laot ts akspfyna fnaa dbt WagrBft// sr<\ getbha (lotb h'bvot 153

78 djeluje povecavanja, ogrebotne. 6 Razvjanje negatva 156 Obrada negatva 158 Prpremanje kemkalja flma 160 Slavljanje flma u razvjac 162 Daljnja obrada razvjenog negatva 164 rspranje, susenje bljezenje podataka 165 Problem razvjanja njhovo rjesenje 166 Ekspontanje razvjanje; preslabo, normano, prejako 168 UtjecaJ kemkalja na sku 169 Kako djeluje fksrna kupka 170 Vrjeme razvjanja kao oducujud faktor 172 Utjecaj temperature na razvjanje 174 Pokretanje pr razvjanju 175 Posljedce strosenh otopna 176 spranje vodom 177 Retkulacja (mreskanje) 177 Kako pove6at osjetljvost flma 178 spravljanje pogresaka: U toku razvjanja 180 spravljanje pogresaka: Nakon razvjanja 154 U zvjesnom smslu, slka nastaje u trenutku otvaranja zapora na foto-aparatu. No na flmt se jos nsta ne opaza; slka je doduse tu, all nestablna, obrnyta - nevdljva. Tek posto je razvjanjem slka postala vd- jva, nakon kopranja razveselt ce nas snmljena fotografja. Njezn 2gled uvelke ovs o tome kako su zveden t postupcr koj pruzaju nebrojene mogucnost da prema vlasttm zeljama utjecemo na krajnj rezultat. Prve takvb mogucnost pojavljuju se pr razvjanju negatva, Postupak je vrlo jednostavan; at ako zelmo utjecat na kvaltetu slke, moramo neprestano brzljvo zbjegavat zrnca prasne, mrlje Zatm, potrebno je razvjat osjecaj da proces razvjanja prlagodmo vlasttom ukusu, da bsmo, prmjerce, zradl negatv narocto stnog zrna. Sve sto tokom razvjanja poduzmemo da bsmo postgl reprodjkcju rzvornog motva, usmjereno je na mjenjanje dvaju osnovnh svojstava negatva: gustoce kontrasta. Gustoca nje drugo do stupanj zacrnjenost negatvske slke. On ovs o kolcn crnog, metalnog srebra. Gust, jako zacrnjen negatv sadrzava mnogo srebra (»rjedal^" negatv sadr^ava, naprolv, malo srebra bjedo). Slka je, dakle, rezultat razlka u gustoc - kontrasta zmedu razlcth vrjednost tonova. Gustoca kontrast oducuju o ostrn detaja, o njma ovs da l ce slka bt brljantna lr mutna, stnog l krupnog zrna, U rutnskoj obrad negatva strogo se treba prdrzavat standardnt) uvjeta; u ovom poglavlju su opsane temeljne tehnke razvjanja, kao neke posebne metode za napredne, koje omogucuju da se od svakog negatva naprav najbolje. VjeStna razvjanja dobrth negatva stjece se nakon kratkog vremena, a neophodna oprema je skromna. no nagrada je velka - ona se sastoj u sve sgurnjoj sposobnost da zradmo upravo onakve slke kakve bsmo zeljel mat. EVELYM HOFER: Razvjena 35 mm ska. povecana kao negatv, 1 155

79 tvara?apalron? Kudca Pl[l(a VGkozna da Obrada negatva.1 Sgnan «3 Pokropac poand^ z.a raz^dnje 3 Sprala za razvlanje ' 5! 7 6 9, srlmdt Toplomjer Karl skeolop;e 9 lemperlranje pd^lda za smperlranje 1Q Poaudazd razvjanja Mferna posuda ;a Cjevza l^plranje '? 14 spufva KtfaEcezaMm Za ra vjanje venne smoarh 3S mm tlmova potrebna je op re ma koja nje skupa, no pozelfno je da se pnfkom kupovanja aoe za razvpanje re Sed {ova na sljc pnkladna je samo zs 35 mm lllmove. dok se druge mogu podesl za smotane flmove). Nuzno e po- reban posedan laboratorjskj sat: normalan rslrumenl za mjerenje Krafkog vremena ns mjen. name, vr eme u sekundama, Za kemjskeolopnemogu se konslc Tamne boce svake vrsle^ vazno je ledno da se Eekucna \z njh rnoze lako ljeual, da se mogu cvr^to âfvonf su brj5[]vo ocscene Nek djelov opreme popjl menzure. tave gunere cjev konsle se u obrad po;lva. Opêmu svakako valja pangk praktfro rasporedfl- Pazvjanje pocnje u apsolulnoj ram, a oslale laze brzo sljede ledra drugu. Prje nego 10 rasporedle opremu. prpremle kemrkalje. Najpopularnj razvja prodaju se u oblku praska. Uputa projvodaca reba se locno pndrzavar- Prekdac se kupuje kao k on cent Trana olopra te ga prje upolrehe reba raznjedu vodom fksr treba - barem na pocelku - kupll u tekucern obhku [lksr \j oblku praska je doduse ef[n, no s lekucnom ss rad ednoslavn e). PoSlo sce pj-preml pojedre otopne, podesfe lemperaluru na 20" C {slka }. ssr 153) te sravte boce u vodenu kupku sfe temperature (kadca). Zam napunte praznu dozu za razvjanje 20^ loplom vodom le je lakoder slavte u vodenu kupku (lavu). Odstupanje od propâne temperature razvjanja za &amo jeoan l dva stupna moje jnaf posledtca na negatvu (str ). Tek kada sfe potpuno oufadal normalnfm poslupkom j'azvjanja, mozete prekrgl propsano vrême lemperaturu da bste postgl odredene etekte (sr.! }. 157

80 Po^Ldu PDETe^te Odr»ltepD«etakma Obrada negasva' NasSavak Prpremanje kemkalja flma 4 OtvorlMpalranusflmon 5 UvucllBrFlnuflplfaJu 1 ReguTlraJle lemperelur 2 23 ^'vjanje nepunlle rarljacer- 2 ^lerranl Bdt U&psolulommAk^d'lBftl anooaaubnlensgovofnol notmalne 35 mm pallht^ mogu se Olvo'lt' rulom t' pcnoeuposebnog. orvtfatt'lotvafbeazblnce} l/tvaftte pa'/onunb Kmu kol' M 16molBOtW-f'. olvo'-le e naofugom krau 9p<JSn«fll". Sn>oat\- l-lmov- ve6eg otmasb ngprodelfseupatfonama. sk-ntb lbpsvu trakt. odtkftflfreho''wflfj'jt* ukcn's n^gov zasufm papt' Plaatt^nu kazetu kakvb SB kof'stt U tustafa' ^katama OdrBltB ak poatak flsma Kapokue,- ffljre mpoto na ga otk-ob'e. jer oatm Sompfese B/ekt'C'Bt - SuSnu sk'u a va'la ko/a B pak flo- VOl\a HB OS'a'.' fag na Umn feka kara ostanu na aoba "Jke - zatmba 6b vam reso kasn'/a - ah na mlaalt/ gatsl/tov^ otrrcsjjr ffovt neca moc U/sdno/ 'le hm Odma ta OdOzgo. Ot/motalg dese'ak lara tlma lagana gaswnw pates'" j ka/p/stdm. nana t'tbbove. Z/'CBpraB tekn odozgrekaletna n^sldozac«nas-a-for«na uam. p/mlo/ 'zmarfu pojbdln-1 zavojasd"b'o Cne tl«oov ukc/ma tk-apbtbl'majednoatb vno slpfnl^ vao'ls taltm. OO^vst9r\pefatVf'\0'mol>09tsr8. DeO^Sl«0/tct pon Bktco"' n'aanam ofyosfq sopô'" l^- Oom 7oplomB' ostbule boc/!e lor}/}promar'bre pomena 'en/pe/alure (no paz/le da vooa ne tlosp/e tocuf Ctm su o'opna dolle /sprnvu fempera turt.ps edlompraverlb tempe ra Su ob'f vodanh kapkt kao tyodoa ftoz zb lazvlanb, te po pal/eb' aolls fflstys t'l topla rods ta thsle toômd'avfspfoctst mogawfo aattt' smoe's!v<v TS 30^C PoSto sl» fz Ooz* za /azvttnt 'ZUf vatfw Hoom te ooûetu tomoefe na^ C. vjo v "nt ftz'/s râpun/to posudu soffo oo <^ha. Zaope'n' lumu s lazyfb^bm Slavle ponovno voden k/pku zb sfbdltzacj tempera'ura. (Ako ne molotb potpwo atamnld'otoffjvkoqfaatb. nlote flm u oosuuh 'azv-tt7«u ptoto'' Mj p'otora. npr. o'''s'ua/<"bnojtel''nu3p,'a'u-s'ne-^ ^- BlBv'e ga pbzm dozu j zatvotr^ pot'lopce"' ko' ne prnpslb svbto- TalO zajh^" f'lm moele odnes u prostortfu gdje ga nam/bbvate :bzv<'< Tek 'ala l/jte razr/as k<oz ofwff na poklopc dozb za razv/ane Stgna'n/ aal (pn mffalnom oca'ao^vl pooffsafs SO p"e poeka tazv/janjb a< ae sbus lot "9po^t' ff ^#r fvtffjto rszv'anb pps\neupa'puno tamooj O'furort^'. vrameua âvtfanfb za razh^ -Smpug HBUBlaS sa f tslttl pvk 2B tpotfbbu lazvasa pao-fsv:a\,auaoztyra-. f^c moetb as ravnau \ proma uputama ZB rafr^//ff to Su p'llolene 'rl- 7JU PBpouenog vte'''e"b ZB f9zy'b"9 t'tda se ^l?^?lô pfd'tavacjbf nega'sv' pos'a'f JfWfl pêsvttttu'preramnstf ). PrOSlOrta fcof oj (o rad'tb mpra l>l BMOll/tnc 'amfa. ^/atnantbtapelosrnfnobu zakl/uâfs '' ZSMrsuna/«VftUda 'F nsbnbko Bpalnjom OVOfo ' lako papaauo f'lm flma, Sp'tlampravlndmpOto/at/ Sadauguraf ttpoblak >ma ufzgn Kalema lako ak'e6-l\ ao^ralu J9 w flm umota \ pm <o,ffa n,t t'tob Naboljae^da Doe!»K namatana t/velbatesllmomfroy v'b''aup''bbtvsveo^dbsprakornone naustb naahepo zvoa'lsy^zanvan.

81 S1avt» Zattforke Pokreclej? Obrada negatva: NastAvgk Stavljanje flma u razvjac SklnllE za\maa.c SpoklDpCd 12 l?jjre Ea;vjBc nauag u bocu 7 f N9»ta ta0au±ljel»ve 8 eprald LJ do7u 9 dozt C"" s\e uktu&'l} svesla. onre/^'e ftoswsu KBÔ <«gorep'/kbsno posuda prf [qtw pre^"j^f ^f ^ O0j«SlaB Ol \upa oo vb-kble?a 45 slup/avb fokr«tane prmstavl/s uaan d'oprocbsb tamjb- 'ls #J" f 1Who ODSft'0J [jj# 9nu'z'u S'^Sjn? rflz-rffftemfsw '*?? Toôm'tAvogp'Ocssa'av'ana posuau tteoa pok^'bu S ma/rtaasv^ka /rxnutt n O'tp/^mst r'\lbva'<lb tarv'ba r pasde Uk'ontle MJvarfd 5 paktopca pocnw - All f\ka KO VE SKfDfljrE POXL OPAC Bocu S fj N atfem postv" 'epc'b/postfezb 'a^vsntb u empemfu kfjpk\ l'lbyat '^f-a l posvfs Occv AkoOocB'fa vsko s"o <tsko fw motets ujef^sefo ^'P fazvtj vpot'olntet^'^kaal>tseop"je2b\/ftl'a prsbo PfB">'POBduodnBhyrafSetkpku. Bocu s raz*njj^flj ZBtvor/tB ' orvpr'tb Ofa Bpek'dno"' kvpkofn. tupovnu 0'<te'''Ka!taosaaB.pacBn' kalt'dtbo"' sl'sn'p 0f upfavo toukoda sepu nafan/ lubn' ff osvro- Otfrwors/W»da OBStfak (MtlneSBa tmb t okfb/le spublt; dttf SBma pf tonxb uvta Mm n tedc 'lm. tcarama oatb'to ktaf Uk do pr. SBOa p'ov^nleoa t/t tlm lavfamem namolbn aa'vak-s\jole2t\vat\toms,bbu. Utusvdtu prerrtodr'd us'a'yovte oomodu ottbabnoq Mma <tokl0 sbu zavoj' o'^'t'o namola'ôg ftlma Ako. poso Bte tbmosb'' j'j'l'" KOf r t't fazvtu. pbostane s prbznh ZBVoa nego StO!o OOSO'âa Outf" frl/na, /zvptte lnf t ponortb /taup'slupak Ako Sb^b "'oss podbwavane Jedno"' futtom taya' no spual/fff "'"1 U posuca za razvjbnj'b ta!o0ol>'0 dr/gom kom lyaptpatb d^sfb sgnalnog asta pastdb Uvuc\sepfsttnes'uKaSBna\nBkoltko uoo''^ kalon> da b'sta s ZatvortB poendn-nbpopusnnpk'aoct'r'. zbftm ps 'ZvaOtB z vodenb kupke 'fjbzlntm tfnom lagarv V3sr-lBOnektjr'^rJv0tlvfS\n TtrnB^gteosOWlls msbt't'e zroka HO/t SU» mo!da zadtfalt ns llmu. Sada mosts tklfult' fssv;«tu. at '**o^^ldla f'l'ar Psla' nb'bzv>-

82 Ulljlaflksrnu Oty'Sf^ negatve Nastavak Daljnja obrada razvjenog negatva C kupku u dozu 13 U'jlf u do7u prekldnr kupku fl Pokrecle pa^ldu 15 zljt? prekrdn^ loc dnukvpkx tvlpoto'^skoajtepoklopac JflpOSCKM- zlltg p/okanu k pku fje SKtDAJfS POUOPaC Ns- lotogtal oooacuf ptk'ots JWÔ'J fonokat- S[aD'fko<JSMlBks tr>apfelt/sp'eko'v'b "KOf 'BdnapfutOra fth '>'td't 'ft vlo topla. ptepo'us se da p'/» tr^jfl*sflfsô^ fh^dn proverttp 'emp0f3t' fksv- 0"sKe s'"'/^ odsnpauodprop" sat^'empe'alse2ay/seot!2do3slp'» f>ko tks» T/eOa sg'jbt <! fasmadttt. posvdv la BZvjaff p\fe"e\o napua'm la da n* skdbto do^<qpac^20'csopo'nvodfv>. km fnsr zbooute spfavft snvb'alw ulltvohtttposudo Sal nav'lb na v-fyffme JS jfg^'s/e fcje p'op\5fe prozôdal AkO fys^ôd '" K/naloo < n\aksn\a<nf ^j-j/ene, preporuea se ôtjsp'p ^jfffnw kojs /e baramprtbkfndmakstmatno'r)»fs'"#nu; us''esp'etrakog l\ksrana t'kt fno^^ to'ede atr. 6S) Paz\te da odaoatlt osta sp'^'^^ vrema ta ksrat'b ''tttoy^. VB&''aSks'a kotslsem lfad' pozl'<'a. fô O'-aJe 'êde drag pfop's/ S ODZrvn na koncbnfac'u t tajans tkftgng. Fksmnr Spulje'û POSUOjJ ourecjs kao ta fb Opsano<Z5l'k!0 *Cad -gfaln sal oznat k'o '^knrafb. '/jte l-ksmu umu mtf^g jj Omu- Sam mo^teaposudssk'nuu -tfpoh'ojtacjerf'tm vss n/je osjetljv na skyff f Wsf fsvarl, kaô f>se bt' agtt' da jb fttm porptno namoen NaBk'mposlamBzat'aadSvetffS' /e rata urnbtnutanolyf'rapoklopctjdbp'tc"'' st'sevana lok'ra poudu mofatt Orat Koo.

83 stknlelln Sujflnje Na ovna na o lakvf Obrada negatva. Na^tavak spranje, susenje bljezenje podataka Problem razvjanja njhovo rjesenje llma 21 bocamarablljejllaupolrflbuotapne Rd^vjanje regamva lono po upulama urodjlo b jvjek dobrm negalvma - kad upute ne b vrjedue samo za prosjecrte negatve kad negaljv koj su vrlo daleko od prosjeka ne b bl Taho esu. Za fakve regalue slandardn posfupc ne sadovoljavajj: or poslajo suv e?rnal, preslab ll preguslj, prelvrd J suvse meh Proces razu an a reha razumjetr, da bsmo poslupke mogr varral zbjecj slcne pogreske. Fologral C su regatv srano pregustl dobl ce svjellje ako, na prmjer, zna mca. Upulnlje je era taj taklor oslane konstanran, kako bsle bjf sgurnl da se razvjanje opuja ravnomjflrno da ce sv djelov Mma bll jednako razvjen Na konlrasl - kof prolzraz z razlka u gusfoc pojednh djelova negalva - utjecu rsf laktor kao guslof u. Svaka promjena koja poveâva guslocu pojacava kontrasl. zrnalosl je lakoder gsko povezana s konlraslom - lo Je kontrasl pat, lo je zrno krupnje - te Je na slan naf r mozgmo po zelj promjenl. fwaqo'-c Sprals otvotboo povs' la ra^yfa- /yt npka OSsne sltvnku VoUb ne 3'''tj«tCt pftjak-m /rrazon ler b mogfa o5tb!\s' emuns/t: f.' '"* ftfy* * u mokrom Stafju telrtvno metcang SDânf tftm tja potfajb OkO poa sala da nagat'v tss"lf /s a." -zosft^tl. H bb pekrl' nutama (vmt'sl' TTl^f. Da l/slb ga os/l'. zva^/le flfj.r sp'^ble ^fdpv put n/oetb pogladat sfke Odn/olavan/e tfeoa Z*Sf' TJO OprOrtD gnvlz3bso uv'tek vsalna r me'<tâfat»'rottlakoots!t. NaktajuftSma usvt^ Kva<e; < of)9^lt ga na takvo fnasto kamo rv Oop'te orama ' gat t!# trnp^'atwa MMf tonataotna tokom Atavog au^â - "a'â^% ledandodvasafa U stedn prostqfe t<sm t <<'< ma/lp OBn pon pfomfenama renype'att't "tgo utudove ll pfzore Omgom kva&com opretuaootlakf'fra Zategnta Mm mekanom vsôr7qfn %p\j*on uklomtb ptaostal uodu Spuf/j d'ltlt pod kkmod JS". tepalj'v' obnyte obte altnt 'rrt OOOÔptmt dot. tlffoua doâd rav/jfo u lo Otop'yy Upulera upolreb navoos kplko be Mmova moe 'azvl u odradenoj kol^tn olopna 'e kol/ko vramanaza 'Bzv/ane "aba ufas'tp< panovno po"ebt s'e atopxna. Za svaa shbdac Wm â produhx' krys- Tte-a.vafa.anPk'matv'a'mastdoda.B -* g^nttao'- Jaaets-aaUjmrpotrtM.trsB vo^/b fsa^tca 3 vtm^nom kva". pa Cak r om koj. 3B mog/ BgetrtraP (str. 175) st poda'ka raln- êftb laboc' a ptokdasam ftkstom kako se moze mjenjan rajarfe rasvljanja Ako prefposlavljamo da je llm pogre&no eksponran, moemo ak prekr- &rl temeljno pravlo o apsojufroj lam pn razvjanju zuzelno pazlfvo ukljut- U slabu Jasvetu da bsmo splal flm, u!om sluâju mozemo ve u loku razu an a spravn neke pogre&ke No bez obra na posebne okofnost na promjene Slo b one zahljevaju, tolograt sfjed gotovo uvjgk jednake c jeve. normalnu guslocu normalan kontrast, Te ^fo slnje ^rno. [Ako je postavo druge cljeue, bolje ce h oslvarf pnlkom obrade pozlva nego pr razvjanju negarva.) Ta n cllja se mogu po- 3l6 ralrtm, medusobno povezamm purovma. Da Dsmo utjeca tâ gusocu koja odredu;e zacrnjenje negafvske alke, najlak&e je promjenf rajanje razvjanpa - dakle vnjeme 5lo ga llm provod u razvjafu- Duz9 vrjeme razvjanja <:faje guf a fate &vjej negav Naguaocu mozemo uljecat r promjenom temperature razv aâ, no ta se mefoda konsl rjede od vremenske. Dajnj laklor koj uljee na guslocu pesl nlenztet pokrelanja razvfaâ za vrjeme razvrjanja Ta SE meodfl, rnedutlm, ne prepo- KvallleCa negalua ovs zboru razvjaâ. Normaan razvjat je predvden za poslzanje ravnomerne raspodjele svh lonova - dakle jednohcnog kon- Trasta - uz umjerenu zrnalost na svm dje negallva Brz'' razujafl, nap/olv, svaraju vrlo brzo guslocu konlrasl [no lme j krupno zrno), lo znalno skracje vnjeme razvjanja. Razvjac koj povecawaju osjenjvosl flma jsprauljaju nedovoljno eksponran tlm jer bojfe skojstavaju sabo eksponjrane djelove Slno7rnal razvljat prkladn su za dobvanje negalva od kojh reba zrad veka povetanja o&trh delaja napokon, posloje razvjaf koj poja ava u 141 smanjuju konlrasl BuOuc da na kvahelu negatve upe- 6v tolk medusobno ovsn laklpr. lorograt koj dobj'o poznaje procese razvjanja uvjak ê na^ ve na^na da razvjanje negalrva uprav prema vjasmlm eljama Posloj, doduse, granca koju u udaljrvanju od norme ne smpemo prekoral. U pnncjpu. od pravla reba odsupal jedno ako je to dosa ruzno, le upâvo za lorko kolko je po- rebno da b svak negatu bro po mogu^nosl norm afno razvjen. 1&5

84 ncnelno ptobters' ra^vjana n/l>ovo resenje: Naslsvgk Eksponranje razvjanje; preslabo, normano, prejako Kako jtoz^mo oc en[l jpravq razv 9n flm? Mozdd negalv sgledsju preslab? Je l snmka bla pooeksponrana, ll se u procesu razu af a polhrala pogre- ^Xa pa neâljv nsu podeksporrranj, vet premalo razvjenj? Mo2da djefuju preramno'' Jesu l bhsuvê ll premalo eksponlran'' Usporedle 11 vaê negatve s ovma desno, mgzda cele pronat uzrok pogj"e he. Pn rome treba mal na umu da ako podeksponran Jlm podujgnemo a- Cem razvjanju, nkada necemo dobll regal V normalne gusloce norma nog konlrasla; preslabo rasv anje lakojer ne moze spasn labunom preekspanran llm. Pa pak se pogresno eksponran negatv djelomcno mopu popravl. Prodj^j]j* vnjeme razvjanja moemo povecal guslocu svjellma ra podekspomrartom negatvu, koj b nae djelovao rjetko sto lako, krace vrjeme razvjanja moe reducral ausfoc svjeflna ns negauvu, ko e tt se nace, jej- su prseksponrane, suvse fsccale Nd u t zahvaf nuzno moraju urodt zvjeant po^ljedcama - konfrasr se mfjenja, a ponekad na&reru slke ostal lakton, kaozrnaosl, reprodokcâ detaja o l r na. V ':» PodektpoHlran, prmal* rflrrjennegarlv SB'WMa'SavaV'''omatotKl0ta belngsp'ovtetla S'tKa s optef'p 3v/jB'a. fnûo jt Konl/aslt. Poa«l:aD9nlran. nsrmalnararvjenncg«lv P'^'>}alo ttelb/ja u s,enan>a StBb "(fl 'BS' NQmalnaekspankan, pr^marar'^tujonnsgalpv. U s/bnamb su neal/' y/o/v, Peekfponlrtn, n«ov«jno rzyrjh^n n^g^llv, PcaO^B ^^S'O^^ Of^''U Op&B'Mo Blab yon'tas nah xof>tta3' Gje'B s" z)'^/>^hf o''\ '^Drm^lno Eksponlran 'c'^pode'en razv Fn ncgelh. Sv b// 'anov/ p'avno Preekapanran, nomalnq razvljennbgalv. BtelnrE b/ p'eg/ste Pouedaoa pvbloca ' z'kbos GubSak olnne Os Ustos^n': fasfrra /snuvg q fome kako oj'ete BkstJo^mo n&rom fszvtjbffb. >asbo!b9 Oa frad'fb m nagbt'va poput ov/tr kofb otfasnavano "3 Cvnn StrBncBmB Prt fofo moeta. pnmbt/cs. ^Bf^t mogvrvsl' M sp/avl/tfe pog'ssakt «Kp^>' HC'lO. rr;afl/«suwj#'h'rj#jtan5rt#5*mvstrvjj9 W'Cb Kofl'Ble. Nee 'Bky oasatv- la vfthbtf S>u<St antmef" ur lal^ne sy/e'o^nb v/jefe - u /neko.d//nosubffo. san lt tz otô^"" neto, no tbkotjbr HZ tbtko sndao svetlo ko/e dbb lakt koft'bte aubokn Sena ' svesf ^ûna za no'ma'fx) tav'jsna ftgauva f>b ovrm safc^ff't J.* ^ "'-^. ^ y pro'zvolb - o'bak9pcf<'fa"< f Bv'a'y lvotfuku mjebdooakapjn'ranttvobuuôk'a^ ProekaponTBn\ nsgalv amntjbm BuZBâtpmza ' t/svsfbanpsfvbqnoa"of>a'f>t aaooaskspon'a'b zastonj'bbtoaoobe'zb ' J'^yf'«0r*OSlmarn«ngga foye pottebno PodekBponrn, tuv*8rav(ennflgatlv- Voôyol/no ^Bral/a u s/enbrrb t/b "o'ta'na gvstoce Pre/ak komrasl bjs- hcrmflna akspontran suvlde razvl er> negalv. S/Bne sadraubu douolo (Kt0t,B. bj^lne SUD'Bgus'e PB^sk kon'tast Preeh&ponlran buvc luljan negallv. r^^j^co O&'ma r*rs<j vj(j^jj*rl ^'^ 5L,3r fl'g.rr. '^flfrvno tljjfl^3g ''"fl AveCfl/ê/wt!#e;mtwef'worrfl W

85 brom lenldon, lako problem' razvjanja n/r/ovo r/een/e: Nastavsk Utjecaj kemkalja na slku Kako deluje fksrna kupka skuslvb slefera u radu s razvjacma - o njjovm sastojcma, mopudnosrma grancama - rajbolje su (amslvo za dobre negalve skusan folograt zna-sto mole otekvatt od pojednog razvjata, kako prema potrebr mote mfjanjal le reûhale, le koj od mnolva razvljaca na rzlslu nafbolje odgovara -jegovm po&ebnrn teljama- Najvaznj aaslojakrajvjaâjereduhconb sredstvo: a razva se razvjja^ka supsfancjar Negov je ;adalak da z knslaja lofogralskog sloja oslobod mefalno srebro, od kojega kasnjje naslaja slf^. T knslaf sadrfavajj atome s rebra j broma, koj zaedno fuore srebrn bromjd. spoj osjetljv na svjelposl. Kad u loku eksponjranja svjero padne na knslale srebmog brontda, u njma dotaz do kemjske promjene. Eksponran knslal {koj vore Fafenlrj slku) odlfno reagrajlt pod (jtjecajem razujacke supslancje Ona rastavja krsrala, koj su bn zrozen uljecaju svjellosf, na njhove sastflvne dejove' metajno srebro ponekad sedvrjepouezjjsj Takva kombmacja cfvju supslancja êslo se sastojf od melola l drokno na [tzv. MO- -lazvja^). Merol ubrzava raûjanje j polencra npansranje lonova. hdrohnon pot>o[]sava guslocu konlrasl- Ostafe razvja^ke supstancje sadravaju glrcn, paraarnnofenol (za narofro tro zrnot koj djefuje sjcro kao melol all nje lako lelar za kozu. Buduc da vej*na razvjackh sops[anc a razvja svoju snagu jedno u jlnatm oropmama, eslo se za ubrzanje postupka dodaje neka LJ^fna. kao boraks ll nalnjev karbonal. Weke supstancje djeûju tako jakd da t' neeksponrane djelove emufzje razvrle sfo tako snatno t.so eksponrane, ta b prozvelo mylnu slku: sloga m se dodaje sredsfvo za usporavanje postupka, kao npr kaj ev bronrd Brom. koj se pomocu redukconog sredslva oslobada z knstala srebrnog brom d a. lakoder jsporava razvjanje napokon, da b se razvjjacka supstanglja âslljla od Klslal razvjan desel aehunda 5to ostaje u telatn le fvol lamne djelove slke (\^rdr sske dssna) koj se kemp sk spajas ra;v a em Nekese ksdacje s kskom z zraka tako zgubla svoje djelovanje, raz^jaf moze sadrfavat sredsfvo sa sprecavanjj? ok- Premalo Tksjn n^gatlv Norma an nf^^tlv Prerfr^ff hklr^n ncgnth rasvjacke supstancje korsle same, a sdacja, rpr. natrj^v sulfll. Que s'/ke efnu''e. fmen^ oofnoc- e^'tnastog m'dskapa. kopavecavasooosb ponazu/t Kako 30 tokom farvxjana krtslal sfeflfflog b'om/lb prorub^bu nretalno sratro UpoABtkn gorol krts'ah no pokaz/u n/kakvu akltrnost (fa' mnt mrlf hj r*«k"^ k^w'fna uzfôyto f 'n<«foskopl- J^kcn Oa«t sffwuwa ov' gnjo«kfws (s'le-^} a^tom<no SC ve^ p/eve "e u Jam/w Bfehr/j f<tako''polam\nuletapja\bssp''l>l'ffo polovna k'lalbb le nasla" lbgovt arolr'a- f^b "Sf- /tono sl/:\sv/ eksporyran kfstau st razyjbn': t/jblovanjem ''ksra neaksponran krstal/ St OtOpljBft Z emuflt/s. a 'OO'D fva'zrno goloyog Nkon pal mnula razvjanja fksranja Po lo pe razvjja obavo svo posao, sjka na negalfvu je vdrjva, all je vrfo neslablna zlo^mo l je svetlu, ona ce potpuno pocrnjell. Da bsmo lo sprjjelr, moramo s ucvrsfl tksrom. Tme cemo je, ako je fkgranje spjavno provedeno, pnpreml za kopranje 1 poveavanje Negafvsku sfku reba Nksral zbog log a 10 J e okruzena preosfalm krsla'jma srebmog bromda, ko kao lamna mesa na motvu nfsu bl jztozen uljecaju svjella pa msu m pretvoren u metalno srebro. Ako, medutm, oslanu dalje u zelafn. f te preoslalj krsfalj pod utjecajem svjella naknadno polamnjet j?acrnl golovo flav negalv {gore l/evo) Sredslvo za lksfanje lo onemogucava. otapajudj svg gjvsne krslaje z emujzjje Traganjeza lj lu surhu pogodrn olapalon> t raja 10 je trecnu stoljeda 1 predslavljalo je jedan od najvedfh problama tologratje. Taj problem je njeô Sr Jobn Frederck Herschel, glasovl englesk asfranom fedan od ponra lofokemje. Godrne 1S39. predlozo je prmjenu nalnjevog ro&urlata, le n cfo cfanas nje pronadena boja fksrna sol za rormalnu upolrebu. Fksrnop olopn se teslo dodaje jos Jedna vatna var, koja doduse ne tfjece na sam proces llksranja, name, sredstvo za olvrdfvan e, najcede kalj- -alaun, ono sprecava da zelatra omeh- Sa ll nabubr 1 se tokom kasrujeg spranja o lel. Pod normafnm uvjelma tksrna sol olapa samo neekspomrane krslale srebmog bromda, a na metano srebro, od kojega se sasloj srka, ne utjefe No ako lfm predugo ostane u tksrnoj kupk, sporedna reakcja pretvara srebro u kemjskj spoj koj s vremenom raslvara sjku fgore dssnaf. Ta reakc'ja rrastupa, medutm. pedno ako se vrljeme tksfjanja zabunom prtvge produz - pnbll^no za frostruko tolko kolko pe propsano. Sloga opasnos re le^ j predugom vec u prekralkon lksrarjj Ako fksrna Sol nema dovo<jnovf9mera ea djelo' uanje, u êlatn s^ zadrzavaju krstal srebrnog bromda koj kasnje poorne Ceslo se grjesr jednoslavno u tome da se korsl slrosena 'ksma kupka: dredena kolclna llksrne kupke moze otopt samo odredenu kollcnu srebrnog bromda. Poslje toga ona gub snagu djefovanja.

86 gusocu, Problems 'azvjsna njhova rj&^enje: Nastavsft Vrjeme razvjanja kao oducujuc faktor ^T t*- Heg^t lazvpjan 4S s kund9 7 M2 mlnula ravjjan negatw 3D mlftlla razvljan negallv 2 mnute r0?vljan negatv 5mlnula rarvljan negan^ smnula razvjan n&gatv.' - t\bp'es6ln2500f)<jlt ytatfflw BauU/ vdlmole zrncb rsdra posjjw sve gss/b SO dulf "Bf 'B^vko/B zbm oalstbs'o- Srebro faslaepo /^hbvo d\b\mf'oa<rbf>b farv\asa > c Najdjelolvormje ^redsfvo ko m lolograf raspolaze da b rfjeso svoje problems prlkom razvjanja je vr(eme Tokom process ravjana ono se moje podur ll skralf, so utece na menzhef. razvfjarja, a lme na kvallelu neglva Na slhu mozemo utjecal pomotu drugh faklora - na pnmjer promjenom lemperaru-e {sr }. No nrjedan se faktor ne moe lako lake vanral kao vj"jeme. Slo razujadujedjelujena flm, lose v e krslala srebmog bromoa prelvara u melano srebro negafv poslaje gus- 61 f'so^,' Ako smalramo da cemo dobl suvlse svjjelao negalv, jer smo lokom snmanja podeksponjral. mozemo povecat guslofu negalva: negatv koj b bog preeksponrana bo pregust mojemo ucnl sv etljn akracuju^ vrjeme razvjanja. No stvar n e lako jednostavna. Gustoca srebra se ne povecava ravnomjerno na svm djelovma ske. Tamnj djefovl jafe se zacrnjuju nego svpefl, Sto uzrokuje promjeng u odnosna zmedu lonova - dakle u konlraslu. Sloga skracvanje M prodjjjvanje vremera rasvjanja moze mal uech posjjedca po konlra&l nego po opcenlu gustocj. To fat da pr promjen vfemena razvanja reba jzel u obzr konfrasf kao pogresno eksponrgne negatve mozemo tek donekle spravt (vd sr. 177}. Vrema razvjanja utjeoe na guslocu konlrast prje svega zbog gpeclcnog sastava sloja tfma osjell vog na svjetlosf. Znca srebmog bromda, koja lokom ra;vj an a slvaraju slku. ne ee 5kjj vo na pov^sn sfoja. vec dubje spdd n e Razvjac podnje napnje dja- ova 1 1 na povrsmske kn stale, a da b prodro do krrsrala koj lese dubje porebro mu je zvjesnovcjeme. Tose vd na mkroskopskm snmkama na prelhodno srano Sloga o ukjpno duzn razvjanja ovsj kako duboko pradrs ra* zvfa kako gusto rasvja zrna srebra na pojednm djelovma slke. U lorn procesu ravljaneseneodvpa ravnomjerno hjjegova brzna se nekolko puta mjenja, kao lo pokazuju gornj pnmjer U prvrm sekunadarna, prja nego slo je ofopma prodrja u felalnu. razvjante ;e jos vrlo slabo, fek se naj- SvjelJja mesa mogu raspoznal [Sasvm 'j&vof. Za krako vrjeme aktvnos! se nag^o ubrzava, da b se neko vnjeme odvjala ravnomjernm tempon (J lom razdoblju dvosfrjko vrjeme razvjanja douod dodvo3lrukegustofe,5topokazujj obje slke u sredn Kasnje se aklvnos ponovno ugporava, lako da du-!e vrjema ekspozcs dovod do pfoporconalno slabjeg porasa guslooe nego ran e - jako je negalv tada vet pregust ll suvse konrastan da b na papru mogao dall dobru srku

87 ProfjBm razvjanja n/ho/o ''jesen/e' JVasa^'aft Utjecaj temperature na razvjanje rs'n^!'a'",-- 5 /^'""' Nogarfv razvljan z 5" C Heqatv rarvllbn uz 1E«C orntalna remperalura) N^galw ramnan uz 40" C Kemfah su utvrdl optjmanu temperafuru zs razvanje negatva, kofs uzlma u ot>zr sve poslojece (akore, pa cak foografa Ona le? na 20" C. dakle upravo u sredtu podruja tnular kojepa na te * ra vja optmano djejuju, Co je u; lo ' za fotografa, kop se u radu krece, ugodna Temperalura. a Jako se odrava u normalno lamno] komorl Fologralsk ma1er al su ^rlo os er v na lemperalujg Vecna kemfkalja za razvjarfje, fksranje oslafe process radj uz remperalurt kojesu nse od 15-C polaganjje, \U âk sa^vm preslaju d elovat pn njo] lemperatur Cak se voda golovo ulse ne tnozs upolrehl za spj-ane ako lo] lemperarura padne spod C^C Sve ofopne rade bofje ^72 bre u? vge femperatre - no pak zratf M^ C Jelatnsk sloj vedne tlmova postaje mekart lako se lako ostecu;e da je dovoljan lagan dodr prsfom Oaljnj problem se sasloj u lome da usqke temperature snafno uorzauaju kemlj&ke reakcje. Slo opel zahljeua vrlo krako vrjeme razu anja - po mogudnosn nekolko sekunda Tada je gotovo nenogj(*e lot no posfupal. U suprolnom ce negatv bu kranje preeksporfran. Ulêcaj lemperalure ns nlenzfer razvjanja moêmo promatra- U razvjajud jednaho ekapomrane tlmove jednako dugo. ah pr vrlo razflrr temperaturama To je u n eno na gornjlm prm] en ma Ponekad (6 pak moguê ll âk pozeljno odslupll od normalne temperature od 20 C. Fêkl slrozrnal razvl ac dau ;o 5[n e zrno ako su raznjeden No raznjsdena ocoplna dfeluje polaganje, to dovod do predugog vremena razvpanpa Da Dsmo lo nadoknadl, povsujemo lemperafu Tu za nekolkoslupnpeva rmeubzavamo lavjarje Ako prozvoda preporuca lu mglodu. na raz^^jacj se nalaz upula za upol4"ebu s podacma o promfen ama vremena temperature Sltne se promjene poduzjmaju kad ;e nemoguce lemperafuru olopmestalno odrzaval na 20'' C. npr za vruch Fjelnh dana. U lom se sjucaru odabre jedna od moguch kombnacja vremena lemperafure, navedenl u upulama za rad s uednom razvjafa.

88 daja radomfest vece' dajj Problem' rsz\rjanjs njrhova rjs^nle. Nastavak Pokretanje pr razvjanju Posljedce strosenh otopna Neslrtcno pokretanre poûde u [oku razvjanja Urokuje pogreske, a na lo feald flhdraujjamo Kao ro pokauju smmke na ovojslrgmc.premaropakrfllana daje nadowoljno a prejako pokrelanje &jv4e ra;v ene negal^ê. Te se pogreke feslo pgfav Ju(u aro Sto mnog fojograf ne znaju l nh uvdaju Cemu slu pokrelane- A ono sljf pedno mjesanju olopne u posud aa fa^^janje. da b?a tcavo vr eme rajvlrarja na êlarnu &latno dospljevao svfej raz^jac U pralrvnom, strosene kemkalje. poala 5u d elovale na zslatnu, opkoljavaju Flm pa $e ctav proces ra?vjanja poslepero uaporava r napobljelkj pqlpuno preslaje. Pokrelanja reba zvadh u pravrlmm nle^vajma, da bsmo raavac. pr e nego ja pcrlpjno slroên, Lrdal l sa zela- ne oovm. U vecmp slucajava cfovolrro je pokrefal posjdu 15 sekunda po svako; mnur razv an a. Nek btl razvjac zahlrevaju krace n- tervale ^medu poednl laza pokrefan a Osm loga vazar je nafm poj^relanja doze (odn. na nekm modelfma ^vl'ta za razvljanjs), Ono ne smrja bll ednolcno L dhu svake Taze pokrelana posjdu Treba Dhrenul u dua f r^ smjaroua, Tme se zbjegawa da cstoprna leê preko fma uvjjbk na sl nam. Slo se dagava ako posjdu auak pulokrenemo u slon 5m eru pnblzno stm mlenzflelom Tekucna ko a lee preko emulzje llma lednolcno uv ek u 5tom smjeru oslavja tragova popul onlh Sfo h prmance rednol^nl vajovj oseavljaju na pfefcano] plaj. tucton rav'na lslroec"b llm'rre kupxa Pogre^ka mnogh btograra aastej aa u tome da sjvse dugo konsle razvâc ll lkstrnu kupû. Kao ko vdmo, posl;edce mogu bll ozbljne. Dobar, sp'avno ehspontran regahv moze se polpuro unsll ako su temlkalje u oloplnarna slroên?. stroên ra^vjac daje podel^spanrane negahve {tjev t/anjsk' mz); on jednoseavno v e ne sadrava dovoljno razvjacke supstancje da b posugao polrebn^ gusrocu. Uz delomfno strosen razvjac pojedln djelov Elke, na- TQtXo sjene. n5u vê dovojjno rzrasajn l^v vanjsk n^. srecfu/a st'kal, u ak^tremnm slucajelnma crte sa sllke Be prakt hl sasvm gubl {!jev vanjstn nz, donja suka). No posljedce mogu btl necslace u slrosenoj otoplnl uzrokuju mrja na negalvu Negatv se tad a razvja nejadnolcnn nkakv mu nal(nadnl zahvg {sr JB0-18f}y\5e na mogu pomoclstroêna fksjrna kupka dae negatve hbjp u Lsparedb snormalnmad eluju preeksponrano tu/evo). Otopna je roko zascena srebrnm bromdom P2 ranjf regatlva da lednostauno vse ne moze alapatl na^kaponlrara kn stale novog rlma Kn^tall to zaosea U u zelatm poataju tanln nagatv prewetke gustoce Dok se vrlo svjeh djjetov sljê - felo modea - naknadno zaamnjuju. sfjka poslaje u cjelosl plo nl a (HBvo. stednja ssfs). Dplaljl. [lopul pramenova ko&e, gube na zrazajnostn a dlav se negatv prevlacl ednohnom, guslom svom mrenom popue obaka dma koja zahvaca ak neeksponjrane rubove flma ffjsvo, Oonja s'fta}. T se problem, medutm, mogu ako zbec. Prozvoda razvjaca Jkamm kupk navode tofno kolho se llmova moze obradll u lfn otopne, te se lh granrca treba uvrêk prjdrzavat. Negaltf raavjcn pahrvlanla Neqatv razvtjen u BlroEeDj atoplrh Negatv fkslran u &lro^«n& oloplnl

89 ostale podjednake Problem razvjanja njhovo rjesenje: Nastavak spranje vodom Retkulacja (Mreskanje) Kako povecat osjetljvost flma Zaueden /zrazom tksrar" fotograf precesto smatraju da su lme poduzel sve sto je potrebno da ucvrsle negalv, Ubrzo medutm prjmjecuju da brzljvo fksran flmov mogu zbljedjet l pozutjet, ako nsu bl pomno spran vodom. Uzrok tome lez u sredstvu za fksranje Fksrna otopna sadrzava osfobodene sumporne spojeve. pa ako se na potpuno obradenom flmu zadrze ostac sredstva za fksranje, sumpor ce pomutt srebrnu slku negatva. sta reak- w*nj*.^-yt3â*3?<a0o>h <Ar^^ Agfa sopan Ultra 27 DN-a llfodhp4 27DW-3 Kodak Tr-X 37 DN-a Normalno razvjanje^ Alomal 11 mn. uz 20= C Mcrophen 5 3/4 mn. uz 20' C D-76 8 mn uz 20= C UduostfLcena os)etl vost' AlomaJ 16 1/2 mm. uz20=c Mcophen 3 1/?nn. uz 20" C. D mn. uz20=c Ulostucena osjetljvost^ D-76 S 3/4 mm. uz24"c Celverostrka osjeljvos D mm. uz 24" cja se zbva prmjerce na povrsn srebrnog prbora za jelo, kad srebro zgubj sjaj ( preuufe se bljedom l tamnom mrenom. Neeksponran krstalt srebrnog bromda otopljen u sredstvu za fksranje takoder potamne, le prevlace clav negafv lnjama l tockcama. Sto je jos gore, ta prevfaka cesto postaje topva u vod, tako da se negatvska ska pod utjecajem vlage z zraka postepeno rastvara bjed. Od svh nezgoda koje mogu pogodt totografa, ove koje smo upravo opsa najlakse je zbjec, Sve sto nam u tu svrhu treba e voda. Ovdje se pod vodom, doduse. razumjeva posebna lekucna, a ne blo kakva voda. Ona mora bt Csta temperature kao kupke. A najvaznje je da bude tekuca, kako b bez ostatka moga sprat fksrnu sol sto je prodra duboko u emulzjl. Zbog stog razloga spranje treba da traje pnlcno dugo - za smotan l 35 mm flm pola sata l fak duze. Tt PocJac za normano razwjanje lemel e se na uputama prolvodar^jy?j Ako pr razvlanu zellte bolje skorl^rllj oajelfjvo^r flma, posluzlg se ovm podacma lek kao &avetlmako [rebefl3vasupue joareêromsnjerl. Najbolje rezultsre posmc cele vlasrlm skuslyon. Uz lose svjetlosne uvj'ete rnnog fotograf namjano eksponraju svoje slke manje nego ^to/e potrebno -!j kao da fe am koj konste dva ll tr puta osjelljvj nego sloje oznaceno na p3k:ran;u (dakle za 3 DN-a odn. 4 DN-a os/etl/v/o - te posebnm poslupkom tokom razvanja spravla/u podeeksponrane negatve. Tada govormo o povecavanju osjatl/lvost flma, kojase maze provestj na nnacna: produzen/em vremena razv/an/a u normanom razv)au: povên/em temperature rormalnog razvjasa, l prm/enom vsokoaktvnog razvjaa. Koj cete od ovl postupaka odabrad. ovso lomeza kotko treba povecat osjetljvost flma Akoje zelts udvostruc't { - 3 DtN-aj. preporuda se upotreba normalnog razvjaca uz dole vrjeme razvjanfa, Za jo ve<û os)ell)vost prmjente ladjejednu od preostall dw/u metoda. U obrnuom stu6aju vrjede sta ograndenja' nekse vsokoaklvn razvlac korsle samo za podeksponrane flmove. Na normafno eksponranm flrnovma am b magl oslabt kontrasle povecat zrno negatura Povecavanje os/etl/vo-t je vrlo konsna tehnka, no n ona se ne moze prmjer^tr bez nekb posl/edca Ona rntdnzvra ssku po/aava/uc njenu guslocu. no tme pojacava njezn konlras zrnatost Ako /e osjetvost samo udvosrucena, le se pdsljedce ne ocuju suvse nepovoljno. No pr trostrukoj osjetljvosl Nsjbzarnja pogreska koja se maze poavt pr Ona rszvjsnjj nsgstva moda js retkulacfa. rreskanje dlavog slo/s zslatne (vd gorn/u slku) nastupa ako nsposrsdno tople olopms. u kojoje lelana nabubrla omeksls. negalv dospje u vrlo hadnu kupku. tako da se zelatna skrut nameeka St:uk!ura lakve zehtme/e tako ujedna- 6ana (uvean detal) da tologral ponekad namjerno :!szvaj retkulac'u. U svakom sluda/u. ona se vse ne mote spravl le potpuno unstava normalne snmke, naroctto ako se rad o 35 rnm negafvma koje treba jako poveatr Retkuacju le lako zbjec ako sve kupke, od razvjaca do vodene kupke. tnaju barem prblno /ednaku temperaturu. kvalteta slke prmetno pada, da b pr tetverostrukoj bla gotovo neprhvatjva. Ako se prlkom obrade negntva fotograf prd'avaju uobajenl postupaks. vecma njl najpnje pokusma sksava vlashle metode. 176 Aljkavo spran negalv Normalan negalv 177

90 lamnh zrazljb ProOem razvjarja njnom rjeenja^ vasoraft spravljanje pogresaka: U toku razvjanja Ako prelposlavljate da je ffm pogrefno eksponlrar, al nsfe sgjrn kolko, poaloj mogu6no5l da lo u lokj vsv\\sn\3 usranoule. Oprezno eel? bacl kralak pogled na frm zacm vec u Toku razvjanja poduzel mjers da b^re jspravl pogre^ku. Skratll cele ll produzn vrfjeme rasvrjarja rj upolrebl posebna kemjska sredalva No le vas mogucrqsll za spravljarhje pogresaka ne smju na' vssh da aljkavo anfmale One jadno mogu spasj nagauva, koje nace >s bsle mogf povetat Ako, dakle, za vnjeme razvjanja te\\- le pogledal flm, posluphe na slljedec nan. Obrada ffma lece normano sve dok ne prodj dvje t'e6\ne propsanog uremena zs razujanje. Tada z posuda zvadle spralu, odmotajre ndeselak cenljmetara llma uklju^le lamnozeleno laboralojjskosvjellojnpr. AalaG4). Takvo svjello ne oslecupe flm, ako radta brza pazljvq Flm se smje prbjsm svjatljcf na najvge pola mefra pn lome se-uvjek mora nala^l popreno prema sropu svjerla. Uz [ako sfabu rasvjelu datalj 5S praklfk na raspoznaju, a konlrast prjknva rnljecnosva emulzja llma [neekspomranj djelov sljka kojp lek u Fksjrno kjpkl poslaju prozrn). Ono Sto mba Jsplal je relatvno zacmjene slke s obzrom na mlled n sojr 5]upanj âcrnjanja odluûja lome lo reba najpnje poduzell: nastavl rrormalno razvjanje, uzec drug -altka^d&os'spantrana U to/n sluca/o lazvtjartja sfl normalfodofsafm wjrmjyucn obrf.flfffflw obatama av, a ZBB/onfBrn aelov ûpakl'^t: ter defaljb. Takvam nagbuvt p'bvju OBmaB pamo- O nofntlan razyjb, sfogagat'ebazb'men't'h'f Po(/6Ksfo'"a'" "Bgav VBEv/pl'ate'^. sf'bgcn OOK'tva olfblb. agleda doro't'o gajfl. to MTt/h et'e'ov Bl'kB. popufpoloks > unufana ssanemoslm.prgf/elt'f. rfldrmêsfavedl'e/wf^ pom'vmsfte'tau -pabsnosm aov Oabaa OC^/sCao tcoftrasl produ/ v";ee razvysn/fl SBtfBtnl juspde9sadrfa'fls^'r^*"os'*sr>r*t-fl rnadhae uscpfbgus Sfoga n^'fta" pro^-ls an.bb aave f^"" u psnâ/tu re n ftksmu k <pk/ konlraar-jar je rasvjata bla pratvrda ll suvrfe drtuzna - bll ce rajbolje da pnmljenle posebar razvjas koj je po svom sa^lavu namj^njen upravo spravljanju pogresaka u konrrastu. Postoje dvje vr^te lakvl^ razujaca- jednj pojacavaju konfrast (radelvrdo}adrug ga slabe {rade meko). Obje gornje slke {Njevo} pokazyju kako mozele osjabf prejak konfrast pomofu otfgovarajuêg razvrjaca Svjeto, koje bsz prepreka ulaz kroz prozor, jarko osvjeujava prednû sranu ormara, dok bo^na oslaj'? u dubokoj sjen. Ska snmljena c Tom renulku zarm obradena u normalnom razvjacu pokazuja nepoêljno fake kontraara zmedu svjelb djelova sfke (sas^'n 'tevo) Raûjac koj dae rnekse koncrasle {npr pavr neo'n) zjednacuja preveke rgznke j svjeflm daje negalv mgksh konlrasa delaja (desna s'kaf. U obmutom slucaju - ako je rasvjefa suvse jednolcna - slka mote djalovalj bljedo dosadno, Jsl ormar, owaj pul snmljen uz dluznu suncanu GVjetlosl (dalje), sada \s osvjbtljen jednocno. all baz cara Na negarvu snml enam u to doba dana razvjenom u normalnom razvjacu detalj pokucslva - zrezbarene opale rubov Jadca - jedua da se prlmjacuju fs3s«vn 'jefo). Ako. naprot\v. prrmjenmo vsokoaklluan vrd razvjac {npr Agfa alonra lf Kodak HC- âzvjaf J odmah prakjnul procea (vd prloene prmjere}. Ako pojzdano znale da je flm dodu- Se rspravno eksponran, all prelposlav- jale da nadele dobl zadovqljavajuc 110), dobl femo slaknutja bjelme jafe korlrasle, Detalj se plasl^no stcu (desfs suka) a uvecana slka log negalva djeluje na papru sfajnje. 178 Dluma r^^vela. narmalan razv4ja DlluzrlA rasvjsta, razv ac kojl dflê vrde honlratle

91 pojaâvanpe konlrasl.) Probtsmt razvfanja > njhovo rjeenje jvastaâfr spravljanje pogresaka: Nakon razvjanja V' AkD se tek nakon zavrgene obratte negalva jsposlau da je pregust f suve bljed, jos se uvjeh mote gpasl. Prevelku guslocj sljke moête os'at>r porn 06 u posebne Jtemlske fuan, lv osfabfjvafa, a bljedu slku rjeke gusoce pojatal pomocu va^ za pofacauanje. Oba poslupka provode se relafwno lako jer ne?art evaj(j posebnu rasvjelu: pronfene u gjsloc negalva mo- 2ele promalra prfkom njhova naslajanja le h pjeklnul kacj god zajgpja. Slke Oesno na snedecoj slranc pnkazuju rezuracefo M posrzemo oslab- jvanjem, odnosno poaâuanjem Pofaca^'ane se preporuca kad negatv zgfeda slcno kao na prvoj Sld gorrjeg nza Ova gnmka razbjene vaze zgleda na prv pogled dpvoljno lamno, no osmolrmo U je ponfe, vjdper cemo da \e auvse bjjeda - ne posjedsje dakle 2adovofjava]ufu gustocu - a sjone nsu dovol no fzraêne. Pogj'eSJfasesa- Sto u lomg Slo e negalv bo prekralko razvfjar le nje mogao naslal dovoj an konlrasl. Konfrasf se povecava pojaavanjom. Na srebro, od l<o ega se sasloj slka. gomlafu se SJûSne esfce nekog drugop metala (najelde kroma ll zve). Tamn djelov negatva rtajmenvnje se pojacavaju lako da dobvamo bol u raspodjefu lono^'a zmedu lamnlh 1 s^'jetlb mjesa - dakle vs konlrasl. Fjn dealj, popul napukllna ^ unutra nje sfrae vaze. sada posfau vjdljvl (gornj ns. drugs stka). SFka \ot uvljek nje rako bnljanlna kao na normalnom negalvu (sup'ofna srana, sasvm dssno} nkada lo nece nr posfaf. No pax cemo dobr barem besprjekorno pouecane. Oslabljvanje je upulno ako nggafv zgleda popuf ovoga na \\\evo} sljc donjeg nza. Usjed predugog razvjanja negalv e poslao pregust - svjella su mjesla precrna, sjene su suv e prekrlveng. O&labljvaC jzrokuje jpravo ono a govon rtpegouo me' otapa do mefalnog srebra od kojega 5e sastojr slxa. Tme opada gusloca rtavog negatva, dok se konlrasl uopde ne mfjenja. {Sasav osabjvaâ tnos. medutm, bt takav da srnanjuje Nakon 1 oslabljvan]a na gu c djejov sfke poslaju prozrn pa se mogu lakse kop- raf l poveaval. Sjene su jasrklj? a deralj zrafajnj, na pnrnjer, udkbljenja na povrsmp vaze (donjjn's. csruga slks). OslabJjvanje prmjenjjemo da bsmo spravf pogre^ke razvfana r ef^pozcrje, jer se u oba sufaja rad nedovojno ll o prejakoj gjseof. Zaznano podeksponrane negatve nema v e spasa: njhova e slka - ako uopce po5lo - preslaba. da bsmo pojaavanjem rrrogl nefto poslcl Ncaf»«Dljn> lavlen negal'u PoaCan regar Norma jd ravljen regalv Suvfe razvjen ne^dlrv O^la^lj^n HEgallv 181

92 fologratsls 7 zrada poztva 164 Aparat za povecavanje - najvaznjr uredaj za zradu poztva 186 zrada poztva 188 Kontaktna kopja cjefog tllma odjednom 192 Prprema negatva za povecavanje 194 Odredvan)e vemena ekspozcje pomocu pokusnh raka 196 Nagrada: povecanje kolm se mozemo ponost 199 Aparat za kontaktne kopje velkog formata 200 Raznovrsnost fotografskh papra 202 Ocjenjvane pokusnog povecanja 204 Paplr kojl mjenaju konlras 206 Mrogostrana prmjena papra s promjenfjvom gradacjom 208 Umjece 'zadravanja^ dadatnog osvjetljavanja 210 Savjetl za kopranje povecavanje S2 lrada poztva je vjerojatno naj[jepse podrucje lolografje jer fotografu pruza aroko polje rada gdje moze razut svoje stvaralacke sposobnost. Fzrkaln kemj- Ek poslupc p zrad poztva odgouarau dvjerta prvm elapama fologfafje, eksponranju [lma razvjanju negatva Poput fma papr je prevuden sojem osjetljvm na svetlost, te sadrzava knstae od atoma srebra ko su semfjsk povezan s alomma broma rl l<lora, f s oboma Ko: negalv svjeto pada na papr. Nakon elfsponranja papr.se atavja j razvrjac koj kemjakm putem prelvara el<aponrane krstaje u melalno srebro. Zatm se polaje u prekdnj kupku koja naglo prekda procea ra^ujanja; aljed fksane, gdje se neeksponram nerazvjen krstal otapaju, le napokon spranje susenje, Sv sj t poslupcj naprjed odreden odgovarajutm kemjakm procbsma Pa pak. zrada poztva moze Ol krajne subjektvna sprauna ekspozcja fotografskog papra jtvrduje se, na prmjer, skl Uclvo vzueno. rja jednom ledmom lstulotogratskog papra fotogafsptuje razlcta vremena ekspozcje zatm razvja papr, da b jstanovo koja ekspozcja dae po njegovom kusl najbolju sku S tako ustanovjerm vemenom eksporcje zraduje se konacna kopja N razvjanje slke na papru ne oduja se po tako krutm pravlma kao razvjanje regatva. Proces razvjanja mozemo sljedt pr torn sam odluctl kad cemo ga pfeknut. Vlasltm otma mozemo pratt naslajanje ske. U svakoj ta2 zrade poztva mozemo Ltjecal na rezutat, gtavse, stano moramo donost odluke koje au vse umjetncke negol telncke prrode. Cak zbor lako temejnog djea opreme kao Sto je aparat za povecavanje utjece na kasnj zged golove slke. Ho- 6emo dobl meke tonove njeznth prjeaza l sjajne, ostre tonove, ovs P oplckom sstemu pomocu kojega se negalv projcra na papr. u zborj papra za poueanje ogeda ae takode sposobnoat totografa za stvaraako obkovanje. EVtLYNMOffR yo^ecan/teo/'^

93 perspekllvu na ne \o& 35 koj KaadtrmH. Aparat za povecavanje - najvaznj uredaj za zradu poztva Aparal za povetavanje zau^lma j modenof lologralrj kl)ucnu pdzc k Budfc da male negatve povecava u slke Jôje mozemo bez napora promalral, laj nam aparal omoguduje upolrebu spretmh, rutnlh lolo-aparala jelmrrjh 35 mm loto-aparala Pn oblkovanju alke pruza nam rakoder mnoge mogucnosl eslelskog zrasavanja - povecal mozemo Clavu slku ll leh jedan s eak- pojedne <f ejowe slke moemo razlcto eksponlral; ak mofemopromjenl a da pn lome ne skrlvmo ll zoblcmo snmku (sff. 332^333). Aparal za povecavanje rad popul projeklora za djapozllve, koj je smje- Sten okomfo na nosv slup. U glavj aparala nalaz se &v elljka ffje svjello pads kroz negatv, zam se skuplja u objeklv koj slku s negajjua projcra na locogralsk papr ufvrfen na poslofje aparara razmaku rsmedu objekrva projcrane slke ovs Jormar povecanja. Rukovanje aparalom za povecavaoje je lednoslauno Razmak zmedu objekrva papra za povecavane regujra se pomcanjem gjave aparala - u kojoj se nalaze svjerljka, negalv objeklv- gore ll dolje du okomlog slupa. Kavecn apdrata slka se zo^trava okrelanjem dugmeta ko Q d2e l spura objekfu Na objektvu se, sjno kao folo- -aparaeu, nalaz zason kojm se regulfa djepovanje svfeta na papjr za povecavanje: ako nl e polrebno jako svjello zafo 4lo je negalv uro gusf, otuor objeklva mora br malen, kako bfsmo pomodu vece dubrske oslrpne spravl pogreske Slo su mozda naslaje pn ru^nom JzoSfravanju Pojedme elements aparala ;a pove- Cavanje nalaz mo u najrazjfelrjm zvedbama. Wek su aparat jednoslavnjl ;a rukovanje nego drugl, No te razlke svakako nsu tolko vafne koljke one opckog sslema za rasvjelu- Kad bf sv;eljo padalo dre kno sa svjeljljke na negalv, u sred^lu slke blo b najjate a prema rubovma postajalo b sve slabje, gotovo pouedanje blo b u sredj lamn e nego Slo treba. Da b se zbjega la pogreska, u nekn se aparatrrra zmedu svfelljke negamva nalaz mjetno slakfo (opa(na ploca), koje jednol^no raspruje svjetlosl: J tom slufaru govonrno o dfuznom rasvjefnom urgdau No u lakuom se sfslemu gub zvjaslan dosv ella; svjello se rasprsuje u mnogfm smjerouma tako da mnogobrojne zrake svjetfost dospjju na obekllv. Osm toga, takav [p rasvjele daje meka pov&canja slabf konlrasa - Slo je mozda prlkladno za porlrele, no on nsu pozeljn ako male negatve treba lako povetal. Verna aparala, namjenjenh formatma smotanog mm Mma kakve amaten pretejno korsle, raspodjeljuje svjello jednolfno po negatfvu pomocu zv. "kondenzora". zmedu Jzvora svjeflosl negalva nalaze se dvje konveksne lete koje snop zraka svjella u&mjeruju drekno kroz negalv. Tme na objektv pnstje veljk do sveta pa le ^vor svfellosm bolje skonten. Ta usmjerena rasv ela daje, osm loga. k/ajne osre tfelal e, er se zraks svfella koje zlase s ra^nh mjeala na negallvu ne mogu medusobno presjecalj. lako jednostavne konstrukcje, aparalu za povecavanje pnpada odlucuju- 6a ulaga u lo'ogral&ôm prooesu: n nafbolj (oto-aparal na svjelu ne moze dalj dobre sljke ako jh poveavamo u aparalj kojl mje dovoljno slablan, fjl objekllv n e kvatlelan ne moe preczno zo^lraval Aparal za pove6avane 35 mrrr uzh fjmova reba tako rzabralj da moe udovolrl svm zahljevlma. P'f O'tzno Bsvt&r opalnaploa aupasêô aodut n^ Utt fya QOsekSv. lok so dr/gpopst uktstau tako JS H toktv na aovbanu mbkafk. Pn rasvj&tt pomou konatnro/a ov* ts^ vû svfbtlost < sffo'v f kfcz rt^sat'v. verasvafosflu /aka paaa rsvno na vsa"^ fo omffurava MfHnbYtac^t Dbafu 'po/a 'asv/e!e pedstavsja potud'turob 'asvofa ur koysbuzot Sva'loBl BBkopl/a/t tlvt/s kontlbnzorsks scb t upavl/v ;fl fa f/ffoubto kcje vaa-a p'b»k«ko^lrasts M\ 0=:^ \\\// m 11 ea^t ao^f^'s za DOveSauBHff sadrfaua fsgf' VB naâlojs OBlavB 'zvo' svjbtlast. oosa nagb- UvB ' obbk'v. ^BfjBna yafsna sl'ka odrgtb SV por//canbn glavb <tu noscbq S'l/pt. S Stf/all^kB. ko/a bb svbr/oe' za Bkspontrafe toto-papja. naâtg le arvljb ShnB on'/na SK S«kOSfB momatnslv. Wk^'apB'Bt- mû rttaoan ' O BvjtllOSrt tlbofsk^ C/^ff Ko,: OBP mftto 3 k/t S9st9p oa ov' kfnv9^s*,n vf n/sk/ apaa" *^'"5'B u '" sv'lt/ '"lano s'aulo, ffdmo 11/ kombtryac't s konttbozotom yd' op\s na ptbtnodno slranctf. 4 J hlobb tbgatvb OB'ga'BfB njegov ravan pakf ta/. a \vsa6t EB pukounu rntj konobflob' o!>bktvb S Zaalop. p'omje/lpy otfor popul onos t ab- )Bkt'vu foto-apata'b. rbgul'b karttn Sf/BllPBt kc" 19 J»79 ^'O Ob)Bk!v. f OO/eav aparafa 7 abltk/jb pavedant nega'ub p/oû xoatrmvmnfaaopmvlfppnjetofvlb'neobbkt't^ Ovdepr'kazanatuUBnKctjBv/P/Bts'. vpbtkpo^rbdbabbktt'jd'rlennamljsnt fjo poskje amye konttf^jkna a r Qu aosbdag mlupa gsava aparala BB matt OOfcaf go'b-ool/b 9 VBM'fa allka podasavb se aputarjbn pod'- za}j3r\ glavb apatata za povecbvanfo Jn/jBstoOv OfB pukaanog zupsamka. l>sk BpafAl "naa &- dnossavfu komcu BtrBn/B. ko/a S«ffOê v"sl-1- na btla ^f/o lok' SfupB a POluulSg rz/edna /B TBJnt SlavB aparbfb. lke dssff vsma "laa BkO O'Ô^SB^l^. 11 TBtellnBplaBnos''fayBpa'sr'eslv^'kao padlaga akâza poksdavdfê < kcsevala fotopap.r.

94 -zadravflnjern FolografsH OkvrrFdkonakrno SaTTA AnlstalCka Prborra OhvEraparalaza zrada poztva 1 Aparal»pEjve4â«anjB lfm koprsrje ekspanjranj? krpa zadrjavanj«dodbtho 05vjetljdvan e 7 Navldkeza rakenegptlvd a J S 10 Ants1a[4 krh9r PotfetBro?aL*oftravane pove^bvanta TrklatfavBllAJne ts >: 24 cm, kadcara spran)b VfllotfEra japanka upja^ca la au BnJf LHboralorkjka svj»hl kb 7a lln1l»' Kemllskeolopms Menzura Laboralorj^kl ssx SJon za $pranje Spujva Gumenbrlsa HvalaJJkH a razvjanje HwalelJtezaprEkrdrTkarnukupk zrada pozuva slna je prozvodnj salova; /ed je neophodan. Polrebna oprema obufvacaprlffo mnogo efemenala - neg alve, apaâl 2a pove6avanje, okvr za konlaklfq kopr^nje. papjr, ât za ekspon]ranje, SJ'edslva za dodalno osvjeljauarje (gore): zalm, narmanje n vrste kemkalja, (e odgovarauce lave jos jedan laboratorjsk sal za razvjanje (suprolna slka) Pnje svega re&a sve predmele praklno razmjesll- Pr!ome se mo3e zadrtal normajna rasvjera, a n kasnjj se pdsrjpc ne morajj zvodh u pojpunom zamra 9n u. Obna svjelpka za lamnu komoru sa zelero-uum zasll' mm fjtrom nede oslell maen(al zs. pozuve. Poztvne alke se na papru obno zraduju u rr faze. hjajprfje se sv negalvl Jllma u okvru zs. J<orlaklno hoplranje kopraju na ledan jedm lsl tologra'skog papra, le se - bez povedavanja - zj'aduje zu. "koflaklna hopja'^ pomo^j koje se ocjenjuju alke z loga rfza od \2 do 36 sha odabfre se naprkadnj negalv za povecavanje Zalm se pokusnjm ehsponranjem odreduê jsprawno unjeme ekapozjcje napokon se zraduje konacno povetanje Cak skusan lologral pazfjvo provod jzaalopce sve le poslupke. Na poetku su pogre k9 nezbje^ne TrePa vremerra da bjamo nau^lj holko &u slnce va^ne - kako treba spustr papr u j posudu 2a razvjarje, kako se konst povetalo za zo5lravan e. zs. kofko se amanjuje konlrasl prll kom susenja sllke. No sve se ro moze lake nautlj 1S7

95 jsk Ofslle UslanovJle Olôrhle JdvrslhTe Szfada poztua' Nastsva^ Kontaktna kopja cjelog flma odjednom 1 [ PrlpremEls oloplne 3 j l7rad[e negseve ^navlaka S OearlôhvlrzakonEaktnDkaprdnj? 6, akvr?» kopran^ 7, negatve Mnog loo-3mater u po etku smafraju era m konlaklna kopja r e potrgbna le da mogj odmah pamou llmske [rake zabral neaafu koj fe poveât. No kakoje negalvskesfke esloleskoocpenll, a na uskom fmu lo \e zbog malerrog lor mala jo lez?. ak se r> profesonalm loto^ral zapravo ne odnfu mogjcrostf da odabofu negatu na feme; u konlaklne kop e lako le male konlaklne kopp e prelejno sluze kao upon^le za procjenjvanje kasnjh pqvecanfa pojednlh snmaka. pak moraju bll lako brzljvo fzradene da ê sj ne alke mogu jsporedual. Najfesce se regal v mecsusobno lek neznalno raslkuju, posebce ako lologral u prncplj &nfma svak molv neho- rko pula mjenjajuc ekgpozfcju Konfakrne se kopje zraduju sasvm jednosfavno Smplan llmov (36 negafva 35 mm lormata l 12 negalva tormafa 5x5) mogu se u cjelosl smjesn na jedar jedn lsl papra za konakre kopje vejflne 16 x 24 cm Konlaklnj koprju reba safuvam da b posuzla kao s mef za zradu povecanja. PcSlcUS P^P'om/' 'Bu/aS, pakaa f l\ts\"!b'^- 3 ragallvv P" ta"^9 ft lvflfrw samo za 'udove 4 a koje $e slrane naja;! epnulzpja Slklon/ a'ou okvra za kop/'bne osl/lb 'stam voc" posebn'"\ s'saswo'n ta 6'6e\e f^mopolol'' paff %^ An/srBlt^kO'n krpo/n /klont'e pras/nn o"sê P'- Sltjv. Svtkl rnce "3 negavv\ pobtae na povaca- Flm 5p sav'a p«"9 s"a"' s ^'nv^jo"!. o/aa zagbst*^ SfSa Pr,l<XQm koprant B'f'/lz.a mora 3'»nf!UlDSpf2a Xoo'aklno kop.'sne Uktu't» S\Ûku tpfftla O po'âyanjb / pot/'- S glbvu ft d04 "«QVBt' tov okv' za kap'taprtsubffo'o 'Sk't/V "O'lnan rasv/eujosledcr* of/^^mt t^fps'atf'v ^\fok' Pcpo'sD^

96 LzvfdtlDtO'paplrlzpahlrBnja ZavorJfl U8tano«Jl«4koj«êA(ran»«nulzLJ PodaeklflSBlu Elupoka;!* Zavrke ZapofnCla H PoTolepaphr uokvlrhkdplrtnjtt e 17 [ ztrucllepapkr 18 obradu koplj* PDpul Mma J PBp' n seyfjp pfom* gmkoj. SMfoj afran/ s amljtlom, kaf mo/m doc a dotfr Utv^f/lB pap' zs'bklbnupfo u falo ta SB a/nu'- tf JTflflffrn«< paptra /lo"' PosorUmokrm kofra'ê na poa'aû tptfav te ptyvt6avmns9'ullucu<^nmlnlt. ovat^prkmzmj7j tat tutommtvd 'ktuhje snjau^td/. suea at mormtt ttrmut aruqu kapt/u. xmsjvanft. 13 anr fa koplranls 14 j Podflfllfl TAson S alponln< «S ravjanje 20 UrDnnflltopl upr»kldnukpku 21 PremjesTtejeufksJnukupku JBT/l/nr prslorn p't^lttf ptp\r ' spusl'ta slaktbrr, poklopbc okvro ko/l t nhgatwopnljubttz lala-pap'. ZasHm obaktva poles/fe na na vec OFvcr (u prsv/- f 4.S) lako danaokvfze koplpnjt pôa SlO vt Za trm normmrntguao&ko'akra koma to oabsvnmtm. smjno zacrn/wna jbdnnl ugsom poognlv ffoptl PtnlFtauaV fb lvatasjkan za lazvbn^ f\a Knom ugsu, tf/go"' ''^'aa/konr pntac'b kop'uu preanu kupka asfa^tvb msdals aekuooa HvalallO'n ra orek'tjac a?ajjmra hksl. pemobula kop'u u 'ks'rnu ktpku Po\ Sspantaf * DSCrfrW re uu/u^h ayjosla

97 JTozle OAstTanegatlr zvuclle Vrante OdradltahrmHlslke zrada poztva Nssfava^* Prprema negatva za povecavanje 22 j Odabflrlle negalvkojcere povecall 23 ' nnâ^ rtegatlva zapant j OdredtfllKSf alke ttrknntgabvakobtepoybdalj Da t fs rasv^lt Oan 7 Ho 1 ol/sltlrv' k"te"j mogu lakoob' O'P o/ftu^t/ud HBfyBln'ty oo nj'h 0 o"<'<b Pomocu aove^b'a loco Mrfflf re tw tega-vt saarfava// nbotra meslb to naalbj" mog pogfooo pottbone dblenos' fosnje loo-apafalb tl/ pom</:anb fodsls Pftfomesec/rrcer-fafBnat-npdstals tfof^ jaflera«ry«*o msoanaytt - ormttfvt Kose flffl/cre flfvej*. jzoraf "s Mf«r Akc ^bt'r ntb vet - pds&ace flte?«raflj SS ""n negbttvu - 1 aho SBOtlava SBkprtvano Daznaâjou neotnn, nbmo/lagago'âvan /ar de aa na tolog'af'\ to'mata B ' S4 cm pogreskasvakako /a pogoau Pa lemeln kanaklab koptjs mosle ra' B^spof'an 4fflrvepopr#SKea*»e;^j*'twg*j3e. mbtt/m, 'spbvn Mom pava^vbn/b sl'- 7$4 SSf laplufud ooabrannagalv oo/lala dh'/b'] uro ss'ka ko lalla poveoat'. Tme âla 31 oâksal dalttpoao UÔ'fo va"o povafn^'" p'sta kantakfu ko- poa,sfr9kn!fsrbav,br'ka"^n'c-'a'>oabagar'- puooat0'<'e\agbl'vptklbab<'upq«*cvant vs.l OvQsVuk'nBtaHt'otn'tKo'eaau^'sfl'. jpomocno&'efsvozarcs'tavan/e Ha' papru rmtff Cere mnogo laksb zottu. Pomoev cay'/'nare'sk"* sala "s ottj'c^ za po vb6a vaff poaes'tb "jm'h na afbtt lormat - u ovom WjerryajuC lavpsk nmstft glave apaala t podloge. OtSlM'ta sfpsjpoâvanjb, a okvron pouff- Ste f«l/«r} lf^s'tkb 24 negallv 75 ' 26 noga negêva ts mjesto 30, hsplajeevelfpnu zaslona 33 ToflrlteSlopreclznljfl U noaaf nagalvb tolke rak/ fagauva lako aa odab'an< tytgauvlsl Mtfno nadotvota: emulza 192 O'Jecrrwflflf'rosausafltJ jvwfwsp*rffra prov B'la tr\b lo fâ n/b"!!. pfatv fko D''n/tttS rfabtnu p'a\ncu, olp/nntre/a PofJ<S"''S kudts svtt'lkt ' v<ûce fosad nagal- \B lklfuf/tb /'omalnv fav^v. Oa 0'S«tOl/B va/all pra/cranu s!k. PJe dod'uuc le. ntelb sadafa zaslonpalpuno otvoref. da Or pr osuavafu p'opetana stka 0\la StosvetlB. tzosfa Blk/ otektfn, rtepomjuepr'tome glam aparata. ostm ako lalm spravh u^l'm koptb. Pomo pcvta't xa pomsavtm^ nonsno vtvfoteohtfu-pf tome naolodb''b'ya tne, o^to ocrtana aoftb.

98 Pod»»ttuolnjxnlrBn e Prvfl Slavlte ' ' ' laauapove: tjaserek Odredvanje vremena ekspozcje pomocupokusnh traka 33 Smanjllsolvorabjektlvt 34 f>olo!jlouplrhpav«eavanjb nuotogt^fj". napnb uradte pokus'ô povsanjs pf^msopsanompastvpku Ono g>e<}a poput pugassa v suprot) Tava Slka /«poa-b'sna na npkouko "^ka ad koj\h to tvala eksponltb''a pat sbkunm Offa od f ko/a natftolb 'Bpfotfucra fono t^; rsfu Bkapoz/c/' ffks/oncr neefb regulrsl zaslo"^ maou. NapOvOljff'l' te f-ble" oryoroofksva, opftl-kb '/.^rto'n'ubjvadbpthrro/enlunske ofrtne rote lp'bvs /nantepogtsshe u 'ô- </u. T^ cluo' od^rf"h zf'l'^vb la neas' 20 sbktnta - yerpb koje e dovolno Off polt ta Sv9 StO "SmjB - - '- "-" '-' UmttB Otgzaslon da ftftle sotbg' r'bpaktsrto Juga H katko vrr;«n«ektpo^c'js fjakon 'ZOStfUffnB podes'te na t/b^kl/vu raslon! t. Malvt Ce cnarapfbvtff-ne^falflj* pogrtk* u oatlnl. tjr tbt/oafonbko Gvello /mem/la pap" ja povoa- L^r/e u akvr. Etfulr'ja mofa btt' okmnula premt goa. SpusErH foku za okvr. PCKVC'ra kanon ZBjoS/adnu pefnu pqhvo dmgb lo.aledas^kunda. tkspon'afrs los Ova pula BtO Ob tarlan oovtala pe pal je'u'va, lzvbd\ttpao'"tokv"9sdo«asvs<' Nekonrarvt/ana o" fe Dokarn-g, pst satb ekspo^rby- S tfe SSsBkundB ttkpozlcljh 37 Dpga flrptuldjfl 41 RazvJJte allku 42 go u prakldnu kuphu 43 j Oclel»rJvrBhLBnaJt»Jknvrflm«nDn Poaos'ta kozalmu safb a ekponrsne na 5 sehv da. takolazapotd\nttrake"7qb!90<'>elu't' vnleme tkspozc<t za S sflfcydfl- Cax pe'napbpra praktftb Samnfn kartonom. POUVdU talon 'ako da eap'a. SadB ekso<n\talb 'Jfg\^ 'lata. lo» p#r tkuflea Plakon ptlbltfto S,5mr\UtB'a!y'anapostB>y'dl'- v rbzlc't' STUpfljtffJ zactjanja Sfo nossû uatjas tazlfdtlh vfs'ngf}eek9p02<c<b. Pomov av/jv hvaw/kl (^ al'ku^f. atr. 191) fanlt pqmbfjb u pfakdn kupku ' pakfe/'ega5 do t^sek/nda Flksale oko Z m'ntjlb Osp'Bta me pp'reofol. OklsnfTB Vftlln ' oogoenta fajooja v'-jtms tkspozct;b - a otom atffuono atoa sttkunom. 195

99 EksponlrBJtapatfaânJfl RafvJJe Laqano ZsvrTe Potrfl ]teflllku Olresjte OlregJs zrada paztvs: Nastavak Nagrada: povecanje kojm se mozemo ponost 44 Poto sfg pmnocpokusn rats 4/5JflrwtjJr 45 Uklanle ajene 49 ravjana 50 Brvllae S Uronhle»llkupTelkfnulupku ffolposol>"ostfas'fv3>b. L Ooveea/B (stf } nskladl'n' OkSpon"0- letb spfav'ft ns/loslat^ fwtusyrrû Off^'^'yt^ DOtop^ -âo'^bvanja- 1 -/tolsnos ny/al'a/a'la-- Pn zalrlbubnjt 'co/n ucysôn kofsd openko (tltprall zasjenju^ rndnju famft povn kofa b 'nase bt'b fofko p#ff*- B/tte va t dro stks lako da Joosr/wsv/BlQpBda ns 00*9390^ v'lfftl MlBtf. toj b p' nor/a'no"' sksdc'fanlfosraopqpwo bjet noot sah/ftfso ntkeknldbtala CakkentjsSaoDfaaapOZ'llva fufnsk' poaao. U loktazv'jsntb. D'''"- ' ubnoocffxns'kukoess BtaQ n6 lltm lb'lh' da ff 0' txl/ p'erbrnn/ P!o>es!Blop(k6Cl6 masku da tt/egnbfp rdlpvp ptfefaô. fako" TavBnB. ko/0 r>^ rtôa'o f'bal pr'b'/jno r 1/2 mtulu. tvatalskom lft fflfra/etffln tgao sl'ke podgn'mf. HBkoko semtd' atfe s/ku znad povao s foef lab' so mvjas tscâd'o pfj^ nego o aftka PraktHa kemtsk' nbttrakn'e 'azvjac AUSta^'ja procm nastajata St'k«. Hvatat/ka za fazvta'>jb S stne Po^ dod\ spreklfo"' kupkom. 46 Dodatno DsvklatrJe blellne 47 povefarrje 48 pomra^lle posudu prflkjdaf S9 4Ht«Sa Pola Jkle Ahkd u nuamu kupku PoToCa kalooa s rno-om zaafen/fg praabta!' do ska da Ost aooaoto av^mst//gaa "vbab. &lo Ore polo'e pap'r u posudu s <Brv\aen t pol's'ts ga nvaal/knt da b admah tavpomo/o Hfata'ko/n pr-dtta^dtb srhu 'spod pov'te pokbf:tt6posv<3' tqkom ta/og ran/ Drugonr hvafat/kam potop'tb skku o p/ekkm kupktbteupakrec'msdo SsBktnda. Podrffrtle S'k odaltamlb Sfu OtOp"^" PfakdaC Poloa B''kf u f-ks/m kupku t potc0''9/f- â

100 rvhdk* AnbBlalkfka lradb pcalva: PJsstavak 55 PslrB^ftaJa 5B BlJn f nalrne duphe S7 f Btperlvje Aparat za kontaktne kopje velkog formata 1 Salfaehsponranê 2 AparalE3hjp]EHnJe 3 ltpg 5 PapJFffl hopkranje FolngraJ koj rade s lolo-aparanma vslkog formata [9 x 2qm uecm) esto zraduju konlamnam merddom ne same pokusne kopê nego kon^cne allhe U lu se surhu najfese korst poleban aparge z^ \op\ar\\e s ugmdenlm zvorom svjella (fsvo), koj jepogodrljj od jednoslavnoc okvlra za kontaklna kopranje ramrjenjertog kopranu manjlh negduvd j's/r ). Dodac za U tls'fo Hup"/ povamtno pokrac/te sl/ku &B Uklonkreûvtanuvodu flarof U frkarfroj M\pl^ stkb mofp Mla\ nb/manle!0 mjntn Ratln JO pramoal'lbu "sal tssp-'anb. 59 SLJ«nje /Sp/fan/e r retu proved fr nfl^nunje 'sb'poakku- CO'" valoj, fapap/fb pfffutdens rnjeln/np 3'nof 7 takav aparat pnkazan su na ajcj ll[evo: ant&ratlcka krpa za cscenje negamva» aulomatsk sat za ek^ponrane, lepapfr za kopranje Zaruja od 2S W smjestena za mtlre nog saka salje svjelfosl drektno kroz negalv na papr, NegatJv e polo^ na sraklenu plocu sloem emulzje pramg gore pqkr e paprom za kopranje lake da njefjova emuzfja pnanâ uz emu4- zlju nggatva. Zalm &a poklopac a parata zavor, Sôj puata ll gume, ka am je bloena rjegova donja srana, cvrslo pntrffe papr na negallv. Vnjeme ekapozcje reba odredt pomocu prjkuanlh raka (da bste u^ledjel papr, zra- jle jedan lst foto-papra na uske rak kojfl konatlle pojadnacno); za negauv norm a ne guslnê vrfjeme akspozclje \sl\ zmedu dvtje pae êkurda Eksponlran papr se dajr^ rormajno obradufe. Pomocu aparala za kopjran aalke3$ mogu zradt ^natng brze nego pamocu aparata za poveâvanje, a osm csga rrje potrebro JzoStravat. S drugs slrare, ovdje le mnogo lefe varral akspozcj pajadnh djejova smke. A gotova slke je, narsvno, stog formata kao [ regatjv. PavManlepolaJ'p s glstku povfju s'/kon? prettf go's W'/Vfrm pft'tean odas'pse su\"al zmea 3 ^r?/fl vp'/adfcf u SrnoJRu 'lalo'ff*^ karhnja

101 sk] wo nelo Raznovrsnost fotografskh papra KaKo bofb omogepapra \jtltcb PM gooaf s'tepf - kjz/jb DVBswrnka leksa' kog lauboâpofedaâ na fvjb raz'/le vfslv pap /'a prenrfl nogaltvu kajfff Sy/- m/o LxnartJ WcCJmM B-eta patjoga S'je^ê slâ d/auetaano. oo'topf't' Ton slonowokûtj^ "aa- OjLr rortjrnrtfan, goro-d mladsfatk ragged HFActnD: PDV«dfln e na cnjljljl kf\b sadrava r^brnt bramd Jop\o. Emulzlja udflflva trebrr \7jaa\j crno-bjj?^^ tdtogrdlje nozemo usparedll â alkanjem u jednoj ledlno bojl svom melalnom sfebrur No Cr se da u tome le pre zazov nego ogmnlcenje, le se na reslu mogu nabavll tolke vrste lolo-papra da nam na raspolaganju so gpto^q nescrpnaskde slwhtonova PfDlzvodflf nudefoto-papjre najrazljfljh saslava, bo a povr- Slnsklh alruktura, Te vec prema nacnu eksponranja mozemo dobll topo l nadno. konrra^lno l meko n ansj-dnu sretjrnu skufgk SB bo e mog pmmlenf. [er svaka Sva bo a njje jednoslsvro svs. Srebro mole lgledat neutralno cmo, plawo-orno, Emede'Crno ll cflk crverkaslo-t rajld tonovr ouseo welanl sfruklurl srfbrnph zrna u lold-paplru- Wfljhladnjj lonov se uglavnom post u pomocu Emul? B koja se sasloj gotowo u6 1 od krslgla srabrnog bromda ll srebrnag klprdfl. Slojev kojf sadrava;u pretefno srebm kjord nsu narofto 05]etl lv na 5vjetlo^[ pa su se nekad korsll â kan- Eaklne koplje. Ako slku projlclramo pomocu aparala za povetavanje Cje \e svjello slablje, sjoj njora u pravlj sadrz3va1j srebrn bromd kojl r^ OBjelljvlj na svjstlost- Poget na katedr^lu u Wellau (gore desno}, koj jb lrafllo Dmptn KesBB, ma lopao on jer 5u knstaj tolo-papra sadrfavall arebrnog klorda Ako se amelz a papra sasloj od srebmog bromda, slka Je opet nelrano cmog lona (goreujevo) zbor emujtjb nje jedn fakfor koj utjafa na loplnu lfadnocu fora ska On lakotfef ova o razthm bojama podoge, pourfmskmslrykturama sjaju folo-paplfa. Pored b el (l eksra- -bfeln), podloge papra mogu bll lutkaste ll boje sfonove koal. Najesce se kon^f bje papr. On je mo?da naprkadnj za snrnke u pnrofj - kao ^to 511 npr. krajolld u gnjegu Wy snmke s paje - r za snlmanfc objekata koj vec sam po seb djeuju trjezna lladno, prlmjercb slrojev. Zuckasa podoga odcno pmslaje skama svf vrsla. a narocllo e o/nl ena ZA porlrele, Boâ sonowe kosl zrac vekom toplnom le mo?e znatno pojaât do am n;: anmkama zaazeceg sunca, jd koj^ sjede uz vam l na porrelma Buduc da se boje podloge - kao mnoge drugôaobne papra- razlkujj odjednog do drugog prozvodaca, vema fologra- (a lakusaua vse prozvoda, sve dok ne nade na onaj koj m ae Cn najpfka- dn lm- PovrSnr papra moramo pukonc stu panjll kao < bojl podoge, felmo l prkladno obrad avak pojedr mot^. Kocna avjella koju rollektra arka ova sjaju kao o atrukfun powrsne. Poatoj clav nz raznh vrsla povrsma, od s ajnll-. pouzagastll {pofuma) gatko zagaach, preko ^rapavo ll zrnalo zagaslh. sve do posebnh ursa popjt svleno-mreaslh krslalno-sjajnh. Vrlo omljbn vsok saj (neophodan 2a reprodukcrju slka koje reba prelskal u fasopsu) poshze se lako da se mokra srka prtt^rb na kromranu pocu zam 3U& na zraku H u el^ hlmcro] suc za vsokl sjaj. Paprr premazan Lmjelnom amolom vec unaprjed oaguravaju vsokl ajaj- Vrlo glatka, sjajna povrsna djefuje blalavq jer rellektra veer do svjeroanfn zraka koje padaju na nju. Oam loga, ora t1a e najvefu o^lrnu pr reprodukdj Enn delalja. Zagaatje, hrapav e povrsne raaprsuru svjelloal pobkuju pojedlnoshslogasusvjetepovrsre pnguêne a tamn dgeov sfke zgledaju slvl. No lakve povrslne nekh vrsta lofo'papra omogucuju dobvanje konragla koj msu lako tvrd kao na s a nm povrnama. Tme se na alc, za koju nje narofto vazna preclzna reprodukclja delalja. mogu oalvanl po- ^bnt ugodaj- A jpravo takue ugodajs naaloj posllg VECna olo-amalera?«201

102 gotovo tamnh oduet dodatnm Raznovrsnost fotografskh papra: Nastavak Ocjenjvanje pokusnog povecanja zradujuc poztv, fotograf u pravlu nastoj dobt slku 2eljene velcne koja ce sadrzavat sue njanse tonova u cjelost bt vjerna stuarnost. Ponekad se, naravno, mogu sljedt drug cljev; no ponajprje treba nauct kako se zraduju standardna povecanja. Po to ovladate tm postupkom, mozete zradvat ptjztve kakve god zelte, Pokusna traka, poput ove desno, pruza velku pomoc kad treba ocjent kvalteu pozttva da l ga vaja spravt, Dvje osobne graju pr tome oducujucu ulogu; gustoda kontrast. Gustocom oznafavamo stupanj zata'mnjenost odnosno stupanj svjetlne poztva (suprotna stranca. gore). Odgovarajufa gustoca se postze u prvom redu spravnm eksponranjem foto-papra - sto je veca ekspozcja, to je veca gustoca srebra, te je poztv tamnj. E<spozcja se regulra smanjvanjem l pove6avanjem zaslona na aparatu za ppveavanje razlctm trajanjem ekspbzcje. Kontrast oznacava odnos tonoua zmedu svjetlh djelova ske. Povecanje normalne gustoce normalnog kontrasta (suprotna stranca, ljeva slka) pokazuje sroku skalu tonova: od duboko crnh, preko brojnh svh tonova do sjajno bjelh. Ska malenog kontrasta (suprotna, srednja slka u donjem nzu) djeluje, naprotv, svo bjedunjavo; zrazto crn bjel tonov nedostaju u cjelost. Ako je kontrast prevelk (suprotna stranca. donj nz, desnoj s\\\<.a zgleda tvrdo. Crnne velkh povrsna su pretamne te mogu zgledat duboko erne; bjelne djeuju, naprotv, suvse svjeto mogu bt sasvm bjele. Crnne l bjelne, l oboje pokazuju vrlo malo detaja nkakvu teksturu. Da bsmo dobl optman kontrast, moramb odabrat foto-papr odgovarajuce gradacje (sljedede strancej. skusnom toto-amateru je dovoljan jedan pogled na poztv da b ocjeno njegovu gustocu kontrast; no u pocetku je potrebno vse opreza. Povecanja treba uvjek promatrat, uz normalnu sobnu rasvjetu jer u? svjetljku tamne komore slka zgleda tamnja. Najprje se ocjenjuje gustoca zacrnjenja. U tu se svrlu na pokusnoj trac sptuju bjelne koje pokazuju prblznotspravnu gustocu a leze na mjestma kojazelmo narocto jasno staknut (kao npr, rdajuc plug na prednjem djelu fotografje). Ako su sv djelov pokusne trake suvse sujet, treba napravt drug pokus. Povecajte ekspozcju otvarajuc zason za dvje vrjednost vse. Ako su pokusne trake pretamne, pokusajte s manjom ekspozcjom (smanjte otvor zaslona za dvje vrjednost). Tek kad na jednoj trak dobjete prblzno spravne bjelne, predte na sptvanje crnna. Ako su pretamne (tj. ako se na negatvu detaj naodgovarajucm mjestma mogu raspoznat, dok su na poztvu ta mjesta duboko crna), pokus je suvse kontrastan pa treba zradt nov na meksem nskokontrastnom foto-papru, Ako su crnne suvse svjete, te djeuju bjedunjavo svo, pokusna traka je premalo kontrastna; pomoc ce nam nov pokus na tvrdom kontrastnom papru. Kad nam se pokusna traka ucn spravnom, unaprjed utvrsenm otvorom zaslona eksponramo nov lst foto- -papra odgovarajuce gradacje. Ponekad je prlcno tesko ocjent kvaltetu ctavog poztva prema uskoj trak pokusnog povecanja; stoga bsmo jos jednom moral tocno provjerl gustocu kontrast cjelog povecanja pr tome ustanovt treba l mozda "zadrzavanjem" osvjetljavanjem (str } pojedlne povrsne ucnt svjetljma l tamnjma. Pokusne rske. poput ovh na gornjoj sld, pomau lotografu da spra/no ocjen gustcu (zatsmnjenjbj kontrastpo^uva. Ovaj pokus je ekspowran S do 25 sekunda. Napjs odabens traku dje Ojelne pokazuju spravru gustodu, le zatm pomno sptaj- (e Sjene; ako nsu pretvroe suvse kontrastne nt S/ye f bljedof'ke, tada slka pruza pravlan kontrast zfada pokusmtj traka dstajnoje opsana na strancama 'V y/' Gorn/a slka predslavlja poveanjs normalne gu- Stoe! normalnog kontrasta. Na najvazn/m sjenama bjelnama detafj su dobro ocrtan, a tekstura se raspoznaje. Manja ekspozcja da/e syjetlj (gore ljevojajada tamnj poztv (gore desno). Povedamo!' st negatv na mekan loto-papr, dobtcemo nekontrastnu slku (dolje jsvo): tvrd papr da^e vel kontrast (dolje desno). Presvljeto -k jh Pretamno 202 Kontraslno XV 'v':--7'^>^ 203

103 poztua, lp Razno vrsnos fotogrslskh papra Nasavsl Papr koj mjenjaju kontrast Na jedan od odlucuju^h kn)erj a kvaltele tologratje modern o rajednosfavnje ulecal - zborom fologâlskog papra, Ovdje msljmo na kontrast, razlku u svj^tlq^j dvaju tonova od kojh je \edan za njansu svretlj \\ tamnljl od drugogs. Razlke zmedu (onova mogu ss JzDorom lofo-papjra odretjene gradacje povecat tako da slka na papru bjde kontrasrnja (vrda) od negalva. One se mogu f smanjt, tedobvamo njskokon- rastnu jneku)5lkj, Vefnalolo-papra se prozwod u 4esl razhctjh gradacja: ^hslra mekana, mekana, specjal, rormalna, vrda ekstra tvrda. Gradacja uuelke utjejê na jzgled tologratje, Slo jasno pj-edo u u nzov 5lka na sjprofnoj stramc, O gradacj delomlcno ovjs hoc^mo l dobrt sjku lnlh, J gd no Ft no raspo'edenf tonowa, l ce naprofv su medufonov nestat pa ce se slka uglavnom sastojal \z ploha crnne bjefne. Osm gradacje papra, na kontrast jl e j mnog drug faklon tokom svh laza u ^rad fofogra'je - rasvjela motva, ekspozc 3, vrsta lfma, razvjanje negaljva pa âk aparata za povefavanje. Nadale. kontrast se ne moe potpuno odjelu od druge vane osobne tologra1 e, 3 lo je broj zastrplenjh svh lonova, Poveâva Jc razlka zmû tonova vrd loto-papr uklanja tne njanse pojednf fonova: 5lo je manje nl ansa, to man broj svh lonova mozgmo razfkovat- Buduo da medutonov nggtajlj, kranf lonov &9 jasnje 5lrtu. Stoga sepapr tvrdegradacje konsl onda kad bljedu slkj reba ufnjf brljanlnjom. Obmuto, mekan papr moe rep rod ucf rat sasvrm male razlke u lonovmg negalua, lako da se na sft rfproducrave^ do tonske skale. Tme se razlke u svjetlod negatva dodue re pom^ravaju, al se r neporebno ne slltu. fzbor gradacjeestojevef unapnjed odreden mofvom suke, Za portrete je najprlkladnjl mekan nfskokonlraslnl papr, jer fr prjelaz zmedu svl lonova &Xo h takvf papr daju dcpadljvo ocrtauaju njanseu crtamalcalemanje sfcu bore nepravlnosu na ko^. Slrogo geometrjsk komponrana slka vefnom zahtjeva papr vrde gradacje. A kako su razlke zmedj poednh svjh [onova naglasene, uz povlsan konfrast delafj su staknulj. No prj zboru gradacje papra naj- Ceftfe se moramo ravnat prema kontraslu negalva, spravna gradacja mose dab sja slc koju smo moral snml uz dfjznu rasvjelu, ona moe spravl pogre^ke preslabe l prejake ekspozdje f ubalt twrde svjetle povrsme f crnlne. 204 \U zalbmnbtostpobdn'h d^lbova matfa OfftadBC't odabtanag tolo'pap'fb ovs Oa < t potl'" pakbztfatt ut. mat 'S ptds'tfô stc losko ^q>- nstt kso t r*b^ty.?"»j-«lj*rffojv<mfju^rono'r rjv 0O l^ V ffwwm nlu- Po^Hn/ lorblnug KdflwlBSStJ'svt. po'w'anth cm'' J povsb- 'n''<v slbl S'f't tonovb. rva poztltro t"jelr stbtttg kpntfaab sve as n/ssa pr/blluju ssttfsm S'vanttOna, dot^ na v'sakolonlras'no/n polttn-o yhmo vbltke wlo crn«''^hto'vvob'o'a Dovsma. a m«ctjto^va ma voma'o negaltv jaloq konlraala poztu jdlog tonrrâ SOS

104 RaznovfSKOs lotogratslth papra: Nastavak Mnogostrana prmjena papra s promjenljvom gradacjom lst<o se papr s promtenljvom gradacom vrstj tesktj nabavlja. pak 6emo ovde opsat njegova svojstva > mogudnost' upotrebs tss b dtalac dobo potpun pregled svft folo-papra fo/' se danas prozvode. mt' cr. 1 M lllar Dl 2 1" llar Dr 3 Kf FoSa-papf S p/amtetsjvof gtadactoflob j»' pr/nrl sat/am razu't'' g'sdada: t'levt fh H'KS NpnTa'f/n ae oo^b'fo Sfalta kontrass koj daje rlla'o ^ Dpto sl/kb pukbru/lva fasna tvotjbnb ll'tb t snap svtb'la apatata za povedaâne fjoaaa lssa malb bb na ob/ekftr u^v^s''r pamatt y/aka gun/sn/y vt/ovb. U rosa se uvta'jbdan ad ledam llfara go'ffa slkal fa as nroe lako armo^ n't dttgnr aka t'bba pramenl' gadac*! Hauek-n> aoaraltma za potkavsfl/effstmacta t'ltfs ugtadbnf <nvat nosaa neât'va-s^tn'e (Ooja s''hb). ftb' oâovsalu^ neul^b zbzan '2 acb'slb tpltfb polaa as u pbsnac kof/ soposatb S glav aparasa Zal/mae kop/ja aksponra. UmjeslD da se opskrde zahom papra ra?l(ljh gradacja, mnogl fologral danss radje Korsle jednu ledrnu vrslu foto-papra promjerljve gradacje [Multgrade-Paper). Vecna fakvl papra le oslojera sa dvje emulzfe. Jetfna emjlja je oajelljva na uto-zeeno svjeto daje &abj korrast, druga le osfelljva na jubcaslo-plavo svjero uz jahj kontrast. Gradacrja se ml en a lako da se u aparat za povecavanje jednostavno umelne Hlar u boj (sasvm d&- sno}. FlUar odredu(e bo)u svjefa Koje pada na papr-a lme f njegovu gradacjju Sa samo jednom vrsfom papra ser- ]om Jlllara tologral moze poslc lnje slupneve konlrasa no Slo h omogjcuju paprl razlclh gj-adacja. A o^m Coga, gradadjju maze varralj r na pojednm djelovma sllke. U tj svrhj papr se prekrva ablonama svak do slke se posebno ekspomra kroz lrar koj odgovara lonovma lo J felmo doblj na torn mjeslu Bljed djo slke moe. na prmjer, ovjel ako gaeksponramo kro jubltasto-plav tltar, vrde konlrasle na drugon dj elu slke mozemo prgust urq'zeenm svjelpom. SrfnlkSjalUS Mftn/CB \*anc>'bb'bru. fjtw HampSflt'S tpfoolfc'aoaboyabttrvfstj*. kob o</kaju kako raslb gradac'ot^nog bj'- nofl /s'a tom-pap'ta mogv pooo'jau kâutbtu St' ks P'VBBpoveCB'j6tgf'B06Sno)tz'aaBr>C fh'a'bf.3. yooa'bbopo'bztofemalolela'a.a KonfaatmeatmaeS'JV-Bmsan Uzttlta'C > tdojb aesô t^nncbjb pfbamua. Za konsc^q poysa'tjf ("asup'o!) tfo'ca (b BkpO'*'B"B kroz l11afo'-3.a^^}a\'bboktft'tfaf<f. '.Samo /BflrtO'" led'ô'" gradacjon /Odva sb ntg paar'c/ takouaktatb'" roo- 206

105 Ba^novrsnost folografsk'h papra: Nastavak Umjece»zadrzavanja" r dodatnog osvjetljavanja PonekaJ SB dog^da da, lako je guslocd pozljva uglavnom jspravna. odre<jem do slke djeluje prelamno ll suvse svjeto - ra pnmjer, narotlto svjello nebo ll do molfva kojl fef djboho u sjen U lomseslufaru prm er U <j dvje lehnke koje omogucujj Krace l dueekspornrane poednh djelova sjke, a poznale su pod rflzvma -zadrâval] S" dodalno osvjelljauanje. ZadrSavanjem se mogu spravl preramrn dfjelov slke. U lu h svrhu lokom ekspozcje re&a zasjenlr. Srop svjeflosl se mote zadrzal pomofj kartonske Sablone phfvrsêne na komad zjce ak vlasllom rukom (suprotna s/jaa/ prslom l nekfm drugm predm&lom pjkladna obka Zadrzavane se preporuca pnje svega onda Jtada se ns negallvu u podmcjma velkl^ Qusloca zacrrjenja mdgu raspoznal delalj; ako se zadrzavanje prouod na povrsnama bez delaja ll ako e zadrzavanje predugo, na pozllvu se pojavlju(e same beznadar sv run. Syprolro djejuje cfodatno osverjavanje, fcoje se korrsl aj(o je do ske presvjerao. PoSlo je lav negalv bo lako eksponran da vec do ske pokasuje spravnu guslq^lj, sv e1josl Treba uprault na presvfjelfe povrsne koje le\tno dodatno osvjett. U j se svrhu najbol S konsl velk komad kartona j koj je urezana rupa polrabnog obmka, l ae moze upolrebl ruka lako da se svjello propusla samo na mjeslo koje reba dottalno osvjelt. DjeJove ske koje reba naro6to lako dodano osvjerc mofemo dre kno zlo^t bjesku mae svjedljke koja e zasjenjena atoscem od papua lako da avjetjoa! pada uprauo na odreden dera]. Najboje le da se lakvo dodano osvjelljavane zvede za vr eme eksponrana kako bsmo mogl lotno odredlr kano reba upravt svjetfo. Blo da zadr avale svjetosl, dodano osvjelljavale ll korlslte bleskavo svjero, ureda kojm se suzle, rukj H svjelljku reba slano Jagano pomcal kako b se lonav na mjeslu koje ae obraduje skadno alop 5 oslalm djeovlma ske Ako uredaj dzte Jspod Jzvora sv etlosl, njegove ce se konlure na lotograljp lasno sljcal. Folograffa na sljpfotnoj sranc bla fe podurgnula zadravarju kao dodalnom oav;elravan U. Pozlv pokazuje reba l lamne povr^ne l lamne predmele krace ekspomraf buduc da su lako lamn da se vazn dela gube Ponekad lamne lonove treba duze eksponral da b poslaf lamnj a nefejen se detalj manje lalca Duê ekspomranje bena êsto dovod do veoe zrazafnoslf vdljwjh detalja Na laj se na n mogu, prmje'ce, aaknul obaa No tatoae nebo ponekad dodano osvjelljavaperb negova svellma dejovaa neugodno Pn [ome se gornj do neba obno eksponra nelo duze od noga u blzn lonzona No av du2e ll krace eksponuam delalj moâju se lako slopl s okotnom da se fzazvane promjene Slo manje zam]ecu}j. (stprotfb sfacblpo^suu tt»:a/sast 'orl's'so dug/'' ekspo/c/jb. fa/ms. oa 3 tlz/fo) tjc 'SSSHejt- Od Trae Bu akaparr'bnb 'Br^BO'^S oa " S- Hulfje StvfUboSlodBuzBfovtefB^ttsoo-- oleav^s'fot^'sma-srtbna. vota ' :'b'o - "b " mogl 3B0ravlt raaovol/atûe dbtale fjoookuekbpatc'f maga urod't/ dobnn rezultasom Zb kobcno povbnjb {Stp<o\na 3l'Bn}CB vyems BksoOc<l* ZA n ttatbsl-ke vanrbnojepfbrna goonb'"' na tomtlf poksmh Staka Oatatt st/ana aotuvbsvs^smzk-o^ Od 7 sarurrtfa Vodasb/lBB^sp"'Se t.v'o^bla/oonbln z sekrdu - JsktB sve flu/e od /rtjamrt/a OOksne \'BkB. Zamrano ekspon/fante ave sltka (heyoj zvfseno jb gate ptkazann BtmkanrB zadrtavbnta r dodatnog osvel'avana. Poto fo Sffnalm SStpodeS'O rts 'KtBtvale odsedan' SBkunOA. looga' ja nan'^ v df*om fttana't tkspon'tao C't^vf 3"Kt Zev/arn# Ufugog nhrva'b 5'Jb"jb rasfbto nkofn {gate) U rott posladneg aksp/tnran/a kalonskom ablonom /eprak'n alana vodu fdote)

106 ma neraevjen lopjna 1 a?h ulrosak ' pjav* - Savjet za kopranje povecavanje Modlcrrajuc lemeljne po^rupke svak lotograf rdzvl a 5 wêrnenont wjase mecfle Kako b poslrgpo 5o bolje pollva Za pofanke navodrro owj e nahoskd sawjea VJ4j»rf. 03 Dste motv akrrjll [arrnom PDzaamom - rarof Fc orrlljernm za porrfa - panu^jfa ^rsd vnjeu Posllje normalnog ejjspornrhnjh ave ake. a P']je razvjanja, uzme karon 0^31 nog oblka /s^?oej ukr u p? ^vfeuhu apaj-ala 13 DO-Hsgvafe Na ppêku drfa oâlnu abonu napoa'^dno ^poa abjeklva. a zalm je uf lagano nanzdnlarno pamcanje porako spussjq c^hav poscpah ne ^rne rajal duje od per da da&el seûnja, nahjon loga pljedl uobltaana ob^da ppllva San eteh ae moe potdc aho umje- 510 Wbpne lpotradta vatu ^ku OdredJvanj* frea flllkp. Dva karlona u oblku govq -L' bozls laho da u aradm dabjele ^Jobodan pravokulntk \\u velcnu mozete mjenal. Pclo^le E ^blone <a DJtBklnL kupju, usanovh ^te hc pe rez she nejpnhlaonj j povafavan e SelshUvFD razvpjanj?. Ppjedn? Ojerove &''ke moêo u roku razvjsnje ufnr la' mnlpjtta povsujuc flmperauru ne adgo' vaajucern mjaslu Pqojb sllku ja 1 dan dahne na fo mjesfo f ga Jaâto rrlâjte pjsom rp alanom ^pod p^ca fece ' z^lamnl v?ee QjalovQ 'lke. krarko $p?rls s'phu zalm kamadffm vsfe. kof^la nara' p pll kdncennranm rbzu a em. predje prekjj odgovanjudjh povrfna. KaKo cale bal)e lakorhsn flkslrnu hepku Umjesto ledne rpalrebte dvje poûde?a F k^rrnr hu pku Ppsl prak dê k up ks SFa 1 vja &lke u pruu pp^du: nakon pnblfô pet mnua prampe^de? 'n u drugu poaudu. Fkaranje se weclnom odvâ u pfvoj posud, u drugoj se kupk 1 olapaju pd%r adr neekapon ran 1 krsgh Fksr Cs se J prva> poaud pnje %[ros?. Ho c? nadotp eslt p nfcstj'qâa ordpna u druflo] posldf. Kako ^Te QkraElTl vhjero laplrbfja. U rgovnarra 5 ralqqrat^kpm prporom mozala ndqavpp kupkej za balrenje (-razaraf natn- \evog p^rlfaa"} ko a kentjskm djelcvarlarn ukeanja 5 poztvs ostatk? rpk^r'a Tma cffefl vrpferne sprana 'rada smanjll Etarem za pdrovu Cuvar[B rologrofskog papra- Da b es due ouvbo, loo-papr tjeba fako upakfrat da ne propu^ta ^v r-lfp^l t- ga ponranel na hladlom, auhom mjfalu Ako do papq Jopre dluzno &V ed, papjr zb ss preun^ S^kaeom mronom, koja ae narofno fasno Dpaa na nmfkbponamn rubo^rna ka^ncje Blke Vrjeme 1 stvaraju lednaê pobljedce VarB papra mpfe ae na narmajrtor 3Dbnop rapuparatur^ ootdw ay»s 9Pdne a da ne rgub msca odavoja kvatba u headponku ae o[p-pbpf odrfava rnaeno ante 1 EJUlanjanJe mona. Ako nakon rarulranra Elka rnronu. u rsz^ljaf reba dodal aredalvo za aprefaânjo mrene lmo?b so nabav^ u rgohpn] le dehtpoalolnuolppnu knjjevpg bop^lda Fade nasearp razvjsnje papra la soq pakrepâ Ta sredstâ sanjuju svaranpe mrena. OslablJvanje- OFopna kafpevag Fencjsn- â (orpelka oaftna fajne Jlc? la ^vrf Fre vod^j ^Tvara kemjsku reakcju kpfa odsuanjupe Qo sâbra rz ernuj e pa slka paâj4 swjelja Nakon prjf'no jedne m' nute alku zvadne z lk^rne hupke 1 kom' dpcem tfhe koj sle naopl ocppnom za osabjârje, p'ajaze prako mjesa kopa eae'a pa^vpalfrl, sva Qok vss efekl ne zadovoj Da b lo preknulj poces. sffku pojdvnp vralefl u frkalrnu kupku dobro J ff spflrls TonlrapJ*. êke seke, pre svega ponrel^ 1 krapolc. djaluju anmljwle ako ujnpeslo uobcaehp svn on ova maju Tag an o oboêne pnove Ton Hka moele fjenjae labo'om foro-paprra razvjata fs' SOlf. Ho poebna ^feo^ws Ja ôn-ranje prusaj na mogucnosn PoSro ]* sm-a leme Eo 5prana,ajoSn;e osuena, pooe pe u aeopmu za ;onpran e Najomlên,) au 1 9mad [onarj kojj u vrlo maloj kalfm dapu sllc lopao pn Fonerl lakoder se 1 dearo konste, o^r powsupu sjap s^jatoc sfka NjMovo djeeavanja na alke moje &a Lspop^r $ Qjelovansm plava na bpelo rubeje Ujepljenje lutograja na podogur Zs jjepjanjb FoograNja r\ vrou podogu - da bjêa n. prmjanca, mogl aba^t na fa - najborja ja uporsb lolju zaauno hrepfro' npo Tdje lanka lolja ad macar'pala ^l nag vaaku. ka a zagnjavanjam poslae 5 abje 5rran» J;epJjva TotogaEju porpzle "aslo shktn] premadoe. anjearpupoednjptj- Krp]^ komadom folfe VrSkjn glacafa. jja a tamparat-a pade^sna jzmadu Bvta 1 vune, prcvrslle lohju na eln rgla lotog/'afje. ZeW obreele lohju na velcmu fpoprarje. Fâkonrogaporo^reroogralju appnom pcema go>e na pod logo za jepjenje, ppk'pp9 a tankm l^rom kartona gla- (alom snano prrlanple ^'kn na podlog f VrJo ssvnulu faeografju pnpe naperenja no/ psba JeOan pra'o*ff^ ' putb promjjr^ pnse' u pretn/em p'bnv berb'lno ptwa nekcltko pa U'j Oa b lace staknuo neman fotogfal /e pouecao 33"o&dan tzrer shke (desnof Uklonlo le palle, no 'Oa'lao P O'^la^'f'â fad} /spo'ôa 1/ uel^nl navfazte po polbdm komadjcern âee oau^la ztedu dva lsa bugafce D'ukO lfe? 5Jh:e sjjte l"o^* eeten r? CovsK u pazao' le uklo"sennopa'kab\ostala, taho Oa le nasfala realo'sâ l'ka neman ko/a OacB po/uans pogfê "a voj obfuk HtkOOl^ uklan&//d} pcjecne dlb'ow. al& skomponl'blt foogf'ju. najlakse dela UBtanoYttuKBpr-'-nMnl/'ann''' Polot't duo ko' mada kb'totta v oo'ku sls\ L na ko'ak'nu lopt/u 'Ako <J* 'yore pfb-akurnk ' ooabefm tajoo'' "'^ DvOfe SB fotogra' oll"! ca V'"m""tP Pn lomele kanslo lenjj«jjlro;a/flu 19 sol/cw O'lM "aroaa omtl/ena ra potrele Da H nbnon postavo f*t famnu posatt"". upol'^bloe emu ka/'onskuablonu n\.-alyas OVeB kpfa /e b.la ng^to manb od konaewf>e'e Dal/eepostup-aDOff^tloC'oeopBanana ptenaoto SlrBftc -lav postupak n< su'lf r/bapdueodpet aoaaatrxktwb. fb'doats'jtdtdob'a/enb^nsdapojut'ft a

107 Boja 214 Boje - sastavn djelov svjeta 214 AdtvRo suptraktjvno dobl/ene boje 216 Preokretn llm za dj a postve u baj 215 Negatv-tllm u bojl za snke na paplru 220 Flm zvor svjetlosll 322 nt za balansranje boja 224 Snmanje u boj u razno doba dana 226 Drektno svjeto - spretno upotrebljeno 227 Njezn tonov u ndrektnom svjetlu 226 Prrodna rasvjeta umjetnm svjetlom 230 Tople hadne boje 233 Djelovanje Schwarzschldovog efekta 234 zrada poztva u kucnom laboratorju 234 Pozttvsk malerjal 235 Oprema 240 Mljenjanje ho\s poeno aparala za powecavanja 24a zrada poztlua Dd dljapoztva u boj 250 Korekcja E>oa 252 Kontaktna kopja 253 Polarad'flm u boj 254 Posebne dmenzje boje Fotogfatja u bojl polaz od njence ve odavna poznale slkarma da se sve udjve boje mogu prozvest mjesanjam nekofcne temeljnh boja. Supraktvne lemeljne boje zeleno-plava, porpurna 1 uta stvaraju na ftmu slku u boj. Flmov su oslojen Ba tr na svjeto oselljva sloa od kojh ]e svak osjetljv na Jednj rednu pektra. Na razvjenom se fjmu dobva snnka odnosa trlju temeljnl boja, Slo lezultra slkom Cje su bo e dentne bojama snmljenog motva. Za snmke j bojl na raspolaganu nam stoje dvja razjcle vrsle tlma. Preokretn llmov u boj razvljaju se tako da se od regatva naslalog u (oto-aparalu preokrelnm razvljanjem doblje dljapozllv, kojl mozemo promatrat drektno jl pomocu projaktora, Negatlv-dlm u bo]l SB naprotv lakoobraduje dajesobzrom na boju gusocu suprotan orglnalnom motfvu: pavecavanjem l kopranjem na paplru u bojl nastaje poz- tlvna slka motva Kao za crno-b el tlm tako za tlm j boj osjetljvost gra vaznu ulogj. Fnov nske osjetljlvo t (12-16 DN-a) maju slnq zrno 1 Oa]U Orljantnlje boje. VJsokoosjellv flmov (23-28 DN-a] maju krupno zrno daju manj kontrast manju zascenos boa; llmov normalne osjetljltosh (18-19 DN-a) e±e zmedu te dvje krajnoslr. No ak uz jednaku osjetljvost fazlct tlmov mogu dat razlcle odnose boja. Jedan, na prmjer, moe fljefovat lagano crvenkasto, dok drug moze feproducrat boje uz slab zeleno-plav pretjev. Takva odslupanja postaju naroclto vdljva ako preokreln flm promalramo kao dljapozllv Slfne pogreske se mogu poja/t na negatvskm tlmovma u baj, no ovdje se mogu spravt prlkom zrade pozlvazrada pozlva prema negatvma u boj nje dodusa [ako jednostavna kao za crno-bjele flmova, no ona nam pmogucuje da okuamo v last ts stvaralacke sposobnosf dobjemo sku kakvu dolsta zelmo. Mozerno zradll svjetlj N lamn pozlu, boje moemo kongratl, nezeljene djelove negatva uklonll a ekspozcju odnos boja pojednl djelova sllke mljenjat korstenjem zadrzavanja dodatnog osvjelljavanja. zrada poztva u bojl opsana je na srancama SfSASTANMLTO PfamM pekb' 1?70 213

108 zula, pfau Boje - sastavn djelov svjeta Adtvno suptraktvno dobvene boje S fologralskog Elajalaa posloje dvjje metod? Zd reprodulfcfju boja udlrvo^ svrjeu- Adtlvna meldda (posrupak dodavarat pqlazj od pqr&dn - bo\a svfeldfl Eb adrajul^ h prozvod druge- Suprrakclvna metoda (poslupdh oduzmanja) polazr, naprolv, od bjelog svrella (od mesavne svlh bajaspaktra), odujmajuc mu odredene djelove prl cemu naalaju.e\be bae. U adlrvrom mjjesanu (Ossnoj za temeljne boje honsl se crveno, zelena plavo svjato {Sveka od njh predslavlja rednu apektra ) Mje^njem u razlolm omjentna one da(u prakllck sve boja, a u jednakm kollcnama aa\\ bjsld U suplrakvno) meldd (supfotna slran'cb) smslje bo e aeaaatoje od abojc' nog pgtenla koj z bjjelog svjelja upjs crvem. zelan do speklra. To u cjan 4;aleno-plava), magenta (purpjrna) dakle, kpravo komplemename boje lam^ljnh bo a adtlvne mgoda. Uz jadnalfan om 9r tf 5up- raktvne renel ne bbje apsorbraju avjetlost svfn boja, dakle, daju crnu ba- ')U. Ako se mljesaju u razlclm omjef- Fna. mogu prakrck prozvesl svaku boju spektfa. Qlb da je neka boja neslala adcjam obofenog avjelfa ll supfrakcjom odredenog djepa epekfra. kao rezullal dobvamo uujjek mjeatfnu ^raka raznh valnj du^lna koja na^am bku pruza a dojam. Adlvna metoda se pnm;erjlvala u pocecma fotografpe u boj. No kakc sa unaloc zamrsend [f kemjskjh procesa suplrakhvna metoda u praks' pokazala pnkladnfjbm, na njoj se teme- je 3vj modern Hmovt u bojl U supfratkvnom poz'tptfv 1 Dt/aog vfta odfbjb- prbk'ope 3va t tpjo'orrjju aw MjF feflsrab :;rvbtv}g s^je'la oassas htb Oaja TsmOffa)e^ OfsktapB/u svp " lefbl/ab OO/e. atklbcruer*o. tbtbuo psato. naslbb " tunn coa. ghtfua pos-'yohort, tgvtn Bm luseocr9cfrt\a'%^q\'\ sako da ako ppata T^tjo Of^pr^CSWa Tft!ruganBgofr')oslc>pr9aalf- '{Slt lun. ^Vr>0-f'aV' t purpurnt f'llaf. aa/assob Ova od n/'t preklpt/u m^o bplog P/ote svejps(t, lan'opfapurble'htno.felb''0-uplbvq Akasa C'lo?Ofls fjo^mo OTfrtt^ Supl'akltv" f-llar ppu^3aufarrff<!rt3pbkt'a a p'eoauu r'wd\'' Bpso'H'fa Taxo "P onrnjef. /glfo'pa^' War Hasno gora/ proplb rel^ne J p't \9 4'V0\a acnanflbfljofprt fdl kmjt n«ejufrj«p\b.v

109 daje So/8 - ssstavnl djalor avjatla: Vaalsraft Preokretn flm za djapoztve u boj llt«bdl4ll aj BLhazJ «U procesu nastajanja Dtografrja u bojf ralprja sa rrade crno-bjal negatlvl FMm u bojl posjedujen emulzona sloja kojl 5U u slvar lednak sloju crrrj-bfjelog flma. No svak sfoj llma u fja reagra samo na rbclnlr gpekfra {plavo, s\e\o, crveno). ^ksponrajuc lakav llm oboenlm svjetldm, dobvamo vseslojnj crno-bljell negallv. KakD nastae bo a na preokretnlm d- JapozltJvma u boj, pokazuje daan crte, Po lo su rgzvjene negalvne slke L r aloja, praqslal f neekaporrran djelovl emulzlja obrlanjam'^ douode do BTvarana pozltvnh sllka. PreosCal dljelovl emul e poseafj. dakle, - pomocu svjel'a ll fcflmjskfn pulem - sposobn za razvlfanja, la sa flm ra^vja po dmg pur. no sada u drugam razvjafu. Prlkom pracvaranja srebrnog bromlda u ^rebro. taj razvjac oksldra sa slâraocma boja u svakom aloju lednu temeljnu suplrahlvnu bo u - zulo, purpump zelerp'plavo Zelm se sve srefjro oupa U 5vakom 5lo u preastaje jsdna poztvna sllka u boj. Crvana boja motlva^nanodjeluena arabro u emulzjjr oajetljjvqj ne erven svjetlosl. doh u ostala dva soja ra oslavja nkakva raga. Preokrelnm poslupaqn prr srvaranju ppztve u torn sa sloju na dobrva sfka u baj, at u ostala dva aloj^ naslaje Jula r purpurna sllka, Ako kro2 djapoztv u bo prplazl bjejo svjacpd, lp mjearp propu^ca ^rake crvenog djala spektra kroz sva tn s'oja, dok ula purpuma allka apsorbra plavu zelanu svjetlosl Ojapoztv prozvod, dakle, jednu boju tjme da z b eog BVjala odu^rma drugs ta\b. Na Xa\ na- n lerneljne auptraktlvn^ boja svaraju u m s\o\a flma sva boja crgnala. Peoktetr\} t}'m a Oo' /tglslnra ooo;9no avello. ko/e rffflakllt flprjf ffs'oa e'r\'jz<f croo-o9rnsgafva o\ as sedan 'natf tfuseg. a s-jtj /g tro "/" OJjff t^jv "a Sv/Blloa/ /af/na Ooja. (j naplavv, v^nu ' ^'^s'*' s^'orlaahohfbne loka nâl Omfkl t\lmo«al fa e*spo<''a'\a'n tlmu smbo' foto'spaf/tll tv/autml VB'fB''e lob sf\a'b a Blojt Bnlzje, OS;*J ve'" 17" tfraponrrjrrnf/sdfln sto/ anb O/tl'm mtst./na SvaaVr t'oja pad/blfbko B^span'^nB ToHnm prvog fv'/ay/b (stmbol: posu/b ra fszv/bnjb sva-b Jarertrna t'ta ae pnrvwtb u negsd' oa rnsffllrwvsfsff'a tcrne loâj Tn rar''fa êgauvs (gos}vo- /"n BuStoamapcHt/USU UOlBfa pojadnh temalnlh oat c o n n n T '1 : ;^ L''* -1 n f- C : o- A t n c ( n ' ' ' a o (1 ft ^ ': '' 11 u (^ <)- /^ «, ~A Pm/tlvt u baf' nbe'au p'bok/sn/n' '3zv\anjBn Bkapomanog Mvra ^kon pypg razy\bfb B/nttl/B B ponovo phspon'/a, DOmoCU t^'ftha ''llhlkjs^'fn putbu. StBbm bton± ku' me tuottlo'eo u naslbjbnju negauya, Sfrkap dtnyag razv/bn/b avafa \ vakom vo/u ao^'vau skv (CV loska! Zafn/Env 'ButjMnja 'avaeoka'tra t of-sno a ^speofe'j sftoteta aymfbocma Ooja tjab f D' ""^'v ske V Dot' ffore) u Sva " alojaamulrfb arakom loju f*asla/b Boa HomplBmaparna foj' vjetlos' kajwbgsflâ B/ sof ufb rrastb/e \ slafu oo/b- 'llmm HB ptba. pufprna u sla/u Dsel^jwonntaeleno x<e- Naton abpm"ta eje'ckupfâq fwbfa Jro naahfc u slojatlmt u mkof ate/u pfboab,e por',na t'ka u Dt,^ r/t^g b r*asao altob\ djapoztv gcb/. Aka Oala zake v/blla s/noq'' pafbkto'l pfots kror So t odo/b/v a'\ke kpjb tblbbona 'nao d'ugb. rbproducfa ' 6b svaku Hou lepl/ra ' to d'^rfn^n/em crra bofa od belag sv)b'la ko/b ss na nalarr na dott^nom nrjffffej Za 'Bp/udukcllu pta/e bolb tepl/a stvaâj SB pufptno lev'-o'^^ b^'fo. a'"«/vto ZvlPm tmcnuj-talo' pro/otanog sttna oauj'mjfjjj» pomocu OLTJ-flum^n tttnoplapfy spa/bvb ttal'a. lalta da ptaoatate plava OOB- Na jmntk HO-plmfa t sla/u 4s/er/rua7 Ab cfveo svêt'o. kao StO Of>aCv\j toofant tcks tnao p'eajbka Mma. nastf, razl//tmr m/jeanfb'n ooasef^ wa na d/appnl'v/ S>a\ naslbfa 6/lBra 3kBla laprrov/tf dosa. Cra naslafe na {fa^'- rama koje apbord/'afu sta baa bjalog sy/ella a b/alo. napro- 'f\f, lamo gdfe SB :v odnrma n/b/lna ba/b. m

110 plavo. svaraoca purpurar bajlo 8o;e - sastsvnf dfjeou sv/etls- fâstsvak Negatv-flm u boj za slke na papru Za dqtjvanjq sllâ u bofl na papru ko-sll se Utn vflo sldan preokrefnom hlmu u bo - Rszlkuju se jednc u na lnu brate ojraddm negarv-fllma ndslajs obajen negalu; objekes SvjelJ d;s]du ^tke r>a nagacvu su lamm a buja objekta se pojavl U]U u svojlm komplemen- Tamlm bo ama BojH na negawu ne naslaju lokom drugag, uet lakom prvag ravfanfa U svakom od n sloja eksparkranog Tlma razvrjanem se stvara Jedar cro-bjel negalv slovfemenooksdran ra?v ac svaraldc bo a reagraju srvarajuc pn lome bole had se napokon sfebro Qlop, u tn sloja jecfna nad drugom pze zula. pur puma p zelenc-plava snka Svaka od njh predslavlfa komplemenlarnu ho]u { regal v) orgnajnh bofa. plave,»ene crvane- RHsujeTlma l regatv bfjelm svjellom, slojevj sa temeljnm EuplrakCvnm bojama apaorblrau sv& orlgnalne boje bjema propuslafu aamo n nove kamplgm^nlarrb bat^- Tamo gdje se na ohjemf nafflzo, pnmjarce, crven deralj, 2a)eno-plava&lkalogderajananegatuu apaorbra crveno avjello, a propusta zelerto slo su lake plave zelene bo(e objekta na negalv u boj za- Stupljene svojm hamplementarnjn bojama Lrbm purpurndm. Da b^mo dobl po^lrv u boj, negatv treba povecal -W koprat na troslonu emufzju kdja odgovara emulzj flrna (samo slo as najaz na papru). Pcnovno se boje, kojma ekaponramo slojeve papra u bo, pretvaraju u kamplemenlarre, koje stodobno FasEa;j pomocu srebra boja na ekaponlranm mescma. Nakcm otapanja srebra, zeleno-pla^j delalj s negalva na papru u bo pdavljuje se zuc - dakfe erven, kao $lo Je prvono bo- ^^M n o c ^0 w o HH f [} O HS T o n r o * o o a ^r 1 fl n r r. P m > 4HJ w 1 % 1 p» _J -- w o 7 ^ > o ^ ^'v 1 f m Ehpon'fanjem nogauv'mmb n baftu sro/hvfrns ff'l'w^êojfotfrb'jtr rupja*. nabtaleau'btenlnttutc fs^-e /jrf*^^ 04 H SUno kao r tj ^xorrff fnorrr rfjflt u Ooj^ fogu rartrfj' u c''*0-'sp BStl/te. PlBo ja Ev/etla, a premer djblovalo na ôj lto\ roapjra ne ptjvu Otevla laga Ba,B koo O'Dds^vt/a/u tbf7tf70 s'//ce v;e slof^^p C^nonaekaponlv n\ /Oan. rtoko.eloa/tlvjwb afa tn aloo Ssafa Do/a osbh/o, -JkV, cmo-b^tu sr\ku w odgotafbwol FlBr-'\anjem ekgpanrrnos r^â'v-lrl' na u bap u âku aosu "flsrua cmo' -l/el\r\bga!'v{cmetola/ JS^MoOTp M Stvara < eeb<o-p<bvd, pwpv f^suur Sje su boe komplbmenla'"^ crvaftoj. Blarnr, ' p'avo, PJako" alapan/b fvqm f rvjtog sraqb Mfse slo<a <ooasem taffkb) popvl/ulu l-rbll-e-lb naga \<*ske sllfb oojbttta Ko/O 'eft lattna unadd'uge SBgalv rgleoa /glavnoty ft'ancasco ler /ma -maskt- keu'or'- gm fvflravtln/ 'eproultc\f tofa. Ho 01 'nacb rasta'a na pae\ Nvu rvske nof epl'rhgl'^' OaajBnagaft» tatrpoo' tpara:" P''^'^^'^"l^f fboa ekspomrsu m f'^" * l' 'a^mjer AtS'tava tf'sldt Bmf'"l* looobfo lokb 'nbdp'babtn'"^"' ^"""^ ga/e St b StoBV-nrE f^^'' "^ "fl««zvoof Kutkom B'du ann'^'le pb^fra Sdleaal'tavs.prt'nf."^^- '"to hollo. nbgatt* prapula ar/ crvp>o r jeêno Ekaponlf 'olo-pap" u bc/l of/'atf/je ae slermf: BvaCem kaa ' negahv 'Êmbot: ta»b la ran'lb';bl SvakSfo BksponrBne9nulz/e{oCKn4n«lokal av'la ff \ cfro-d-tau svofnu g'fv - "tfauno. parttynu ' to/a etfgo uera sra- 'r\<30bt"s 5b SfBO'nom aslko'" na- Sfajp ' aftab''a s'/b. Na prmar. purpn'fb talbna-plavb ba/b "bsbju lamd gd/b/b relena ' cwano avall n'off'o poc' kd \Bgatw TnSSKoaoD'vtnv pttzfvnb sl<ks aa toj«m OH OOH s-w/rb. kaaapekamugomlcrtel' fjflkcn olapana fôra r\apaptfu prpm \alu Mma Doj'a 5olB ooj^/skb st/kb rgubkhbju$e u <;ka T a\)blog awfblla snnbal Bn'/al koje pads na s'tku na pap'u ' kajb, GupnllnO pblhodnom crwu, OOlAK uo'fms'mpuem. ropwrfrrj-/jnjr 'ao""j seaao't>'bstogab'2ebnt- -0U vo ^ purpfuna bof/lo u slojcma pap'ta apso'b\rav cnanb /zelffne a&- loue lf\blog avfetlb 'ako da se feltakl'- faju sanro p'ave2'aks rvalafam naslaj avo bajb sl/ks na papru ffortl fflotwanb skja kof leascjan 'tnto d'egop - gob sfptrfl^jjj ojb'oja'w- O/MjnW 't 0'l9O3 S^tt'a offffowj'a- H 9 d'ltlov6 '21«

111 uz Boje - ssstbvn' d'elov sv/efa: NasaâH Flm zvor svjetlost Frlmav u boj ponskad reproduclraju boje hojq fotograf ntje zamljello. Za to nposto ne treba ohnvu V\Tr\. Moah regslrra boje okolne prsjecbfucf ss pr tome haku b stvar trebale ^glsdar SEoga!:e bofe koje Sr pad Lrtjeca em svjeta dovjble nske promjsne mozak aulomatsk prlfagodt torn s;edan u. BleTa kosujja u? dnevnu umjenu rasujelu zgleda bjefa. SvjelloEl rraslh 30rul a sadrzava vse crvenll manje plavh bjjelova spej<lra nego drevna svjeclaal. U zalvdrenoj proslorj, uz um- Jefnu rasvjetu kolja rsmektra dakle vlê crvankaate svjello l nego na slobcdnom prcsroru u7 danja sveto, le loplju nljansu. Te neznatne razlke rggalrra JFm u bo^l Stoga se pj'qzvode fmcvt u boj osgecljlvj na DcfTedanu vrsu svjehost, koj boje regutrraju lako kako r zelmo vdjet, a ne prama saatavu svêtja Saslav sv etla oznafavamo pd mom temperature bo a. Tern pa rat ura sluzl kao neka vrsla mjere ;a bazdarenje, jar ae speklar kc emflra uzargn zwor svjelloar menja ako se zvnr svjella zagrrjava. Slog a lemepratura zvora GVjeUoat - pored njegovog materfaja - odredeje saslav emlranog svjella tzarenf ugljenl staple l zarna ruezarulje emerraju \ $u lemperaturl stfne dlelqve spekfra. Teuperalura boje zra- aua se kao apsolutna lemperatura u KeJvlnovm slupnevma. Tme e fotografu pruzen standard na lemeljt kojaga mofe usporadval kvalllelu raznh vrsla sv etlo5f. Svak llm u boj Korrst se dakle'za svjetos odredene kvaree, tj. oselljvdst njegowh slojeua na boje osgurava nam da emd uz odgovaraju6u kvaltatu svjellosl dabl reprodukd^ boja kakvu ofekujemo Ofa raobla/tbjep'bgff*rpt/o'ln/fr lomperalura boje -ajalxh- 'vora SV^VOSl. 1olaol»^'\oka'BtB fofogral- SvBtto r\to lemp&fblue bob sadtlbva vsb cr*tntf* H svjefo -t^ Semperatme bofs \-'e plbvnh'oloyll TemperaSBsBdneg.aatfay Sfl»f«^wajS5M'K Stka naslb'b pomo^w f'ma KO' na Gflgovafa 'BmpeottF' pasrovey a^lb"a pohttu/enepffotlns^sn'-eltkaslu \l'!uusb pfa<*bs'u dou/nanlu rcr? Oaje ne OJfC leftfa^b Hojb ako an b't rloam utjeobt leobkog BV/etlB Sva 3lke go'n/pg ma snfnl/be su ur aanfe ayjeta tanrpbralura Doft SSQO'KtBoB aulomab-la nsprvol Sfflla, ra KofU j0 upotteblbn ftm a danj& svjeflo. S pr'oont, Dnga /b sn^n'/pna t/lmonr la /nftlnu SVjl'Oll, kofon: Odgovata tb^xobaw ' ttsnd-ya). pa ButuM/jflplfatB/aûtJla-last/Ocunl' jtjnfu. T«k j p-lm/vnu ftltrs u ravnofetu Ooff ls5 BJtaktv 'l"n O/t pfav^toaf fv dfl/sna aw&tla < lormo Fofogrs'-tOontgp'BsMm'BKBsua ralvc'o'jp'n D'Ottoru w Ufalno s^^btla ad jm/t-k Vb SfTTC/ 9 '''mo'" la <""jbfno svjetla bajb 9t"3pBv\D BP'OtJuc'ranB fhbvo}, at uz tlnf a aanb Bvello shua /e Dabla luctas Drslfffv { f9tsrraj Pamoau '\tra B ravfust boa eo M nyogt sa 'ujwmjttffu rasfttu m -ffn/a an^vno vag pott'c- âlavo prfoonb boft taano). Flm ta umjalnu ruvjalu J umjeuo vjallo Flm an dnnjb BfjaUo u urjanu raavleu Flm u danle tvlauc uz lltlar BO A

112 dvju BQ/e - sasavn Gelov svjella' fâstavak Fl-tr za balansranje boja H^LTfonurfSlfa gsta'a EtMnlenB usy/ffl'o faafjbtn'tr PnrrBf mlaoa /ens csvt^ntotnpo"^ sadot^ B'Blf S'OenBS'ao ojrtwna ffofl Ko/a pravlsoa-ja U avlalf Sakvog trvora r<o ffvj atjfsjla "fr'fl - flff f^thm B'OeT* \^HB rh'r^w^ avfetlos' "ska tempera - - Crvwno ' e<ana lo'ptrbl te s-vjbo flo Ob rbsta l9 S'kA ko/b O/BlflB pr/hsno pfooffo. looo/e OOgOVUBu /bve onome ta momlf omue t^qtdmu cvtuo J storfl J re pj emtm r\'of svetb hat dees GranrfK. Your answer's Uft^ J Ra7l 1ll jpov flm ova u bojf rjednafuju lemperalure boja samo nekolko uobfajemh zvora sw ellostl (cs Temperalure boja danje sv etlosl vrsla ut etnag avjella. Uz sve astale svjello- Ste uvjere boje cfjeluju neprrodrd ak? h ne rbalansramo pomaû Mlara Takve neujednafene bojs BVjella pojbvljuju se prmfno feato. hâlazlpno h u kasnom popodnevu, kad je sveljo cr- Venkaslo jmska lemperalura 5o a), Jer se sjnca nalaz nslfo. f hao smmamo u ajsnama koje ne prlmaû Plraktnu suncanu sujerfosl, vec same dfuzno plavo 3Vjallo vsoke lemperelufs boje Ha prfrnjar, na sld gmno zasjonfene 5njetne povrsre sjena jp ra^vjelljena uplavnom avjellam ro aa ralfektjra a plauog neba. Sneg u sjan pojavl u e se, dakle. plau na rlmu u boj za snmanje jz danje sveljo- Sv elao -skyllghlh-fjrar, koj upja do 109a ^vjella, amanuje pjavmp u ajsnama. Ako paljvo promatramo srjeru poyrnt, opazl ftemo dosta plav on sjana, no mozsm pnlagodava cllq SFe) ga prma oka onome alo ocekuje Slcan prabrem pojavpjuje se u sûâju kad zuor svjetjost emlr-a swjefa koje ne sadrzava sve bo e speklra, veb samo regou ve H mar l cfo Takav napolpun sp^ktar daje svjello tluores- Cerlns cjev. Pored drugh boja oro sadrsaua vafke kolene plavo g zblenog. Oko, doduse, gpravljaty repotpu- > nu podelj, no fllmovl n bojl ta ne mogu: ne poslof Tlfm kojl bl take reproducrao lu svjetlos hako js vd judsko oko Prlmjen na ojym scranoama pokazu- \u [la uz svjella TluoreacenEnh cjevr [ Blabjh zaruja flmov u boj jskrtfljuju bo e U svakom sfufau, korekcon +1lar maze uglaunom lako utjecau na SvjelFo da naseala slka reproducra upravo ona alo b&mo teljell vdjel. Da bamo dobl toografje s dobrom reprodukc om bcsja, nu^no moramo uzel 1 u obzr terrperaluru bcje rasvate prema njoj zabral 'lm TElar. PregFed lempararure bo a LLobcajenth zvora svjacloat nala^r 5e ra sframc 220 Delajne upute lome kako se Flm flllar uskfaduju s rasvjetom daju prozvotâc llmova u boj- Ble^kaoe 1 too'^vjelj' ke vecnam ^ azracavaju temperaeu' rom njhouh bojh- Osm loga. po^loje posebn aparatl za m;erenfe remperature boja kojma moemo mjehtl neuob- Cajenu raevjeu

113 bjeloj Snmanje u boj u razno doba dana Rlmov u bd l za snmartje uz danje svêtlo namjerjen su upcreb^ uzsunaro svjello lokom sreflnrf anewnlh ât. (Vo?ho snrnbnc u preranm l prekbgmm ^sma, mojemo tfobt prekrsane srme u boj, }e sv et]q lada nlje take -belo- kao Slo obcncs \.- gleba. Prlje zjaska aunga U prvm selma dana sv s se ugl^vnom pojavljuje u crnoj boj Svjalo je hladno. sjena nema Boje su pngusena '^JJow poaepeno nlan!tet poggano rase se rnjaja. Uc svb dq r&nutka kad se porav sunce, one aaafu slabs Oszvotne. Ran (uamj sal: U trenulhu kad za- (Jb suncb, rgaujea se slubcskom mjenfa. BuduC da se unce nalaz vno nr- SkD Eada njsgove zrake prodrucl kro7 almo&leru prevaljuju prllfno dugacak S24 put, bd a svjsua je mnogo topla nago kasrrjq rokom dana Atmos'era poput Mra uklanja hlaamje. pts'je djelove speklra, lako da vana jutarnje svjero aadrzava uae crvenh zullh zraka, 5jhne zgedafu napronv plavo, jar m nedo&are suncava &wjellosl, te reflehmraju nsbesko pfavlc. Podne: &to S sunca na nabu vse, lo e konrasl ^madu boja vad. Qko padneva. pogolouu jal, laj kcntrast do^-!e 5vo vrhunac- Buduc da bjelo 5Vjello zgleda laaa bezbojno, nl u bo ama predmea na dalazj lad a do rkakvlb odselpanja. S\en& su erne Kasno poshjapadna: Kad sunca zara- 21, njagovo svjedo ponovno poslara top j a. To se dodlê zbva lako paslapano da alaga dolsa mora posadovad vrlo uvjajbaru aposotma^t raflkavgnja bo a <]a br Co mogao zamljetlt, naê, u bojama nastupaju neucakvan e'ektl usljad slalnog porasta koldne crvenh zralta u kasnom svetfu. Ako Je wecsr jasna a sunce vdlfvo sve do zajaska, srvarl poprmaju naprfodnu boju. Sjsna sa zd/juju zgledaju pl^va. Povrsnske struktura posraju zanmljvje. Vefer Nakon sunceva zaaska velk do svjella zaoslara na nebu - najte^ce v4a nego sro se u bojama zajaska sunca ramelra od obfaka Tu sveuos mozamo U 5va due unjeme skspoztcja vecnom korfslt sve do mraka, [a cemo ponekacf dobt dvna slka ka e pra- Jvoda crv^rkase l ak ze(enkas[o-lfublfast do;am. Sjara nama kao n prja laska sunca a konra^l mecju bojama sve sa v^b amanjuja. \ kad se ra nebu ugas posfjadnja zraka avjslosl. nesraju napokon r sve boja a &v;$r ponovno postaje crno'sva maska. kntgs asno pokaet aa 00f>OC"0 twee n\kalb nelonorahortakt Pun/" t^ Stll S<'caBostalo vrjfflrtj, a/naja nesofosfafoalo VTfeme lasna mtjoalo bcfc V/eme/n cmlefljjvbjr^fl <na- BllBStmtCu "5C SCÛOOf ''slon 16 do '/S sakunm Ut afo" B S"lmke m napravmnt tj ez'nc''p od jborôg BBta Daksestnanau V'toKonB"BOu. ao;e fm sl/cl at^tu PMlno a'a a'vffftpa' "Bgo Bafra kaj t9 duooô sps": mto^'lo se tojasna opalko uaoo'mlmo Oolu Bor pfcltdnag/rug avela u fmolnrojbs'aje 1 0}'wtav3 prehmb'b '}jbr\u avjef"'"'a ovoj s'ln/ pajafava Bwefe obojba VB'anla Vreyansk as/a- Cb; lo ga nfol\» Manya \'bb\d se poveeujs sa sjacenên] na n'bb'a Emmana Jo b SP<^ t'bu'o- ^Lâl^JÊ:^ J^".?. *Je- "amo&'r'ff SS5 225

114 Drektno svjeto - spretno upotrebljeno Njezn tonov u ndrektnom svjetlu Tvrda, dreklna sunfand svjemosc obldno \e naj mars pnkladna za snmsne jld Onfl TDZH dovestl do tammh sfena na rcu l rtdze naljsral moda) da fmlrtta, no moke prozvaall cudesne slllve. Dreklnezrake ularnjegsuncana folograff male Mehslkanke noja se upulfa nasôlskuprosldvl pobudlasu poaeban ugodaj. foj docarava [fu f skrompj sretu devojcce zrazeru njezlnn rflsvjelljen]m malo shfonjenrn lcem Nsko sunca ne stvara sjene na leu. John Domnls jemopaosmma]! z n^kog drugog 3m}ef3 da & mozda slaknud ajaj nsfadrb nonj^, no to \e dcvoljno mudar da odfeû oêa^ u ajen. Jedno lce djeva cca koja :?rac uzbuderjem odrazava pasebno zna anje s'âfanog renukar Quduc da lea n a gtedalo u oto' -a pa rat, fotograf se n e morao bor^t da ca model ^mrkat. JAVfcAlSE. Dfflvc^jtflzrwv Ô** 19S4 Jo''" Oa'fl'AS /Fatllo 10 O'" rrenulara snmku 35 mrn QfffoH'vom na Ntron toto-'o^'s'u uz t'/lfo oa '/J009gl/ntK<rs9O"5,G TakvoraskspNlcl- 2M Jon M'oa po^t& o ho'/ BpftOtHcu r»yd JOHN DOMNS Mpb W^s'^jn-m pr^.j ^ Kol^. 195S Ojg'rlB as rbfar. u t,9n,. a oatêlltfa je feu&ts kasnog popadwag sonca o-elag nda. Jbj *^msbtbb<\'m'da», allku 90 ttjt oa,ek1von. kojf t men 'zoslr'tt na v^n O^jê prstfmefo. 5\fB&Bre otftmava^"!- E'lsparr- Dfuzno rgnekfrano svjello vro je pnkladno za judsko Nce, ono mu d3 a lna prjejazb onaj njazan ar koj djelufe tako ugodno U^jek mdzemo nac pnlfku da na otvorenom rskonsermo mdraktno svjauo- Za sllku na ovoj slranc folografu je posfufla suncana svjera^t koasaodbrjalaodzdovaokornh zgrada, Jedna mjara predostroznost' prelhodno sa vjbrlle da su zdov loplh ll rraueralnlh boja, naca boja lca moqu poprmt neocekvan ton (sfr 223^223). ee7

115 J poda Prrodna rasvjeta umjetnm svjetlom Slke gto prkazujj jude u njhovoj svakodnevnoj okoln postzu posebnu prrodnost kakvu ne mozemo postc na portretma snmljenm u ateljeru. Da bsmo ocuval vjerodostojnost ambjenta, moramo nastojat dazasnmanje prmjenrrto uobfajenu rasvjetu prostorj]e, ako se doduge mo2e spostavt da za ekspozcju kakvu zahtjeva flm u boj takvo svjeto nje dovojno. Nek fotograf smatraju da rasvjetu tada treba pojafat umjetnm svjetlom pa svoje svjetljke reflektrajuce plohe rasporeduju na Jst nafn kao sto to Cne u ateljeru. Profesonan fotograf Evelyn Hofer posa je naprotv drugm putem, kao glo pokazuju obje slke na ovm strancama: pomocu umjetnog svjeta pokusala ;e oslvart normano svjeto ambjenta. Covjeks pregafom fdes/o^vlasnkje malog ducana s taljanskm poglastcama, koj rasvjetljuju dvje gole zarulje. Evelyn Hofer je zadrzala tu rasvjetu, all ju je pojacala eektronskom bljeskalcom koju je smjeslla uz najblzu svjetljku. lako je bleskaljca bacala sjene koje ne pogoduju normalnom snmanju portreta u ateljeru, tm tvrdm svjetlom. koje je gotovo pravokutno doazo odozgo, postga je upecatljv dojam skucenost malog ducana. Model portreta na suprotnoj strartc je slkarca koja rad na tavanu sllcnom staglju, sto ga objfno osujetljavaju dvje fluorescentne cjev na stropu. No za ovu snmku one se nsu mogle upotrebt jer pod utjecajem svjeta fluorescentnh cjev slke zgledaju zelenkaste, ako se ne prmjene posebn fltr, Evelyn Hofer je mtrala orgnanu rasvjetu, upravvs dvje elektronske bjeskalce na strop. Bjela svjetlost koja se spusta sa stropa odbja od zdova pretesno rasprsuje sjene prkazuje umjetncu u prrodnoj okoln njeznog ateljera. Da bsnmta sukartgu Kk Kogefntck u nenofn ateljeru, Evelyn Hoferje usm[brlb dvj& elektronske btjeskallce okomtto prema stropu {gorej lako te mooel obasjsn tm svjehom. lce je spod era srokog oboda pakjasno mdljto usl/ed snane refleksje bjelog zda. Crno odjelo sts Kk Kogelnck pred arkm boama pozadne. Slkaje snmljena 130 mm objektvom. Da b mtrala rasv/ew jednag Oellkalesnog ducana u New Yarku. u kofem gore dvje arulje, Evelyn Hot&rje podga elektronsku bljeskalou na vtsnu od 2.51V upravla je prema dolje pod kutom od 30' (doljs). Ta bjeskauca posjeduje plolska svjeto - trajno svetlo Stose ukl/uuje sklopkom - lako da seprje okdanja bjeskalce mae sptal kako pada/u sjene. Kona&nu slku flal/e) Evelyn Holerje snmla rokokutnm ohjektvom da b obuhvata So vecu povrnu polca s robom. 228

116 r Tople hadne boje Boje na cudnovat nacn daju slc temperaturu, Zlaln, zut crven tonov zazvaju duhovne asocjacje J djeluju (zrazto topo, dok plave zuto'-zelene boje zgledaju hladno. No dojmov sto h zazuaju te dvje porodce boja ne stvaraju samo luzju lemperature. Tople boje, narocto ako su tamne, djeluju tako da predmet zgleda prlcno tezak masvan. S drugs strane, bljede, hadne boje ostavljaju dojam prozracnost lakoce. Osm toga, tople boje kao da jafe zbjaju. dok se hadne povlace. Obje mogucnost log -efekta udaljavanja" mogu se prmjent na jednoj jednoj slc da bsmo pojacal luzju dubne - dovoljno je predmete toplh boja postawt spred pozadne hadnln boja. Plodav na gomjoj Blc zavajj svojm toplrr bojama dojam oblne lelne, (e kao da Ke promatraau. Oa b pojaao prrodno tople boje svog motva, Rchard Stenberg Je upotrebo vrlo rafnrsnu rasvjet (ljsvo). PloOove je poloo u ormar oblosn foljom zlatne boje, pasu n/egov ^dov vrlosnano reftektrat! crvene late /alne dulne. Tako/e ttav molvpretlo yrlo topo, zlarno svjeto Stoje odostrag prodralo u ormar te se s njegovog kosog pakro/a odraavalo na plodove. Drug vor s'jjetloel nalao se drektno spod slaklene plode na kojoj/e leaa motv teje odozdo dodatno osvexljavao rr/rtvu prrodu lako js po'/re na gorn/oj sld snmljeno u stom m/grlu kso plodov na prethodroj stranc. 2bog hadnh boja zgleda laganje mane aupstancjalno. za ovujeslku Rchard Stenberg zamrsenom rasvjetom pojsdao efekt kojje namjerevao postd. Povreje bo osvjetljeno odostrag svjetkom Ho se nalazlb za velkog plavog lltre: reektranjc z^dodbjsoje topla^o tonrano svjeto sprjeda na povrce (folo-aparslje snmao krozrupu na torn zduj. Dvje dajn/e sujelkjke, jedna znad motva druga spod stakene place na kojoje lezalo povrce, davale su prejaku bezbojnu rasvjetu. Da b motvu dodao daak loplna. Stenberg je slc dometnuo bljedosmed luk c/e kapljce vode reba da stjgerlraju svjeznu vrta z kojega je potekao

117 u Djelovanje Schwarzschldovog efekta PETER DeLORV: L/eto, Topso Jubtdsst ton bojg na sm'jegu {tjeô} dvobojno nebo na gcrnjoj slc pasljedce su rakmuanog Schwanschlaovog efekla. Obje fotogratja su snmlbne u sumrah. u phldno dugo vrjemeekspozcje. Da/d Mooraje eksponrao pet mnula. kolko su skjas trsbalza svojspust. Da ng b preeksponkao negat/, odabrsoje zaslon 22 1 tme reducrao koonu svjellost Sto le padala na lllm. DAVD MOOFE: SkjaSk'Spuss bakljama, U praskozorje sumrak a ponekad prlkom snmanja u zatvorenom, svjetlo moze bjt tako slabo da cak uz sroko otvoren zaslon moramo vrlo dugo eksponrat. Slcan fenomen se pojavljuje na crno-bjelm flmovma: moramo znatno preeksponrat da flm ne bj bjo jos jaê podeksponran. Pr tome treba uzet u obzr da razlct flmov vrlo razlcto reagjraju na dugo vrjeme ekspozcje; u pravlu se moêmo pouzdat u upute prozvodaca za znmno dugo vrjeme ekspozjcje, Za neke flmove je dugo eksponjranje unaprjed skljuceno. Opcento, mejutm, mozemo postupt tako da uz vrjeme ekspozcje od jedne sekunde zaslon otvormo za jednu vrjednost vse, uz" 10 sekunda za dvje, a uz 100 sekunda za tr vrjednost. Osm toga, uputno je prmjent wse prblznh ekspozcjja: za prvu snmku uzma se procjenjeno vrjeme ekspozcje, za drugu se zaslon smanj. za poa a za trecu za Ctavu vrjednost. Opasnost da 6emo podeksponrat je znatno veca od opasnost preeksponranja. Za flmove u boj taj je fenomen jos znacajnj nego za crno-bjele flmove. Buduc da se sastoje od tr odjeljena sloja, on razlcto utjece nasvak od nj te znatno poremecuje reprodukcju boja. Rezultat moze bt vrlo prvlacan, kao sto pokazuju ove fotografje, no ako zelte postc bojevjerneprrod, morale upotrebt obojene fllre, koje u uputama za korstenje fma preporuca prozvodae. 233

118 zrada poztva u kucnoj laboratorj Poztv materjal Najprlje z fladonlka zuadlle paprr u boj. Buducl da posredjje (n dnha sjoja zelalme kojl ne podnose lopljnj.?a la- Kav papr je najbolje da ga Cuvale u hladanku na oko 10' C Ako male do- UDljno mjesla. pohranle ga u prermou 7a duboko smrzavanje. Papr morale zvadtj rafmarje jedan sal pre upolrebr da b se pnlagodo lemperatur pro- Stojlje. z rgnalnog pakranja, olpornog na ulagu, zvadre u tamnaj komorj poerebr; koldnu lseova slavle f] j poseqan omot (desno). Prje nego slo preoalalepaplrevrallteu hadorhjsllsnjtd zrak kcj je dospo u pakranja brfj^'d ga zatvorte. Papf treba zvadrlj z lfadonka nepostedno pnje prrprenarja kemkalja (suprotna strana). Prlpremanje kemkala rasporedvanje opemf raje olpn- Jke dva sala. Na prv pogled mozda Cud broj bocjca polrabnh za var koje aadrzava komplet Ekaprnl. jarseprpremajusamo r oldpne. No neke se olopme saatoje od wse vrsta van koje zahljevaju dodalne boce. Prjpremane kemrjfalja nl e n najmanje lesko, al e vano prdrjâval se spravnog r^do^ljada - kako je podrobno opsano na sjede^m strancajta - ako je za jednu kupku potrebno vlê kemkal a. Sa svm kemlkalljama za postupak u t>o\ reba postupall urlo oprezno- Neke od njh zje- daju- PjdrfavajtB se upozorenja na omotma pakranja, noste rukavlce pazte da \e prostorja uvfjek dobro prozracenar Fofe nafto'b ocn'al< v nr^ Cut' SMfSSSfe "^ -mo^lj tf^n- 'BSnog Bota Hal^Ke 9" P'S"'!- 'os'sl/bd uposabe {sj^vb nabocb'tb'ea'vafb-t'ks'â boca sa^'tna/ye l/un«m«nv M '.3 ' O.B 1. 3 S^r#f# Mc* "fl H^Bto'.? eejw efl fo mjs najt^som j-jztjfaf r /!O'l0t}/va-''ks". o'bs^' SBp/c rb mjeb"/^. m- kar'cb kae "B prodslbu vo/lo, fafogtbtsk tb'nonlblbrxtlfvak LStovakojS nam/e'dvaw vpt'blfs' osbvb r omolu Ro/j KBprOpvSla Sfjetlo Stfl Ook VBm hb zatfbaa U /C Sf-r^V P'tl'S'lna pbznb kl^ t folo-pap/' na ko/o orybb-

119 DodfljlB J lfsda poztlva u Rudnom tatorstonju: FJasSavak 1 Ullro tfodu u menzuru a "So lfllflllvae'flhskr Hjere prscjomtronm r P'}/BnBgo5T0 0lV0'rttK^p'0lfe"95'0 pomn'/b td"!^ '^prtpremanfe t potoant koaslraottl-l'rkamkal/a UngkHljnS' t KmK»'tB a"âlergl^na rcakcto n fotn 1/ QCma Mooga dslmju al'avn^ tko Oosou \/Bla Fata t\j Jl) lakod^f OttOVfB AkonalaOap\yBaopef\&kpt. OOt^no mfô bqb adrnfr olstlrl kseltm sbdalvo'n za pfay/p "JtU r^vm spras alof voôm tv<kt3a "BmotB ladl lez gtmblhf^ ll plas'"l1 ruha^ca, poseb/ca drk l'\jt' Sa'f '< o<^''^bfe atop'na, ta dpk s'lb 'amnu koman Pn^negaSk\/yo:erukMylce. 0'Sl'lB-tklsBlmsrBdst/O"tprBfJje' ro/lom 2. Eadn povts\n.!ava. Oou P faa'bkb 6a*os:Bl'pnDQroa'9''lle f*^jak tajna dsauma 3. Kval!«tt tarosl razv/aa ovs ptelblno a r/wb kal'ka osta/b ^s' ru*flvrcjmfl 'ukamb naow'te mgnun sa Ptva ptommcfol'e Dacu s 'Bzu/taCe"} -Aôpos'/B Sfl 500 ml maaeagt'abna 27-30^0 Napumlw ma'ja tagg Ul-flf ga ""auru. spencb bocu tjodau H u'tp *j ^9'"t""azvtBC -B- lao^fb aoofo oocu fjmpunv fn«ntuftj h 500 ml vorfo or/ J/-3?' C. b tttlft\ Oodf/'e "4- lf0ljb<lva^-ttk3' OoHro spv" ll sa^no nujetenye dodae 'tbl^lua-thsf UkupBn Uovnel 'rrol f l-lru ^ RMrHllB otop'jb nb sm}/!! sewadodnbmjbal Atonlsu&e.oolvarllf as'ke Sfano hâsb pno tude! DatO pfom^sbm OA QtOplfA Ju tkc ofj ' ' ' Cot"9 B ^BtBp-'B aa ran/'sm nt flup,,11 at "t no po'a. Dobro opere tanvru, lap,^ ' otophb ',{ev*kkato S<H fhatb'<p'bm'9y,'ooff\va't<hs'fuboeuoa W/le SOO ml udb 27-32' C n memu'/ Dpaajle stabfuralpf a zatm voub do 7 1 M/ealc lok as plapna lednohtno ne fareal tufls u Docu

120 komplef Elane Oprema Kad su sve prpreme obavjrene - nega- jv su fadohval ruke. kuphe prpremljere, 9 papr zvad^n? hladonka - la' mnu hamorj Treta ursdl za rad Sav pore ban pnbor {kaa dva prakrfna pomagala, anlstaerfk ^J^l poveâlo za folrav^nje) prkazan su na suprotnor granc. ^desna e poredar. prbor "vlafrb alrane- - kamfkalje nstrumenl koje reba slavr Sto bmfe slfvnjku. Prbor -suhe strane- poredan oko aparala za povecavanje nrora btr dovoljno udajjsr ad -vlatne srane" da ga rtb b^lepaprskaj lako uprljalp zmedu Qbje serane nslaz ê aar za ekspazcjc aparala za povetavanje nahan lags 7a konlrolu vremena razvljanja. Ssmo dâ pombna jredaa ko e kor- Stmo â jzradu alka u bojl ne prpadafu crno-bjelom postjpkr: DpJnskp?aS[trl fltar obofenf fjllara. Topln^kl luar je neopbodan er vec najmanje zracenje loplne moze o^tetn negalve FlEre u bo A ra^vj&ra u aparatu za povecavanje srjava lolko toplne da b bez log Ultra o^lacena dosla moga nastuph- Buduc da je tonran SVJellDzelfna, Takav tlllar ur^dno sluz za korekturu boja Prlkom uporrebe fflar se polof na gorrk j kordenzorsku ledu aparala za povacavanje Stablzator napona (n}e na splc) bcro JE porreban zalo slo napon u eleklrcraj mre domacmstva nje u^rlek kohglantan. Odatupanjs napona od samo 5 vojla zazlva promjene u bojama svjellq^t u aparalu sa povebavanje a rme ae bofe na sdc vdljlvo mjanjb. Stabljzalor kompenzlra lakva Ddalupan(a. PrlkJjuCuje se dreklno na ul^nlcu. a aparal za povecavanje prlkljufu e se na ulrfrcu stablzatora, tme smo OBguralf kon^lantan napon Kd u cemo vrstu ljra u boj upofrhb- [ u aparalu zs po^êravanje. O/s o njemu samom, Aka aparat, poprt ovcpa na sc, po3 eduje prelnac za umetanje rllara, mogu se konmt prm^no leftm acee0[-fl[r {nazvan Color-Prnllng" l "CP--flrrr). Pre tome mozete upolrebr fllko Ultara kolko smatrae porabnm Ko vecrna stanjm madala r\e po^feduje prelnac za ElrE. (J torn aludaju se Jspod abjekcrva ufvr^cuje okvrzalllera. Acerat-fltrl br u tom poloaju zazval oomka lekrmjenjb. Tada korslmo zelaemska Mtre, clja su aptlcka svojstva lakva da he uzrdhu(u neo^trlnu. On! su ns^to skuplj a poznat su pod nazvom 'Color Compensallonr l mcc--'m [kompenzacom lln), latodobno se mopu upcslrebj najve n lakva fltra Da bsle postgll zel ene boje, nasloj- E radl sa to manje fftara, jer svak kontadfc elatne, bez obzra na njegav\ gjsto^, srnanjupe snagu svjera za ko desel posco Pragma na fltrjma lakodar moe prou^roff neolrnu: osm lagfl, ana moe jzrokovam rsflekse. Sloga, ako zata dobt kvalllelnu slku, reba pazltl da llln uyjek bu' du cbt k glackl. OkwrfahanlaklnDkoplrarJft AnTlatffl^b hst Aparal zb povecavanje TDpthnsk lrtar PovecalDa lolravanje Sgnan s Ooâza lazvjanje Ujarna posuda Kemk^Jje GLmena ruka trce Toplomjer VEkn'nE apzva PJaflT nl hjevak Negallv ufaalelnm navlaharna Paplru boj leflllne kueja Skar? Fll[rl za foeogralju u bujl Kartonaha maaka a pokusneerake 238

121 negatv o purpurnog Namjestanje zrada poztva u kudnom laboraton'ju: Nastavak Podesavanje boja pomocu aparata za povecavanje FLTH 1 Reanjefllaranaformat 2 UmetanjeprvekombnacFjefltara Kad je sve spremno, najradje bsmo odmah pocel zradvat prvu sljku u boj ll kontaktnu kopju nedavno razvjenog flma. No ako od samog pocetkazelmo spravno postuptj, najprtje moramo skugat ekspozcju. Pokusne trake su nam prjeko potrebne da bsmo spravno podesl boju svjeta koju daje aparat za povecavanje. Boja svjeta sto je daje aparat za povecavanje jedna je od tr osnovne komponente koje odreduju konacne boje nase slke: dvje druge komponente su negatv papjr. No kako su flm papr zraden sa standardzranjm stvaraocma boje, preostaje jedno mogucnost da podesmo boje svjeta aparata za povecavanje. Boje svjeta podesavamo umecuc fltre u boj u snop svjeta aparata. No da bsmo s obzrom na aparat odabral spravne fltre, moramo skusat najmanje tr razlcte kombnacje fltara, Sstem rada, koj je usavrsen upravo za ovu knjgu, omogucuje zradu devet pokusnh traka u vremenu koje je nace potrebno za razvjanje jedne slke u boj. T nam pokus moraju dat osnovne podatke o ekspozcj djelovanju kombnacje fltara {vd djagrame na suprotnoj stranc). Ako njedna od r ovdje predlo2ene kombnacje fjltara ne daje zadovoljavajuce boje, za drugo pokusno eksponlranje treba uzet druge kombnacje. Prvu serju rezultata treba sacuvat za usporedvanje s kombnacjama druge serlje. Kad jednom pronademo osnovnu kombnacju fltara, po- rebne su jos neke manje promjene da bsmo spravll odstupanja. Obcno se korste samo tr vrste fltara. Jedna se od njb -28- tltar za apsorpcju ultraljubcasth zraka - naaz u svakoj kombnacj. Njegow je zadatak da sprjec skrvljavanje boja koje b zazvale ultraljubcaste zrake svjetljke. (pur- Druga dva fltra - zut magenta purno) - spravljaju pomocu svojh razlfth gustoca temeljne boje. Gustocu boje zutog fltra moramo ustanovt pomocu pokusnh traka. Gustocu boje zrazavamo brojewma za gustocu boja: Sto je taj broj uec, to je ftar gusc, Na prmer, "20 M- oznacava magenta-fltar gustoce 20. On je cetr puta gusc od fltra s oznakom -.05 M". Flltr ste boje mogu zajedno dat vecu gustocu boje: 20 Y 20 Y daju stu gustocu zutog (Y- yellow, englesk -zuto"] kao ftar od >40 Y-^. Pojedn fltr upotreb- jen u sljedecem testu nose oznake: 2 B, 10 M, 30 M, 50 M, 10 Y, 30 Y Y. Taj test je proveden na negatvu Kodacolor jedne snmke na otvorenom. Za konadnu korekturu boja u slucaju koj prkazujemo bo je potreban jo5 ftar 05 Y. Snmke u zatuorenom zahtjevaju nesto drukcj komplet fltara. Za daljnj rad treba prpremt barem jos ove fltre: 05 M, 20 M, 50 M, 20 Y Y, Za takve pokuse najprkladnj je negatv normalne gustoce koj prkazuje nek poznat motv, kako bsmo mogl tocno ocjent kvaltetu boja. Narocto dobro mogu posluzt snmke jud u krupnom planu, jer je prlcno jednostavno prosudt da 11 tonov koe djeluju prrodno. Buduc da se eksponranl pokus ne WHTE LGHT DATA CC CC -lo M OO Y Ex. Facfor 70 Budud aa reakcje stvarana bo/a u pojednm emulzonm slojbvma kolor-paprs nsu uvjak konstantne, prozvooat tbstraju svstuj ermjzu navoosna naljepnc kutje lromole fltre za Xorekturu Doja. T supooac kod Kodak-pepra oznsdet kao 'Whte Lght Data^ (podac za Ojelt sujeths) /erse sllka u boj eksponra b'ljelm svjellom aparata za poveavanje, ProfTJJ^ne koje prtofna treba poduzetl sasvm su neznatne; podatak -CC-OM" na gornjoj etket ^aljtje^a jedno suptrakcju pomodu magenta fllra gustoce 10 nccooy" znac da u utorr djelu {ukolko se uopde korstj kompleta fltara ne treba uope nta mjenjat. -Ex. Factor" se korstt prema uputamaza upotrebu za zradunevan/e novog vrsmena ekspozcje, ukolkc osjetljvos papra nasvjetlost odstupa od prosjeka. ~ Whle Lght Dats~ uzmaju se u obzr jedno kad saolvara nov omot foto-papra. U prmjerma na sljededm strancama, koj objanjavaju kako se pomou pokusnh traka usklajuju boje svjeta aparata za poueavanje. t podac n:su bl korsten 1 komorracfa. SO M - 90 V - 2 S 12 sek. 18 sak Z sek. 2 kombnaea 80 M + 80 Y sak 15 sek. 20 sek 3 komtmaea- 70 M - 70 V - 2 B S sek. U djagramma l/evo prkazansu flltr koj su korten za tr pokusna osvjetljavanja. Obojen negatv projcranje na okvrza poveavanje. Zatm je komadom kartona rnaskranza tr razlte ekspozcje (kao Sto pokazuje gornja srka, te sllka 8 na sr. 242). Pctoje prva trena eksponrana Ssekunda. karton je pornaknut za trecnu uljevo. Nakon druge ekspozcje od S sekunda, lav lstje ekspanranjos SsekunOa Take je don/a trehna dopvena ekspozcjom od 24 sekunoe. sredn/a Ekspozcjom od 18, a posjednja je eksponrana!2sekunda. Na san nan su zradene ' oslae pokusne trake. Za svak shjedec lst vrjeme ekspozcje je sktaoeno, jer se uzfllre manje gustoce pajadeva d/elovanje svjetlost na papr. Pn tome treba uzet u obzrda t faktor vrjerne ekspozae kompet fltara od flma do flma varra/u. OvO/eje upotrebljen Kodacolor 11 Dre ftar na jednom uglu.obreztega takoda prstaje u fllarsk pretnac aparata za povecavanje. zrette dovoljno komada za sva tn kompleta pr tome ne zaboravte na ftar 8 Cscenje negatva Utolte pn komptet fltara 190M -^90Y -'SBju pretnac. Svak komplet mora sadrzaval ultraljublast ftar 2B. Zapodnle kompetom S7RC kojse preporuda za Ektacolor. 4 najmanjegzaslona 12 sek. 16 sek. Antstatdkm kstom uklonte prasnu s negatva kao s n/egova nosada Ulozle negatv tako daje emulzja (zagasta srana) okrenuta prema papru uvucte nosac negalva u aparat za povecavanje. pqptrno otvorle objelrtv. Upamtts kolko sse vnedoosf preskocl o^recu^ zaslor' od 5.6 do punag orvora. Za novu ekspozc/u ponovno 6ete uzel zaslcn S.S

122 Spremle M pr Prppemlle Sl'keBtBpon'taneptuQpOkS'yet'Bke Oabsfg 5 Odredtfl veltenu slke mjrenraju, sada moemo pnpravl mokru slranu- tamne tfomore Ako sgnatn saf eelfe korsll razvjanju po- 11 T«nperJranjekenlhal a vedanja, prklju4^le ga na utj^mcu u blr- fs'ff Pojsd'B fazs <zase ptovooe se P'-lS'o bzo. 'zmeduns'ftx/olraku'hoc't'svbvo TBka H 'podesftf gnasm m! Z» ffugs '!e&u Bkspozcu X'*^ fl? <t}«ftô uktu^lb bv/buo, mo'btb "a's^/fo ZOP'<'< «kpq'y"s'bnb0kspoo'b''0papre zn slvnka Razvjanje se mo?e obavll u lavama, no rnano je ugodnje ra<j s tjo2om za razvjanje koor-papra, To zato jet se odmah po avljanjj papra u dozj moe ukljuct svjerlo. Osm loga, pokretanje razuata e lednollnje, a sam rad e fsll ugodnj. NaJprjQ reba osgurat spraunu remperaluru kemkalja Od odfu^jju^ê^ je znacenja pnje svega lemperalura razvj- 7 OzraelflvlsknugPHveaparatara (MjaSB svjbtla aparat za povb^vanjb t ptmt/tb & EkaponlrajlepokusnelFuke sepovksfza'zosl'avanb. Of'f' OBfB najdo' lgpoats-vp'bmb 'ln"f)<lbsb'l"''b Zstm OtvOf'tt za%o>f>as.6 9 eksponlranl papr jaf a. Tokom tavog process razu ar a, koj raje 3 1/2 mrnjte, ona ne smje odslypal od propsanog S'^C za vfse d 0,3" C Sloga razvja freba lofno lemperrar uec prje poêtka rad a. Temperatura ostalm kemkalja smje odstupar za 1-2" C Za lemperran;e se preporutu;e upo- reba dwju bofca koje fmaju prplzfo }^\\ zapremmu kao dqza Subanj koj Ovdje prrkazujemo moze prmt 60 ccm kemkaljja polrebnhr za pofedfne elape poslupka. Veljke mafe boce ueba jaano oznal, kako ne b doslo cto zabune vmama. Ob no Jrjsre oteuk fult. p/fl^fe-affe pan'oc" hfoyla. la na pn/ub'b HUvC'' 1? splranje OOe "uje bfce s 'azvta^m ' zo'bjva- 'ks^f -kupkom VBhkMBa stab''<tac'ofom kupkof^tav mtavu. e(otaftkvjd9''<t»bft>evoabveook ne posltff^ta tampâtutu M tooo 3^0. 13 Prlpj-ameeabâconukupkL toâ glbv apb'3lb fja poleam^pbd-'b naznad/ta mb.bc t/lta/a s" 24!! fmurzyon prflms flo- 'pola-le pap-r v Otk" ' tklu<te sat. KnerMfm zaklrffthts/s pbpa tkspcn'rglbprjr aokusu 'Bku. PomsknB kb/ron «kspc"'ta'b O'ugupa UtuUBku Panov<tBpPSlupBkurostata kompbl6 1'ltaB <tt>ob rramtnt tkspoz,c-tb popusa s^fe'o. Turraaostslradtaooatala. do razvfjflr* fl, Jb h?& se p'omfbtb ZBZVBne akspozfcjofn U f>e<no6uva'. flbprt'lb jbfnu UVcr vfddl 'SfpBBlUB 60 S'^C. ko/a e vam kasulb 'bob za lapnata sllka nakop 'zl'lb'lya-lks\r-kadkb u 'Bv leuvt'^tsstd'rmchnv k*jpku 131' C) n Kajv 'lke OQ'sB po^'jt 'p''b"ls "sôn upot'tob 242

123 ^rada pozt'va u ftcnom fgboralonu: râstavak ka't/b BpBmB zapotb puml dozt 14 mdhapapllhnnpgdnsu» SavJJMppr 30 Mfl^vQdu nosuoc?'" NotakvoBV\'et'oto'koyyo!\oOa ga gomvn nema sm^la KO'tSU' omda Oj'ojs/w jojfl ekfl 'sn* ;e djycj' 'akodsf^fz'sbfrmo'cfrûlwvvtfw. 3}gnaln/ 33l 13 mrulu. rbkudna 'r'lfe pa pap\r'j, b pavfbmbn^ oovaf8!t dozx U \on tgnutktnyfu6'tb sat tsvn'k PeHtlB opferno ' a mlatêama 19 } StavKfr pbplr u dou 17 Zlvprt* don ^1 \f\fla sv\\a6 \ doz 22 Polreclleffozu 33 zlljl? ravfac JtOnomrukom tr r ' Ooza ^Mvt» t rû s'ôrs Zatm'KOOZ Pr'BnegouktjudttenSvsBluv tcufft' B oo^to&ac tjovo'fo vv^f^ PodBE/re 3al /B mrnnle. JJst'0\"le dozu ' OkOf^'' polotaj r uljse u nfu ravja! Pofovo "^fo'^ dcv odâ' le Oofn'lB okralau napfjea- -frkej SvP 00" ff ^l Mf-'tfB" dozu treba neptstono ok/etah "lb zatvarad / tl/'e razv/a sl/v/kt je'q».^sns "\afbte konsuu 245

124 sperte Uljte Odstrante zvadte Susenje zrada poztva u kucnom taboratonju: Nastavak 24 zbljedvaf-fjksr-kupku 25 zlljterzbljedvac-frkslr-kupkj 29 potvzstabltzacone kupke Posto prode 1 1/2 mnuta koju poztv mora provest u kupk za zbljedvanje, daljnju obradu pozlva mozemo nastavtj uz normanu rasv etu, Ako pokusno eksponranje nje blosasvm pogresno. slka na pozjtvu pocnje se vec sada pojavljvat. Boje se doduse jos ne mogu prosudvat, u toku daljnje obrade one ce se jos mjenjat. Za sada se mogu tek prblzno ocjentj. Ako ustanovte da je ekspozcja bla dosta potpuno pogresna, bacte ek- Podesre sgnalnl sal ra 1 1/2 mnute. U olomlo poh^enu dozu utjte zbljed/a-fksr-kupku, u6vrslte latvs'a/, re kso prje pokre^le dozu. 26 pozllv Dsset sekunda prfe steka vfemena 'zvadfs poz^tv z doze f olresle sve kaplfce. 'zhjt^ kupku \ su^nk sperte ga. 27 zvadte poztv z posude za spranje sponran test, uzmte nov lst papra pokusajte jos jednom uz duze l krace vrjeme ekspozcje. U protvnom, nastavte razvjat pokus razmslte kakve sj korekture potrebne, Vremena ekspozcje, koja ovdje navodmo take su zabrana da dopustaju mnogo varjacja, a pak dovojno razjasnjavaju utjecaj ekspozcje na kvatetu boja Razu af zb]edvac korstese samo jednom - nakon uporebe treba h zl u oduod. Jedno se stablzator vraca u bocu za sjedecu upotrebu. Jednu mnut oslanle pozllv u stablzacono kupk a lav pokrecle napnjed-nalrag kako b se sablzscona kupka lednolcno razlr/svela. 30,' vodu Deset sekunda pr/e?teka jsone mnute uhvslte poztv na jednotn uglu. podgnlega lotreste. Stablzaconu kupku mozete vratl u l^ccu 31 poztva Polote ponhv u (svu s uadom odnmle slanu spran/e ra/e fvf/e mnute. Sada mozete upatrebt obdnu vodu temperature oko to^c. Deset sekurrda pj^ sts^s veuena propsanog za spranje zvddle poztv vode le prdfza^auct ga na jedf]om uglu olreste vodu C'STom v9k02nom spuzvotn ukfonte suvsnu vodu 5 objs strane pozhua Mozete se posult 'sto tako dobro odgovarajudm gumenm v3lkor\~ Obsste pozllv na m/esto kamo te dapre prasna Ovsno vls^nosl zraka. susenje ra/e rnedu nnutsr Mote se ubrzas pomocu su^hce

125 upute tzrada poztva u kvdnom laborato'u: ^3st3vsk Dobvanje kopja na papru od djapoztva u boj zradvanje pozlua od djapozlva u boj pqsldq sve omljenje okako postoje kemkale koje omogucjju krace vrjeme razv anja dopusldju vse l?m^ peraf jre. Nema zblljnh problems Cak ako raspolasemo samo osnovnon Spremorn famne kamere Pn tome se vrlo uspjesno korsle Kodakove kemkaljf Ektaprnl R 14 Papr se moee razv at u doz sljcno kao u radu s ^klaprrn 3 posltpkom (str } Kad pjkupte sve potrebne kemkalfje (desno gore) osfal pnbor (desyo dol/e). mozela pocelj n esal kemkale. Pn rome reba locno ^ljedll opsane etape u radu s Eklaprmtom 3 (sfr } kao uz Ektaprnl R 14 ZsWm jjljtesvh pet olopna u oznaere smeda boce slavue h u vodertu kupku tempera - re 3rc Tako ce olop^ne smjgl zgubl ne to fopfne prlkom fjevanfa u dozu, a da lo ne jrod nkakvjm po^ljedlcama- Propsana lem^ perafura ravfana znos ovd e 30" C PoSlojeodredena kombnacjalffara (sr } -oy6\& je polrebna drukja kombnacla (vtdt sr. ^50-ekspo- ko'ste (sleya ldbbryal- Tobu 'BnW S HOOt. p'bk'lna kupkb ' Bzv'a ZB oo/e oocs). tmedf vud- 'ksr-k/pkb 12 bocel Bfabtracxona kt/pkb U paspuq ram/ sk/ntb zat/aras s dozt. smcfb'b Qkspen'anpaprBmulzâm \f\rt't ' S'UVflB ga o dclu UvsU\e zawatas \\«\Uf<U ^^BttQ. naôakvmjg Pf^p'af 09'g"Bva /Bdnodtn raapoab'u ra?»tfaâ po papru Polofredazf / oktbc'to/b sffldouw.^luc.'e sar V-BuakO Slap' poefxte prazntt OozudasBl BBko/l' da pt'f ^»*a poob^fog VBngna mrajte lst preokrelnog papra u bojl alm ga prema opsu 1 ra &lrafc 249 tvjcjle u dozu 2a razvjarje Mn ^1 ^^^ ^1^^ Zfl m/eafb B'>"kafB po'ês^fo le Shre OOca s "BlBpffcamB. StaO' B "l9. tcp'on^br lfeybk ' gumboe fkavcs. n^^bû^^^^^^^h V^^^1 > / \^ ^^ aujlt voot. U lo^" as'>/&g poslupka desbl tazaf & Sfl pbt ofopfb 'Sp'raâ Er«fa ponovt taze pod brufsvjms Poo J* sp'01' s'sr^''boofv kopku. spu-'om >'< gtmtn'm trsatem p^^mq j 'aâo oo'&\te pqzu'v s obf slbna. ObBS}K poz f k l»ko Jf Co "lega b aop<tb p<b<na. tusenftl's^sohosomntta. amabsb

126 f^tatte potva u kudnom atoratorju'- Vastavak Korekcja boja t30c - SB S«e u n pomusnb SrakB poasale 9uAb ptava OoB"'«tn, MBOôstalBpo'.SE. na tenwllu tbporedbe s ao^^ff ftronr, lrd jb u Svfu Bsfran/B trajbn tprayo tn ovu knfqu. KomOnacta SSfA ' PSC ' S3 Objb vec Dal tbzullat Sradn/a 'akb JB vbnualna nb/tnlb. 'BkoJBa w/ek SMle flttm pr^tafnty Kanana s'la ^na- 3upfot)ao0'ytftejrkoyt"ac/v2ov '20C ' ^B,!P! SBkUffSt krfe^yxns B^DOllC'O. UlHomtrtleU''lt'rtTQM -^ >5C ^3BSye»' OQK\j'y» tfa^ s<\"b cyen^fctb Noakuwamme aogcvt'bl' /rrarlo lopl} lofcvksb, takomplel nam avamako mode poalu/tt tao polazts'e za datjf\jb uak!bs\va)b kana^wf boa f f f f f Y KadsepokuBneffakesasvmosuse^sLTprolna srens, gorn/' n'^} one nam prjfajle osnavu za zradu konacne slke (desnol ko fl ce totna êproducrat boje gnmljere na dj3p07ujvu. Ocrjemle ukupnu ravnolezu boja, na jednakom avjemu gve (^tove ^plltjg^ zajgdno Na ovm jb poklsrna Uêul lst svse pla^, dean, naprotv, auvse cfven. U usporeclb 5 n ma, srednj lst se najvlse prblzava jgodnm, prrodnm boama, a njegova srednja trgkg kao da ma najbolje boje. Ona e doeta tako uspjba da j le^ko uaanov korekeuru zs kanacnu alku. Sto jo rreba mlrenrarn nasrgurnljs Q&e uslanovl ako najbolju pokasnu rsku Ljspcred'le 3 nzom sllka na kojem su u razllf'lm stupnj«wna sraknule pqedlne boje, Takav je don l nl^ na Suprdlnoj ^ranlc. kdj 6b vam posjult kao upor'leza apravtjanjebojau2svakl aparat za povecavarje. Podac spod Frake sa slkama upuûju na smjer u kojem T-gba provesl tzmjene. Boje kof^ su na ^lcl premajo BuV^ rasrupljene dadaju ee l oduzlmau. Ako je, na prmrer. ska suve purpurna, 'spravleelahodasrnanjljjats kalcnu magante u korr^t^no^ komblnacr^ frara- VeOa kalfrna magente u ^vjelloal oslobada vocu kolcl'û magante na &Nc. Suve plavog na pokusno] racl. na suprolnoj slranlc<, moemo reducrat ako po aca>d TlFtar ko l upra pavo - dakle tuh TlTar Sada 5S pomocu na)bol? pokusne rakb odredkje spravna ek&pozcja. U na&t slucaju najboja rakaja blla ma* o prelamna: stopa Js vrljeme akappzlclje ekraêno?a 1 sekundu lakqsrtouslanovl konafnu kombnaclju rprara 20 M -^ 20 C -^ 2 3 m wfjemf ak^pozclje ad 5 sekunda zaalon 5,6. c/ana {tetefd-pava) Suv\Breleno OodV maganle /purnuma). HuflOplBvO ahtjm/'b e dwe"' 'B Cfana Su^Sb pu'pumo magenta r C\/aya 250

127 u DbfHdlle OdabflFlla ooaotf'e otu koaaoa'ta'" na boa < 'ujneraualb\^laavbke'n'jskepfocese za srvaraju rada pqz'uva u kucnofrr labaraonj. Nastavak Kontaktna kopja Z luntktnu raplju 3 rajbolju snlcrkl >4. ^^^jttâmm^ Pofllo re godne prozveden Tllm "ft pod nazvom -pafacotor^', ko omoguf' cure vrjc brzu jzradu slka u bojl, pola- 1 rad-hmov u boj poslaju sve omlljenj- (. Rad s polacolor-flrrdtn ja dodu9e kranja JadnoBavan, no ulolko su za- avanlo('»t7.sl' noatgnta glavu aoarate 1^ Oat fltavfpo\"">1sn9gal*\na "apadla NarracJanBrnrjg dobro pavefsnje u baj\ doblvamo aka prslhodno jzradmo hon- smnj lôpjru ^vh ^Jlks negstv-llma u boj. Tako cemo najbre odabrajj negs- jv haj as\e najtole rezjllale. U crna-bjebm poslupjû zradd konlaklne koplje je prvr korak. Jslo vrjed za fotograllu j baf. âmo u lom slu ajl reba najpne opcbnlo podesl baj^ aparafa â povecavarje, Konlaklna koplfa sadr7gua raravno snrmke razlpdhh mcstlwfl, anfmljene u ralcto faba dana. u; razllflu rasvjblu razlftm bojama. Ako svjejo aparala za pcsvecavan^ nfje podeseno, f sa gpravno ekspomrarh negarva dobjl?mo konlahne kopje cp;s sj boje n^, 1e necemo mof usanovl Ho na slc raba spravrt. Prlkon' ooratfe konlksne kopne. paslupls sanaho kao to ao postupa' prukom BbspcmrBna ObrJlJO ffpt'lfb P'U^tla VflHfl "11 Zatm odffldujeno temejro funranja Ako je ono &pravno, aparal?a povbcavanje Ce od Bvakag tg^na eksponranag negadva, ffa gusloca repj*!?- dukcja boja zadovoljava, dam povecanje spravnh l golovo spravmh boja. NegalvB, cj e boja na koneaktnof kopj pokazuju odaluparla, moâmo usporedl lako Ba slsjednm negalvrma odredt korekrufe koje valfa poduzet Kad jb utvrdeno lemej no t<ltrran(e vrreme ekspozcje, honlaklna koprja u crno- boj Jzraduje se jsdnako Kao -bjela Trake s regalruma poôze se ajedno s paprom u baj u okvr za koplranjb To raka da abje amalzjjs, J emulzja papra ona necjauva, pnanja- u jadna uz drugu, ja*'7 poypca'o" spfa/re sâk/ alk konlakme kop'lv ^kjpou'hj zann9\m PBaan)B koroktft. Plorm- Aparat za povedavanje stuz Kao zvor $V atlo5l ko l slodobno eksponra ctevu konaklnu Xopju. Najprre polozmo prazan ckvf za koprane lapod apflrata glavu aparala malo podgnemo (ssota }. gars) da b ravnomerna rasu etlla ctflv Dkvr koj \el\ neslo vse od daske flparafa za povecavane. Budtc da ss vhlrfna nlannlel snopa sv etla ne mjenjau. ovd[e mozema prmjentl ekspozcju koju BTno ustarovl za rajbo' tjl slku u boj Sloga ce olvor zasfona bll jednak, dakle 5,e. Kontaktna kop a 5e dal e obradrje popul pokusnh raka za povecanje, te kad jesfaponazene 5amo u zboru sllka, ved predsavl a tskoder draflocer padalak za daljnju zradu slka u bq PolBco'o-nogat'fMro\ sb on k avtaruks ao/ ko)'leeban'rnaaa'ugob a sfbk' saafavt am/lru odzfwcjr SfP'f'jft latagbn-da fa^va cnetfffuj kvadfal'l alo, 1 'Wv^BRD^ Eupsfannam za Mpon<ta srebrna ha'ogbn/ua U S'cyu kop fwagtra na plmfo (Cf srmpolll. \e nb3tanj mol^(u'a"'b zamkb ZM paktaj/r tl" spo/ Zeleno vjtfo pfola^ kro barn Svaksloemulr-BOSS'tWBnaEdu te/nalnuoo / TajncgltepBOntplayOs/efk.onoBk- s'o) OfsSfw rb plbsa TB oalbv/bua 'Oft 1 tkpomb Bmu'Hv m'mnag alofb. Crvene aêt'c prolan kazplavb ' J j*jto VojCvm lakoler Oer pa^' W'ea. Oa 01 Bkspamrwh SWfmt PtlogerftlB kpjl feagl'fju "ac/ybno tmu\e p«-ncrjw KadB ttaka ttmt Zyuvna pon/a Brvjonft «tbpanl<aoepoaeofo'-s''kt. Na Mma jb pohf/nena kapsula B lunalom Wb' Ook n9gbfveh\ 1 pnr't'v^k 310/Cv proatb tmeau aub 'alma SfB < n/on sadra/ posê 'tzy/bl/a s<kb kbpsuase raapr- HBUJ^q crrem f? m L«l«.A - Lb ^ -^n upofucdor-nrnu lubmt supeattcb se "Z'najuja lufot nbgafvskoj ' OOt'l'uSkOg Slo/a. olman OrOl/'eunegat/^ktmBrpf^)tl'aktv"apaf"ansefB malekutbtavfasabpot O/tS d-lund'ro (afreh- Cs/ kroz negapusrff jfj^ff * ptha pore, k poztv- ko-n mb'enbl GO/b mo'bkw's lazy'ba zb boj^ S*9^'f>e 9HSpo'"ao zmo sfbomos 'VlOfBnJm ^C" fp'oc. otb ga 'Bzvja 1 lama f ZtJfAvZ. Buducl at StM m^ltktjla razmjafa polaje na pt gasovo sjodofno. j^to 'eag'f&u sbô aa uocjmj pog alo/b ao kaest S'lgtJ Tskosrarazvljak* tvbr teagfb SB/no aa rrtcrma slq/a ofelljavea n» jjflrtj Pu'pufa'ZB'«nc-p'avap'aarBkroTBmlt' 'u. B KbP St/gnu /to '<jto-oop" pom'esa// 9b a ptrlon EksonnranB z/ca u Ottm-'n aaulr-ama "MjetTaknanzadrfavButB/trnjOav dv'b oslbv pfopustf {-tbfpukbsfbffaayssedso EBkufda âtoje vf<jbn,b lulnata Tvat vb flflp"a da k<evlmb a ta:a-mplfu Fe^kCfB u'tadt ksblft nvrsalse bo/''j b date sfa/nu slk\j u 0c/J a-g mrsenlj Kemjjsk pmcas na kojma laj a ppsupak po^va. ~l Kgo sve mod erne f move u boj 1 owdjeserad osuptraklvnom postupku kod ko]aga sb slvarau boje za rl osnovne boje koje se nataze u fumu fô na polacolot-hjmu ve se kemjjske tvarl -Za razvjanje, kao za atvaranje boja moraju nalazlt u smotanart flml koj e tflko tanak da prslaje u maj folo- -aparal Negalvak do fllma, ko je upola lako debeo kao judska kosa, sa- ^ sfpj se od S razfcth ^lojava Tr sloja f pradstavfjaju emulzfs, od kpjh jeswaka osjetljva na jednu lemalnu baju. Nepoaredno pored njh lez po jeflar slpj kajl sadrzava molekule razvjaca za boje. Cejt daljnja sloja namjanjena su pozr- Tvu, a redan sloj sadraâ kapsulu s lu^natam supstancjom koja omogucu' jfl razvjanjb alke Kad fotagraf povu e raku Mma, flm prolazp zmedu dva valjka gdje sa kapsula rasprane te ualjcf razmazu u \\nalu oloplnu. Orta prodre kroz ave alojeê j aktvra oatale kemkaje, Cme pofne proces razvjjanja (crte lfevo}. Fksranjg ee zvod lek u posljednjm aekundama. had je luzma doapjela do molekufa klselnb u jednom od alojeva poztva. Spoj luznate otopme ksehne Stvara vodu ko]a lapre o^lalka alkalja \Z poztvne BlKe lme se procas zavrfava ^Jak^ spranja obojene mplbkule se fvrsqa zbljafu ajku. trajnu 2S2

128 bo\a, zrajajnost Posebne dmenzje boje Jednostavna fzkalna dmenzla tojs srvara ra falcgraljl u boj nove neobf' ne dmenzje r&htc rnodllcra do' jam slke. Boje nlen?lvraju estelskl do~ jam foloqrafjje. arto msnje oclo, on? prrdonose &lrke. Prema boj mo?emo odredlr kada je motw anmljen - koje doba dana, godfnre doba. pa ak u kujqjepoh Bojaupucuje na mjeato gd e je mntu anmljen, flka js ksraktenslf na la odreflem ambjenr la neke fologr-alrje moemo rac da govdre o judma. Takvom dojmu prdonos augenrsjc msl osjecaje snlml &nh oaoba 6oje o^nscavaju vrreme j^r se prema njemu zmjenjuju- Ng dnevnom svjetu boje sa mjjenjafu lokom l[avog dane, cd flaska doz^faska sunca, a mj^rj^ju se lokom godre, ad jednog do drugog godlgnjeg doba. ak se stvame boje mouva na slc rnogu zmljenll, Samo flm u boj mofe zahvaeft mjene kofma podr;e e krosnja drvsla. To no samo u njezlnm odtm promjenama u jesen, vec u fnm rjansama od nafsvfe3j e zeleng boje madog 1 1 Sea u revnju preko socno Helena u lpnju. pb Svs do sune tueo-âlane u kolovqû. napoko do jeaansk smede u sludenom. Na snmkama jud bore poslaju obrjajja koja h kgrgkterraju prkgjujj kao odredene oôbe u dr^denoj akoh' nl. a ponekad odaju njlhovu djaratnost ll namere. SCvaraladk prmjenena bo E mogu ocovgl suplllng svtsjelva lfnobl nje- Zne skrvere osjeaje. Svje^no uporrebljena, paljrvo do^lrano vjetl] mote Zajedno s zborom motlva akoflne, komrastom nlenzlelom bofc sto tako neusljeno dofarat afmcssleru opuslenoal. kaa Sco mole da arat [ako apslraman ugodaj poput beznadnostl. H ^S\ S^jfllO pfylb ror nragl SSvar avu trbfrnofj/fu OOa futslc SeBpolu. atlay CannoctKUl. Snl'O f'rb vodb savbo prtbtbs v mtg'ovf uoo^j. M EtvOf ttrof HB rlbsno f rjfl' rtfl Jff Wffl "UTOflo tvjen'wodavogptlrarj rufl?55

129 PosBvB almgnzlje bole: NsstavaK Suprotne boje u snjeznoj okoln Boja proslost NORMAN ROTHSCHLD' 5r?W''U0Jl'UU^tvn/fru,l^d LC'JBu.MEne De KwOlf NofnBO RonscnlO r^sraa Hf3l pfotara avog atanbhb 17 kblu. rbpaz'oje n'bn^as 3B svl/atlee tvksamffjetlne gosllorrce, kone ptodrao k'ol rfu/o/sku snlrn v}/a\f/cu 0»\ tolograf/u Snmo SeBS'maaOBlHfmnaHO'ncalHO-JpafBtu. tjl Va suc/ ko/b poaj&ea hb trppres/onts'^kb pbtna aule'rcmntm postupkom Lows 'n}f'& le zalyalo 9*B felne bojr p'ol/b'nog tana - pa rufl^slu r^b'/'n jtf OTTf D"ale<'cB pr'talb J "tlfn Jlr^ocrff f' MUPcoDftn JMnouvKt-aktoo'tkacuKtv ftlbtntw kr'lu SSfl EST

130 posebne ameml/e bole: Naslavak Boja putenost jay MatfMu larja ovt Mma t;ttfb povatuja tato Daa foja ^OfkovaU konhra l/nlskog l^rla prt!0'rvxjse'"a"^akustf'jktu'uktle TamneOoja JAY MAlSELr Akt S

131 Otkrvene l Posebne amenfg bote fjaatavak stvorene boje G NGLAUflENTS'Pr0 <renacdra»s-1^g B\T3n\cu {edtag asapsa. Had K^'fes f OSllyyO USJ^/P'fO rff'^*rrrrart4/fllâu srre'jd*ff #BfJvff nj vfts -la'tra'ojblo'ndorctbnpjvafma-.'bkao Jb V^las 'Sgan/m 2a stvkotlnbvnm o'bdnrlft'a vml"» la. popufove :<lno*aao-tkm naffo"'\r' a^'htna -VolnoO"kttOola-. av,o,e S'/kB doous. Kao daaanavtunbttos'ubnd. no ov su stt sf^tml/ena toog auo/'" a"!!". ras'eern Doja p^ lofa nf t/bjvo tako no'''pon/'ane da n/kaxv leoôn/ momsnf] re OOfrBta pstf>su pâ^'mtafb 2G0 SG

132 boje: Nastavak Svjesna boja 0»o "fl*ho nuftocutluttf^rast rekoa keow^reob. b pftarto ae a voo SAna popu pbrcumnm novc/'mpceaon'm uatcl'nb u<}na<'a!l>m porspo^f-vop vj folog'a''la 'pak neoelolvo pfv'a tk't/^- Vo -ko'npazc'anxr' seatn'ms- Pptfsmo /* 'ocog'l'.-s»akole\ne p^shfambene njtt/'nrcff omtfro flam u nao'eauvku a crutnu pmtl/ku o ua sv,euke < s'ola ksrakls'/- O^neaSapoSOO^'BU.smffSteellsvOoasOla SV/m^fkulôbBBn^ tako n\sko da ff namo'ofmmus'bdlntsl'ka, tofjur sa SuSf'^ vodsn Hsbao a ublalln Bt-ogt tn-o o'eathng pakucslyb fltdoaflllq PlBsu^Dpol^*Jea' ^.^ê^. mlv o'r/mu' '^^tvsk'oto-aoe'atpo' srav/oe/rfaap'oestob. mato'sp'en "Bgava peonbg D'/tJa Vka 3a f*;fl fm^roo /t'fatmo nego "loo ono'go SuowC' aa n /spod tnto-aparb'a nalar\o totlasu Hâ' svbua bocb t asb OacalB su fse9 "^ 'BswjBSljBnu p/nbrt\'}, 383

133 Posebne dmenzje boje: Nastavak Nemrna boja Ova slks le snmlem za lusl'soju p/esme -Reluctance- Roberta Frosta, koja postsvja ptanje o srnslu lvols. Da b sugerrao osjedaj nerra kaj ulada u pjesm, Gordon Parksje nantjerno kompanlrao boje kojs oouaaraju jedna od druge One aolaze s razbjsnag slaklenog prozora sa zarho obojenog zds, koj/e prethodno sluza kao flmska dekoracja. Zasjenjem lk koj zurno prolaz pared prozora odnos se nasuhove' Srce el da traz. all noge pakplaju.kemo^'- GQRDON PARKS' Prozor,.\

134 Posebne dmenzje boje: Nastavak Stvaralacka boja JOHN WOOD: 0e;nasJOfa Za ovaj kolbzjohn Woodje nsljepo na lst paprs dva negatlvng olske tgore ljevo u sredn) polvnu slku (pesno dolje). Ostale elemeneje nacrtao alovkott. Na tajje nadn nastala slke kojs upedatl'vo zrazava btne karaklerstke motocklsts 266 Da b zrado stollsak dvostrukog A (dssno) Ncho- ^ las Dean Je posao od lotogrsfje togslova, kojeje pronasao na regstarskoj tablct sotomobls Od negatva Je fzrada dva djapoztva zatjm hjedan za drugm -jednom crno jednam plavo - u stolsku otsnuo na pretnodno zelsno lskanl papr -.:!., r,.'----j-j NCHOLAS DEAN: Mlnnesola t,

135 Posebne dmenxje boje: Nastavak Rukom dodana boja O^ loog'-b'j, âjb aslmb SBB'Mn mndbfno nas'ala jb poocu rrn s'ara tbtn/ka DOBna Ol cma-lnbjog nbgb'va f<laalnl -^jtct- flwjflm WJ^c^fPF'fl PauPBBB9snt<\<o PfMOfM ffm ko/vn u flltnu afol' plao/ SOVjOk - oslfugao anutt/una/lo/utu dot PAULPAREE û a^f/^ma-pe:no.âg6 obfau'v U tqo'mpt elguu. crueku J Zulu oov. o *Jfl^''crjpfls^ypat e^"* o, post/gla /0ljen\ ton naousav'oe O'l^te Of/5 269

136 ekonomcnja 9 Rasveta 272 Temeljne rasvjetne tehnke 272 Korstenje poslojeceg svjetla 274 Djelovanje drektnog svjetla 276 Reflektrajuce plofe dopunjuju rasvjetu 278 Prmjena vse zvora svjellost 280 Osvjetlavanje teksture 281 Osvjetlavanje sjajnh predmeta 282 Osvjetljavanje prozrnh predmeta 284 Sest nacna prmjene bjeskalce 286 Kako zbjec uobcajene pogreske pr bjeskanju 288 Carolje reflektorom bjeskom 290 Ctava utrka na jednoj snmc 292 Komponranje svjetlosnh akorda Uz moderne vsokoosjetljve lmove objektve fotograf vse ne mora cekat jaku dnevnu svjetlost da b mogao snmat. Cak je obcna sobna rasvjeta dovoljna za uspjesno snmanje (sr. 272). No u mnogm stuacjjama dodatnj zvor svjetlost prdonos potpunjem prjkazvanju objekta, stcanju detaja u sjenama, sugestj prostora l postzanju posebnh, dramatskh efekata. Danas postoj velk zbor rasvjetnh uredaja metoda, od kocke-bljeskalce koja se stavja na gornj do kucsta toto-aparata, do nza komplcranh uredaja, koje okretn foto-reporterj dovlace da b nocu rasujetll tav sportsk stadon l da b stvorl montazu crkvenjh tornjeva obasjanh snopovma svjetla (str ). T zvor svjetlost potjecu z strazvanja koja su trajaa vse od jednog stoljeca, a tezla su mogudnost fotografranja u svako doba dana. na otvorenom l u zatvorenom prostoru. Zarulje-bljeskafce su najpopularnj zvor umjetne svjetlost za fotografe amatere. One su jeftne jednostavno se upotrebljavaju, koje sadrzavaju cetr zarulje-bljeskalce, od kojh svaka ma vlastt reflektor tako da mozemo snmt narocto kao kocke-bljeskalce cetr slke jednu za drugom. Kocke-bljeskalce l pojedne zaruje-bljeskalce cesto se prcvrscuju drektno na foto-aparat; tme je doduse rasvjefn kut unaprjed ograncen, no taj se nedostatak pak moze kompenzral tako da nastaju zadovoljavajuce snmke. Elegantan, mlad rodak zarulje-bljeskalce, elektronska bjeskalca, moze se jos svestranje upotrebt, a prkladnja je za rukovanje. Ona daje svjetlost sve dok se baterja ne sprazn, prmjenjuje sejosjednostavnje od zarulje-bljeskalce, a je za one koj godsnje naprave vse od nekolko tuceta snmaka s bjeskom. Kratak, zasljepljujuc bjesak takvog uredaja ma svojh prednost, al nedostataka. Takva se rasvjeta, name, moze vro tesko kontrolrat. Stoga mnog fotograf rade radje, ako to okolnost dopustaju, s raznm svjetljkama za osvjetljavanje ploha spot-projektorma. Njhova trajna rasvjeta moze se lakotako regulrat da raspodjela svjetla bjelne t crnne daje objektu punu zrazajnost. Temeljne rasvjetne tehnke su jednostavne; h mogu takoder ubrzo svladat. amater Y. H. UKAMAU. Arno'O rjewman 'orogrbtra predsjednlka Lyndona B. Jonnsona

137 Temeljne rasvjetne tehnrke Korstenje postojeceg svjeta ELANEGEHR: Mu^arsc (coy; pyeaaw U svjelu gdje se korst mnogo umjetne rasvjete cesto ma dovoljno svjeta za fotografranje. Stoga prje nego sto prkljuf Janjlju-bljeskalcu l postav svjetljku za osvjetljenje ploha, fotograf mora tocno sptat motv koj 5el snmt; prmjenjujuc postojede svjeto, fotograf rnoze Jzbjec poteskoce oko do- 272 datne rasvjete, tako dobt slku koja zgleda stvarnje spontanjjeodonesto nastaje uz pomoc rafnrano komponrane rasvjete. Obje fotografje na ovm strancama pruzaju za to dobar prmjer. One obuhvaaju trenutacan ugodaj postgnut uglavnom nafnorn rasvjete: u prvom slucsaju osjecaj samoce mrakojj tzbja \z covjeka sto zamsljeno sjed u toplom sjaju jedne jedjnesvjetljke; drug putto je bezlcan dojam jedne njujorske podzemne zeljezncke stance u hadnom svjetlu ffuorescentnh cjev. U oba slufaja zvor svjetlost su vdjjv te postaju btn element! u oblkovanju snmke. GARYRENAUD: Peronpodzemngzsljsance.lBBS. 273

138 neznatno jednocno odozgo brade. Temelne rasv/etne tehnke: Nastavak Djelovanje drektnog svjeta ^^HÊT^^^^l ^H^^^^^B ^1l^fr^l r3 ' ''^l^^^^b j^^h ^^11 ^H ^^^H^HH ^ l^l^^l '. ""^â ^J^^S \ 'N w flr JH ; \YvK^^l ol'^ ^^Bk ^^^^^^^^m â^^^^^l K > '- :%.^ 3 j^^. Rasvjeta sprjeds' Ako se rasvjslno te/o nslaz pored foto-aparata (malo uhjevo) osvjell/enje je lednostwno. ujednadeno prlcno plono. Ono daje tek nsks, nszanmfvd sj&ne desnp od nosa na de^noj stran les 2. Rasvjsa odmdoakpje rasvetno jelo prav- jsno odozdo prema gore, fce ooprma nsprrodne sjene poman demonsk ^raz. Taj nan ras\'jble moett' upotrebt ako Selle da portrsr dfelu/e donekle tajno'/to. 3 Vsoka bona rasvjela' Gsvno rasvelno ljelo upravheno odozgona lce pod kutom od prbl^ro 45''doga]e vrernena predstavljalo tlascnu rasvjetu zs porlrete /ere plasucno oblkovano lce u velne l/ud djblo/alo najprrodnje. 4 Rasvjela odozgo. z/or sv/etla smjelen gotovo drektdo znad glave stvaca dubokesjsne u o^nm upljmama. spodnasa brade. Za stvaran porlret sv/etlo b trebalo pornaknut malo unaprjed kako b nastal blaz kontrasl a o6ne upljme svjetlje. 5. BoSna rasvjeta. Suprnlslavl/en vsokpj bocnoj rasvet ovdje se model djel na dvje polovne. Takvo os/jetljepjs je vrp pnkladnp za stcanje muskost u crtama lea H teksture odjece koze models. 6. Sralnja bbna rasvjeta- BPn zvor svellost koj fe postavfjen nesto zamodela zazvajosdramshdn/ stekt. Kad b se rasv/erno tjelo nalazlo drektno za modela. glava 0. se pojavla kao slueta Obrjbljena Sjajnom kosom. Ovom serjom od sest portreta fotograf Henry Groaknsky pokazuje kako pozcja gaunog zvora svjetlost utjaee na karakter slke, Za stvaran portrel Grosknsky vjerojatno ne b odabrao nj jednu od ovh mogucnost rasvjete samu za sebe {a ekstremne ekspozcje 2 4 vjerojatno uopce ne b prmjeno); za dobar portret, osm toga, upotrebo b reflektrajuce plohe dodatna rasvjetna tjela, kako b rasvjetlo duboke sjene dobo zvlje detaje - kao sto cemo prkazat na sljedecm strancama. U svakom alucaju, glavn zvor svjetlost je opcento potreban jer smo navkl da predmete vdmo rasvjetlene na taj nasn, blo suncevom svjetlogcu, svjetljkom ll svjetloscu Sto pada kroz prozor. Ako su dva lt tr zvora svjetlosf tako rasporedena da se sjene bjelne uzdu2 poprjeko presjecaju, ska zbunjlje promatrafa. Buduc da prrodno svjeto obcno dolaz odozgo, logcno je da umetn glavn zvor svjetlost bude tako postav- jen. No ako vec promjenmo smjer rasvjete, rezultat rnoze bt znatno drukcj, a prkladan polozaj glavnog zvora svjetlost ne ovs tolko o objektu koj zelmo snmt kolko o tome kako ga namjeravamo prkazat. Za prulafan portret mlade zgodne zene profesonan fotograf najcesce korste rasvetu sprjeda - kombnacja rasvjeta prkazant naslc 1 4 osvjetljava c- - koja meko tavo lce (pogotovu ako se spred svjetljke lt bljeskalce nalaz ksobran za rasprgvanje svjeta). a svojom usnom stvara plastcne sjene spod obrva, jagodca, usana No na lcma zene pomalo tvrdh l nepravlnh crta S]ene b mogle nepovoljno djelovat; ubast ce h dodatn zvor svjetlost, a barem djelomcno se mogu uklont tme da se glavn zvor svjetlost postav malo nze l malo u stranu. Dok rasvjeta odozgo opcento djeluje prrodno, bocna ll odozdo prema gore stvara tajanstvene l dramatske efeke vec samm tm sto je neprrodna. Bocna rasvjeta moze nagast markantnost staroscu obljezenog lca (slka 5 6). cemu prdonose lnja nosa l bore

139 7atm drugm Temeljne rasvjetne fehnke: Nasfs^^k Reflektrajuce plohe dopunjuju rasvjetu lako se f samo jednom svjeljkom zs rasvjelljdvdne ploha l jedrtm spot- -flvjellom mogu dobf odre smmke, pnlkom lolograljran(a uz umetno svjello na\tg6t6 pak moramo neslo poduzet da bsmo ubazl vrde konlra- Bfe, postgh ve6u fzraâjnosl detal a, hoj se nafe gtbe u tamnrm sjeama. le da bsmo mohv odvojrl od pozadne Najjednostavnja, najetfnja, a eslo najdjelolvomja meloda saslo( se u prmjent refleklrajuce plohe, ko a jpravja svjeto gl^vnog zvora sverosl lamo gdje je rajpolrebne Retlekfrajuê plohe paslaje u mnogm ofjlcma veltnama, a provode ae od rarazlfljh materpala. VeCna amabra se zadovoava komadom vrdog karfona velcre 40 puta 50 cm, bjfee mal povrne na jednoj stran. Drugj srranj mofete oblepr aûmnskom Jol om, kakva se korsh u domarslvu, koju sle preffodno zgutval dortejde zgfadj, BJ ela slrara refleklra dfuzno meko jadnolcno svjello. kakvo je polrebno za obasjavanpe sjena na portrerma, mvm prrodama motvma Meralzrrana serana reheklfra snajnje :^tvrde'. sv erlo, prkladno za slcanje teksture. BtZ f&"el""buf^b plohe: JsdnB fed/tâ t vtulfvs b lub. no OMftu ft/w lca z»y'a"m v eulhjko aen'. Brjff'a torffkf/'bada ploha: Gla'k/. zagas'to D's^'' 'ânoty or>»6f je na stakv dssno <n Bkuptuta ao" Sak<m mvmoasvttlo tttlbkttta u seobdesnog Avm'fj/jskS lotja kao tsuffk'taa ploha Bb-^ ltho"b tsble nf'oo zs»yaf9 povmo rbllbktlfatunnla'slalrnbsubto. ko/b a«s'e otlk t 376 2T>

140 nogu, napokon, Prmjena vse zvora svjetlost SvelljKa za casujerjavane ploha reflekljraju<*e plohe ne mogu adekvano rasujedjr tako komplcran morv popul o^^g plesacjce u polo&a[u cro>s6 en avan: ruke st spruêne, g\sva majo nakrpnjena, a koea saatno ddudara od fnkoa koj je golovo rednak pozadtnr Oa b svak do Takvog mocva bo dovol no rasvjetlên, vecna p roles on arnh lolograla uskladuje neholjko rasvjenj jefa, od ko]h je suako, vec pre ma svojoj svrs. bnljfvo us m ere no. Blek-BvtBt'tku (lbva. aofb) oosltvol* fjfbvo nad mmlbla nfl vbnt otl pr/ljl/no S.JQm. PMSO'TkO sv^lo l-jsva. dotfe) nalazlo se fakofle^ "a?.!0 m hjfljprje 5e odredu e smjer, vrsfa nlerzfler glaunog zvgrg avjellaslj U ovom sfuaju konpozo a snke se lemelj na lr arna koje vore ruke, noge vrat plgsa^ce SwjefMjka sa rasvjoeljavarje plob3 are50ow,sm;e5fenaznad plesace, pomaknula naprjed udesno, osvjetjjava sve djefowe osm jsdgrfe hjeve ruke. Taj nejosrarak dopunjue dfjzna svjelnjka od 500 W, koja je spnjeda ljevo ukoso usmetena prema dolje. Ta drjga svjelljka rasvjet- java j sfene koje baca prva, lako da se hce, vrat rtoge ple5acfce pojavljuju sada u cjelo^r plastcno. No ona 0 ovjek deuje kao karlonska fgura Spot-svjelfo od 500 W. smje^lerfo malo pdvse pomgknulo ufevo unalrag, baca svjeuo ra kosu plega^ce gornju srranj njezmh ruku? k r plasfmjm. Okomto prema rjelu baca jaku s enu koja nagla&ava honzontalne ^êrlkalne dmerzje. tefvr- To rasvjerno rjelo, spol-9v ello od 500 W, smesleno desno za plesasce, rasvjell] aua pozadnu. 27a

141 1 lako prl rg^nalna refleklo' Temefjne rasyfelne tehnke: Nastavak Osvjetljavanje teksture Rasvjela objehta ovfs. msdu osralm, lome da l felng jasno sraknul strukturu negove povr&jne l ns. Na lotogranj desno jasno &e raapaznaje avak posdnl polez ksa, svjello je blo fako smfesfeno prema povrsm predmela da je dopralo u wrlo srokom <ulu svarafo ^jsne Sro û &lcafe svak obekl ÊmMunmre pcvrf- detal. Po lalom prndpu mdzema sa^vflulm svak ne, r>pr. hamenê, kanlne, ll Nca Neka dreklro avjelfo u Srokom kueu pada na pnvrrnf, ll otjaberllg doba dana l<ad zrake ûnca kosa nsv erl avaju objek, odnosno poslavle objekt n lakav polo-?a prema svjeelu. Ze\ls staknut teksturu, morale p nfezlne sjene ufntl zrafanma. Ra- 5vJElu posuvle tjocno ll odoslraga; sjae nnoraju btl vdljve s pozcje loto- -aparata. Sujotlo koje p^ objekl pada 2 smjera objeklvg, zu. osnosujello, svara dndu&e Eakoder ajane, b one msu vrdljlve s pc^cje lolo-aparaea Oano svjello najslabje sufe Eeksluru. B> no avua ohlbxf'v rvorav/bllblefnzvahalokof}- ptfltbmg Bora Pr snmanju predmela od rrrelala, heramjka plaslke poavljuju se sllf nl problem kao lolograflranju zrcala, Sjano zglacanl predmell reflekhraju avak dalalj svoje okojlne, slo je raroc- 1d rezgodno ako loj oholrl prpadaju fotograf. lold-aparal Ppnekad rerfks mogu ofvet sllku prolzvesr zanmllve uzorke; u pravlu h, meduum, reba baran djelo mcro uklonll, U zvjesno rn er to moête pdûal \Bt tlrte da ml en atb poldzaj uredaja sve dok ae nestanu ralleks koj bl jma- vrljednosl s ke. njll Odje lakau poslupak njo dovoljan, posoja drugs d^je malode. U \tgov\nama &a Folograrsklm prbordm mate sa nabavrt sredslvo Z3 rnaelranj9 u nblku rasprsvacb. No prm enjujle ga vrld êdljlvodane blmedobllllupebe lvolno slke- QolJE r e enjb prsdslavlja svjelloan aor: dko predmela koj Nelle rotografrab zradlle kucste glalklh povrslna, na prlmjer, od vellkog komada paplra. Kad osvljellms povrdn?, svjeto CE so relleklral na prsdmet Roflekae koje daje nek ^jajan predmel najboljb ete splall pomocj objeklva aleljerskog jednookog rellaksnog fod-aparala; "ts promjena pplqjaja moffl prol7veat nova rellekse. SEe*STflH MLTO KuglAl db na vaumt MCHAEL FREEMAN ^tjre. Q7f Za 's'cblb fffafflrb nak <fo;b pntlbaoet'ub BpaK'jB loto-bparat avb^f*r aobkala ruor ybtlos' latm U tu takvol kafslfuke\' HetB pbzttt Ha syello "o pada dtbklno a obfbl'v. svfelso kob Oobt. 3 BO'C'ls ohbll/va SlvB'M pov's'nb Osr 'flwkta/j/r'jft

142 s aj dj'jzno 1 " ah- Temeljne fas'^jsf'e tehnke Nast^vak Osvjetljavanje prozrnh predmeta PfOJrn predmel d on kroz ko e djeloml^no probja svjsq&, hô lo u 5X&- kld. led, larka kgnna, a ponekad lsce ll cvjete, mogu se narotlo dobro fotografralj ako svjehosl dola^r odoslraga, jej lakva snlmka svara do am kao da svjelfo zvre \z predmefa Predmet doblva dubnu kakav se ronlafnom rasv elom nkada ne mole poslfcl. Ako ne rasvjellmo predmel vec pozadnu - na ^ro upuûje leksl \yz ove sjke - svjello postaje meko Slaklo se osvjerjava skucvo odosrrag b rasvjela od naprjad zazvala tetne rsmakse, * ^ " K 1 P ^tf^^km:- ^m ll MP ' f^ '" ' '' H ' ^^^^^HBBD ^gfltfc^'^ ' 11 ^MJNORWHTE UduaVfa^fuJ^/anj, ]»!td'"u {SOfOl fas\^9"ult n'zfass kobsbpojbvtulu 1/ mskanom p'osusve!^" (tabno). Sjena na!dnb" 0ttot a'tlto konlraahfb sa sjajnan' sutallom povsnon? la s'ka poptma dasak Wad/lS Olf/f - POSlt. Sn/majud/ kroz prozor svc/jega s'sna ô' WlKf^ B najaamtjeltnn grtc' odfvbto m/ojjvo kf'sla- t^n/t slnklura n/akan tn/bl/ s'"sg " S'Od^n: ""tk ztnal ted na mjesl gd/a se snog olopm poftovnozamtzntm, f^/na bsle 'Bde'S 'g'tc9 ttq/b kao Dfl se poonô jub* 282 2S3

143 lako Temst/ns rasvstne tehnke. Nastavak Sest nacna prrmjene bjeskalce Jecfnoslavan uredaj za bljeskanje - larulja-bljeskalca ll eleklronska bljeska- lc3 - smjesfena s gornje s rare folo- -aparala e najpraklfne rasvelno Njelo z& vecnu lolograla. spravno rasuj^fllj sfku npje lesko ako se pndrzavare jednostaunh uputa za upotrebu bjeskalce. No slka Jzgleda gofovo uvrjek plosno: ( ud djeluju duodmerzonao, a 3V 9llo koje upada spêda tn detaje ckcfnovald pjosnalma {po prrod Sroha lea na lakvoj lolograf;' djeluju jo^ 5rre). PogreSka ne lef u samom bjesku, vec u nafrj kako se prmjenjje. Slke desno predo^yju kako se jednoslavnm rkavma mogu srnt plasljcnjje fotogratje, kofe stvaraju dojam prrodnosl ^vahnosl. Takvm melodama umjelna rasv ela poslaje sfcma pnrodnoj Golovo sve 5ujetlo koje mozemo smafrat prrodrum - blo da dopfre hroz prozor, sa zdne, slropne fh slajafe svjelfjke - obasjava nas odozgo. Slke koe djeljj pnrodro dobl cemo, dakle, ako g bj eskalca smj l?na r^lq v^? malo bofno od objeklva, \\\ ako e njez- bljesak rako relleknra da se zrake svjella vracaju odozgo. No pnrodno svjello, blo u za- jvo v*^vc3vb/jb Bafoprtro\aa^v'omt l/sryf tl gkwt'b Bka da SUC /SdOS'nap'Sl''K- M 2 D'tuzn blesak 3 toto-apbrbfa djblo'p n^^ks. Oa b-sfb blb^-lt tvfdo Bko Ol/«skavo svjel'o. lapfbt D^sskal-cv SvsftB plosu ko& M rssp'fflvfltrst^&r- StuBV fw snrjtj*flfna lht'ta "ca nefle f/j/ bjoa DOOvlK'B M 3 BteskBr'CBbezrPllPktor-UB'^'a'ôo-ôs'atu S}ekht)leskal'caên'osBr<o!BS«û'tBUo M da%b S^&tto S'l *r swjm sm/b'o'^'nb- Dd svestb UM f)s "OHB^ O'tskSno, no svjello to SB odbb SB HSdva < al'opb obtbb n/bgovo d/blovanb, osyel' S l/gua SjB^ ' Ob/b b'c' tl/bf -Q ^^^3 voranom ll olvorenom proslom, rjelko pada na objekl z lednog smjera Da bsre postlgl slfan elekl, pohnjle bljeskalcl npr dlepnom maramjcon,k0]a ce rasp rs zravn bjjesak dal mekse sv 9Ho- Odbjanje bjeska od zrdova dodavanje druge H Trede bl eskalce takoder prdonoa pnrodnjo] (&- svjet. svjeflo pada na objekt \z vse smerova sva'a meke sjene, zarmnllve lekslure plasl^nje oblks - upravo ono to ue^^jna jud najvle cljen na svojm folo^ raffjama 4 't/'^k'^' O^s^k- Ob Osepos/g'p'/'odnu fas^btn. s (Ja Cb ''CB bud" pbk /z'blatfc uo'kowfl/fl, fbt '! lltstfopb upra^ê jljbskbl/c (a^vssnv fb 'olo-spb- oa'^b"ul BlfO db rrbzmo Bvetlo 19pogtfJA M = w 5 B'BSBkoavoBncdto'o-Boa'B'a AkokofarrB BBnc BdBf^sea'O' tvqf 3v,B'tOB!. na 'a 6BtB na&n ma', nbj'rvs"'b sje^b fflo olbs'm s'ku > Oya 3'kB s/jttf/e/a tf o'jbskbl'co'" oaôsbfom ad tofo-aa^'bta b oa'az sa oko SO c" 'Z/yBd "jega. ubo udbsno M 6, fjbôtko bllbbâhca. Tme Jafe'e posl/c/ na/- DlBS'^lB obl'koyan moubt, /er se masvasno su- CB OO ppadmb. Glavno svbo daje blfeskalca mjesonadbsno od tofoâpaata, dtuga D/BBkal'- ca B5vB\lueporadmu. a t96 koa S9 f^lat fa toto-aparbt osf/bt/at^te'êtb cf ^^

144 reheks paljvo Temel/ne rasvjetnb te/tks- Naslavak Kako zbjec uobcajene pogreske pr bjeskanju pnkffobmql'b DabaBto'zbjBgS, bljsskauc'j Ua^ tfp's^' lako da s/btb pads draktno /J PoCefrcma je naroclo te&ko prelposuvl kako ce zgledal rasvjela bjeakom prje rego Slo bude prekasno Sjerte bjeska nastaju lek nakon okdanja neslaju lako bfzo da h okom golovo ne mosemo zamjetl. f Flm h je, medurm. zadrzao, ponekad s ovdje pnkazanm repo?eljrm rezuha- [ma. Sjenepred&ravlja u poaeban pfobfem prr snmanj jud fblza. SuvSe su napadne, ako je jedan jedm bl esah bo Olreklno usmjeren na objekl (umjeslo da se odbja od reke j-ellekrrajufe plohe). Te^ko \e posfcl sjene koje djeluu pr rod no. ako bjeskalcu ne udaljmo od lolo-aparafa ]0 otfredmo drugo, prfkladnje mjeslo- Panekad bljeskalcu morare uvrslll na sfatv ll zamoll nekog da je pndr, da bsle mogl sam radl s roto-aparalom Ponekad se pojavljuu nsocekvam odraf bjeska na sjanm povr&nama; melalu, prozorskom sfaku, ^rcalj jdesno), pollranm povrnama pokucsl^a f na drvenof oplal zdova. naocar J modela mogu poslat zvorom poleko- 6a, pokusa le b poslavu malo ukoso. Za fllmove u bo rasvfela bjeskom zahrjeva posebne mjgre predostrosnosl prolu =crverh o j" Ta lenomen pocva na reflekal]! bfjeska u mreznc oka, a moe se lako zbje^^ ako u renutku snjmanja model ne gleda drektno u lolo-aparal. nfu/t ao, ofn tfsdu Drfe6 bjbskatcu nl^ t mak slran lako /eta x^navt' npogfosk. HdfO oglpaalo - fvata b^oskavo svatlo odbtb ga natrs^ U MflTrnrsJ^yftjde^ nafnjnrcf nasla/b zaalbpljstda ""la Oa f>'s!9 ^'j^'!' t3kv pogtbn. an/rbre boyopsma ""vv, a K <J"eklt zee

145 napustt razvjal podeso Carolje reflektorom bjeskom Vsokorazvjjena rasvjetna tehnka na5ega doba praktk omoguduje fotografj da se pozabav ctavm svjetom. Za snmanje nocu mozemo ras\/jetlt cjel stadon. Da b se fotografralo judsko uho, u njegovu se unutrasnjost uvod svjetlo. Mozemo cak realan svtjet te stvort nadrealstcku sferu, gdje vrjeme, pokrel prostor poprmaju nova znacenja, pa cak konture glave (desno) mogu prozuest bjzaran dojam o foujeku. Ova slka je rezulta jednog tehnckog pokusa u okvru strazvanja svemtrskh letova. Godne kad se amerck program svemrskfh letova jos nalazo u povojma, lotograf LFE-a Ralph Morse prato je jedanaest tjedana rad Jnzenjera zrakoplovstva, koj su stra^val kako da Covjeka prpreme na besteznsko starje na gotovo potpun vakuum. Pokusavajuc konstrurat kacge za let, nzenjer su pomocu nstrumenta nazvanog»contourometer" mjerl konture glave lca mnogh muskaraca, Sprava, koja je nalkovala velko] obrnutoj potkov (djelomcno sevd na fotografj], mala je nasvomdonjem djelu uzak prorez kroz koj je u pravlnlm razmacma, na glavu bljeskalo svjetlo; dok se aparat pokretao od naprjed prema unatrag te su svjetlosne zrake ocrtavale konture koje je mogao snmt poseban mjern foto-aparat. Morse je zelo fotografrat Cudnovat efekt, no blo mu je jasno da je svjetlo pomocu kojega su radl tehncar doduse dovoljno za mjerenje, all za srmku druge vrste nece dostajat. U svoj Rolleflex stavo je vsokoosjetljv flm prcvrsto foto-aparat na statv. Zamraeo je prostorju zapor na T. Zatm je postepeno pokretao nstrument preko glave dovjeka, uvjek za 1 1/4 cm. Lt svakom polozaju nstrument je bjesnuo nekolko puta, da b ekspozcja bla dovoljno jaka. UnatoC svm nastojanjma, prv pokusaj je urodo znatno podeksponranom slkom. Snmal smo snmke tako dugo sve dok jedna nje bla dovoljno eksponrana", zujestawa Morse. "U svakom polozaju blo je potrebno sest bjesaka da bsmo dobl dovoljno svjetla." Tako zradena folografja prkazuje mugkarca prekrvena cudnovatm prugama, koj zgeda kao utjelovljenje onog tajanslvenog, nepoznatog svjeta koj su ubrzo zatm dozvljel prv astronaut. 283 RALPH MORSE: Covjek u dobs s\/efn,rskh letova,

146 CarofjB raftehtofom bf/asttom tâsavak Ctava utrka na jednoj snmc zvjeseavaju^ o sport^km grams Mlf- ro&e Games u Mad&on Square Garderu u New Ycrku. Ralph Morae je dosao na âmsao da eksponrajj^ tn psa na jedno] ledrnoj folograrj Dbuhvdtl trtavu (rku na 60 ja-d, kako D stodobno prkazaa ^rgmensk odvojsne laze srart, sredmu kraj ufrka U tu je ^vrhu morao projut vrjame snmanja Morê e postal o n para elektronskh bjeskaca. Jedan za rasvjetu starla, arjjg 33 sredlnu. a rec?a prjslzanje na clj Ako j sva [r para zajetlrd bljeanula pr svahom pokrecanju zapora. kao prjlkam uobcajenog prkljucka bjaskalca, sjkcesvno bjeskanre ^bnsalo &l sjku rkafa Da b njeô laj problem, Morse e upolrebo posebpn prekdsc, kofm je jjprauljao njegov pomo^nk. Taj prekldbc je ukljlcvao (adan ad parova bljesjtallca neovaro o drjga dva para Pomocnk \e lako podeslo prekdad da Je prje searea samo prvl par bfjmkauca bo povezar 3 folo- -apararom Prje nego su rka^ do&rgl 5radnu rkan^la uklju^lo je drug par 1 zalm rec, dok se pobjedmk pnbljavao cl U- Na Faj nafn, kad je Morse prllgnuo okdaq foto-aparata, rado \s uvfsk SB mo je Pan par bjeakalrca. Po lo ja pdseavd bleskalce 1 prkljufo wodove, Morse se sa svoplm foto- -aparalom Oeardortf popao na platformu poslavljenu jznad Erkalla Za rm Kodak- Super-Panchro- Press Type B vrfjomo o3vja[ljavanja je podesjo na 1/400 sekunde. odabao zaslon 11, b Dbektv zo^lno lako da fhavo (rkalfle na sllc bude osro Da bl dobo ov srrmku Morse je morao reagtrat \slo lako bô kao rkaf jer je u roku od 5,2 sekunde fnorao tn puta pnusnun okda lo upraro u renulku had su rlâc srgf na dohval bljeskalrce, Kako je locno pagodo le renulke, pokazuje fafograflja de^no. HflLPrt MORSE rrht fw Mja-tfa

147 postavo skupne snmka prenosv darolje reflektorom bjeskom: Nastavak Komponranje svjetlosnh akorda Arhtekt Chrstopher Wren, cje su gradevne preobrazle zgled Londona posljje velkog pozara zgodne 1666, posjedovao je poseban dar da svoja djela koncpra u velcanstvenom medusobnom skladu, Folograf Mark Kauflman, radec na studj o slavnm Wrenovtn crkvama, pokusao je posebnm nacnom predoct njhovu skladnost: najednoj je slc sjedno prostorno udaljene gradevne. Kauffman je najprje zrado pofarod- -fotografje poednh crkava. ZaJm Je zrezujlc tornjeve z svake slke kombnrajuc h na velkom komadu papra unaprjed odredo kompozcju konacne slke, PoSto je nasao najbolje rjesenje, fotogralrao je gradevnu koja se trebala nalazt lj sredn, masunu kupolu katedrale Svetog Pava, suojm Graphc foto-aparatom za zravno promatranje, na flmu formata 9x12 cm. Buduc da je snmao u sumrak, mogao je lake odvojt gradevnu od okolne. Zatm je fotografrao ostale crkve - uvjjek na Jstom fmu Ektaclrome-B. No da b manje tornjeve oduojo od njhove okolne h na tamnu masu kupole katedrale u sredn, l na tamno nebo kasnje sll<e, Kauffman h je morao nocu pojednacno osvjetlt, sto je prouzrokovalo poteskoce s kojma nje racunao. Da b dovoljno rasvjetlo crkvene tornjeve, upotrebo ja reflektore jacne W generator, Londonska polcja mu je odobrla da na ulcama postav reflektore, al su promet znatzejnka otezaval posao. Da b preko drveca krovova dobo Slobodan pogled na crkvene tornjeve, Kauffman je pomocu teleskopa snmao s prevozve platforme, kakva se korst prlkom popravljanja gornjh vodova svjetljaka na vsokm stupovma. Svaku vecer Kauffman je obavljao prpreme na mjestu gdje je trebalo snmt sljedecu fotografju, no najmanje su dva pula prpreme be uzaludne - spustla b se gusta londonska maga onemogucla snmanje. Kad b uvjet bll povoljn uspjela, Kauffman b odazo na sljedece mjesto, ponekad da b se tamo susreo s novm poteskocama. No naposljetku je njegov trud pak urodo plodom: snmo je sedam crkvenh tornjeva kojma vlada katedrala Svetog Pava, na fotografj koja daje naslutt sto je Wren zamsljao ^savrsenom jepoton". 292 MARK KAUFFMAN C/ftl'efJf fo-./ew Cl'sfophefa Wrena

148 foro-aparal JarSte l h uklanja ^a slke, mjenja perspektvu kao Foto-aparat za zravno promatranje Foto aparat velkog formata 29S Moderan foto-aparat za zravno promatranje 29S Mogucnostt foto-aparata za zravno promatranje 29a Cetr naclna pokrelanja aparala: 1. Oltomt pomak 300 Celr nacna pokrelanja aparata: 2. Vodoravn pomak 302 Cetr nacna polrelana aparata: a.zaletanje ola lorzontalne os 301 Celr nacna pokrelanja aparata: t. Okrelanje oko vertkane Os 306 Neograncena dubnska oslrna 307 Karektura skr/lfenja 30B 31D Kako snmll neboder Kako uklont nepczeljne delalje Zbog cega b se jos danas. porafl tolkr mallh (olo- -aparata, jednosavnh za rukouanje, fotograt mufo s uelkm. teskn foto-aparaom za zravno promatrsne, kad takav apara golouo j nema aulomatskh uredaja, njme nje jednostavno rukavat, on zahtjewa statv, a smka kou freba folografral vdljva je ledrno ako su glava folografa prekrluen crnom kannom? Foto-aparal za zravno prornalranjeje. medutm, tomko prkladan za odretlene snmke fla ce ulolen trd totografa bll oblalo nagtaden Jedna od prednost (akuog aparala ez u tome da omogucj]e jpotrebu flmovaveceg (ormata, nameq x 12 cm. 20 X 25 cm, a ponekad 6ak x 35 cm. od modernh 35 mm fmova mogu se, naravno. zradlf besprjekorna povecanja. no kontaktne kopje l srednja povecanja dobvena pomocu negatra velkog formata ncm se ne mogu nadmaftf u pogledu ostrne sl[ke vd]vosl namanjh delaja, uz nastnje zrno Foto-aparat :a zravno pfomalranjb moze se pokrelat na nekoko nasna. Slraznj do (tlm prednj (objektv) pokrecu se neovsno jedan o drugom u raznm Bmjerovma: mozemo h porncat gore, dolje ustranu, te okretal oko horzontalne uerlkalne os Na laj nacn lotograt velkmdjelom kontrojra snmku: spravlja lj ppjacava 5krvljenja, pomce predmete u zrez slks na negalvj. Kako se pokrece lakau toto- -aparat kako pokrel uljec na snmk, objasneno je u ovom poglavju. 21

149 pomcal oko fj ; Glra4 B Ve lk3'n zo^rt Moderan foto-aparat za zravno promatranje Djelovl PTemjeStanje Prednos loo-aparala za zravno promalrane leze 'j r egovo pokrellfvost, koja omogycuje lofogralj da snmke u cjelosl oblku & prsma svojm efjama. Masuprol drugm lolo-aparalma na kojma su flm objekljvmedusobfo paralelnr.taaparatu za lravno pronalranje medusoban poloâj flma ob ek[va mote se svjesno menjalr Jedan nafn pokreanja aparafa rtaz\- vamo okrelanem plo a objeklva ^raznfa plo a mogu se ok retal oko verljkalne (uoesno l uljevo) hor- 2omalne os [prema naprrjed N prema nalrag} Pored loga, uecma se takvh aparala moê ploca objekfva slrarja ploapokredu se pa'areno s osrovnm polozajem prema gore l ddl e, udesno l ul evo lokomh pomak, vodoravn pomak). Da bj polpuno skonsro mogutnost Slo h pru2a takav aparal, fotograt konsl objekfve koj zalvacaju dovoljrro velko polje slke. (Vecma tolo-aparala za zrauno prornajran e opremjjera lesrokokutnm objektvma.) Kao Slo pokazuje slka dole, objektfv daje krunu slku koja prema rudouma postaje tammja sve manje oslra. Na folo-apaa'u s nepokrelnlm klcjslem krjjra slka mora bff Lpravo lako velka da prslaje na U\m u folo-apararu Objeklv aparala za zravno promatranje mora, naprolv, dat sjku ve<û od ffma koja unutar kruznce oslavjja dovoljno prosrora za pohjêlaje lolo-aparata. AJ(o se toro- -aparallolkopokreredasellm pnbjpz rltbovma krgga, dola <To pojave koju nazuamo 'unjslranje- - spka e neo' Slra na rubouma lamna A B C D E ' f G h K L U, P R ' S ODpeVlv Shala^lQnn Shl^vrtfKna Preanjd ploca Dugmezapokrelanjeprednj? poê Prednj nosa Dugrneza pokcetanjg pbdnjsg 4oâ ^ÊnJokdaa GlaJhlalva Mrrna^ldkro Dugme za pckrelanjeslraznjb pa^b p\a6a Sran nosat Du^ms za pokr0»n B Poklopac kazele Kaz^la Pln-rNm 1 Verdka'n pnmak ^raznja ploff. pr^ma gore 2 Venkfllnjpomak SFrnjG polafe. prtfna aoje 3 V?]kalnpamak objekfvfpema jaro 3! pnmak âjeê «B : prem a dolrc S HDnzanT^rnpgnBk ^lr nj?ploca' ulljeve ^ Hg rzdnb nj porn ' k scanjeplptc, udasnth ^ A ^ Hflj V nla nl pom a k ObEklva' uljcvd MojzQ nla nr poma k DbfekOva. udbena SakTelan G ^1ran E po^c: unala? 10 ZAkEtanj? 5l'an\e plofe (rnbprjjetf 11 Za kre r njnr objeklva U ( unjlrag ZakralanjcobrCklva unaorjnrd 13 ' Zatre1ar eslran B p'ote. ulljevp 11 Sakjclanrc sraznrf ClUfe-udeBno S Zakreranj? sbjekfva- na pteao/em } tlm>'"'a sfa'^s^'y anblf S'01"- no aslbln" tafo-apa'bt"\b. tut'a "'le "epom/na PlOa s H> Hj&RflkJ>n SB "\ab ponxcbt' gote-oo'e) ^s H'l4lô o drug}"' tltglavnrb Bpafsla, le zattftb" lnap"sa-f)atrag}ako BopszBoba vt/b s glavon' ^cka'ôg oooaa 5 Otug-pBtvakaMfomogu' fljco 6 Zakr?L^r>j«oC E>^rva udasn^ 1^ lot'dvanj? pamacu prfldneg naâfa 'B kanje pomocu stdznjegpcâ^' >n v'jakb B PJ potâcy s«ofô' ' sttvf" nosb U Bte''^fBô"! spb'b". "Tos" 3«"otgnr tartsf lorn/all tlmova do voljnof slb^"!" pô&u Bn\entft O'lgo/n Bl/Bog formbta Nap/s/ln/u (lo^ SB n\ogv SvB razm obektm. a raz'tte fl'j jrtb de''^^ regult'au h n'tbf\ovnsa koft sb s'av'tu n>oaj pmofjlo stratrr/b ptob tsr 30B) Z maktosf\'"â poslof m'tnovs Uvgo'T* rjwjj. forh. Ba9Kst'B'T7rto'atkta'<n«a'")a, za«0fo sa f\q'\e'b'> m^f ^B mozt aovot'ô ^^v lomlbsafllsblf'tra^tkuln. m:,9r^v' sl'. 30 }. ABfSSko^ aot'av lo of'sban fm/bkuyko da/e ubt'v Kn/g/}j stkv. Oâ 'TôtB DtU VB6B oa fotlfbla nbgsva da Or u/ura' «'wâ ostalo Oeraljrro pro- Bora FBOQmcBna'raXfttaf^* toto-apafata jr^*- vo) Pfe sn'nbolb. P'BnB ug'ovtasl'ko /ya mufnom soklt t'bba fano taplb'/ ft/b ' SB ub'/bh pokrbtafa apa<ab t'lm pdmatnuo < ^t'l/ga naa dolbt do -vtnbuantb" crtkana ''n/b)

150 dnjgl Mogucnost foto-aparata za zravnopromatranje Cetr nacna pokretanja aparata: 1. Okomt pomak OhonJll somak «lrafn e ploo prsnu gore) tl OBRovna pozlcja ==3 0»ofnt pomak slame p\trte (prepa~da e) bjekltva (prema fl&'e) Da bsmo razumjejr kako svako pokreranje foto-aparata djeluje na negatv, pogledajmo najphje slku snr^ljenu bez kakvog pomcanja gdje su, dakle, ploha tlma ppha objeklva medjsobno paralelne, a sredle flma sredsle c&;eklva gê r\s. sloj os. Takva je prva alka kocke. Ob eklv je bo cenlrrap drekrno na kocku, folo-aparat se nalazo u normalrom osnovnom polojajj, a ostrna pe bfa pode5ena na gornj predn brd kocke. kocka se ng- Na lako snmjefoj sjcj faz lofnou sredrgfu. Njezn prednj brd rzgleda najduz jer je bo nablze fofoaparalu Budu^ da se nalazo u ravnm fzo^rrauanja, on je na &\\c\ najo^lrl. Na obêma vdjjvm sranama kocke osfnra ravnomjemo opada. T[ cemo polaznuh' kocku usporetff s oslalma, da bsmo zomo objasnl pro mj ere oblka, ostnne polofaja usljjed pokrelanja to to -aparata. Kao prvo, p'omalrajmo okomlo pomcane grraznje ploce aparala. Pr lome 56 jednoslavro rad a verlkalnon pokrefanjlt lpma, poloaj ravnne flma prema objektvu jl prema predmelu snmanja uopce se ne m en a, Pomaknemo l sraznju plotu prema gore (ll NormHJnfl unlnks fôdaanje atr^znje ploce Spu»nj«^rsnje plofe Podzanje bjektlvfl Spura njedblehllva Olt^Va r* negtftfu NastBanfBmctBtuDDlB^tss fl/fljr u 3ftO<S<j fnutog Slaka so Dbrnuto (gora /qjb. aafô 'fst'o So Bm/janjenl fjagomjan otelu obbkt H pnosl'o da/bn ruou mutnog atakla: ta o'omtn^ t moe posl6 pontca\)bm slran/b ph«pforft^ fofs!' pom'cbnam Ob/Oktva premadolfe Oe t" K D^Mmtt ftndfjo gorns/" nbt mulfog slamlb. stas^/j flodv "emfotrak- doljej, kocka klz prema gornjem (l donjemf rubu srke. Pomaknemo l plotu objekuva prema gore l dolje, kocka se lakoder pokre<*e, samo u sjprolnom smjeru. Fgra l fo neku ufogu, pomemo J sraznju prednju plocu da bsmo kocku ddvel na drug do slke'^ Gvakako. Pomcanjem stranje pfoe kocka mjenja samo svoj pofozaj, al ne oblk, j Pokrelanjem ploce objehjua ona doblva obrk No la promjena je lako neznalna da e na ovjm slkama ne opaamo Tek ako uvedemo drugj objekt - u ovom sluaju malenu gredj - usanovr cemo promjenu u omjeru zmedu fa <lva predmefa. fa ptvo S<7<fnd loto-tm^ se swz'o V flo'' masnom potoaf U0'0'"9> >a ÔClv 000 ûtomoa^s'. kboloegores'ambakpkazatm, Sfoga SB koca, smaftsk' oclana, nalaz/t sfed'n'slke tjs-etl oonxcana stran/a 't p'b^,b pladb «ea'ard u s't^/em gore-dolje na s'btfb^'" s^'tfftastoottafockeaoub zadfbva u v-jek s^j tfo'k Pod'ZBne'" st'ssnb pkeapafasa koqka j# OflrTf fl^ra p'o'â gomemm/u suke B Tjf e- r>aj Obl-k. Htup<6kJtXna'azSo6nou sfltfrflj" kockf fls 'n'/f/a " svo obhk m potost V etfws4j nj kocku - StO " aano ustanovt uspo«<!/v- owy su s prvom Shlaem sr'an,e p'ce aparsta ttockapre- 1^' ra lan d/d 3l'ke- fcao o'^^^fdna, oblk kocke ' nozttf posoa jwa^js sf uftj ostsju rep'd/nts^jon /ar t':n. tako DO"7akf>utp'Bf'a go* '' Oole. pr/ma ovfek stp s'lka 3 of>9k!va S'l'/B polctsjpfb/napfbdmass snnfafs OSlO jeonak ftfl^jatf^nplore obektva koqks 90O'"6a ptema Jonj^mmbv s'ke - lme <}QtB< do Sb prowjebkao^psnsarustrblftfaplft AU poktesafb objsklva th'ckte /os lednu &l,syt) promjenu tufk'mob/ekftuglbtlanaptggf*w» 3 rtfflo povane!o6kb. f'atyat poloa) koekff ' Blopa SB m.en/a To 'rtotomo ptoyb't "Sporû' pfvdnu vs^nu Svpt US OvOf \ na Dfelfôan-n skkama Js'-jed sp/sran/a ol>oktf\'a kockase kaosto smo oek'vak. pomakle prbf^s gornjo'" 'ubs Sl-kt» "^ttjut/lrn- palofa kacks s slupb rako- OBf f 'Zf>'9nsn Sadaslup-tkaoasp'Blar prako^f^tsbtdt kocka 298

151 cbj«llpva okomllo Dkcml MogtdnosU toto-spsrata za 'zf^vao promaffsne: Naslsvak Cetr nacna pokretanja aparata: 2. Vodoravn pomak Ngrjnalnf Gnmka Pomcanjesrrazrje ploce udesno Pomc^njE abjekrva uljevo Pomlcanje Dbjekrva udesno udb r>) Sv lolo-aparat velkog rorm^ls n^ndju mogn^nosl pomcar>(a prednje P sfra^w^g ploce u smjem ljevo-desno er je, narne, vodoraur pomak upravo sfo ^Z^^ ^=3 Slo pomcanpe Dovolpno je aparac polozr na bo** okomrf pomak J po5!a e vodoravnm Votforavm pomak (Touode do ledrakog efeka sloga Slo u oba OstDvrta pmkja ^==6 ^C3 VDdorBvrJ pomak grra^fle plofe (udesno) ll Objekrva (ujjevo] ^=^=e sljâja medusoban poloa ravnna tlma, objeklva ravmne snmarja osta e repromjenjen. To je lofko valno da mrno mofemo ponovu: ne mjenja se ravnna lfma objektva uec njphov polos/ Po m fe mo l predrj l slranj do tolo-aparata verrkalno l horzonlapno - favmna hma ravnfna ob eklva oslaju u svakom slutaju apsolutno para ene, BudJ^ da je vodoravm pomak fek poaebna vrsa okomlog, lako temo seb predol njegove poslodco pomoanjem s'ranje poce upjevo, kocka prelaz na ll ev rub ske, pomcanjem stranje plofe udesno, prefaz nadesnl rub Pomcaoje objekrva uljevo ll uds' sno djeluje obrnuro Obrk predmera pr vodoravnom pomaku slranje ploe se re mfenja, dok se p/f uodoravnom pomaku objeklua nezrafno mjenja. A pomcanje objekfua ml er a ova] pul, kao &to smo ofekrval, medusobn proslorn odnosobaju predmera, er sada h objektv gleda 'Z drugog vfdnog kufa Ske desno predotuju la (enomen, usporedbe rad ponovo \e pnkazana normalna snmka Ob DSfo dokz»' tw}nu aa ' voaofayao kao dnomdonos'ô notmatrw sn'mt. Pa sl'/toe- Sm s's-amg yocka toavsb puuo s Mme Sl'tftt flfl 'leva OtfvtQ. b' zglbda tv^êk jâaayo foo-bobfaom kc// se âê pc'can u svb eel^'/s'ne'b oleums' Sf^may/a motfmo ^jssfrf B O'lo koe mjesfo Momtomva f>o}ava Usl'epomcana sf'be fjb ulev'. kocka vde nrals prema tjbv/tm r/o" S'ke P^m'Sa^^l^'" Slranje o'og thesoo kocka puv^ D'Bmaae^fÔTuau Sl<ke Uspo'sdbas pmnoofcm Hkom pokazua da bb obsk oojju pfwtma kao r; ft/f'ov '"SluSODn polota u D'03'0'\f f'b p'o'^'amo takan/tho'bsl-ke.'e^b Pomcanjen' ncsa&b /b)ekl/va usjevo kocka 5e p'sf/bsta 'jtlasno poloa smpa u cdnosu na kockuakoobrsbn'e'fja Tojtsasvtnlogtno t' pooss (Sotta DOftuM wmsrt? 'H»l<)evj. dottk'v s'tma pr#jfn#[# g-akt puls OnffS DO' nc-jb BKo&lBjBSfn tbhpmo'v^pfnor^yanp prefseta ToaBo'tujeupoâ/'sH'pB prbna oko'nfn' ln/janb kocke Sa^lB nas vse ne /OBna'JfB da ponrca/lem ohekl/va udbsno kao pfvo. Shka patuo u'l/tvo dase. kao dfuffo. mmvsoo^t p&ola Obau P'ed"Vaprasta'vpc">BSlom.j«'v Pono<- no ukfako JfrSBOnOft ^B"lB ' fbbbhu lku ODfk'g na Otuq do '''"'B, a da p" lone l'stb v^nb pro'" rjfnjlf pom afr r Ea sb^f t plosu, aparata A aka uz So etse zm'jent' wbaw SObn po'oa predmera, pomakn/tb nosad OOlBkl'ta a BPafof' O'" ostavtb u no/ma nom patoau Got"!' cbf pt/kaznu pfoment pofot/lu B''ke na fêgatvt nbbtale vodo't^ym ppmcane/n OO-,Bktval\ES'al\eoSo«lo!o-aDBfBa Nasêdnje'" ct1s±u Bv eabflsnjj S# PB'tlB V ptmblnom polmt- ///passukaoofaks''bastvmutnogtaka jv* gotnem l!«2v e/eometfe praao nfl desnv s'b mvl'nys SlBtfa ('leva astana ka^nxje tkbf talva prot^na poôfaa possfesa pombf^b" faf/b pkkffultevokpou-ca'snoosktva/dbsno Da ^r s* f'eamel praabl-o na tfruflw pplov.n/ sltko. S'fao pto&u "Bda pon'ak''nabs''0 t' OO/Bkl/u <';eyo tdo'jal. 300

152 predmefa gornj MogunosH faro-apsrara zs ztavno protnafrane. Nastavak Cetr nacna pokretanja aparata: 3. Okretanje oko horzontalne os Norrr-^lna srmka je ploce unslf^g N^glbanjeobjcklva unalr^g rjagjanje abjektva unaprjed ZBkrelBnjQ ccraznje pl(j6e unatrag OanDvna p^zklj. Avw Sro se dogada ako promlenmo meausobn polosaj ravmne flma, ravnne objeklva smmanja. ako okreranjem plof e objeklva l slraznje plote oko horonlalng os!e j'avnne zadobl- U druge nagbe'' Vaja mah na umu dvlfe slvar: T Aho se kut zmedu raunma flma objemva promjen nagbanem sfrazrje ploe oko honsoncalre os, mjenja se oblk srrmjenog predmera 2. Ako se ragba- n\9nt pldê objeklva pron en kul zmedu ravnfne objeklva predmefa anjmanja, mera se olrna slke. Na normajnoj snmc kocke donj tub tfma je bo slo lojko udaljerr od obpek- \\va kao rub Stoga su sve zrake svjellosl morale prevall sl pul c?o ll- Zakreanje stra nj«plo(^ uraprted ^/WW 1^^ ^^-~ tto 'ly vrtofuo rskfolane s'snbplae OpB'ata Oko lonô'lblb 031, \'BBBn\enBku(''ne^ tma stranb ploe) ' obbktva fja srsafjom dle- Ju vd'mo dvb pbdmstbjbtnako vcl'd'ns. *ro r naazb w ânkoj uatffôsu atj toto-bob'bta AkOSBOba lfb eps'bts flflwk 1 fqfmbtndn po'otaf\j, ne mur/o" steû osanspmpoavtu V ÔnaKoj VBlm Na go'fjb''' Clou /a s'blnb plocsoagnuta unatfag Stka ob/okta p^lsl', (t- Kb, Od go'neg nba n/utnog stbka Qu' pu' nfff Oo doneg ruba Pr- tan's SB z'bkb fal 'OSp''Ju. pa SB B gosm O'ltl mulnos sana pbd^bt Doaylju/B ^Mf- rtbgbbtl/tm latxf 0<oa ofbub rfopo/sd poy«avb»p/eamo "a no^jbm ma, le su srrafnj gornj rub kocke prednj dooj rub na suc jedrgke duzns- No Cm se aagbanjem sraznje plofe [e udaljenosf promlene, odnos velcna bl ce na sld druktj Pravlo glasj. Slo duz pul preva<juje svjeto da b stuonlo sku u foto-apararu, lo slka poslaje veca. Budu^^ da slka na fllmu sloj naglavce, nagbanje gornjeg ruba straznjeg djela plofe unalrag na fotograf dovod do povetavanja donjeg djela kocke. To pravllo ohjagnjava sve promjene u vecm - j oblku - To nasta u nagbanjem slrarjeg djela loto- -aparara Nagbanje plofe objektva, naprolv, ne urjee na razmake umjlar fofo-aparara pa stoga m na obmk n na veldmu s ke predmgla, pomcanjem ravnne zo5lravan a obfektva menja se raspodeao&trna nafologratj.usjednagbanja objekrva ravnlna soslravanja je golovo paralelna s jednom od slramca kocke lako da ra sranca poslaje o^trja. JâsflJJmo se/o tbatô"! pomocu kcnlrolb O\mls da pod kulh'" oo 45' nbb'js S'â a koo ff* vel's'lâ ' oft'fb obju ravrtr/w "onka Svnonrjam?Sfn** UfC SlogB n O0;e favtb ledfbkog ObS-Kf UB'&'nS Hb pfeanjo/ straw kocka ln pw"a doljt u petapakt/'^ uagmno a s's!"!!! pou aparata lako do se go'ff ruo t'una falaz! ua va^j nlal/boal od aoekuva uago za norfarm smmku, ptehnja strana koaka zgleda raâpr/btlavasbkradrat. aln/jbjc/tskugotoyapb'alelro Bvdte- Ob ff ^[MMW ffoflf ' rub t<!fns p^makrtvo t'le omtjjvv. fvtn gcmj, rvo tofksjfl'ffdakfadart.apbrspbhl''ajso^jae 'skr^lsbfa. NagOanem s'<af*b pfoo vap'/'edgc^' rvo t'tma 3B pfnbva oojekvu a ao" sood fega udalufb, lako da gorna alenka "oclb ughda gotoro kyadralrro, <tok jb pradrtja stana u perpvkt'vt \Bkrvltna StosevSButfaltavaodlo- K-pa/aa. yofnarbvfnaf tamntjb ' mbf/b ej/f* Nscvos-olapoâêpostOrro.z'tlBta "B Tfa^^n flo"tfm mpu toct^. Hon se *j ptbtnodôj s'tc to dogadb >a ao"!^'" mpu fjag/banjof myaaâ obfeklva razmak tzmadu ftlms ob,sktn^sns rrrj/sna w stogs aatk kcks osl/btsl Hof'fra^'spofJsla Otryt Zao\"fStKuoa9l't<vtC<oa^ffut vtalra^ Tmt!Btart>tf8V"-f>apostatayotovO psralblfa peor>om stranom Kocle ttjfl BstogafB'C'Oovo''yao^'a Ooftf strata b ttp-nl'v maf!» olrj-# hmss tf n OrW ju normtt- N^'ban«!not^tkt\^pSfta lbprjad. gonrfa S'rana kocka poslaa otra a proda naofrs 'OS tra vbrr/b za kra 'anjem obfaktva namc to f kasr\a ako ff kombnra sa zakralbtyja"! tfg' n/aploe AkofHBdrHnnpogledamoo/ne Sl-kB S7!nlBn«l nbgryutu BSralrrjpSo&u. j^l4'h1 efrô ko'ko 0< O'rueposfalBkyadratne - 1 mrtfb ' strary^ KaO pj^no laklbful objakrv ' tne 'zotf' C'tav TTot-y. 302

153 ' pr MogudnosS' fdo-aparaa â ^ravna promsjsnje- Nastavak Cetr nacna pokretanja aparata: 4. Okretanje oko vertkalne os Zakrelanje (rkenje profe a\\\v- ZakTElAHje sref nte p\<f.e ude^ro '^^ \ mbna ss Hut rnne/l/ tlma r of>bksva a t/ms t obtk sntmljentt prbdmora Kbo t p< nagban/u onalrs^ ovftjg SB oovbaya oraj do slke da koogs vol'o p'eyal'je <!ut< on'. OM orsdmsta na srefl/f^sm aej/jsonaêsw yeltetne jsrseoba Ul/ea apb'a'a '»tat V artovnott oo'otajn. na ^f'â'" attefo p'wj'ne!«po\âvap'e''>s t't^vom mlj mutnog SlaK'B losso' D BsoB t'kb) B' e slran/b ploa zakenuta u'jb 0- Db/j'SB proufbl povbâo praâ 0B910"' ml"! musnag saklb {tey mb kasn/je slf k9. BffOnja ploasb akoffa Mssrro llan- ctfffr. Kao oslaja n rafrfs pohrefanja aparala, okrelanje oko verthalne os dovoa rakoder do razlrf promjena, vec prema lome okrecemo l plo^y obekva ll 9trafr>ju ploû. Okecemo l suanu potu, fedan se rub lmd - kao nagbanju oko honzonfalne os - ponovro pnblfava obeklvu, dok se drug udaljava. Te promjene u razmaku dovode, naravno, Opel (To promjena u obhku snmljenog pjedmea. Okrelanjem proce objewva objektfv 5e okrece ud&sno umjevo, fme ae m(erja nagb ravmne ;osrravaoja. Jasno ograncena ravmna u kojof se mora rfllazrt predmef da b bo apsolulro olro snmljen nalazj se, dakle. koso prema smjeru smmana To nam pofvrduju dvje desne slke na suprolno sranc. delov kocke^dr^koudaljer od objekeua rep'odjjcân su dj^lom osro, d erom reotro, uska oslfo snmljena raka lete djagoralno preho gornje straoe kocke po pednom t\jt»j prema dolpe Mogucnosl prmene [b elj u na^rna pokrelana folo-aparata golovo su be^grarcre Neke au vrlo zamrene, pogofovu ako se kombnra nekolko nacna pokretanja A tugs se opel namecu same od sebe. Pretpostaumo da je nasa kocka kjca s uelkfm ^rlom spred nje. Pomaknemo l &lra?n(u plocu prema gore (str 299. prva slf<3}, slka na flmu se rakoder pomte prema gore, (ako da molemo smmt velk do vrala. H prefposlavrno da jelmo fako prkaall kocku da zgleda popul nebodera snmrjenog odozgo Nagbanje slrazrfje plooe r>aprjed (ssr 303, drugs slks) urodr e eljenm eteklom. Kako se u razmro sfluacjjama pomcanjem okrefanjem mogu rjjelf tologralsk problem, pokazuju sj edece srance Noma n 4 snmka Z^krelanje BrranjE plocejll evo ZakrelanjesfranjE place ud&ano ZakrEtanj? objeblva uljevo ZaVrs\s\\& abjfltva jde^no POgladamO lojsdoc^ '>0"''B"* S''\'''ka kocke p't/b negc p-^trrvt >B ptjnvenenob'kn sl\k oobkta fco;ff mrokufb rakretanb ravnrrtb Ulma prsts lavo't ODekUva Uspored'ftO ' ^ff>}u ntrnku s onjma fa SlffedKOj slfb'^c: fgva mqlamo sebt prsostavl 09 SB SVBk\ put fo' 5 'Sôm prffdmff f w ^'msfno/n /vok <b rrm QQ-Bpatatan'. uz H- on/^kl^vs ^stapoztct/e Takf/n pokr^tanft" slralr^bpoe 'tevaspbna 'tfa s«wjsjnrfe oo tw/ak'vb aok mu se attf\a pbl'b<'e. takoaaanbslcl^bvbsuana ÔCt /"BttB od deana. (^ ado'a'ma da Stka B nrutnom BBklu SM,'»*p«vCff ; 'S- «>9kt se pojbvltb pnukom nagm^soô norjontanbqs'.ah'nom'jôvae'jz'okatts' Ob bsmo to/at'opma't. sfko s'''odk'bnt/h lakoaata^srt'ffbdosbngqf' Tmasna aod<' srastl H'sBgO'Ol' OOznBtno uvefbo vh'/m ngglb'^jb 3fBJoe ploa premb nao"ea Ovue SB dasna a'sa ''ab "BB/ OB vaoj uda'bfôu oa obakwb a t'lava rnu /B OfJa. TmB lytsla/v. 3''p0l''O prat/xmrro ste- LTflj"*' vo oo'ku'b p'0'''o'a. Va ods/na sl-kaâ odb-!smo aa -uvetao ugao- f<ock«povab svb mana osbtslo SB vô"l>l'svatlfdsl<ka ^ 3fl moe taprav't zakt6af>b'n oofkuva '' ma'mot^tomzablofa ko,' asb vaca podrusa Obmska ot"b B/duC/dBBOâpJak'enuroD/BkUu bob ploa s tvpfn. ao'k kocka o,«sk'vtfl no polota 'loslbpt 'flwjrm znato» prommmo Hsnormo'ffO^n'mc'QOOBlBtatBOf'alBtno 9 BjUtfm Odom kockb. tako dbje B fub nas'k'bloucllblosl'otb NaoVQSf'SlzalreoB ravnna s'jea kocko, ona tae d/jag/nalno preko goroje SttaB kockb f* se sputa po / (gyo'n '\b o'bdt^ Strang ma OfO srfr njo^na js*r oosvv kao rfa pramo- OnOf. flta to ZOtrB^B J-flb'/tJl* QVBl put jbca kpck^ Bpt/BdB tfssfl prama l/js^v uob'bg- ZakrelBojam olnakpvb mofe sa va pfeczno odad'll 'zosfano podrusja. Aakosa konron/- 'B lakbtano oko vett'ttatfb s rtonoftaln'm nagtoom pobd'^'pedmb'sbryyogupobbbnq oj"[' a da ota< p" we osanu sav,m l"ufl*l. 304

154 Neograncena dubnska ostrna Korektura skrvljenja Folograf pocelmk dojvjjava jedno od rtafcesclh ra;a aranja Had sw tolog'afralf lvhfu g trafrscama. Ako pn [ome konam folq-aparal s nepmdnm dfelo- Vma. zapasl ce u poteskoce Da h Sro JjepSe snmo cvjece. mora nagnutr aparat dolje, kaka b ralnfce bjfe ro bllze loro-aparar^ No ako udaljenos pcjd?& prema cwjejû u prvom planu. llvflda u poadm bh *e beznadno nea- 5f>a - obrnulo Solj elekt ce posljc ako o tr na neku loku ^melu predreg plana sredlne odabers tlo man( dvor zaslona da b dobo dovoljou dublnsku oslnnu. ^Jo Eada ja polreboo dugo vrreme osvjedjaânja. a kako ffatnfcama ra moze zapovjbdl da za vrjeme ekspozclje budu nurne X&\ se poku^j mofe polpura zalov, Pomocu foto-apflrflta za zrauno promatranje laj se problem moe zb ec Njme moemo, uz pun ofvorobjektva, lôstrll od sasvjm hhzu dobeskonano - aka \a spunjen jedan uvfee c q je zracenê of k rven o u pros lorn storjacu Taj uujel nazvamo Schempflugovm pravom. prema njegovu pronalahc, zernaejskom mjernku SchempNugj. ScêtmptluQ js ustanovla da suka poslajb u cle^dst^ ostra ako se xam\\\&- v\\ produzac ravmna obrektva Mma kao TavrmE pr^mela snmana saslau u lednoj tock. Taj zakon predofufu pnlazene sllke Prva e snnljena folo- -aparalom za zravno promalrarje 5a rokokulnm objekuvom z normafnog polozaja. Buducl da su u torn slufaju ravmna frma objektlua paralefne, te se dakle ne ^&1a u u jedna lock, dobvera 5lka nje posvuda jednako oscra Ako SE. medulrn. ploca objektva nagne naprrjqd, zamsljern produtetak ravnne objeklva presjeca ravnnu ljma, te ako pal vo ôserlmo, dobvamo pofpuno ostru slku. tafo-aob'bfaas\bna narmaltem polalmju, nvfvns OOjabtwB O^ma tb')' ravmna txma Slmja sa't frftlôbna w ps'al^lh le s/bku favntnpreometmsfl'na'al'nljmce'/u'ajmffnloetaa Stoga âkrgla'e'n obelt'wb unap /oj <'/gga sff '<)0gouB 'avruna ' B\fB se " ltn\e BB, OD, Jfc s'tvv v /adno/ lob' SlOga B BnmlBpretetno olra ^H'la ds- ''nt S/'OkOtnt-mg otr/bkt'va H'laje 'am k'olka S5 fnmt Oa lo "Ofnaln' mel 'elb'a ^Bm^jemlpoeO- Sm/nf/enB 'rt'o-apafalom mto nagnusun ptema OolB no trsaa natntlpof polatatu, Knpgaseu pbspert}/' suffo protaaolb - StO kbotaje- Qorrtf\ pfoonk mb kocke na slra"' 302 'gl<lao nd vldoneg Xr\)'gB Kao Qbse nsqffe U''*\'0 '<lt'en- a.auena/fsr'bn/bp'oea apa'aa o-a ngnua unj/-apj /t"flnwfa ofjô. Arljrpfl na S'tCt 'lt "lf 'KkrtvSofya B ' fto uda B TBfana pnc"p too''esn* oslfna a/km t p't'pfe'a "«K«promfte Zf Svak pokusaj da &b ajka trodmenzonalnog pradmsa pmjjrcra na duodmanzonalnu povrlnu dovodr do nekog sknvrjenja. No ako nasojmo spravtj fsknvfjeoje na jednom djelu slke. Tme cemo u pravlu zazval ngko drugo- Knjga naranfa na mnvm pnrodama ljevo lorno nam lo predocuju. Na prvoj sljc, snmlenoj odozga folo-aparalom nagnulm za 40'^ bet hakvog pomca- EJB, kn lga pokaûê dvjje vrste sknvjenja KakD je njezn dor^j rub vse udajan od fold-aparata negogorrj, onase u perbpeklv GUfava Osm Eoga. knjga zgjeda lagano nagnura ujljevo Tj efem ne b bll lolka zrasnl kad b lolo- -aparal bo ve udaljen od knjge - prema âkonu da se s povecanjem udajertosl predmela smmanja od objeklva pj-oporconano smanjuju razlke zmedu razmaka objeklva do 5Ea:fj [a predmela snmanja s jedne slrane * do rubova molva s druge srans, A upravo uslljsd llh razlka dolaz do lakrvljenja pergpbkvh- Mots f SB lo kongratl? laoe. lo pomoû folo-aparala za zravno promalranje, le kombnrajucr nekolko nb- jna njegova pokretanja. Nag name 11 straznru plou unalrag. uspraul jêmo lljev rub knjga. Pomaknemo l stranju plocu uljevd, korce knjge zadobl ce prav kut. Pomakom stra?r>e ploe prema dolje spravl cemo zrez slke - lo je pouebno slog a 5lo su prethodna pomcanâ povecala predcate. Da e sada slka manje rskrvfjana^ To ê jpaj< bll stvar ukusa, SFJka je doduse utolno spravljena ukolko sada jzgleda smmljena drekmo sprljsda Ho stodobno vdmo njezln hrbar. Kako je 10 moguce' Osfm loga, ramje okrugla naranca zadobla je ohk tjnja Log- Can zahljuâk gja^ Sve slkasadrfava- )u skrjvljbrja. Fotograt se mora odlu l T5 ono koje po negovu mslenju predslavjja manje zo. t napafv n# pokbru/b V'Bl'fr* a>ryl,h}tb nms"vl uftalrag ' akfful' ga /l'je\o

155 Mogunosf' fofa-sparafa 23 ^ravno pfcatranje: Nasrauak Kako snmt neboder Velke gradevne ne mozerrjo smmjl zbl^d tsz skrvljenja Norjnalna lolografja zgrade Lever House u nju or&ho] Park Avenue snmlera s ulce ^Qledala b, prmence, popuc prv6 Od ovl suka desfd Vdmo sve nezanmljvog prvog plana, a aornj rub nebodera je odreân suak amaler znadase nagbanjem lavog lolo-aparala prema gore ne b dobq bol zrez sfke Tada, najme, ravnna llma vse ne bj bla uerhkajna vorla b hut s faaadom nebodera, (0 b dalo smku na ko oj b se kua prema vrhu u perspekfv suzavala Wa drugo] slcf, za koju je ploca obeklva bla pomaknula prema gore, nezanmjjv prv plan je jklon)en, a neboder se vd l cjelostl. No gof\\ rubov zgrade vore sada na prednjem uglu neprrodno ^ljast kut Ta se neel en eleht mofe spravt na dva nattna Kao prvo, slra^nju plou moemo zakrerut uljeuo (recs slka). tme smo ravnnu tfrna malo prhzl bocnoj slran zgrade, pa \s njezn obllk sada blf pravokulnku H demo strasnju plocu zakrenut udesno (detvrta ss'fa) da bsmo spravl ronlanu sranj nebadgra. N jedna od le n poslednje slhe njje bo- 1^3" od drugb dvlju Svaka pokazuje odredena tskrvljenja, a fologral reba da zabere onu koja najbolje odgovara svrsj. FQlO-apaalBostaa u fswm oo'os/ JBb/se uglu rg/ate jb nes'aa. Za xzosvavanb nosas oblbktwa "Bba lakrent/l' <e\o. vettô B t""^ z3b<fb taosa jb pr'âb/ aour a ljbb'- f r l6 polpuno ullonlbn. Cfw ug'oy LpuCfrju "B lo la an aetov \lma lo'ko prejr v^jtd po^ja oboh'ya aa do nr" nfs ne HoofB tfmô-

156 BOBâv Kako uklont nepozeljne detalje PromalrHrno prvu ad o^h rju sljka, odmah tsfno udc dva Stetnd de\a\]a Ohs. au prof la z pokuâja lolograla da co bo1 e cd napr ed amrr Kamn u Lujfl XV sa zrcalom. s bonm pla- stlu slnms, satom svjecnjacmg. koj sb nalezj u Mslropolrtan Muaeum of Art u N&rt Yorku. Za takvu snmku TatD-aparat se oblfno poslavja To no fspred ^rcala. hô u ovom slutau poleskofe je zadavao golem ubecl svljecnjak koj je zaknvao gornj djo zrcala 3lo je os gore u ^rcalu ee Vde foeograf njegov aparal S narmalnlm lord-aparatorr taj 5e problem mose r'sll jedrno bodnm antmanjem - frorlalan pogled lada. naravno, vse na dola u obzr fdruge s<'ka}- Pomcmn folo-aparaom za zravno promalranje mogu 5B. naprolv, uklamlj nepdzeljn detalj a da ae ronralnj pugtea unatoc tome zadrfl. Kao sto smo vdjell pnfkom snmana kocka. poncanjem sfranje ploca apa- na rala udeano slka na Nlmu pralaz lakode^ desrd Pamakom ploce abjeknwa ulj evd. shka se takc^jer pa k race udesno Kamblnacjom'oba pqkreca desnl sa do slke na llmu odstranrupe njegouo mjeso slupa zre; sfke kaj normafnm DrD'aparalo" s jetfnake pozdlq Z &rog smjsra &nmarl a uop- 6b ne bsmo mogr dobl. Vratlmo se os lednom zrcalu. Forogral je usmjarlo Tolo-aparal drekno prema zdu. ra jednu (o^ku dâno po' red zrcala. zatm pomaknud alranju plof u pfoau objekerva Ravnme stran\e plo e, zrcafa zda oslale su paralelne - C me je poslgnul êl enl tronlan pogled, a dasstofograr loto-aparal na Blc ne pojavjlju CTjf^-'svx^t: At>o toog'^t tet Enrmt' tfoftfblnu sj!ku kwmno mala lao-apatat ds'tlpo ao'laeja. to "!/ >ace nap/ell, {et rv nn«'b tuht' 'D/ AkOftromlofltarhlulaQ'aoara'a. lusttrs'fhu oglblalu nsca so ve^/tlm'njsmbrusnlma^/m no tme PalMf 'SlnvlBnBUDffspe^vlas'-^ lotogfb* tsta aoxmt' Ako saaa tnw-apa'at usuf»" o'tf^ z"l\r "a lednu B'Bl'n/^kB. jeran;4j ptou man pomtknut

157 11 Zonsk sstem 314 Skala svh tonova 316 Snlmanje mekm ff vrdm svjetlom 318 Vfe lonova u? use svjeta Zonsk sfstem \e metoda za poslzane krealvne konrole totografskog procesa. Mnoge odjuke oko osve- javanja, razvjanja kopranja ta meloda stavlja u preglecne okwre. Pnmjena metode je lednosravna: na svetlonerj octamo svjello^j blnh elemenata slke prema tome odredmo u kojm b se svm lonovma t element moral pojavll na pozltvu Nakon eksponlrart]s r razvj^nja flma tdda dobvdmo negatv koj dosta daje sku kakvu smo seb predstavl Raz^te svet[oce nekog praora mogu se locno jstanovht ako se drzmo slarog osnovnog folografskog pavla: Ekspornratl trepa pema lamnm tonovma, a razvjat prema bjelnama. Ekspozcjapreeno odredje guslocj vd[jvosl delaja na svjellm djelovma negalkva [od kojh na pozltvu nasfau tamn), ekspozcja razvjanje zajedno odredufu, naprofv, guslocu zrazajnost detalja na tamnn mjestma nega- Tva Koja na pozlvu dajj svjelle djelove 5lke}. Pomocu zonskog sslema folograf moze vec unaprjed usanovll kako ce na pozltvu zgledall tonov bjo kojeg przora, le prema lome odlufl zel l slvort realstcku kopju l se udaljl odslvarnosl Paakose slumo ustaljenm lehnkama eksponrana raz^/janja, zonsk ssfem nam pomaze da njma sgurnje baratamo- BHETT WESTON Cs'SpSla Sesc. Cal-'C'a

158 najtamnjm ostal mnostvo tako zemo Skala svh tonova Kao sto znamo, svjetlomjer mjer jacnu svjetlosl prema kojoj fotograt odreduje ekspozcju, ovsno o tome kako na flmu zel reproducrat rean svjet spred foto-aparata, laj svjet koj je gotovo uvjek obojen mnogtvom boja razlcte svjetloce, koje treba naslc pretvort u razlcte sve fonove. Da l ce suncem obasjana strana neke zgrade na flmu btt potpuno bjela l mekseg svog tona s pomalo staknutom teksturom? Kolko svjet moraju zgledat oblacj? Treba l zahvatt nekolko tonova l sve? Odgovore na takva ptanja ne mozemo octal sa sujetlomjera. On, naprotv, zahtjevaju analzu nterpretacju svjetlosnh uv)eta (ponekad uz upotrebu fltra). Take shvaceno procjenjvanje zmjerene ekspozcje mnogo je jednostavnje nego sto zgleda, ako prmjenmo "zonsk sslem" koj je razrado kafornjsk fotograf Adams. Adamsov sstem pofva na tskanoj "Skal Svh tonova" poput ove na suprotnoj stranc (takve skae se mogu nabavt u trgovnama, a ponekad su prlojene svjetlomjerma}. One obuhvataju 10 jasno odjeljenh svh tonova l "Zona" sto ll poztvna kopja moze reproducrat. Te zone se - prema sjecanju l pomocu takve skale svh tonova - usporeduju s tonovma koje obuhvacaju najvaznj element odabranog motva. Ekspozcja se zatm regulra tako da t element budu reproducran u ze- jenm zonama. Zone su oznacene brojevma od 0, duboko crno, koje odgovara neeksponranm djelovma negatva, do 9, paprnato bjelo, koje predstavlja nepropusn do negatva. Svaka sljedeca zona [poslje zone 1) znac dvostruku ekspozcju prethodne zone, dakle prosrenje otvora objeklva za jedan stupanj. Prosjecn ton prosjecnog motva octo je srednja Sva zona 5, pa se na normalnoj slc mora pojavt kao zona 5. Tome odgovara konstrukcja svjetlomjera za mjerenje reflektranog svjella; prosjek svh jafna svjetlost koje mjere nalaz se u zon 5. Detalj su jasno vdljv jedno u sredsnjm zonama 3 do 7. Kako zonsk sstem prdonos odredvanju ekspozcje mozemo vdjet na suprotnoj fotografj, pomocu brojeva sto upuclju na zone kojma prpadaju pojedn djelov alke. Usjed odabrane ekspozcje na pokrovnom platnu detal! su vdljv (zona 2), no stepence su presvjetle (zona 9), a odraz trupa broda pretaman (zona 1) da b se na njma mogl raspoznat detalj. Pretpostavmo da je fotograf zelo dobt neke detalje na odrazu u zon 1, tada b trebalo povecat otvor objektva za jedan zaslon eme b pomaknuo skalu za jednu zonu prema gore povecao vdljvost detaja. No b djelov slke tada takoder postaf svjetlj; zona sasvm b nestaa, a povrsna zda u zon 8 v)erojatno b se stopla sa stepencama koje prpadaju zon 9. Ova slka ma dosta detaja. Sroko podrucje njeznh tonova od do 9 ne pruza same dovoljno detaja na najsvjetjm mjestma, vec omoguduje njansa u srednjm zonama. gdje se detalj mogu lako raspoznat. Takva fotografja, koja obuhvaca punu skalu tonova, cj je svakog fotografa, jer mu pruza mnogo njansa za ono sto je slkom zelo zrazt. Ponekad nas, medutm, zanma tek nekolko tonova h reproducrat. Pomocu zonskog sstema mozemo nterpretrat mjerenje sv ellost za najrazlctje snmke. 314 DAVD VAN DEVEER UleMdk parobrod,

159 aonjh 1, le /rm Skaa suh tanova; Nasfavak Snmanje mekm ll tvrdm svjetlom MrCHAEL SEMAK 7"3JyanstO sew NGALSl-ftVN Nb 'sg-/zj SlS^tr -s^^ntj -^^l Da bj zahuato ugodaj meko rasv ell 9- r\og mofua l reproducrao drasmcan hontrasr ^medu jarkog svjella tfvbokh sjena, tolograt ce namjerno snmr sllku s v^fo ogranfenom skalom lonova. Za gornju folografju, ko a prkazue osamlenog svecenka na maglom prekrlvenoj ^?oslo u4c u blznl Rma, foogral Mcnae SemaK se odrekao gornjh zona sve skale jsredoloco se na sredrje?one - od 4 do 7 Za vrlo kontraatrru slku côvjeka na trajeklu Sra ten-sland u New Yorku, na suprofno] sfranc, lofograf Heal Salvn zoslavo e golovo sve sredne prmleno kra n e zone U oba slutaja lologral se namjerno drekao odredenh lonoua da b poslgao poseban etekt Na smmc seoske flce, sraba predsfavljaju, osm onoga u prednjem planu, (ek slabe sjene Obns na (orografp s frajekta su nelo gs'y. MKlBB'SB/nak/BekSpOUC'U oorboa prbma OroBka ukupnag SvjStta SlQga9 ra^bkl'tao mouv. mfeso pfen>a tanxyo^ oa/e^tu. Srogag sua ntagta lepohuc-'fâ u 'o'û sbt"/''' swh zof 6 7 Semakft kft'o loto-apata\ PBntax lltod- -EP4 122 DSf^^. f!$a$a) Ur laslon 5 6 S-SOOOxtBO zra;ljjr, no zd r^ sasvm crn, a Kro prozor se nsa ne opaza Oba tolografa su prukom snmanja mogja upolrebl vse zona sve skaje jnalof lome postc gofovo jednake etekte da su nezel ene zone uklonl pnhkom srade pozlva. No ako vec u renuku sn-manva mozemo jasno predol kakav resujtatzelmopostc. najbolje je da ga ostvanmo vec na negalvu Semak je lednoslavno m]eno evjello Slo ga je rellekrrala magla. no znao e da ce (" ";ne prozcl premala ekapozc 3 Q.. L prkazaofamnejone mot- â: rako JEdobonegal^koj b sernace smal/ao podekspomranfn Slavn se lakoder oduco za podeksponuan nega^ fv,ekspon:raue;prema najsvjetfjo] jon, prena sv eflu s prozoa, Na temelju dugogodnjeg skosva oba su lotograla moga unaprled znal kakve negatve cfaje lakva nedovaljna ekspoztclja pa au u oba slu aja ppstgl odcne 'ezulfate S\>a^c< t!3 le feel S'av"^ rts svooj sn/trrc/ ffnc odbbfbose takvu ensoot-onj Oa o'cao' tt^pada/v opf'ck Qfazoj to" 3 a gooyo s*w s/enb h^m*' t/sjt sredrêzona St<ka B5'"''<ê'ya "s'^'û O'a!""/ ro'y Sfl^Mf klupc ' odjbm JOyw** Offu"- t',-xo,blt'vos'27d\-a'40qasajjco-apa'bcfflt'ctmzuvf'nmspo'cbod 'f^sekur\g», ZBon '

160 ja^rkl, lamrfja Sk3>asv'h lonova- N^st3va>< Vse detaja uz vse svjetla '*S^l«V 10- ScmalelB'sk'nlOtO-Aptmc"' mt'ffc'/'vnet na ttlmu HOtla-PlS-l ^PSO'N-n OOÔSfQ }2SASA). tt V't/gmS^SpCT'Ctj'^ o/tp SeHt"»Se ' zaalon 8 DtfJa^^Jt "TfTlrtr ;rtr/kf /w nsfsvsp'm delo'ma sf'kv - (j vt S'U/n zona maaofe'semn'oô PofwtC'HolBogre- %HauogEvBltB'ujtffytktKpOlelf f ran>ntm a'elovnb Stbt '"O^/ S* TflSjrt^rMrj golovo Svt dbtalj ltot^h H'lal. nn sv'el'b mfofv Su p' S't vt& ttny fyo sâte lako da su se nfovt K'/ed\ - /lot zguh''s Ta JB pagtesâ Sp<ay<9<t9 K'Sonf tstall ^PAau "B tbtnf BO ' "f st-'ff'"" jktos'50 fo ^S^ "Of ffl to'ograf namjemo j?*»*- HKUjrao Pa tpak Su BmS t/bstm OS SK' H/Svo osfatb/nhpunocma. OS 0^ S MSfojenoJ alsn od belog ka'tofs Pod odfederm svfellosnm uvjelma polrebrd e re'leklrdju^s ploha jlj rreko dofjatno raeujenotjefoda b se prosrla skala sfvh ronova A detalj postd zraztj Na pnmjer rasvjehena polovca Jca na porlreru gore l evo spravro jeeksponrana, nod/ûgsjepojovca lako lamna - ona - da se ra njoj gute golovo v delalj. PDmou reffeklrajte pohe od bjelog karlona lamn- \a slrana se noze lolko rasvjell da obuhvaâ ^redrjeône, atme njezn detalj posla/u natno udl vpj. Na snm- C sa suprolne s rare refleklrajuce pohe nsu moge pomoc. Kako je rebao uporrebll malen olvoj" objeklva da b seposlgadubnskaornra.tedabsv djelov ^lke bm otn poslojedl juor sv ellosr doslalno sj osvjeljavaf samo sv etla mjesta [nagornja suprotf>3 stka) Pomocu bjeskallce smjeslene lfevo od folo-aparala [srednja suptotna st'ks) vec do proslorje repfo' ducran je u zeljenlm srednjm zonama, no sad a su wee lonako gvjella mjesta suvae osvj]ell era. Za najdonju shku fotogral rje promjeno ra^vjelu, vec je pnrnl eno krace vnjeme osv ell a"ahja Na [a natn rolko je prjguso ve sve zone da su na fm mjesljma delaj posla vdljv podrutja slke sada doduse zgledaju ne lo (amne, no dobrrm su dfjeom pak ostala u srednjem podju u skale Folograt je poslgao ono So je zelo^ delaj su pak reproducran po rjegovoj zelj- 318

161 slka postve 12 Posebne tehnke 3211 U krupnom planu 3^3 Upotrebfl predlea 321 Ptlmjena meduprstenova mlleha 326 Povedavanje pomoû objektfve 328 Neobcne tehnke zrade slka,12fl FaTogran 33D Polv negallv zajadno 332 zobllene povefanla 334 P'lrnJenB )akokantraslnog lllma 34J Sllka u slotsku 316 novacje z tamne komore Pored skusanh ustaljenh lehnka. Jskusan folograf moze pomocu posebnh nstumenata l matenala strazval nove mogucnost kako be postgao sto neobcnje snmka Ovo poglavlje obraduje neke od th mogucnobtl. Take, na prmjer. ocjekt snmljen zb?a zadob/a nova svojstva koja daleko prelaze obcno povecane Snmke u kruprom planu, popul zabe na suprolnbj sranlc, mpgu posluzl u strazvacke svrhe: osrn loga, mogucnost da svoje objekle prkazu vecrâ s /sa detaja rego sto se moe vdjel u pnrod. fotogtall ma prcnjava osoblo zadovol stvo. Nadalje, fotografju mozemo oblkovflt sasum po nasoj felj taslala u loto-aparatj moze se pr tome radkalno promjenl, cak bez foto-aparata moano zradel slku U svakpm slucaju nastaju fotogral e koje BU zanlmljuje ll u^budljvje, snaznje obljeene ltnoscu folografa nego Sto s to Kad moze pqsl uslaljenm melodama Pr tome, raavno, uvck postoj opasnost da se fotografja promjen sarno rad mjenjana, umjestc da Slka postane ztaânlja Pa pak, vtljedl [skusat ove mogutnost. Za svaku shku raba prmljenlt samo one tehnke koje su jo) dcsta prkadna. T"H0MA3 ^. MARTN fkoartke^. SSE»)

162 use) najneznatnja bof G na objeka, prslaju lolo-apa razna lo sea U krupnom planu Upotreba predleca Da bsmo dobl velku lologranju jertnog malog ptedmera, molemo povetal otjcan negalv, (o b bla najednoslavnja mploda. MnoQO se bolj rezulraf posn^lf, medullm, [ehnkom krupro^ plana. U nm slucdru v^llku sfku dobvamo vec na ncgalvu- Ll 111 bvrhu moramo predmel snrma' njd Vse pnbljzl folo-aoaralu, sco se poslê na fazjje racre. Na normalan objeklv moze se monlrar predlea, razma>< /rnertu objekljva flma moe se povecal umetanem njeha l rtedjpslenova zmedu objckua slrazjeo djela aparaca, Japokon, mo- Je se pnmjenl makroobehlv horftlruran upravo za snmanje lblâ. Sve le mefode gmanjuju razmak zmecfu obfektva r objpka, lako da se na lmu odrazava njegova jveâna ajkd- Snnanje jz nauece bdzne donekle se raslkuje o<! snmanja s normalne udaljenosl. Slo je predmet bjz objek- [Fvu, lo se leze zostrava. jer je uz malu udarjenos podrucje dubrske ostrne vrlo ubko 50 mm objekuv udal er> olprllke 30 cm od obfeka smmanja ma uz?aslcn J dubnsku osfrnu od T,5 mm. Uz zaslon ^^ dubmska ostj-rtaseodvecava rs 13,7 rum. PoSlo smo odredl êz sjke prfbf^ro podesm bleklv. l pravl emo lakse loslnt pomfemo l folo-aparal jjfze objeklu ll dale od njega, nepo ako zvracmo obekljv. To utrece na dubnsku alrlnu, Prj snmanju zbl7a (u mjenfu 1:!D ona \s7. polovnom spred polounom za zaf^ne ravnne na normalnoj jdaleno^r snmanja omjer' j^nos jednu frernu sored nvje retme r/a?arsrn^ ravn]ne. Jako rd^âfana slka le vrlo osjmfjva na pokreanje fcjro-ap : da, sloga treba uporrebcf gtalv J z-\-\ okdaf, Osm Toga slfllv omogucuê zostravanje, jer b odsluparje od jednom ulvrdenoq razmaka medu predmela snfmanja objekljva urodlo neo- Srom sljkom. Za snrmctnje krupnog plana najpnkfadnj l su jednook refleksn lolo-aparal aparal za zfavno promalranje - prlje avega zao lo se u razllu pojavljuje d rd ona slka koja orstte na flm DLrbnaku oslrnu mozend unaorjed locno odredm ako smanlmo otvor objekljva. Tme cemo dobjtt vecu dubnsku o^lrnu, slo e j ouom sudaju narolo vazno. Tono cemo odredm kako rzgleda zrez slke u kakvom je omjeru prema pozadn. Mnog lednook relleksn folo-anarat ODskrbljen su uz 10 sujerromjerom koj rad oreko objeklva Dvook rele^sn toto-aparaj aoaral s razlom njsu lolko orkadn za snmanje zblza jer e nvde vrlo le^ko udjell slk onaho kako je vjd objektv. Na dvookom refleksnom lolo-aparafu mogj pomod dv(e predede koje Sf monlraju na obektv Erazflo, pnzma lolko mljena kul fece ra^fa Oa moêmo vdel zrez slke lednak onome 5lo ga obubvaca objeklv jzraz u razllujedodusenejtopovlsen, Cmese mljenja odnos zmedu pêdmeta snmanja njegovs ozadne). No tome se mole vrlo jednoslavno doskntt Modern o na nrlmpr zmjerll razmak zmedu sedsfa objeklva aredra lafla lada nomocu pomcne glave slallva nadgnul lolo-aparal. Folo-aoaratom s (rajlom jo5 je lese snmab zbjza jer njegov uredaj ne dopujaf JZoSlrauanje na kralkoj uda- jenosfr od oredmata snmanja a. osm loga. slka koja s1?ê na lllm u razlu v e nje vdljva. pak Se za lakav aparal mogu kupl predlece Najednosravnj pnbor za krupm olan predstavljaju predete To su sabrne lece razlflrh jatna koje se monlraju na oheklv. Na lm tada doso'eva. s ob^rom na normalan objekrv, povelana slka objakta. Jafna snage loma predlej*e prbraja se [acn loma objeklva, fme se njegoua zarsna daljma skracuje, Slo lologralu omoguduje podeâvanje krach udalenosl od objekra. Sada se tofo-aoaral mofe prmaknuf blje obeklu, a slka na tlmu bl ce uz manju daljenost pronorconano veca. JaCna p red lece zraava se n dopfrjama, mjernoj jednlc z kne se mole zraeunaf Sarl^na daljna lee Podjelmo broj 1 s brojem dootnja. dobvamo zantnu dalnu oredlefte u melrlma Predleda adne 1 doolrje ma zantnu daljru od 1 m, predleoa jacme 2 doprnje ma st'^nu daljlnu od 0.5 m dae dvosljjko vecu slku nego predleda jafne 1 doplnje Predlea jadne 3 dop- rje (zan nadaljna33 cm) daje rostruko vece povecanje nego prva predleca Predlede razjcrh jakosf razjt^ zansnb daljma mogu se kombnrgr, no ako zeltq praveno upolrebljaval predlee. radaona s najvej*m brojem doplnja - najkraôm farsnom daljnom - mora bl nalbllza objeklvu Karf je ohjek'u podesen na beskonafno, razmak zmedu objeklva predmela snmanpa. koj daje oslru slku, odgovara zarnoj daljm pnmjenjenog obreklva. Uz predledu sa 2 doplnje ravnna rzo^lravanja lez. prlmjerlce. uvjek na 50 cm od objekfva-bezob^ra da l lar^na daljna objekfva znos 60 mm, 135 mm l jof v5e - ako je objeklv portesen na beskonano. Velj^na slks na llmu ovs konacno pak o zannoj daljm objeklva. sroga jer povecanje slke obleklaodredujejakos predrece r objeklva zajedno. Slog a predle^â sa 2 doplfje dae uz 135 mm objektv vecu slku nego uz normalan 50 mm obfemv. Ovsno o podesenoj u da j en ost rala, p red o mogucuje razlcle razmaka zmedu objekjva 1 a lme povecanja Prfdnost Predlece ne zahljjevaju korekluru eksoozcje One su malene. jehrne uz sve tolo-aparale. ak 1 uz aparale s razlom Nedoslacr Usfjed svoje konsfrukcje, predlece daju kvalslne povecane slke jedmo uz malen olvor objeklva. Buduc da njhove povrme nrsu sljep- pene s objekljvom, mogu se pojavl nezeljen relleks dtuge pogreke A uz predlede sa 5.1 vse doplnja, jasno. opada opcenla oslrlna slke. H-mw objfltb' * prffdlacb h 4,4 QlgpbljD H^'fnl,e''aBSO'nm ooy"e*rf^>m lass"'" vfle"- Sfom fofo-adbrafu. Ob)ekt'v6 D'O poosen fb na)ma6 mognv 4/fl*r/*rtOJ M Oflf fltfa (oko 45 cm) B/Bdao Slku Ko/a ofl4jvfl ap'jff'j''doeasrrnu pr"<nl1«tldnt ODtktS tmeto? Wf (Ounê Bv 4/ odnosv rtfl wps^v s'rte lagbm povb^btb ) H prffdlffusjff J.$a.Qa^''B(Sfe}<nB)FanakfO Ob/^kfamogsoB DS ktacb> na lbkrh 37 C<n. tako ah»s''kaol>bktbbaaa'\b5\ovecb1 SlPomotv O'M^BB''S 4.S ftop\'a dob/vena ff/os vtds suka tfo/^klb; sada aaaljenost tznos/ 25 C"» pmoffucmf Sfuman/B potbo'n/' cv/b'ova u f^'lu '

163 objektva, mjeh kombnacje U krupnom planu: Nastavak Prmjena meduprstenova mjeha sake l/evo predslavljaju prm/ere za rszld'la mjerla snuanja koja se mogu oossc tologfaffanjef zbfza podocu meduprsterov^ ' tr'jehovs. N3 najgorojo} fotograff grm petunja smmtjen je nofmamm objektfvonj zan ne dajne 50 mm, a nj&got/a slka na tlmu obul^vada prblzno 1/10 prrodne velcns fm/erlo snmanja ' W). fovakop/esu.- malo u\/ecane u odnosu na nggav.j Zalrn sljed snmka dobvsna uzkomplel medupslenova. jedan jedn cvjesnmljen uprrodnoj veldn (mjerla 1 : 1). Mjerlo snmanja ovs o broju Lpolrebljenh meduprstenova Trea slka js snmljena uz sl komplel meduprstenova. no ovaj pulse objektv natazo u relrogradnom pojozaju pomodu poseblog adapters prednjom stranomje bo ucvrsden spred meduprstenova. Usjed konslrukcje objeklva dobvenaje veda slka objekta od njegove prrodne velne (mjerlo 1.5: ) a da zvlaka pr tome nje dodano produ^ena. Najdonja slka je sntmljena 50 mm objektvom u normatnom poloaju no uz potpuno rastsgnut mjeh, leprkazuje pelerostruko uvecan (5. 1} delaljjednog jedlnog cvjeta. >f- O zarnoj daljn objekta ovsza kolkoga treba zvuc da b predmet bo snmljen u odredenom mjerlu. Zarna daljna odreduje razmak zmedu objekta trontalne lee objeklva. Tako, na prmjer. uz 50 mm objektv mjeh treba rastegnut na 75 mm (gore) da b slka cvrdka udaljenog goovo 9 cm bla 1 1/2 put vea od njegove prrodne vel^nte. Sto js arsna daljna kraca. lose objekl moe nalazt blze objekllvu Mefuprstenov mjeh maju u prjncpu jednaku funkcju. Uvrscuju se zmedu tjela foto-aparata da b se objektv udaljo od ravnne flma prbl- 2o objektu. Tme se dobva povecana slka objekta, jer objektv sada obuhvaca manj zrez (manje polje snmanja) kojj, medutm, projcra na flm lednakog formata. Sto vse odmaknemo objektv od povrstne flma, to ce slka objekla bt veca. Jedna btna razlka zmedu mjeha meduprstenova lez u mogucnosf postepenog mjenjanja povecanja. Meduprstenovj su nepomcn melaln prslenov raznb dnzna pomocu kojh se objektv moze odmcat od flma samo u ogranfenm razmacma, vec prema duzn broju prstenova. Kompet meduprstenova koj omogucuje snmke do mjerla 1:1 stoj u SR Njemaakoj prbl2- no samo 80 DM. Vjehov se mogu rastezat, sto omo- 324 gucuje kontnurano mjenjanje pove- 6anja unutar ctave duzne njhove zvlake. To su preczn nstrument!, le ugavnom stoje nekoko stotna maraka; jednostavnj model se mogu nabavt za cjenu od 100 DM navse. Prednost: Buduc da se mjehov meduprstenov mogu korslt uz orgnalne objektve. povet^ana slka zadrzava kvatetu koju nace postze dotcn foto-aparat, On otvaraju veko podrucje zostravanja jedn omogucuju vrlo dobre snmke to vece od prrodne veljcne. Nedostac: Buduc da zahtjevaju podesavanje kroz objektv, meduprstenov se moraju korstt uz jednooke refleksne foto-aparate. On reducraju kolcnu svjeta koja dospjeva na flm tako da treba produzt vrjeme ekspozcje. Mjehov meduprstenova naj6esce su nezgrapn tesk pa u pravlu treba upotrebt statv. 5D-mm objektv polpumo zvutenl mleh ^ Dabsmo uz 135 mm objektv dobl jednako povecanje, mjeh treba sasvm zvuc (oko 190 mm}. No sada se objekt udaljo na prbllzno 32 cm. Vea zarsna dalfna spravja perspektvu. lako da cvf6aksada zgleda manje skracen, losenaroclo opaa na krma Stoga su za snmanje zblza u kombnacj s mtjehom lt medupr&tenovma prkladnj objektvs velkom zarsnom daljnom (90 do 135 mm), ukoko mogu snmal u zeljenom mjerlu. 325

164 ^a dodano nma- U krupnorf pfanu '^Bsfarsk Povecavanje pomocu objektva Pr snmanu 2b\xa magu se pajavl dva problema eksportjranjh, Prfe svega reoa lofno zmen avjexo. a zarn l^mjerene vrjedncsu ushladc s vjetma za snmanje zblza Svjstra hqjc> rellekrrs objekt vrlo pe lesko r^mjerf jer je predmel odtno lako malen da nalrument mj^n prje svjello pourslna rego ^vjeljo abjekca Owd e moze pomotl spol-svje[lom er koj rnsle ottjakta da e pr&cfne wrjeanost, merflfje mole ra'oder korsllcl Da^jnja mcgucnost se? 5lo]l u merenj upsdnag svjella; bez Jjzra ns vafcnj objekta svellamj^r rada dajesasvlfn upolrebljveprn^je^ne Pdbq sno zmjerll svjello otfabralr rrajpoudljnju hombjnacjju zaslona r vremena eksponranja, moramd poduze:l dfjnjh proracune ako meduprstenovlma rjf mljelorr zefmo povecal ra^ zrnak zmedu bj^kmlra Sla \s razmak vec, ) je sv etla koje pada ng flm slablje, a slka poslaje lamnja Da swkb rb bj ble podek^poerane. pr $manju zblz^ Frcba face osvljatlt nego nafe. MGduprsrenovma m]ehdulfna u pravlu su prlo^ene tabele koje rtavode promjene ek^pozdja, a mo3etno h sam zrafunal. Na svak se nacm p/'eporuca snman 9 s nekolfko prlbpnh vrjadnpsl ^kspazrc;j e. Najprje zrad' mp Jadnu anmku s ek^ppzcjom hoju amatrano ^pravrom. a za^l^^ o jednu Ml dv e b neflo jaflom ekspozcjom. U pravlu ss spravna pksppzcja?a krupn plan raquna prema formul Obla^njsnDj gpod alke dasno Md akp ja foro-aparal Dpremljen g^jemomjerom koj mje' svjetlosl Sto krot ob ek!w upada na llr, meu polrebn nkdr^v prora un. Ako je objeke tolko povecan da r^punjava murnp &1allo {P dp mj' nog slaka na ko em se mjen svjemo) svfellomer daje unednosl koje uzma- u r obzr povscan rasmak zmedu objeklva ftmafar frra* melbe'ona \ftma. /tslonb, Se ao trrmatrmeourss'0"b t''pa jaea sksb07<e'f =S.5S MANFRED K4GE HOp'B napu\a, atflja arh/aes. Z9SA. luujjje rx^^ hb 9,7 pu [a 3?e 327

165 Neobcne tehnke zrade slka Fotogram SUkRse lazv'r u narmrtpo'" 'Hy'Bu goral swe dok parsdfdb ne OaO'tB!M3'6^r\U CPU Qou S/ka Bena p" lomeosla/e pfetefo aujel/a ^ potpuna b/ola L Ovom tu^*j ra^f/anjcfe 'FRBle OKO 3 Ds th /Omrto ovbj mhtgram. JogllB "a Svrt' foto- -papn polaro flat mavarb trave ^Blmeglaw aofbttstpoveavanfpod'gbo na 1 mblarmaa ooaogt. 'foko olvortoraslon'btspomfaabdr Da b snlmlo njeznu strukcjfu vlat mofvame trave, Yale Joel \b pnrnenf} lelnku hjoja e bla posnafa vbc najmanje 40 godna pnje pronalaaka fotograflje. Kao requtal doblo ja fglogram, Elfku sjenb slvorena bez folc-aparala. SVD objekt Joel je polofo na lsl lolografskog paprb zfofo svjeclu aparata za povedavanjb (suprotna strana), Zstm je paprr razvo, flksrao sprao kao avaku normanu tolografju. \J jedrgslaunosf. lorogram pruafo- Tografu Srpko polje rada Velk pred' met. koj aasvm djetomtno propu- ^laju sujaupsl, npr vr za vodu H bocd, mogu zazvat fanlasll^ne uzorke.

166 dalje vrlo Neobcne tehnke lerads suha: Naslsvalf Poztv negatv zajedno Dok \s razvjao povecanje na Bllc zn' sfog ^^l^fo\\k^ Joel je jedro^tavno uk- juco jednu narmanu ârulju j lme ^tvoro ovu âpbrjujudm slku na supratnoj ^ranc. Taj poslupak. kojl se pcenlo [ ne sasvm opravdano] nazva sofanzac\\otn, aa\e shke koje su u\edro pozlune negalvne, Na pr^lazma ztqsj vrlo svj^l' smn^ djelova s ke ndslaju u? lo svjee' obrub ndzvan Macklejevrm Fnjama {pj'ena Alexanderu Mackeju kojl h je prvl opl- Taanstuen do am solanzrare sjke pofva na komtjnad rarnh kemljakh procesa. Obrsda povecan(a fece normajno, osm Slo se nakon prblzno rj celvrtme vremhna raz^janja na [renulak ukljucue jarko svjello. To sujefjo gmovo ne mo e uljeca na lamne dje- \ove stke jer su na lom supnju razvjan a krsed na lm n eselma uglavnom uec ekspanran precvorenj u drno 5rebro Na svjerlm mje&tma sluacja \e upravo slprotna buduc da su tek neznarno eksporrara razvena, ona Jos sadrzavaju mnosfvo krslala os elljlvlh na svjqrds. koj reagraju na ekgponranje t razvjanje Sloga ^vjatl dfejov ^lke paslaju su a fpak svjellr od sjena. zmedj svjetlh lamrh povrna knslall djelomreagrajulakodase daljnje razv an e usporava; la uska granca podrucja oslajlt gorovo bjela tvare zv Mackejeve hrje SvljelJj obruo nalno prdonose faru solanzlrane slke, a najrasnje se slcu u laklm konfra^rma zrtedu ^vjellh lamnjh povrna 5toga su za solanzacju najpogodnj vrlo kontrastn negatlv < vrd papr za povecavanja. ToSno uzevst, u lom se poslupku jopce ne rad o solanzac'j Prava solarâc'â podrazumjeva snazna preeksponranje flma. a ne fofo-papra. PfBsksponranje dovodj do cudnovale zamrêne reakcja u krrscalu osjetllvom na avjsllost, KO a zurce normaan FolografBk proces: slka se pojavlue kao pozlv unescd kao negatv. Korfktan nazv za ovdje Dpjsartu pojavu glas "Sabfltrerov efekl- prema francuskom Untau foeogralu Armandu Saballerj koj tu e prv opsao godme 1SS2. a otkro ff sasvm slucajno. DneLmo aujelo palo e na plocu koju ja uprava razvlao negalvna slka se djblaml^rd prevorla u pozlvnu. Za Bojanâcjju ne posloje Cvrsa pravja "Svaka sllka \s eksperlmen ~ '\\3- vo je Joel, "a za mene, posebna draz lez upravo u ekspermenfranju - -Na trenuak - kolko m Creba da dja puta pnlsnen sklopku - ukljucm â'u- )ju od 25 W Ponekad, naravno, pogrfe- 4m Ako Barn ptekrako razvâo pr e nego sam ukljufo zarulju, u pravlu c- \ea sllka poslae crna. Ako sam predugo ra^vjao, ;o1arzac a mazda nece jsl ed1 Aka ^v e[lo o^cane preduqo LkJju eno, cltav papr mo?e pocmjetl hjd zapanu uc rezuual koje mogu po- EttF oblalo nadoknaduju pourernqne promasae.'' 330

167 Neobdne lehnks 'zrade s/ka: Nastavak zoblcena povecanja Zapanûtg lologratja na suprolnoj slranc prvono je bwa sasvm nocmalna snlmka sporeskog avona u poljelanju; sllka je rebala demonslnrdu da S9 l3 avon, konsfruran za malu sl^rtnu fznu, podfe ve uz brznu bckja {Vrpca koja FeprSa zrakom povezjvala je auon s blckeom j -Hto sam prkazatj kako se avon srmo uzde oslavlja za so bom bcklslu na vjse ll manje ravnoj zemjjjhl, prjsjeca se YaJe Joel "Da bh lo poslgao, feonoslavno sam vefj do (oro-papra savnud prema gore u smjeu objektva aparara za povecavanje, a papr sam pomo^ rake za ljepljenje pncvrsjjo na dva komada karrona.h< Tme se slka na papru za povejâvarrje zoplcla sljfno kao slka djapozdva projdrana na svpnuto plano za profcranre, koje sa zrakama projeklora ne vof sasvm prav ku[ Mogutnosl su ovdje neograncene jer fofograf mo±e savnul (olo-papr f ga postavr ukosa sasvm po svojm eljama Tako se lkov mogu prodjl ll skrallc, proslor pro&rtf l suzll ] normalna fotografa fako?nakazef da zgleda popuj scene \z nekog rutoog sna l lanlaslfnag djeceg prlvdenja. Dodano se zoblênfe moze poglt pomcanjem papra za povedavanje tokom ekspomranja Tj ete tehmku najjednoslavnje prnujenl ako snmljene objekle elte stegnut u horlzonlajnom smjery posut h prugama lako da zazovece dojam brzog 'krelan fl. Kombnra'u oba postupka - savjanje pomcanje papra - moau se pos[fj* jos barn efektf, Ako pnmjenjujete upravo opaans poslupk?, morale donekle modlcral normalan proces povecavan a, jer sada papr ne lez ravno na dasdp za poveâvanje. Prwe etape - zo&lravanje odreduanje \z9zs sjke - provode se normalno negacv se projcra na prazan okvrza pave6avan]e H ra normalan lst papra. PoSlo sle odredl zrez 5lke zof Trll objektv, skljute aprat za povefawanje, dabsteuokvrpolozl folo- -papr. lobllfena sljka ne naslaje, naravno, ako projcraca na ravnu podlogj Uz ukljucan aparal savjajfe l pom<^1e foco-papr, ve^ prema eleklu koj ejte pos't^. Da bste za vnjeme h pnprema zaêcl papr od eksponranja, u snop svjella aparata umelnle erven! tllar tako da na papu pada samo crveno svjeuo na ko e nja osjelljv

168 odavna NeobSne tehnke zrade slka- Nasravak Prmjena jakokontrastnog flma Pod rukama dom^râlog lologrgfg pomocu ngk^ lemeljnlh tjsf^d^skh marerja'a jedra se jedlra crno-bl ela slka mozb prelvorl u serlju neob^nh vanjacjja. S ke na sljedecm arrartcama zorno prhazuju kako se lolograf sfuj lrn malerjafma da bl konvencoralar porlrel 5 desne slrarfce preobrazo u slualu, crt^z perom, lolografju odvajenh lodova kao na plakalu 1, napokon, u dvobojne varacf?- Orgnafan negalvlolograf je najpnje povecâo na rtografsk llm, vrlo vrd Nm za kopranje kakav mnoge vornjce prolvode pod razrm nazvma {Kodarth, Gevallrh, GAF P-407) za olseln Tsak. Takav flm za kopranje \&\\te ae &po5obnos u da uklanja sve sve lonove slke prelvara je u tvrd djapozlfv bez medufonova. Buducj da se sujer sv tonow regatva pt lome prelvarau u gustu cjru boju, a tamn lonou, naprolv, poslaju prcjzrnk lake neslau sve recsloce ledne s ran ce soga ako se za olseln lsak kopra fâ, ll-lm. Jslu osobnu skorsawa umjelrk da b njanse vselonske ske, snmlfene normalnjm hmom, pretvono u rvrde crno- -bjepe konlrasle. Varrajuc vrjeme ekspozcje prlkom kopranja, odjednog le jstog predloka mogu se zradl slke razl 1h obraa - sve do golovo cne sluele. gd e e sve osm nasvjerljl bjelna zgubo provdnost. Buduc da lmn daje cmo-bjele djapozllve, da bl oslvaro poaebne etekle, lologral mote pr kopranju nekolko dljapozlva poloztj jedan preko dnjgog. Lt'Hm je rakoder pnkladan za razne poslupke pn ^rad slka u boj- Jedan od njjh je ponal slol- 1 sak. Oslall poslupc su modernjf, a uz njh se konsfe papr za poveâvartje J boj l pgmenlrane lollje kojo daju povrsre bo a bez poslepenh pr}elaza Na sljedecm st ram cam a su po efapama opsane lehnke za obradu lh malerjala A rezulfaf nam asno predotju mnosvo neobcnh 1 prvlafnh efekala koj se ca, la na^n mogu posld. FoTograt Fred Burrell, vorac svh slka ove serje, smarra da radlje trebd ekspenmentral nego uvjek unapnjed planrau sve elekte jer, kako kaze, "naa maata nje nj zdaleka uvjek rako smjona kao slufaj". Bma ttntj manstanm lotov/mb. ovs slfl'bje Dfkladna za raoe VBactB poôdu kothasfnog " a'ekbla ra kop'bha u latôj kaô^ za rep'odkctt '/sku fh50 BURRELL FffES Ann ForO. \^T\ 335

169 Osulle UlD^lTenegallf N«9atlv fjeobcns fehnfte zrade srks. Naslavak 1 u nosa 2 [ Pavfl6B 1e nsgallv 3 Razvljlalllm B Uklontf mrje nogat/u. Ut^/ssro pap"a u Okr/rza pavo'âub'rs pola/tb l/s! MmBZBKopranBVBl^nBlS ' ^C" Vrljsme ekspfn'cje od 10 do 20 sakun/lb S'sbBlo f>: u p'svlu da1 1 UpOt'Bplj'VO poubcbtf/b. Poto b-: gs 2.t /^ /nrarazy'/b'/uspec'blo/n tarvau p'bmbbt'tb d<bpozlvt pfekdnt/ kpttu osbv'b gs m 'Omlu'a Za/n ga tks'fafa pbl'no4n>\fut6 a-sp/'alegb lomum. saarfavajt n^ratfj 'âtsomâ. Takom rra<^ pozsvb fatogtatbabt'kqvao S'tku po felj /ar vglna cmh pov<s<na ovs< o fsfs'û SkSpozcje ntogbt'u },e fffyflo do ro^na kapa poztva od">u- OT P W WKSs moga OS' kongr/anc/jb fj/nsfu Prje naga pradele na /ztad/ednorons^^ sl/ks. odsfsn/lapomodv Hohm 'tlu mdje s d'japoztvanagafva. [r. &jfft& rjjp^cs ps c'jj^ ponroana koa sx p'l\kon\ koptan/a notvota fncm prasfb 4 ptulf TDntkD-njska hophjb" fvmof'* tr!sa»m tpulvom) nklontfa uodn b ob'- as'boa d'japo''vb. p^cvtuta ga fud»'kon ob/as'ta ga dabe sut Post'se Soga OU r),tga motott le'ad'f' vd "ega'v/akog k/jnlraslb SuhpBP't ut\/'3rb netrakbf*' ookfopac okvta za koprana tako da le Btnutza okr^'ûla 0'^'"* do't. ZaUm /nvlnta lst ttma za koo'f^f^f ^mv'z'ofn ptama gore zslvcr-fg paktopac levadle lyagauv a apa'ala ta povsefen/bo' b vamzt kotaksnu Hqd'/V PO%l>'l' sawo kao 'zva vbost Zavt/B'nBokseoz'C'tBodS/fo rosekundo tb"!"/ <}<Bta\' shkepaprmaj'j dovoll g/s'o/ Plf ud^flflft poledna paloft'e nagal'" r ppt/flv na f-altj ploû lako da \m sakontufbo'ôdok'^ [f K09Z''ak9Sv6!lanogpmdT\BS'ttQzola tlma S''BD'tt Oba lo^ska 'VBtka poqltb,n ptekp/sbkspo''rs'og fmaa kop'rana \ okv\t Oky'za kop'boe mole sb v/b' ft ODdnom grsmo'ontj Kao2vlrsrBloBl3lunarre'>aanjl/aod 'OOyala SK/eSlena rya v.s'fû n-s ' mena /zpang'^'^f^'âaadkto'nods^. s/ka dtska eksponfana le ^SBkjfldatzASokrataa.mPbU. Vakon Bu!o>B -''frskc-tottska kopqa- ponovno se no!s konlbkl/,m po^lvpkom pbkoptbu tp Mm TakonastalBBkasastO'MOdDtjahfSmtana C">OmHflOzt OPa proz/f/a pfbd'ota MCgv SB kopfal' ' fâ lolo-paptr pa ddbvarm p'avs Hke 337

170 Nso^lSnB lehnku tzrsae stkg: Nastevak jene BWBlOnfna. nt'vma 'Tpugjanle lonov Go'- "la s'lla lfjtfffts fl pomodu '/ rvrde kop'lb ^t n't)\'na poold' t'ljeuo) t^mnlegpofnt, vsl'legpatuvj fês't<va t^rm^nog p'^frtb "Ksm pol-vm- câpovrnr rm/tt "g V-BlOt S'ff aukt'- eoq"b Sub rtmaske polotta lounu r\g lfug SUUno spoyle fpa/a',cama OO \9St-llma cu ll motb'e ptfbdmro poa<tt< gob ''BfDj Nadonl' negalv ut/fsfnu OuB Slrane pon/acu rsktlt 'lep'/fe "a oooog" Bpaa'a s povtcavofje. lu AO CV At un nulmt ol\cbn pap'r j povtdva'ê Zatl"' 0'âO'"B'B \ pus, pv put kfq!9v^ frj rc^sfdj.jvrf'fl PrysBkSpalcfMfajaGOZBltnaB a^v C"\B pnoê Hasn-fB S'kB SM Olra'lB 'emn\/portvposlfanpo abspon,fa!k)blr'u SekwPv kfr? sv/b'lt pat--y nffgafrwm f.al* datxl' lemô- B-»B\no»t PofjÔ^jB Bkapor'c'M pa tdf^ff W- KunOtt pfou!' s^<"o ktdx svbtao fts*""- '^ flb svtllotlt^ lonoye J upapwav tfpfos'v Zb Hvaa/'tB tonofb u bop kansf/ h /glaôm \sl pplaz" "ralonal kaa za c't-0\b sl\ka na '')Bro fknp vsa'pkonl'bs'nc '"skb. BtBn fegafr \ a\a pdt't'x. re tonska' 'm/ska tmpjbp'kazbnbnb SfA'dSS! Oa fsre aab'lt bap u ptasna:: fa fmsre JDJFj fa oovrcoyan uktfrrju t'l/tr < HK)j\ afj- Cftte OfOjtfas^/BtlafrOC'nD-a^flc maske na folo^pao'f u OHf kakav se tn'sn on povb/te raf/n ^BptE'LFf u Xpl. na fasma pap'rpfaf/te stakbnu a'c' ff0f9 l^vot v-tvyny'ffo'/as^kbornvb-fflt ek^cmrftnttm -njaho-tonfbbhop-e-svleltfsflflc.rrv*m«cfv"h"«^ zac-'tbp^b'urnjb pooef nmn'' oo't"^ SMtf*'"*MoDthdf;*?d J5Jff je*:unoa*rflcvt«r ftloff ^ laposljaltu ktor pt/v 'ltar T^mfje /MfOnot ve OOtOs«e-m f\'tm lonom doo\ub entna-l'^vj' Pol'tMna tkspcz-c'jb ur cr^fj' ' 'afp'qmttsafno Kot regar}v prozvblm j;bv"0-pav' ton, Kol Sf tsponajbkaobbnxjat ton na lflnrm rn'bstn'a tca

171 f^so^ne tehnka zrads sumb: Nastavafc Crne bljels povrglne fvrdh provfdnlh predldzaks mogu ss abajll aka h prekoplramo na polesterske lo\\\e u baj, hakve konste graflt^kj tehnearl. Postoje ra nl provod - npr. TransparsK. Color Kay \ CoJor-Gude - no fv se uglsvnom jednako obraduju- Slka na desnoj sranc razvfjena je d prjrtrera na stran 335 od anmka rnodejfl u pfotlu; prom je prfmlfenjen u rspravnom polozaju bofno lurnulo. Od svfh rju sfka na tvrdom fumu za koplran e zradenl&udjapozuvsrazl' fllm cmm povrlnamb Od svahog sloga je zraden pojedan negatu, Pozrrv negsuv bl zallm u raznm kombnacjama ek^ponlranl na obojane foll e polegnuel Jsdan preko druqog: dva pula lamnoplava, jedanpul mag em a, jednom so. tva pufa cjan. dua pula zeleno napakon dva pula narancasto. Na taj nacn dobl ^mo od rzrnp-bljsrog snmka vho atekln zanlmljv slku u bojk. kot kao podtoga th/bratl/g ttaka). astofanu fol/u efnullljom pvd doj tplxvdf' pedtolak UV-svJBl'lkoln eksponlfasca90»jwm. SlMklttnu pou a lo'fom (efrhmaj DWrlrFd prtfflfl ^OTBl pololle na f dfvem/ fbtvnx u tavu Jd favttf Enppfanf ra")v o^'no prvthtr posvbnlm tmvlvpla^b StStnlvr pap'rom aorluta W'lU Bka dab rvekspa aojegtb/b as 9B sal Na'BpV lof/elednt "as'g. tjafolej6 da lo 'tdttg "B ayla'lqeoj plo^/ Tak^^mposmpkam mofase postcl vt'o af«rf'j<^b tfbhb s'kb Msnal U1

172 premazlge rveoocre lelnrka teraeje suka: Nasavak Slka u stotsku PosTupak hojf oplsujemo na orm sljbdecm stranrcama moderna q lalogral- 3kd verzja m&lcde koju azjak mnjeln- C vec ^roljecma prrmjenjuju za umnaavanre crfea. Prncp jb sljedet: na ajlo napefo u okvru stavljd se âblcns. slo sa Jabonom polozl se na malerjaj koj rreba llskat se bojom Tamo gdje Jflsabona propusna.bojase prll ace yva ato lako da ndslaja po - ErvnB koptja nepanvnog crteâ n? Gabon. Azjshj gralcarl su radl sa allma od svra rufno zraderm sablonama, danas ss ueclnor^ konsl? fcane N snletfne mreze, a Sabfona &e zradujs Take da se tvfd provdrn prad4oak kopra ns fclalrake lohfu nazvan sllahskar&k Nfn. fcoja na ekspomranm mjestma poaraje neopva u vod SltoUsak dopugta tojografu da slllt j prenese praklrckl na ble kakvu povr^jnu - od kuhje za Cpflle do spdrtakog dresa - da pr lome upotrebl holko fall bofa. Prbor za sleotsak nabavjra se u procjavaoncama sfkarskh polrepslrna. Zz slolleak je potfebno alge^fecs- okvr s napecm slom, sreâljhe la okvlr. slotskar&h ffm za zradu ^blone, vfljak Od gjme umjenog malerala, te bojs hemkalja Nakcrn svakog hskanja alo reba bnfjjvd ocsm. najbolje sred- Stvorn ;a cen;e srs koje se nabavja U7. pojsdrre boje. Zam se spre ôddm. Sablona kaja â ofde korsm zradena je prema kodal^po^lvu zreânom u deset Eraka âdnaks Srrne, hd e su jfltlm rakom ra Jjepljenje prcvrsceng a-tot-stfsr flm (BmtJzlD"' nfbtf^ do'jel. p9lo- t'g nr S^n'to'P jbemo 500 vata. koa le ob/etbfu a*0 OO'b rrfffj ^rta 'Mk/Bfr w ploe Pod ''tadnom Mklom vodam uwe\\\e tulonu lat-m B BolOl<t«nakamBtlks'ona StfaljkBna km^nja utrfstluslto. ntta p'^ms notv} B svnu mdu odslran/la jpafjanbsra dboa'' s/o s>''^<'''skeorop/nb. da naxot> su&ana Ôlana B O dod'la napuffb lostauttja daup'jasmffa na porpuno prozfrru Fdjju. Pomocu lakes dobwena masks zradena je ablona Malenjal koj Treba Tshalr mora pr svakom prevlafenju valjkom Jezal tocno spdd Sabone SEoga na dasc, koja slufp kao podlaga, JjepFjvm Erahama Dznafle masro za materjal Tako de sjka koju pskate oalal na rslorn mjeatu tokom ^llavog prgcesa. Polofle Mm lem\'!>jom proma gore) u specfal/t 'avac rsmperfffure na-ztle <" C. D\fa mtrrura BO'edle pfsudu afm utate Mm. sp'tafem mpfotuno 35' C o\baa,\ ta n^ksppna proposlb bofb Up/a/com sk/dale gh/x'n sue Ook na n/o ^Se n OslaB bote Ea ablone Ostau/te ablcnu da se Pram np oka S'lla'Bpf^kntcpostbnomOolnm Pa na lm maasma t})kafâ OOH f*t n< pfod''a napap,' O Dsle udms' suenjb 2b&!'b l/a/b oka SaOl/na 6 ao"* rw B'lB uklofsa Su'nu tofu kja sb lu evenmtno nukypta 342

173 Nsottcne lennke zraoe afka. NsalBvak Nakan T3Kanja svdkdko sperte svu bd)u \z ss prje n^rgo es zaaus âep rupce ana. U? svs'-u tskajsku Co u preporuca ae oogovarsjuce sredslvo za Stenje gta. PoSlo seodslranh ladnjl OBtaaK Doja. omahsejle sablonu topjom lehucorrr vodam r pa Pjrvo e ^tnlesasa; onoesaclaspranrozatjakanje nove slfke. RazvjaC koj se korafl za Sflbfanu lahooer morale Dacl, jercs sa pdxvann akcr sojl na zrahu duze od jednoâars Aahagaapremleubocu, stvon e 5S plmov te boca moze puknufl. Had At ja JJjJujr Oo/b 03ul/la Co COlono StvO'l Oa se p" dblf/em rjou /w po^ne Qo}B. Ml' lyg pttv'a flonlhenmlhg DjBvojka \ kavb^, \972 H Jflflflnr p'/f/gal rgtnal'l^jt laanlm 00 rfljom od nap'eopbmb \B'fag P<js'lotogM3tVot 'nora b't Sasvlfn prbk'tvbna bojat!, Mtt'lt^l ka/ namsrava'e l/stat/ polot'lb 'tppo a'a. umofnaaytrnpaaufak. spbt\bokv!po- Vtrpte ftklomoo flu pema dolje Zal"" podgn<tbblo 'rvaem mbts"!'! S'mtt Bftna toja ou, SUn\ postupfam o'ltf'fbpvott^le bo/b (onolko bafb kolko sb ptbtnal) S'tOtnkpnBemogapoeUe' trp noobar ' pf<van'\ ftakl' Onj Btku 19 Ron, >^nr}'ng /frsrllb pon\oeu dlfblo rt Or^JB BblonB. /njflff M svlflw^s bam 'cb 1 waadjne drvpb ra S #rjff Wsu- 'â polelnu sua j p'll'^pltb le LHfSf pspf /tmb tafa mbskr^v O'/eovf lablonp da P fl oobomb 'fake nroglb roolfoblt rszl'>h ^loa Sablons )B OMfjlB 17a lb"<j ptbbusnu myla-faltju 545

174 jronlvsl prslsnclcma pokrvac novacje z tamne komore Slke na slbdacm stranlcama nfsu pmasle \z uobcajerog naslo anja vetne lolograa da u tamno] komor ^Cvore sjajno osfro povecanje. Svaka od njlh na svoj natn odstupa ad norme. svaka Je na svo nacm llfepa, lrfla;na, a pcsn^hbd vesela (Saba Catherne Jansen ra sfr puna ^Plavh kopjb" aadraua Eako duhovte apsurdnosl kao 5lo e rado-apaâl mekan popul maslaca. mflav cesalj dvodmenzonaln grudnjak s frodmenonalnm kvaccama ) Za neka folograle. ad kojh polecu 0V9 sllko, proces Dfudertja za po n e los prje ek^panranja flm a. Svojc snmke, koje djelu u kao da su pqrrare, Bll McCarrney [str. 349} unapnjed usm- flruje kansleaj vrde 'lmove tvrdl, dramatsku raujefu- No ova au ae ofuflenja preezno pak zhta u camnaj komar: ona &u rezultar namjernog nepndravanja nofmalmh praplsaza rad u lamno] komon, Nchalaa AmplQ stvorlo je sku deorn^na vrlo krupnog zma {sr. 348} predugo razv ajucl llm ga ârlm u ropju vodu. RazvjaC upotrebljart u "pogregnam" rrenutku u pravelkoj kolfnl faâa je zapartjju^ elekl lologâfje nfl stranc 349. Svoje nllmne sanjarske sfke na Ovdj j suprolnoj 5Jran Joanne Leonard e umjeslo ns papfr povecala na flm, na slranju afranu prozrrnh powrslna dodala je zatm rasergane aaodjace snova, ao fe dopnnjelo zrazajnoer mnogoznacnosl Fofogralja \3U&±u\u6 car- Etvo snova, posja je od spmenog lke svog suprsga kof spflva u vrucoj sob jednog mek&lckag hotela. Osm nekolho jnjmaka, 3V su predmetj u PSavoj spavacoj sob Catherne Jan&en umjene tvorevne, Soba e stvarna. hao r k revet na podu, M Za san skj poarbnu totogrbfa / avojosb zb a/feporrye pclolsnag pako AfB ana sp^sb pdpul rbvjbe ofl 0fl/e le svoom tfuyuro'" pts'dm ' prozara T/O/BlOvl'alogfatle. ^c/btta O'lMpOU'v natnaato nar\<olm Ofvayn gotom H/je- JOAWWE LEONflHD. Sfaln sno^'el"do ''Brfxj^jtJlt^ 97la vpo '"jkara' fk dblu/b svafno Wafc^ffrel'^. ujbtlua Uorah pbntskog cllma. 'lto nj S'du u okvru u/s' fenulbna snmka /n^fljn» ajv ynua rla proan/ sf poavl)jb 'undusk- ttag KnSnssasvutorn stpfugom, flncna 6udBono '\fal'- xaktmm. AfuEnjs'^tffl bo/a z-da poja^bva W^SrsK/ ugota slf b Nc'_buNArtD vpud^vem jnok' 348 3*7

175 novacje z tamne komore: Nastavak v 11 1 /^'-x H 1 'H \ Ds b dooo ovu forogrslju oornuth lonova, ljsuo. Ncholas Ampo le najpr/e zrado obnu crno- -bjelu snmko fto/a prmazuje gtae ragb/a na!3- ba^ Zatrnj&u tsmnoj komor napravo tr -pogre- &ke". Negatv je razvjaa du^e nega &o jq p'op!sabo z povssnu terrparaturu tako da je nastao zvanredna krupno zrno. Delomno obrtanjs tono</a post'tgao jo soazscjom - u!oku razv)ana negatv /s zlazo ul/scaju b/elog sv/stla. napos- jetku, budu da gaje sprao u prsvrudoj vod. nams uz 42 C, negatvje zaaobo namreskanu povrsnu. ^. -» ^^ 3^S \! ^^ ^^^^^^H \ 1 k t^ 1 f^:>;^ fl 1 ' j^:^^> jf^v t---"^' -JP^R' '^' -: '>J - - ft!-. - Hp'.VV- ^Kl^l, 1 ~- "' _-: 1 ^^^^^Kfj- '2^^ ^^^^^^F - 1 wtm^-^' ''" -; y y.: ^:, > : ^ /v "-' -: '-4: -" *-. -- :..-"'r",^--' -. ^ '^" '-' ->^-. ^^^^^HHk'^r ^^^^L^^'^ yj._." t^- J'^- Jl' [NCHOLAS AlulPLO' grao ragbja nazabav:, Ovaj rajansvan portrs! muskarca zene nastao ;e lakoaaeslkabla stodoono povecavana razv/ana. Na poseono mrd foro-paprfolografjeprojcrao vrto hontraslan negau\/, ne zo^trtvs potpuno shku. Zam je pspr navazo razvjs^ern rekolka puta ukjucv mkfuco apsraj za povecsvan/e U meduvrsmsnuje Slano nanoso 'azvjb. Poslupaf je pobavjao Swe dok /e pasvgao eljer rezultal: da b preknuo proaes razvjanja. poha je slku u prekants KupKa \-^'r'-s *!S J BLL MCCARTNEY: Ponodna lca,

176 no^c^a lamno komore: Nastavak GAJHEPmeJAH5 '^-Polsca>lPlavosp3va oj3oo'^^ 97^ rranotn 5fj< slnjjn vod. OstaFal? so be spun en \e slnrerlckm p red mslms kog Dd nje tne um arnl ka djslq kakvo se danas Cesro oznacavd pojmorn "env* ronmenl" {fa^fpka^z kolns] Qba spavafa, rasvjglna sklopka na zfdu, predmel na poucf prkazan buza na sld gore), slka na ekrgnu lefevora, zgjfvan New York Tmes, gpele, papu- Ce, gacjce grudnjak nemarrq bacen na pod -sve su To reprodtfcja nssla^a fotografskm sradstvrma. Catherne jansen nazlva svoge radove 'm^hrm plashamax Ona zapofrje prenose^ FolograJshu slku - pozrtv. negallv H fotagram - na kanlnu- Da b Je ufjnla os]e[l varn na sv etlq, rkannu rrot^l u cjjarotlpjakj oraplnu. hakva se kors 2 a cl anopjske kopje rehmfjt^n crtefa, fe je odmal naton susenja eksponra (oloplna gubl svoju osjetrjrvoat prlfno brzo). Da bl zradls -pokrlvac a Judma^L, na oluorenom je rasproslrla pokrfvaf na ko J su legn musharac Jena: 'oldgralja na navlakamajasluka, koja pradatavljaju "njegove^ "nfens" sne, akapcnj'ara ja j&pud negalumh raka Da b praknus pmcea na^rajanja s ke, Calherlne Jansen spfre ensppnranu Ekannu u c&o) uodl. Vsfna njeznh mekh plasllka djeju- e 1rodmen?Qnalna. no pr< lome se Cesro rad o opefkoj varc- C? al; ma prednju slra^nju stranu, all je aa&vlm ravan. Ponegdre su cjjanolpjske kopjedopunjenesrvarnmdelal ma: rupce na cpelama obrbjjana su srebrnastm nlma. fologratja (jrudnjaka rma praua kvafce j prstenfc^. a boca parfema na polc je Cak poprskana perfamon. CAThtmhE JANSEN P<a<'atp*vacB^nOB.^91\ 351

177 Dovrsavanje ljepljenje na podlogu 354 Su^enje 3se Uklanjanje mrja tonranje 3as Prednost suhog ljepljenja na podlogu 362 Dotjervanje sljke Za dovravane slke notrebn su jo razn postupc djelom prepuslen zboru tdtoprafa. Sv se pozlv moaju osust, a pr tome treba pr je svega pazjt da ne adobju mrlje l duga Psteeenja. S vecne fotogralja reba, osm 10^3^ uklont ornf l bele mrlje od prasne. Naknadno tonrane je, naorolv, slua Tkusa: ono moze znafno zmjjent bou stke [kao npr, sepa toner) l tek [aganp pojafat sjene. Lepjere na fvrsl karton Sll totoprafju od o tecenja sav]ar a. NaCeSte se prmjenjue sha tehnka pomocu (ole za suto leplenje koja, kad se ugrje, sluara cvrst gladak sppj zmedu kartona fowgafje. paspartu takoder Stt fotogratjp. Fotogratja namjenjena uuanju u arhv zahtjeva nekedodatne postjpke kako hse uklonlesve kemkaje koje b prjevrempno moqle umstt slku T se postupc pmjerjuu za alke koje narufuju gajerje muzej. sano fotogratranje prjza, naravno, mnogo radosl. no Lzvalt se moze dosta saron u doteranoj zlozenoj sc. Pa jpak, cn se da mnog totograf rkad ne jaavr$a/ajj svoje snmke, on posjeduju hrpe poztlva punh magarech jsj, tek nekolko dosta dovrsenh slka Konafro dovrsavanje l epfenje fotogratje na podlogu vano je stoga Sto takva slka govo promatacu. Ta slka je zavrjedra da jese promata. A sam t& fotograf uvjek olkrvalr nove aaoekte svojh fotografa ako ne za truda vrernena da dosta ufn sve Sto je za to potrebno. JULA MAPGflffTCWHE BON: f<tehe^dsrtd:c*worfmfl

178 Susenje Zs S/S&'/& slks na pspru mozele upo'ed" Sê- 2a^ fo'lb'cs fs''\'anen uprayo losyrs\, kofpres U ovolsust'k so SFoaobno moguss'l }\<,ettkt. One lbb>aele«!" no gft/bno/ povtn^. a ptff«0 M OvOf S'Ot za SnanfB slks SB Bpn/a prsko ofjo's MJôCu nwfl'-tfra jmdoc; st's'^t apats' D P<alf\op''t'tot!(vvtpO"r,^ve-'^f1'ako0c U posebat o"''a' za Soe^lB slfbwpqlan ^""^z/om p'bms dolje na plo&g oh t/bera koe 311 Qpo'- nt na kentkbl'e Ovtleostanprekanod-suBse vz no.-'''rr\ soty/n temperaturv ^ Cflk suene zahl eva posebrtu bj-zljvost Selmo l ocuva sleke od prebrzog slarenja Ormarlc 2a susenje popuc ovoga na slc gore uvjek moje cfobro poslusn. fjo obcne lednoslavne suslte su vrlo pnwadne, ako se spravno korse odrjauau- Platnenr pokrov eleklrcne suslce [fjevo) reba Cee lemeljuo ocsttj r oprat ôoom nekn dele^dzenfom da bsmo sprje^f osledenja, plalna r [ke. koja usrokuju ra;ne kemkalje Slo se s vremenom skupljaju u plalnu Eleklrre sulce reba podesm na nsku femperaturu polako sull umetnue kopje. Na prevsokoj temperaljn folo^rafje posaju krhkea nerjefko se tonou mogu promjent usjjed prevsoke temperature. Ako konslle up a. pazlte da re sadrtava kselme neclstoce: veclna lotografsklh upl aca udouoljava lm sa^f evma, a na nekma je Cak oenacero da su polpuro dsl 355

179 usporedfe na nerdaute o stvara Uklanjanje mrja tonranje Cak najbr^ljvje razvjena slka mo?e sadraval male nedoslake koje bsmo racjje yklomh. Gotovoje nemoguce Ool:hll pozru be? nekolko bjellm mrlja lo su n^slale lokom povecavanja H od zrnaca prasne Crne mrlje ogrebotre mogu narofro unakazjt b]jele povrfne. Uklonjfe l takve mrlje, rralno cefe pobol 4al sveukupan dojamsfke. Mrlje se u pravllj uh'an,aju ocjmah nakor dovr&avanja suenja tolografje: znmku Cn oslablpmanje l zbrjejjvanje odredenjh povrsna, koje se provod na mokrom pojpluu. Sv f poslupc raze, naravno, zv e5nu ruhnu. Pr uklan ar U bjallh mrlja nano^l ss lolko bo e za re1u da rslurrano mjeslo (onom boje lotno pnslae uz svoju okolnu fffoê desno). Tekuce boje za reljf prodru j emulzju pou^n slvaraju sjaj koj todro odgovara nedrrulm mjesllma. ObCno se prodaju u pakranma s najmane n boje - neu- rarno, fopo hadno cma - koje pnsta- Ju uz lorove raznlh tolo-papra. Sube boje za retus, kao j vodene boje, lakose mogu zadrat na povr&m emufzje, oc^cena mjesla lada djejuju zagaslje od oscatka slke, Za relusane su po- rebn urlo lnl kglo^' 0(f kunre l devne dake, paprnale maramce za brsanje kslova, male vode, plha posdca za mjesanje ledna neuspjela fologra- Nja za skuavanjg boja Kslom najprjje slavle kapl cu neutralro cme boje u posudcu za mjeanje Nanesle malo boje na rub odbafene slke boju za retu^ s bojom fotografje Zalm dodajle lolko loplje ll Wadnjje boje sve dok boja z^ refu tono ne odaovara lonu fofogral- e Neraznederom bojom obradte najpnje sasvm erne pov' ne Umoffe ksj boju zalm ga golovo polpuno osusle lagano pntsnle na lologratju, ako posrepeno nanosle locklce golovo suhjm kslom, dobl tele balje rezuhale nego ako dobro namofer ksl na foo- ^ranj oslav samo debelu packu. Kap- jcom vode razr edte sada boju u posjd za mfjeanje predle na sv ellje povrsne. Budut da su boje nanesene na (orografjj vrlo frane, zabere radfc neslo sujetlj lor - ako je polrebno uv ek mo ele ran el jos boje Svaka mrfja se obâduje od sredne prema rubu, kako boja ne b presa na dmge djelove slke. Crno mjeslo ko e o^lo ne pnpada la mo gdja se nafaz - prmence ramna ogrebolna na svjellom nebu - mozete lakoder uklonl. Uske ogrebolne vrlo male cme mjl e mozele -oslrugau'^ (dolje l>evo) Olrm vrhom no^ca za relus f brlvcom pa^ljvo oslruzle emulzju RadJte kralkm laganrm polezma da u povrsn slke ne b nastala udubljerja Vede povrsne, koje 3e ne mcgu oslrjgat, obraduju se oslabljvacem, ko prema potrebt moê u edno rasvrjellr bjelne lologralje (dotfe desno). S jos mokrog pozlva spuzvom l upa- em uklonle suvsnu vodu kstom [namjenjenlm samo roj svrs), komadêm vale ll Cafkalcom koju sle omolah walom nanesle oslabljvaf. Ako t loku olprlrke Jedne mmule slka douoljno ne posv ell, sperfle je. osushe ponovno nareste oslabl va Nekolko m no la pr e Lobfajenog spranfa fologralju znova fksraje Tonranje se provod u kem sko olopm Ova postupak, ja pnmjena ovs naravno jedno o tologralu, moe vrlo razlflo uljecal na slku- Ponekad se folograta tonra da b zadobja boju sasvm razlf Hu od srebrnaste U (rgovnama se mogj nabavl lonej ko da u razlfne njanse smedeg. pravog. crvenog lf naranfaslog Oslal loner, popl zlarnog ronera GP- l lako tazrje^tenog selenskog loneâ, u prvom êdu produujj raane lologralje jer spre- Cauajj da srebrna snka prerano oslar. Trefa meloda tomranja lek nez nano mjenja bojj slke, ona po adava lonove. uklanja lagan odsja boje kop pokazje vema folografja nelralnv. djboko emu slku. Kolko takvo lonranje moze pojajam sjaj lologralje, ja&no cemo spoznal usporedmo l lonranu slku sa slfnom nelonranom Kakvu ce bofu poprml lonrana slka. lo ovs o mnogm laklonma, o urst papjra, o razvjatj rajanju razvjan 3. o vrst o slupnju rgzr ederost lonera, te o vremenu ulozenom u lon' ranje. Sloga skusavajle razne kombnacje, sve dok ne pronadee onu koja fologralj daje upravo êljen loo Bnzljjv rad na tonranju posebno se nagraduje, posjdce boce momju bl krajnje dsle Loe razvjene slke bl ce uvêk pune mdja neskladne, a slo lako lologcanje s oslablje- mm povrsnama. PKJa poallje ukrjaf anjdmrja tjkenjanje mrrj^ pamo^û [>Q&?a re Uklartjanje mrja slruganjem V Sjeteffjt. h\'jepaak<<tavepo\^<"*e'''ofese fona pftlbff/dt toov^ma nf'ovb OkOl<ne mjtw- C lam'n aoj^ ZB 'BuS ZaneftAmfsfnBsBko"- le se '>B'B!"sBfs''B boe a ta S'/el'e ss aoobfo lol'fo *P(fe Mq''ob paueofo OalablJvanJe pojednh mje$ta Mtt erne mrlje r ogeooune rnottts ukot'' sako M osrrtv ô-em lu ontvccmot'ffs'e sfryu''n 1 0O"S'f>t B OoUO'/n /77jes"nB- ^"o mrlfa n/b V0t:ka Se bko rao'tb pbsvo, neê'e oste"" trrbpav:! pov/nu slke Za kotektfu vb'* o^h'oa to'^sjjffln&r<hffl hb- vaa oslatf-vb/y/b- Ona s o^tb^b povr/nu sl- KB.»' B nep'bpq''&b aô fotogral't na/njetave'e lonfbt' la 'f^lbtb nanosna oslad''vaa S'ku fbub 3'alnD spraf vodom

180 Untrersaln na PreSa Olovka Oflslle PrrC^vr Jte Prednost suhog ljepljenja na podlogu 1 Celfno ravnalo 2 no G KerTongka podloga 3 Lemlo 7 j ^3 ^hd ljepljenje 4 Foljs la fho ljepljenje 5 SWke 6? Pau -pap 3 r PrrcvrsEllefolJj na slh Obrafrtflfallu Sl-^t. «AZBla>O300»S-DVl"Onp0lOllSuprBuzBB'ôl'epttnf Ako 'e stro/ opskfbl/b/hb'- nroswm'*'. tfoa«j;#sdrtasf C KBteftBlostaeu Pomcu ^'S'og favala / un/vbralnog nozb 'zrbf'tb folf' na VBt/n slkq. BudndtdBfevrklanka, Najbr najêscj poslupak fjepfjenja otlvfja se sz lekuceg jepla, kope vlaznu lehnkj r lako neugodnom U prodavaoncama s Jologjafskm slkarskm prborom mogu se rabsvl tojje 23 suho ljepljenje hoje se sasloje od vrlo larkog papra premazanog s obje srrana supslsncjom koja se ljep ako se zagrfava Pasoplêno pepjlo prodjre u vlakno slke karlonste podloge, koj rakon hlade^ja oslajk cvrs'o spojen. Sufo fjepljenje je narocho pednoslavno ako upotrebce dva posebna nslrumenla; malo lemlo lgor6!\fo\rn(:ere jepljlvu tojpu prov7omo prrtvrsrl ns slku kanon, presu za suho ljepljenje Qdje se obavlja delnlvno spajanje. Preâ je jednoslavan uêdaj s plocom za gnjarje koja je pokrgno po' vezana s procom za podlogu; repho se ^medu pjo a ravnomjerno lop [e pfodre u karfon r loco-papr Mala presa, populove na slc, za Jpepljenje&lkadQ formala 18 x ^4 cm, sloj manje od 300 DM - nuestca koja se splal svakom fologralu kof zel ka^raer dosa slka. Za shromn e potrebe dovoljno e objcno glafalo za domacnalvo Csf/ ). 2.3 uspjesno ljepljenje slha prbor mora bl dosa polpuno suh, sfoga najprje pocpuno osusle karlonsku podlogu slkj u pre4 za suho hjepljenje. Nadale, sav prboj- mora bl savreno cst; najsrnje rnce prasne zmedu slke f podfoge rzazval e lulnu kvcu na povrm nal epljene tofograffe. Sto Se vse ne moze spravl. 2 EJaterjJal 5, \Rkon busbb DSatte s'ku / taosx" pou'os*j db se onads ' zanm antâlbttfkor/ ttao"* aflonto Bvu pra&nu fanju skj na karon 6 Naljepleslku ostab ne&slode tr jbka ^y^t'o pvlarta oa 1/ n t" pf)v6<ne Hots s posatoo 'Stelo'tO"'- Le'f'o uktula dese'akw/nulbp"o 'ogb Off flj as ntga zagrtbf ao tmptratfo BOfrsd** za laph^'e lto''^' KB/Tan. lo'u ' S'ku abkfjse l\ss'm paus-pap- oakl'k tfr V O'^S"'^ ^""o 'l^l^^l^ Fol' B furtp lbotte'ê P"'oe''B le upulbzb upofr#p4/ kf 0 S xavqo poualkeo ten/pera'w ' ra/ay/v SvSB/B 358

181 Gorova GolDVH Prednosl suhog lj&ptjenja na podlogu: tâstavak 7 ObrezlenglljepljenusllkJ Stho fjepljenje pomo6u gtacala 2 PrevralElflraljunaalhu Umjesfo prese, kojaslojnekolkoslolna maraka, la srho ljepjjenje na podlogu gspasno se noê kohstt obcro glacafa?a domacnslvo. Rezjlal nogu fjc slo lako bespr ekorr kao sa preôm, ako radle kranê brjljvo pndrâvale se nekh mjera predoslrotrosl, GlaCalo koflm namjerauale ljepl s lke nemojre honsll za glafanje rjblja. Ako je ranje sfujllo roj svrs, pajj vo tslle fjegovu klznu ploh da b&le odstranl oslake Skroba mneral a. Ako SB - kao na modelu na desnoj slran - rad o gfacalu s vfaênjem, nefele ga naravno punl vodom, le pazle da j(f otfaf'lb pava^k jo snalno atgmpotertma Hu 'ultb eh\ag lavnata C'sfom k'pon ossufa 6 sllka rjpce za spu&lan e paâ ng oslave ragove na sdc - To cele zbje ako glacalo slano potcete lamo-amo po slc. Podesle nskj temperaluru: oznaka "perloh" odgovara lomperatur od 70^ C Slo je dovopjnoza pljer g vecne folja Z3 suho jjeplenje Oslm glaâla, u lorn se poslupku korste slj materjal glo su prkazan na slran 3&S. Off Sfffl bll s/gn'n da su slka < K&ft(H\Ska oodloga >Olo'"'0 suhe, asute 't gtaa'nm poaosenxm na "pstton-. Forogatu /r«kt^,le lstom paus-pap-fa da bslq tzbfog'' ogtedoloe 3 NdlljepleBllkunakanon Vhom gasala prcvst'tb sraass '''/a '>" foled/- /urstks 00'6!ttslot'7alormatst'ke.Za'mot'- nlb sfk t pr'svfst/le Oua ugla tol/je na kalo'. Ptj Dma malo nad'gmso slkt. 4 flllkh l>"kb2u^n\avaf\oq kal'"a''s koj '' u An/azont - oh'o^br'a B fo^ lb- ^knnotj'"" al/to, akoskg JoelB kao atntrasâvta S"olu taku karfona Paf3-pap'tonra'lBSl"lUffl'ep'Ktonap/dlogu pommu glaala podeenog /M -ps'lft'. N'pClo nbmo/tb snano prlanut/ ' paz'tb Oa UVW palaz'tb Ol sbdme ptema nbovma fans Qatom len'fova tto vebb. no hb ta nac'n w2*w aodt lako «egan\b s'ko poput ova go'b KQ\a prtkfluf9 Qt'enu ^J^vt z pslkotatov^ skog Ooba, a annfa f/ fo P/ctael Ffeowg/},

182 Heacâ Olo^rka odvo l Podesle Dotjerjvanje slke Cranltnl kul CedCro ravnalo 6 harton GumlcBê 'jnânje 7 BrTvca Paua-pdprr B Sllka Karlon 9 1 sllke 4 a lcu rezdcd 'zmb'fsd/fenrrfb Sl/ke odfed'te 'e koj/ a'tb tokvt'l' 1/ o am ssb< fo:n3t shke /zôso B 2d X!T.cm Olovkof 'agao O0"jffl^ '^^^^ "> 3ltCfa po'bo-k kaofa nactfalo -t S s-kv A*«n* usvsf'te osc 4/ rezae za katton Wfco da /e n/bzn fltfog ku'a S\' kra' krak SvSff pn'/ud/lp uz 'tfr katlofo Slegnle sfeckanu glbvu fks na vanjskom kraju Buornjaka Paspa^ly le pravokuar okvjr od jepenke ko poloên preko ske naljepfjene ra karlonsku podlogj dafe lagano povsen bjel obrjb vaôj fologralj. Takav okvr, ko l reba kra n e preczno \zfeza\t. morao b ^r od vrlo kvdlel' nog bezdj'vnog kartona koj sadrzava lo manje Slefnh kemkajja lako dobru slku ne reba obrezval', pasparlu nam omogucu e da uklommo sjv ne detalje ra rubovlma slje. Pared Jednoslawnostf, dobft temo elgganlan jkvr ko( se mole mjenl sa svakm okvrom od drverul lelvca sfakla. LjepljQn? slkejejednoslavnje nego u rormalnom vlatnom poslypku perpasparlu Jtarlonska podloga fvrslo pndrauaju sfku No preczno zrezvanje pasparlua zadaje j ^rrucnjaku mnogo muke. koju e napfalu. Sloga se spla- M zdaf oko 40 DM 2a gore prlkazarn prjbor lolko vremera kojko varn reba cta naufle JzradJvaU paspar- [j TeskocG nsj nesauladve. Najprle ra oslacma kartona uve^bafle r?rezvatr savr&eno praulne kulove Reza za karlon znalno ce pomo<^ pocelnkj To e fednoaravan melalm nslrgmerl koj dobro prslape j rjku, a oscrca rjegova noâ moze se podesl za kosj l okoml rez. Pezac za karfone mogu se, poput oslalog prbora s gor\e alke, nabavll u vecnl prodavaonca umjelnckog pnbora, a cjera 'ezafa Cn zapravo razjku u vrrjednosl zmedu karlona koj smo umsll rezuc ga proslorucrto obnm nozem b&aprjekorno zrezanog paspareua Da dslc 'HaCfsl' vaajske Omem/e paspala, lo'oe HufB snantca ' fb b rtne Okt/:a pospa/lua Ovte sv fubot l\t \"lk 5 Cf VJnjSt tormal paspadaa zlosto js Slosa 5? ' ^?. 5 C" P"O"r^<*a. OlamKUmega-favSC'map'&vsMB tattoo >a 'aa>} stot Jgle zalhul'e oa d'o kar'ooa koj ese kasnje 'ZTBzaf fêka budu dovofno tbzmaknu re da se kanof oc 0' po'"sko\o. lzre±n«hartdl> Pc'C^'tB &â Hat'ooa uz rub su&nog ravoata S^ôkrUn'u welseadym porazom, nopbk'n'fea prje samog ugta kof eto dovt'u b'ltvcom S^âk ugao rora b'r 'zrezan lono po nac'lv

183 Na HutQvs Te^kom Pujoze Colour Dotenvan/estke: Wss/a/aft 7 J Umelnle %lku 8,' podlozl ozraflle ugjov«srke 1] F^dlagQ premafle lepjrom ^2 pa^partu na padagu drug' kbr'anza podlogu. fjv/cls Sl^" 'mtst ObB afela uskladle zrez. Ornake na s'c "toffut t poktapaf S tntlrasnm 'tbovmb paspartua Dab/ste naljbp' Ukt na neslo kob 3!e ooad'b!- tta bts'e dob't alen rter. ob'e/'te ugtovb ptavok'nta ko else natjept sl/ku LgpUom pat''vo promor'te O'O 'Oa o^n>/',ftn,efyt lolos's'ls Aka /B tapo/ slka pro/o malo tjeo'a oambn ga abft-e ytarunn so±vo\. da Ort'tt putpftv cya <tâa podoga r sptsajb ge dok ne dod/rnb japtlo Po lo ste aa uvel' oa St/ OtnakBnaOlogaU'pokrvene. ûtalopt'lsnse paspart o" okolntm robovtma 5 NfllljepUe gku PrltEAnlh allku a hnjgom ptlsnlle pn^partlj 14 pa spa rlu UVla' oollbfsktg pravostntka rranas'le 'anak sjo tepla.-jeayln -ypom posta'nte lotograftju JoJna a obljalaxo mjbssb: 'BvromBrno /e 'lafuc'. pnftsrle S'lavu af'ku na <bo'" OOVtfu FaSogaltju p/b^fllb 0'*''S-pS0'fO'n sv "^"" bn- SBam fe posvula pr/ttsnle ^vsla na poologv BfsaS povlas\te uvt/sk od sradnb prema mflfl^t'a as&fw ts'snult Sê mbhwcs rtaka. Otk SB /Bp/o 3/, osbu/e paspf' /edfn dc Uva sala spod Vka kn\ge. Zal'm ga S-n\etjo o-bllb gumtcom za bt'sanb, a o'paske gumca ulomlf komadcam vafb Galovpaaparlu BB shyom - ovoje vdfutb sy*\/"< M'Cbaela FrBBrâna s (J/ecOn ndnansfog pemena A^yoto Jvl<7< Atree - smj/tw ubfal-l' otsfo 3W

184 (rjma, Teznja k savrsenstvu Svakj pur kad pogleda kcoz razfo ll u ramno] komor spluje svoje negatve, folopraf mora odabrat jedno od mno^hra mogucnosl- stoga mora posfedovat spoaobno&l da oc en kofe su snjrnke bolje od drugh - te nagonsk lt svjesno razumjet zaslo je lama tako. Ako n H sposoban da prmjenl prncrpe Jologmdje da bl kvafnelu razkovao od oarednjosc, nkada nece oslvarl zuzenu fologralfu - osrn ako mu la pukm slucajem ne uspje. Na slfedecfm slrarfcama pokusa cemo odgovorl na pjtanje kako uslanovl da je folografja uspjela M nfs Svak se lorografsk molv analzra prema clavom n2u krlarja. On moe sadrraval jedan M vjsetemeljrbh vzuelnlh elemenalapoput obllka, boje, jl lek^ur^ - a unsear sfke on mogu bll tako rasporaden da vore vzuelno jednslva, koye pohazuje ohl e2ja pdput uravnolezeno&t. nma proporclonalnosl. Ra&poredom vzuelnh elemenata folograr moze umelnjfkj nlerpretral svoj mohv rslo ce posmc sfkovlm pnkazom vremenfl^ ono 5(0 alka gowon. mrjenja se v&c prsns tome da l je snjmfjena u spreno odabrarom u slutojnd uhvacer^ nom rrenutku nekog zbvanja. lako poslofe sloune folografja raslahh sr&com H jednsjvenm naporom, koje pobudtju opte dpvjene, lakve ^lke vecnom ne nastaju same od sebe Da bj urado majstorske lolograflje, fologral mora znat kako ce ostvarr svoje namfsre: pouzdaro mora L^Jadal svm uredajma kojta raspo- \3t&. korstll sve mogucnosl uporreba 5V e[fa 1 q lolko poznaval judsku prrrodu da ocjen kada reba bl scrplfy a kada sponano djelovat u danom renulku. Folograt hoj poznae sve mogucnosl r vlada svm tehnrkama za -hvalanje.' slka koje bf rnace - uz nafkrace okll evanje ble zgubljere, mnogo 6e prrje posc ^rhunska rezultale nega onaj koj 5nma nashjepo bez raznlsfjanja Forograflje na s'ljedecm strancama pnlje^u od lolografa kojr s poslgj la chj.

185 oopul ff/efljfl*'" alfanacb na plat' fcfle P'onatau sa lambca p-l3l- a "pt/lb U E'Y/t'o'e )0"'"f " 'f*'^ n<b ' slavna n/nn/emubko ob'- to*"*a HaapanBa fjosro/flsftew tfflanfe ofrc#» h ae &Bpl odb Sluat/yo f\afla t Bkv palolmu aa nal'kute pfdlarto efat""' ra torfu 3 Envrf [, rfaart ad nbbvbsuaft'n ame/clr/' folagrala. pcsjo' 'Suet'edakaa'aa umr fcam»u j^l^^a/n/r flj/u.tp/a J *fmj/fl'fl'l/lpffljovj tfsffjjj"j«fl?rjepldntfoprrnrn ^ n/a a 'ursofo "Ol' tbo Oa pbtau fmo^ Crane /a ssmko tt* W fyuo 'B^rneSe / malu sfupovs «f fn /e naff rutd f*m7j toro-<m ^ 'a^o fh 3e U rra/jft DD/JvJU cap'*"'" ftj'j/ CRflNC «05J fo/*v Pjfr 195&

186 OaavQB'*<oaOf"9Bpa<aa. 'rrare/tnog 'affl ^t kbagab pornata da vec na pngbfra a<s nelof-^04f"b malara pasfte OtTu ad SS Jm/ Jotn Pam/ms /a loto-aparalonr ptal'o /t\f"nj Do* lepesnmns'sala *J\tna poadna nnof'b nago pojaayat Ooanr punog zamatra OsmtOga, lota- Qal'a 0\*na fa)nu gapbroovv Wn'*>0 l'a"sb He' 370 'vof/t ao^'fuo rro svfu'pvt amote^pmapcm frsttkahpq'>''fkpq'<aka.hampfb<a"ao seosm m^lbfa. gepf skuprja t/alp t ptufa straf>tt ncs" P"*")!* 'yapfed - avoe f to '<ev KaO s'opa'om dfd-">a lo, Juctnja odapme svole t/elo pema nap'eo /3'odolnc ga tstalu' Skakeza<"- Sen kat ptadna lapa tlodme llo a gtp'o 'fn'o H ffo'au'>ppoct'>a ttta't 371

187 tflooetf] pod*" J?'**'s z snort! "lagle se pofta- RCHARD ^VECON.\nf3k'n,B '2 C/fS'llola. '^^O 37? US'-M 'Blattvna nrt/goff vtemeb eksuoz^e'lb /60 sekufme " 81 fmovse>,\akusvos'"btan,a ^gano tbsps'nm" V'o ^'' Btfa poao'na 'Bssvaa WO«ttonlu'e U lamfo -O'ton nosatt' 19 tako rsf'je'dabepoav'otfpomo. O'shv po2\- tuna kop'e naknaofo 30 osfao<«y do O'fMt^Bd'fe pos'sa lo S^^f'/ 373

188 Spottafan, gofo''0 'fsk/ ugofa VaUa oam s<>\mkom koa pkazue Pont-f^euf JBd'o a< Vert GalanS t src Pa"2a PaaHgnuljasklf/va'slk- C'ommolt'anaf/arvswglO'o'S. Po^a"^'^'^ntsn' ''^6 - vbof "'osh tose o^shv v S^f. V/n 0">l6 HKV StS -OapSJW Srvlfl'WrjerWlfl^J- ^rsrsh^ns 0"jL>osvja tej* se Mosfo ocftava na sfve/u c^l\nu Ptatmft' tqno'" ove sttkhjb zgtb't b' se na s'c u bat HEHJll CAR rer- BRESSON PflrJ. M3 3.S

189 rbfanjtl sradalawa u aohô^bffu lologtaflb Syahmo'v. \ sfffko dob dsna, u svbkagad/dn/b aooa plaaa rfnk -e. svel'osm s'tbtl'n\sestal» mstflfaju \jot-tu na svakom rnbss\ drukdt/e t'e^te Kfot'9tt)auaHoaoa'tef«'vca-tagB- nge Motb'" s nlm^m ab"k ^nmatftlcog lc"3 Dama fe pnprembla ok j/umvu aê Oak jetnog fncg totubbkag^\s'a msu konano naa'tp}'/ Hrrt'n'WHtt. swca ko/e aa /lblud pokasava problt k'otûtttntu maglu < Svo leoa obtalna ta se kcv'f'au popu tjtfb aauno supttsttmt gm^nofn t/nofr ugota/u tnotv kat'/e 377

190 j\ybko'\*nujopfr\tf, taoq'at Co ftentn^tttto' fl dak oos^uo ^/fyos '5tral<va B n<'"\' letu^u' ^j/rjrlt u rfjd'u Oa nbqs e saenbo da Su t t9 rtboc'jns /rv^lr,e pt/lagod/le ofl/ufnun /folf f ^Pfr\3k\m a'ppa f foparfnb OtllaJO upofftgu a Vanom leenc se sucs da D Bta<^'a llelbsnu JffJruj, l& aa Be f:a'< Q'u u tafnon/mvu^tn ff hap'r:^ J? ^ffhcj U rfuos zvoako/ vod' OHftttft njo"f" upavyafjem, u'^s krmlkv vnu'ka

191 330 > ( Unpff tmurnpg danb Pag, SlvSrempa^Sf ko/ andvata posseb na Bta'^'Ova 0't">t ^OlagafespjsSoprtnten'O Jvo/s tnak/t q mtau- Oty\t ys'km ftrs'm pov'am masva - prg/a st\'agv TJ tj k'ovcw'r'g -ov"* b'ts'm gsaamt SKga as jun'. umflfac' osfe OeB'' /0'nBj s^mo taa 3'lss

192 anwad- o neko'n TlBlSlkOn n'^ff" s'-edoh ra na ualbnav ta pr-kkhj«groo, Oat/glas Faulkne Bn/ffaO 1^ loto-ph'mlav N'ka ' fflsmm ao&'tvan Nant'uo e aoadrpc /Brt/B oo\^u'jnu 8h^pOJCr/u ao f.'1j55s*rwtfl urraslnlb MB' DOUGLAS FAULKf^ER QtoO'f <! C"<ap35^ MeksKo. QM ds3

193 UsS'easvB'la ranog 'f/stnskog tla ns los prsmo POvt'nB kobba/oo-fo^tfo frt Svncu nu/u plbmabrorf-\^t'k!a!/ef}jen1a. OljalO p'osmlje attctta ' projor PoUaeeNtooromar/okso jlsfn Vjncv O'slar ulcama lotoqftf fl OOlutO Oa sn'ml 0-LH slk/q' ga f* rnjfu aoossao Jf Blna aofo m«"kag st'kbb EOuana HoDP^'M Upat/Bb.nBt-'OJlOkutn ohbkttv (20 nr/nf tf* 0' umto mao \,aa>fr'hu ko/u/b mogaa aasu^ s ul'cbclatcalcavnvatofbfrlsfbda Vfl/ama Bkspoz/c'fB T/J5Mtjjm. ujzabtofs.3 3S4 SLLBW^EN 7enfrt5frwfr1»7,

194 S"/fajaS' kfbfolke totogb ' "}0*eô"3 f^ Jp - toorrost WgoOlBtUva ta oovecht^ preote'e. b talvmlu <tbt/lnv pr'ollth Kta'Jane oh/ale. ovj/e >P' nan'hb 00/BH"<'sufKomaf''Vr''JBl"O'n BrvBfBu BoB'posn' Mrfff*ftrjvw e7o wunf/- u Oâs'lnuB' ma'-yb D'bvb's" /era/ptt u '/ttjjt- ff'p'/^ vara Ovaflema'al'n ablfta S!- lu^te Ovgova u m3b\ V San Be^TBf/no rgteobsu rw OvO 'Olog'a'/\ lao as su fbrbnb ao kbrfo'a Da H rarvmo Jajer" HvOd'fmff'OnBlBn r'blf. Jof?n DeeksjBsnlmao losmmtataoojekw/qfsfeme ulazef^n suncu. pf\dof'^0buf!bbbo<lbnveen. om Oom'S'jSt'jl o"9e upfbvosvbosnb ptettte *,-sp<j/> d ostfb'u lo'tjgraftff posednng B'B Vjf OvOf af^c Ju"**. ko/u ;eten\ TfBcy sn-'>>\0 j nbo0'>al"q'n pbf/ KflflSfnjtg no'nbl'"'' f'tnor" u Oof Ka potaava D'BvMn- Sla 5 vbla hlff tofbkc p/ou/apa t* M lmfrr\n Mm SvaOSfrm\topo raftfom rt^m^n t^ledbl te prove aotmat«cao Ofl,b s/jânopad vadam. 3S7

195 Ljepotu mds cn dobrm djelom bas njezno krs- [an/e. Oa a sugerrso protjecan/e. torogrsf moze prvjent dugo vrjeve ekspozoje (tnslo neostra s)ka zazva dojarp krelanjsj. lopelv.-la kralko, ^m& C3 uhvatl' dfnamdan pakret vode Da b sn'tmo Drednjt /a^ trajska ko/ saoo^acs u za'je^u Chesapeake, upravo u renutku kad/e vjetsr a^tlao pjenoms njegovn v!ha. Nck Poste /e podeso zapor svog lolo-aps'sla ns moosekunde Budu daje hho sn/nat prertja suncu. ekspozc/u le odredo upravvs svtetlomjer prerna vod le/p od uzvtfanog va!a NCK FOSTER: /a/,

Гледај више