"Prodavanje bolesti" Svetlana Vukajlovi, direktorka RZZO

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download ""Prodavanje bolesti" Svetlana Vukajlovi, direktorka RZZO"

Транскрипт

1 15. oktobar "Prodavanje bolesti" Svetlana Vukajlovi, direktorka RZZO Slu aj iz Slovenije - gde se farmaceutska kompanija Novartis sumnji i da je potkupljivala lekare da njihove proizvode uvedu u praksu - nije pri a o nekoliko podmi enih lekara, ve pri a o tome kako farmaceutska industrija postaje vlasnik medicinskog obrazovanja, ocenjuje direktorka Republi kog zavoda zavoda za zdravstveno osiguranje Svetlana Vukajlovi u autorskom tekstu za nedeljnik "Vreme". Pri a o lekovima nije pri a o slovena kom tu ila tvu koje je pokrenulo istragu protiv farmaceutske kompanije Novartis zbog sumnje da su podmitili nekoliko lekara za uvo enje leka u klini ku praksu, a pominju se i lekari iz Srbije. To je pri a o onome to nam se danas doga a, o pojavama i trendovima modernog doba vladavini materijalnih vrednosti nad drugim, naro ito moralnim vrednostima. Komercijalizovana i orijentisana na skupu tehnologiju, zdravstvena za tita iz godine u godinu postaje sve skuplja, to je u neskladu sa kvalitetom onog to se isporu uje, pi e direktorka RZZO Svetlana Vukajlovi u novom broju "Vremena". Ve ina pacijenata kod nas i u svetu nezadovoljna je funkcionisanjem zdravstvene za tite. Prose an ovek danas se upu uje na mno tvo ispitivanja, ima rastu i broj dijagnoza i uzima sve vi e lekova. Ako objektivno i nije bolesniji nego ranije, sigurno se takvim ose a. Lekovi se bespotrebno propisuju za stanja u kojima imaju minimalan ili diskutabilan u inak, a sve je popularnija medikamentozna prevencija, kada se lekovi daju u stvari zdravim osobama, bez simptoma. Stariji preparati masovno se zamenjuju predstavnicima novije generacije, a za to naj e nema klini kog opravdanja. Naravno da farmaceutska industrija stvara i lekove koji znatno pobolj avaju le enje i donose dobrobit ove anstvu, ali stvara i lekove slabog dometa, koji tako e nalaze put do pacijenta, navodi Vukajlovi eva. Nema ki osigurava i navode brojku od suvi nih farmaceutskih preparata, od kojih mnogi nisu na listi zdravstvenog osiguranja, ali ih pacijenti kupuju na predlog svojih lekara. Primera radi postoje brojne nezavisne studije koje dokazuju da preparati ginka bilobe nemaju nikakvog uticaja na prevenciju mo danog ili sr anog udara, to je potvr eno i mi ljenjem nau nog komiteta britanskog nacionalnog osiguranja, ali su samo u na oj zemlji gra ani izdvojili preko dva miliona evra za nabavku ovih preparata. Kako to da proizvodi farmako-industrije, malog dometa a visokih cena, imaju imid vrlo kvalitetne robe i omogu avaju farmaceutskoj industriji vrtoglave profite? Na koji je na in i me u lekarima i me u pacijentima stvoreno uverenje da "statin" produ uje ivot, a "alendronat" i "bisfosfonat" smanjuju broj preloma i smrti, kad je istina prili no daleko od toga? Odgovor na ovo pitanje daju mnogobrojne dokumentovane injenice, sabrane u knjizi Lekovi ili pri a o obmani, autorke dr Lidije Gajski, ali i mnoge druge nezavisne studije, kao i primeri iz prakse, koji pokazuju kako farmaceutski kompleks uz pomo instrumentalizovane i svom interesu podre ene nauke i edukacije smi ljeno izgra uje za povr nog posmatra a neprepoznatljiv sistem

2 stvaranja percepcije o delotvornosti, sigurnosti i isplativosti svojih proizvoda, a uporedo s tim kreira ve ta ku potra nju za lekovima. Razvoj i plasman leka po inje nau nim istra ivanjem i zavr ava se ispisanim receptom. Na tom putu postoji mnogo stepenica na kojima se uz pomo mnogih promi ljenih zahvata preparat mo e prikazati boljim i potrebnijim nego to objektivno jeste. Oko 70 odsto klini kih studija o lekovima objavljenih u uglednim nau nim asopisima naru eno je i pla eno od njihovih proizvo a, tako da bi se moglo re i da se prose an konzument gotovo isklju ivo susre e sa nau nim istra ivanjem sponzorisanim od medicinske industrije. Verujem da bi mnogi lekari bili zate eni injenicom koliko im je relevantnog znanja uskra eno, koliko su informacije koje dobijaju selektivne i koliko se esto istina o delotvornosti lekova razlikuje od predstave koja nam se podme e. Postupak sprovo enja klini ke studije, od po etka planiranja do publikovanja, podlo an je itavom nizu (namernih i promi ljenih) gre aka, iskrivljenja i pristrasnosti. Glavna indicija za to je tajnost koja prati klini ke studije. Sponzor redovno i samim istra iva ima ograni ava pristup podacima. Kad su se u jednom istra ivanju sa bifosfonatima istra iva i naknadno izborili za kompletan uvid u studiju, mogli su videti da 40 odsto izvornih podataka nije bilo uklju eno u analizu, to je dovelo u pitanje zaklju ak itavog istra ivanja (Saunders P. Actonel: "Drug company keeps data from collaborating scientists", London, May 2006). Pore enjem rezultata istra ivanja studija sponzorisanih od proizvo a preparata i onih finansiranih iz neutralnih izvora utvr ena je etiri puta ve a verovatno a da e se lek pokazati boljim ako istra ivanje pla a kompanija koja ga proizvodi, isti e direktorka RZZO. Kako su klini ke studije srazmerno kratkotrajne i male, registracija leka, zasnovana na tim studijama, nije garancija ak ni njegove ne kodljivosti. Dug je spisak preparata koji su morali biti povu eni iz upotrebe zbog nus pojava svake godine dva do tri leka. Farmaceutske kompanije u Evropi tro e vi e od 14 milijardi USD, a u Americi vi e od 21 milijarde USD na istra ivanje i stvaranje novih lekova. Kako farmaceutske kompanije nisu humanitarne ili nau ne, ve profitno orijentisane organizacije, to je povra aj ulo enog, ak i u situaciji kada je rezultat istra ivanja nedovoljno ubedljiv, poslovni imperativ. Iz tog razloga veliki deo ovog novca odlazi na marketin ku delatnost, te deo medicinske nauke dobija prikriveni reklamni karakter. Kao to u ivotu na a slika o stvarima esto ne odgovara onome to stvarno jesu, ve se radi o utisku koji o njima stvaraju masovni mediji i mo ne PR agencije, tako je to slu aj i sa proizvodima farmaceutske industrije. Devalvacija pojma medicinske nauke naro ito je vidljiva na primeru tzv. postmarketin kih istra ivanja u ijoj je podlozi komercijalni interes sponzora. Radi se o studijama nadzora ija bi svrha trebalo da bude pra enje preparata u irokoj primeni nakon registracije, no u praksi im je glavni cilj pove anje prepisivanja. To potvr uje injenica da je gotovo 75 odsto tih studija u nadle nosti komercijalnog, a ne klini kog sektora farmaceutskih kompanija. Zahvaljuju i finansijskoj mo i i agresivnosti, industrija lekova i medicinske opreme postala je dominantan inilac medicinskog obrazovanja i zdravstvenog prosve ivanja, tako da je medicinska edukacija, ba kao i nauka, pod patronatom industrije u znatnoj meri postala, pristrasna, komercijalizovana, neraspoznatljiva od marketinga i u svojim ciljevima podre ena interesu privatnog kapitala, pretvorena u sredstvo koje slu i prodaji lekova i medicinske opreme. Verovatno a da e prose ni klini ki specijalista ili lekar op te medicine sam posegnuti za izvornim informacijama u stvarnosti je vrlo mala. Prose ni klini ar nema vremena za itanje i ekivanje da e sam pratiti literaturu i biti u toku sa najnovijim saznanjima nije realno, a ve ina

3 lekara ne poznaje alatke potrebne za vrednovanje jednog izve taja o nau nom istra ivanju. Lekari prakti ari se uzdaju u tuma enja koja im daju posrednici u procesu medicinske edukacije, ali je ta interpretacija esto neverodostojna i manipulisana, te lekari nemaju realan uvid u delotvornost farmaceutskih preparata. U procesu interpretacije primenjuju se razli ite tehnike preuveli avanje, minimiziranje, pre utkivanje, selekcija, generalizacija i drugo. Za informaciju o vrednosti nekog leka, koju ujemo od farmaceutskog posrednika, a naro ito ako ih je bilo vi e i ako postoji potencijalna pristrasnost, mo e se re i da je vrlo nepouzdana. Pro log leta jedna farmaceutska kompanija je organizovala promociju svoga leka za osteoporozu u Srpskoj akademiji nauka. Iako promotivan, sa uglednim profesorima kao predava ima, koji su za svoje promotivno predavanje bili pla eni ali to nigde nije pomenuto, ovaj skup je predstavljen prisutnim lekarima (uglavnom doktorima iz domova zdravlja koji propisuju lekove) kao nau ni. U izlaganjima profesora nije se mogla uti ni re o mogu im ne eljenim dejstvima prilikom kori enja leka ili o mogu nostima nemedikamentoznog le enja osteoporoze. injenice koje su iznete i na in na koji je to ra eno u celosti su odgovarali opisu iz knjige kanadskih autora Moynihan i Cassels Prodavanje bolesti, koja opisuje kako farmaceutska industrija putem marketin kih kampanja, u kojima iskori avaju na e najdublje strahove od bolesti i smrti, sve vi e zdravih ljudi pretvara u pacijente. A u ozbiljnost i dalekose nost ovakvog delovanja uverila sam se i sama kada sam u etnji sa prijateljicom bila potpuno zate ena njenom reakcijom na slu ajni pad. ena je po ela da se trese ponavljaju i: "Ja ne smem da padnem, imam po etak osteoporoze." Odgovor na pitanje za to je lekar ovu zdravu enu u ranim etrdesetim, koja nije ni u menopauzi, uop te slao na dexa test i prepisao joj lekove za osteoporozu, uveriv i je pri tom da se radi o ozbiljnoj bolesti koja mo e rezultirati smrtnim ishodom od obi nog pada, deo je ove pri e. Na in informisanja, odnosno vrsta informacije koju lekari najvi e konzumiraju, jer najlak e pronalazi put do njih, jeste prenos informacija u neposrednom kontaktu lekara sa predstavnicima farmaceutskih kompanija, odnosno kroz reklamni materijal koji se tom prilikom nudi lekarima. Farmaceutski predstavnici zaposleni su u farmaceutskim kompanijama. Njihovo radno mesto i njihova egzistencija zavise od prometa lekova koje promovi u. Oni u odre enim vremenskim razmacima obilaze lekare na njihovim radnim mestima s ciljem da ih upoznaju sa novim lekovima. Reklamiraju se naravno skupi, novi lekovi. Niko od farmaceutskih zastupnika nikad ne dolazi nude i dobro poznate, jeftine lekove. Posete jedan na jedan najefikasniji su na in reklamiranja lekova doktorima. Pri tom se koriste razli ite marketin ke tehnike, pi e Svetlana Vukajlovi. Predstavnici farmaceutskih kompanija stru njaci su za komunikaciju i poruka posete je uvek ista prepi i moj preparat. Posete farmaceutskih predstavnika svakodnevna su pojava u ordinacijama na ih lekara, kao i onih irom sveta. vedska je jedna od retkih zemalja koja je zabranila svaki kontakt izme u farmaceutske industrije i doktora koji propisuju lekove, a u Srbiji je ugovorom izme u zdravstvenih ustanova i RZZO-a regulisano da se ovakva "edukacija" ne sme obavljati u radno vreme, ali se to u praksi te ko kontroli e i ne po tuje se. Reklamne bro ure koje se lekarima ostavljaju, obiluju preteranim tvrdnjama o kvalitetu preparata, a ponekad sadr e i sasvim nedokazane tvrdnje, odnosno neistine. Nezavisni istra iva ki Institut iz Kelna sproveo je analizu 175 bro ura o lekovima namenjenim lekarima op te medicine u Nema koj. Utvr eno je da je 94 odsto informacija koje su bro ure sadr ale bilo bez upori ta u nau noj literaturi. Lekari esto nisu u stanju da prepoznaju pogre ne tvrdnje i vlastitu sklonost neracionalnom propisivanju lekova. Ova, po svim karakteristikama ista marketin ka aktivnost ima svoje propratne efekte u klini koj praksi, verovatno ve e nego bilo koji drugi oblik edukacije.

4 Kada je na listu lekova uvr ten lek "lerkandipin", sli nog hemijskog sastava i istog mehanizma dejstva kao ve prisutni "amlodipin", lekari su za kratko vreme preveli znatan broj pacijenata sa "amlodipina" na novi lek iako je za njega trebalo participirati 700 dinara po kutiji leka. U nezavisnim studijama koje su poredile ova dva leka nema upori ta za tvrdnju da postoje zna ajne razlike u efikasnosti ovih lekova. Ipak, pacijenti su za samo etiri meseca izdvojili preko 10 miliona dinara iz svog d epa za prepisani "lerkandipin". Upitani da objasne odakle im saznanja da je novi lek efikasniji, mnogi lekari su odgovorili da su ih u to uverili farmaceutski predstavnici. Drugi vid manipulisanja informacijama odvija se kroz proces kontinuirane medicinske edukacije (TME) lekara. TME je postavljena kao uslov lekarima za redovno licenciranje, odre eni broj bodova uslov je za produ enje dozvole za rad. Edukacija se najve im delom odvija kroz predavanja, simpozijume i kongrese, ije finansiranje nije transparentno. Zna se me utim da je glavni sponzor kontinuirane edukacije medicinska industrija, koja u tom slu aju pla a predava e i pokriva tro kove polaznicima. Doktori op te medicine, internisti, infektolozi, pedijatri... bodove potrebne za licenciranje u najve oj meri sti u putem obuke koju sponzori e farmaceutska industrija, dok hirurzi i radiolozi bodove sti u putem edukacije koju finansiraju proizvo i medicinske opreme i ugradnog materijala. Predavanja, koja su naj i oblik TME-a, kompanija-sponzor obi no koristi da prezentuje klini ku studiju ili da promovi e svoj lek. Vrlo popularan oblik edukacije su sponzorisani simpozijumi koji se obi no odvijaju u ambijentu privla nog turisti kog mesta, esto u inostranstvu, uz dosta zabavnih sadr aja. Izla u se opet sponzorove klini ke studije i esto otvoreno sugeri e izbor terapije. Na takvim predavanjima i mini simpozijumima nefarmakolo ke intervencije nikada nisu tema. U svom dokumentu "Strategija uvo enja leka u klini ku praksu" iz godine, jedna farmaceutska kompanija navodi slede i plan aktivnosti: anga ovanje dva internacionalna predava a da predstave lek, anga ovanje dva lokalna profesora, predava a u okviru onkolo ke nedelje, sponzorisanje odre enog broja lekara za odlazak na konferenciju (simpozijum, sastanak) u Marake u u februaru, Zagrebu u maju, Stokholmu u septembru i u Jordanu u oktobru, prezentacije na odeljenjima urologije i onkologiji. Kao rezultat ovih aktivnosti kompanija iako svesna nerealnih mogu nosti da lek bude uvr ten na listu lekova, o ekuje prodaju 46 kutija leka na ime pacijenata. Ovaj lek, ija primena ko ta evra godi nje po pacijentu, ne finansiraju zdravstveni sistemi Velike Britanije, Kanade i Australije, jer njihove nezavisne ekspertize ne govore u prilog efikasnosti ovog leka, ve pokazuju da lek produ ava pre ivljavanje za u proseku tri meseca u odnosu na prose no pre ivljavanje pacijenata koji ne koriste terapiju (24 meseca). Ipak, na i su pacijenti, kao i pacijenti irom sveta, kupovali ovaj lek na predlog lekara, mogu e i u uverenju da se radi o leku koji e im spasiti ivot. Nije ovo usamljen primer, niti je specifi an samo za Srbiju. Upravo se me unarodna stru na udru enja koriste kao sredstvo mo nog uticaja na dono enje smernica za uvo enje lekova u klini ku praksu irom sveta. Zato slu aj iz Slovenije nije pri a o nekoliko mo da podmi enih lekara, ve pri a o tome kako farmaceutska industrija globalno postaje vlasnik medicinskog obrazovanja i koristi edukaciju kao marketin ki alat u cilju stvaranja profita u Srbiji, Sloveniji, Nema koj, Americi, bez razlike. Pri a se ne zavr ava samo na lekarima, ve smi ljeno uklju uje medije, udru enja pacijenata, koji neretko manipulisani, a esto i instruirani, upiru prst na Fondove zdravstvenog osiguranja sa pitanjem za to neki lek nije na listi, umesto sa pitanjem da li tamo treba da bude. Koliki moralni integritet, znanje i odgovornost lekara treba da budu da bi on uspeo da izbegne sve dobro

5 osmi ljene zamke i mo ne manipulacije? Na sre u, takvih lekara ipak ima i na njima se zasniva budu nost medicine. Tokom pisanja teksta pitala sam se ta mi sve ovo treba. Me utim rekla sam i otvorila du u. Gre aka sigurno ima, gre ke se de avaju i zbog ne injenja i u sferi za koju sam ja odgovorna. Ali postoji jedan zahtev koji iznosim i koji se ne mo e negirati ni stru no ni eti ki ni finansijski. On je jednostavan, a to je da o ovim pitanjima po nemo razgovor odmah, isti e Svetlana Vukajlovi u novom broju nedeljnika "Vreme".