CENTRALNA BANKA BiH. Godina 6, broj 5 Maj PREDSJEDNI[TVO BiH Imenovani ~lanovi novog Upravnog odbora CBBiH, imenovawe C. Niki}a bi}e povu~eno

Транскрипт

1 CENTRALNA BANKA BiH Godina 6, broj 5 Maj PREDSJEDNI[TVO BiH Imenovani ~lanovi novog Upravnog odbora CBBiH, imenovawe C. Niki}a bi}e povu~eno I Nicholla, kojeg je u Upravni odbor predloìo ~lan Predsjedni{tva BiH Peter Nicholl Kemal Kozari} Manojlo ]ori} Predsjedni{tvo BiH imenovalo je Petera Nicholla, Kemala Kozari}a, Manojla ]ori}a i Milu Gaxi} za ~lanove novog Upravnog odbora Centralne banke BiH (CBBiH). Odluku o imenovawu, Predsjedni{tvo BiH donijelo je na sjednici odrànoj 20. maja godine uzimaju}i u obzir ~iwenicu da mandat aktuelnom Upravnom odboru CBBiH isti~e u avgustu ove godine. Prema rije~ima predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Borislava Paravca, Predsjedni{tvo BiH je odlu~ilo da, zbog odràvawa kontinuiteta, imenuje guvernera Nicholla u novi saziv Upravnog odbora CBBiH. Nicholl ostaje na du`nosti guvernera CBBiH do 31. decembra godine, nakon ~ega bi ovu du`nost preuzeo Kozari}, koji trenutno obavqa du`nost viceguvernera CBBiH. Nakon odlaska guvernera U Upravni odbor CBBiH imenovan je i Cvijetin Niki} ~ije }e imenovawe, prema najavama, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac povu}i. Do povla~ewa, kako je saop{teno iz Kancelarije predsjedavaju}eg Paravca, dolazi nakon konsultacija sa Uredom visokog pred- Sulejman Tihi}, u Upravni odbor CBBiH trebalo bi da bude imenovan jo{ jedan ~lan iz reda bo{wa~kog naroda, kazao je Paravac. Radi kontinuiteta, u Upravnom odboru CBBiH zadràn je i ]ori}. Na prijedlog hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH Dragana ôvi}a, u Upravni odbor CBBiH imenovana je i Mila Gaxi}, ministrica vawske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Predsjedni{tvo BiH stavnika u BiH i primjedbi koje je u vezi sa Niki}evim imenovawem iznio prvi zamjenik visokog predstavnika Donald Hays. Povla~ewe Niki}evog i imenovawe novog ~lana Upravnog odbora CBBiH bi}e obavqeno na jednoj od narednih sjednica Predsjedni{tva BiH. FINANSIJSKI IZVJE[TAJI ZA PRVI KVARTAL GODINE u prvom kvartalu godine, Centralna banka BiH (CBBiH) nastavila je uspje{no poslovawe. Zadràn je visok nivo deviznih rezervi koje su 31. marta godine iznosile KM. Obaveze prema nerezidentima bile su KM, a monetarna pasiva, koja se sastoji od konvertibilnih maraka u opticaju i doma}ih depozita, iznosila je KM, tako da vi{ak deviznih rezervi nad monetarnom pasivom i obavezama prema nerezidentima iznosi KM, {to predstavqa pove}awe od KM ili za 16,38 posto u odnosu na kraj godine. Kapital i rezerve iznosili su KM. Ukupna aktiva i pasiva 31. marta godine bila je KM. Hartije od vrijednosti i devizni depoziti tre}ih lica koji se drè kod inostranih banaka, a evidentirani su vanbilansno, iznosili su dalo je i preporuke prema kojima bi od 1. januara godine glavni kontrolor u CBBiH bio hrvatske nacionalnosti, dok bi predsjedavaju}i Upravnog odbora Agencije za osigurawe depozita BiH bio srpske nacionalnosti. Guverner Nicholl je pozdravio odluku Predsjedni{tva BiH i zahvalio na povjerewu koje mu je ukazalo imenuju}i ga u novi sastav Upravnog odbora CBBiH. On je izjavio kako je siguran da }e novi Upravni odbor, koji po~iwe raditi u avgustu godine, nastaviti uspje{nu i stabilnu politiku koju je aktuelni Upravni odbor provodio tokom {est godina mandata. "Veoma sam zadovoqan {to sam u mogu}nosti da nastavim raditi u CBBiH", rekao je guverner Nicholl. "Moja èqa je, me utim, da zavr{im mandat 31. decembra godine. Zadovoqan sam {to je Pedsjedni{tvo BiH iskazalo podr{ku Kemalu Kozari}u da od tada bude guverner. Radio sam blisko sa Kozari}em u protekle ~etiri godine i uvjeren sam da }emo nastaviti tako raditi i u narednih 18 mjeseci kako bi od 1. januara godine bio osiguran nesmetan prenos odgovornosti", zakqu~io je guverner Nicholl. CBBiH nastavila uspje{no poslovawe KM. U prvom kvartalu ove godine, CBBiH je ostvarila neto dobit od KM, {to je vi{e za KM ili za 26,89 posto u odnosu na projiciranu dobit za prvi kvartal godine u Finansijskom planu CBBiH. Finansijske izvje{taje CBBiH za prvi kvartal ove godine Predsjedni{tvo BiH prihvatilo je na sjednici odrànoj 14. maja godine.

2 POD OKRIQEM CBBIH Uspostavqeno Vije}e za trì{te kapitala BiH Pod okriqem Centralne banke BiH (CBBiH), 15. maja uspostavqeno je Vije}e za trì{te kapitala ~ija }e va`na uloga biti da napravi cjelovitu strategiju za razvoj trì{ta kapitala. Vije}e za trì{te kapitala BiH ima 19 ~lanova, a predsjedavaju}i je guverner CBBiH Peter Nicholl. Vije}e za trì{te kapitala bi}e savjetodavno tijelo na nivou BiH, koje ne}e imati ovlasti da donosi pravosna`ne odluke, ali }e davati preporuke i savjete ovla{tenim institucijama u svim oblastima relevantnim za trì{te kapitala i hartije od vrijednosti, ukqu~uju}i i razvoj i harmonizaciju pravne regulative u ovoj oblasti. U~esnici prvog sastanka Vije}a za trì{te kapitala ukazali su na wegov zna~aj, a prema ocjeni guvernera Nicholla, uspostavqawe ovog vije}a je logi~an korak u razvoju trì{ta kapitala u BiH. Opisuju}i trì{te kapitala kao obrnuto postavqenu piramidu, guverner je istakao da osnovu ~ini CBBiH, koja je zdrava i ~vrsta, nadgradwu predstavqa komercijalno-bankarski sektor, koji obezbje uje dobre bankarske usluge, dok trì{te BiH nije dovoqno velika da ima vlastitu berzu. To se ne odnosi samo na BiH, ve} na sve zemqe u regionu. Jedino rje{ewe je regionalni pristup i ve} su otpo~eli pregovori u tom smislu. Prednost moderne tehnologije je da dileri, prodava~i i kupci mogu biti locirani bilo gdje, kazao je guverner Nicholl. Mislim da je za berzu Ministrica finansija i trezora BiH Qerka Mari} vjeruje da bi pozitivna iskustva ranije uspostavqenog Platnog vije}a BiH mogla biti primijewena i kod Vije}a za trì{te kapitala BiH. "Mislim da smo se usaglasili da je kona~no do{lo vrijeme da se svi sudonici koji su prisustvovali sastanku boqe poveù i da bi ulogu koordinatora trebala imati CBBiH", kazala je ministrica Mari}. I Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske podràla je formirawe ovakvog tijela s obzirom na zakonom datu nadle`nost prema kojoj je Komisija regulator svih aktivnosti za postavqawe i razvoj trì{ta kapitala. Predsjednica Komisije za hartije od vrijednosti RS Branka Bodroà izjavila je da je uspostavqena osnovna institucionalna infrastruktura kapitala zauzima koju mi imamo pretendenciozan naziv ostali dio finansijskog sektora. "berza". Ustvari, to je trì{ta na bazi projekta privatizacije, "Trì{te kapitala ure eno i organizovano moè funkcionisati trì{te, na kojem se trguje ali da sasvim sigurno, samo ako su prva dva po unaprijed zadatim pravilima i pod nadzorom re- to nije dovoqno. dijela funkcionalna i "Treba i}i daqe, u gulatora, a to je neophodno dovoqno ~vrsta. razvoj novih finansijskih instrumenata i za bilo koju zemqu koja je Mislim da postoje preduslovi za razvijawe imala masovnu privatizaciju. Dakle, organizovano trì{te u uslovima nosti, prije svega pove}avawe konkurent- trì{ta kapitala u BiH", kazao je guverner postprivatizacije, izvedene masovnom i koji mora uzeti bankarskog sektora Nicholl na konferenciji za novinare po vau~erskom privatizacijom, trebalo bi da bude cjelokupnom sistemu zna~ajno u~e{}e u zavr{etku prvog sastanka Vije}a za realnost, izjavio je Ba{i}. funkcionisawa institucija trì{ta trì{te kapitala BiH. kapita- 2 la. U tom smislu smatram da je formirawe ovog vije}a, zapravo, daqa dogradwa i razvoj jednog efikasnijeg sistema trì{ta kapitala na ovim prostorima i pretpostavka daqeg uvezivawa, jer je prostor ne samo RS i BiH, ve} i jugoisto~ne Evrope, mali za cjelokupno trgovawe hartijama od vrijednosti", rekla je Bodroà. Uspostavu Vije}a za trì{te kapitala BiH, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Federacije BiH Edib Ba{i} tako e smatra jednim od najzna~ajnijih momenata za uspostavu jedinstvenog trì{ta u BiH i daqi razvoj trì{ta kapitala. Uspostava dràvnog Vije}a za trì{te kapitala, prema wegovim rije~ima, treba da bude snaàn podsticaj harmonizovawu propisa u dva entiteta, uvo ewu novih finansijskih instrumenata i stvarawu preduslova za izdavawe dràvnih obveznica. ^lanovi Vije}a vjeruju da }e se o ve}ini pitawa usaglasiti i da }e odluke donositi konsenzusom. "Svi se slaèmo i svi znamo {ta nam je krajwi ciq i gdje èlimo u BiH uspostaviti trì{te kapitala koje li~i na ono u ostatku zapadne Evrope i na trì{ta kapitala koji postoje u zemqama isto~ne Evrope. Strate{ko pitawe nije gdje èlimo i}i, ve} kako sti}i na najefikasniji i najbrì na~in", rekao je guverner Nicholl. Postojawe jedinstvenog finansijskog trì{ta ne zna~i postojawe jedne ili vi{e berzi. U svijetu ima vi{e stotina berzi, ali se 80 posto prometa na finansijskim trì{tima, odvija na nekoliko velikih svjetskih berzi - Wujor{koj, Tokijskoj i Francuskoj i zapravo, cijeli taj sistem djeluje kao jedinstvena berza. Razvoj finansijskog trì{ta i instrumenata i institucija, te postojawe jedne ili vi{e berzi bi}e barometar cjelokupnih ekonomskih i privrednih prilika na ovim prostorima, ocjena je predsjednice Komisije za hartije od vrijednosti RS.

3 KONFERENCIJA ZA NOVINARE Nova stopa obavezne rezerve pet posto Nova stopa obavezne rezerve iznosi}e pet posto, odlu~io je Upravni odbor Centralne banke BiH (CBBiH) na sjednici odrànoj u maju godine. Ranije je stopa obavezne rezerve iznosila deset posto, te je rije~ o velikom smawewu ove stope. O osnovnim karakteristikama promjena koje se odnose na obavezne rezerve, bh. novinare upoznali su guverner i viceguverner CBBiH Peter Nicholl i Qubi{a Vladu{i}. Prva promjena podrazumijeva da se osnovica za obra~un obavezne rezerve pro{iruje kako bi ukqu~ila i depozite izraène u stranim valutama, a ne samo depozite izraène u KM. Druga promjena se odnosi na to da gotovina, koju komercijalne banke drè u trezorima, ne}e vi{e biti prihva}ena kao sredstvo za ispuwavawe obavezne rezerve. Ova obaveza mo}i }e biti ispuwena samo sredstvima koje komercijalne banke drè u CBBiH. Tre}a promjena odnosi se na raspon stope obaveznih rezervi koji bi bio definisan kao raspon "do 20 posto". Odlukom Upravnog odbora utvr eno je da ova stopa bude pet posto. êtvrtom promjenom daje se ovla{}ewe Upravnom odboru CBBiH da utvrdi iznos kompenzacije koju }e CBBiH pla}ati bankama na ukupne depozite koje drè u CBBiH. Ova posqedwa promjena, kazao je guverner Nicholl novinarima, donije}e mnogo koristi komercijalnim bankama. Ove promjene CBBiH vr{i iz dva osnovna razloga. Prvi, kako bi bili unaprije eni pravednost i djelotvornost obavezne rezerve, a drugi razlog je {to je neophodno posvetiti pa`wu porastu kredita u BiH i svim implikacijama koje ovaj PROJEKTI Ameri~ka agencija za me unarodni razvoj (USAID) i Centralna banka BiH (CBBiH) zvani~no su 20. maja najavile po~etak prodaje kreditnog portfolija USAID-a, nominalne vrijednosti 90 miliona KM, bh. komercijalnim bankama. Rije~ je o Programu poslovnog razvoja (Business Development Program) koji je USAID pokrenuo godine kako bi podrào oporavak lokalne ekonomije, ispla}uju}i kredite stabilnim kompanijama. U okviru Programa poslovnog razvoja odobreno je skoro 600 kredita malim i sredwim preduze}ima, a vrijednost kredita ve}a je od 275,5 miliona KM. Ovim kreditima otvoreno je novih i o~uvano postoje}ih radnih mjesta. Nakon {to je zna~ajno pomogao razvoju bankarskog sektora, USAID je pokrenuo proces tranzicijskog programa na licencirane banke. To prakti~no zna~i da je bankama ponu eno da otkupe kreditni portfolio USAID-a. One }e nastaviti napla}ivati potraìvawa, odnosno korisnici kredita moraju nastaviti otpla}ivati kredite kao {to su to do sada ~inili. Direktor USAID Howard Sumka kazao je da su banke u BiH likvidne, te da je Programom poslovnog razvoja USAID dao dugoro~nu likvidnost privredi BiH i u~inio dostupnim dugoro~ne kredite po sniènim kamatnim stopama. Sredstva dobijena prodajom kreditnog portfolija USAID }e koristiti za finansirawe aktivnosti ekonomskog razvoja, odnosno za nove 3 porast ima na platni bilans. Pro{le godine, podsjetio je guverner, porast kredita je bio izuzetno snaàn, {to je uobi~ajeno i prili~no pozitivno za zemqe koje prolaze kroz tranziciju. "Mi u budu}nosti moramo biti spremni koristiti obavezne rezerve aktivnije ako krediti i daqe budu nekontrolisano rasli. To je jedini instrument politike koji imamo u Zakonu o CBBiH. Centralna banka }e redovno analizirati rast odobravawa kredita, wihov uticaj na ekonomiju i platni bilans. Ako bude neophodno, stopa obavezne rezerve }e biti pove}ana", rekao je guverner Nicholl. Ve}ina susjednih zemaqa, dodao je, nedavno je to i u~inila, a stopa od pet posto, za koju se odlu~ila CBBiH, mnogo je nià nego u zemqama regiona. Tako u Hrvatskoj stopa obavezne rezerve iznosi 19, a u Srbiji 22 posto. Stope obavezne rezerve u Sloveniji i Makedoniji nisu tako visoke, ali su ve}e od stope od pet posto koja }e biti primjewivana u BiH. Bankari su reagovali na prve dvije promjene, pro{irewe osnovice i ukidawe gotovine kao prihvatqivog sredstva za ispuwavawe obavezne rezerve, {to uti~e na komercijalne banke, ali druge dvije promjene, smawewe stope obavezne rezerve sa deset na pet posto i pla}awe naknade na wihove ukupne depozite, neutralizuju uticaj koji ~ine prve dvije promjene. "Kada sve ~etiri promjene posmatrate kao paket, onda komercijalne banke nemaju opravdawe da ove promjene iskoriste za pove}awe kamatne stope", rije~i su guvernera koji smatra da bi sve ovo trebalo voditi ka smawewu kamatnih stopa komercijalnih banaka. Ove promjene, koje predstavqaju prvu mjeru monetarne politike u skoro {est godina rada CBBiH, jo{ su jedna va`na prekretnica u razvoju bankarskog sistema u BiH, ocijenio je guverner CBBiH. Viceguverner Vladu{i} tako e je istakao da je ovo jedna od strate{kih promjena, ~etvrta po redu poslije uvo ewa currency boarda, konvertibilne marke i platnih sistema. On je pojasnio da }e CBBiH kamatu za sva sredstva na ra~unima obaveznih rezervi komercijalnim bankama obra~unavati prema principu "overnight" koji CBBiH ostvaruje kod ino-banaka na osnovu investirawa deviznih depozita. Istaknuto je da je te{ko govoriti o rezultatima primjene ovih mjera, ali }e, prema odluci Upravnog odbora CBBiH, najkasnije u roku od tri mjeseca biti pripremqena sveobuhvatna analiza kako bi bili sagledani efekti ovih mjera. USAID prodaje svoj kreditni portfolio kreditne linije i tehni~ku pomo} drvnoj industriji, poqoprivredi i proizvodwi hrane i turizmu u BiH. "To zna~i da kupovinom kredita pomaète finansirawe ekonomskog razvoja BiH", kazao je Sumka. Guverner CBBiH Peter Nicholl ukazao je na ~iwenicu da je Program poslovnog razvoja po~eo u vrijeme kada je bankarski sektor u BiH bio mali i fragmentiran i sa veoma malim kreditnim mogu}nostima. Program je, prema rije~ima guvernera, odigrao zna~ajnu ulogu u poslovnom sektoru, osposobqavawu i unapre ewu trì{ta bankovnih kredita u BiH te je pomogao bankama da unaprijede izdavawe kredita. "Mislim da je, zahvaquju}i radu ovog programa, uloga bh. banaka postajala sve ve}a", rekao je guverner Nicholl, dodav{i da su banke do{le u fazu kada mogu preuzeti kreditni portfolio koji je formirao USAID. Ovaj potez on je ocijenio kao "vrlo zna~ajan signal koliko je unaprije en bankarski sektor u BiH".

4 BANKARSKA SUPERVIZIJA Informacija o poslovawu bankarskog sektora u BiH u godini Osnovne karakteristike poslovawa bankarskog sektora BiH u godini su ubrzan proces privatizacije banaka, te obezbje ewe propisanog osnovnog kapitala banaka u iznosu od 15 miliona KM, {to je uticalo na spajawe i udruìvawe banaka. Bankarski sektor u BiH se stabilizuje, na {to ukazuje i rast bilansnih agregata banaka. Agencije za bankarstvo su poduzimale zakonske mjere prema bankama koje nisu ispo{tovale uslove propisane zakonom i drugim podzakonskim aktima. Tokom godine, oduzeto je osam dozvola za rad. U Federaciji BiH oduzeto je pet dozvola, od kojih ~etiri zbog pripajawa drugoj banci (Depozitna banka Sarajevo pripojena Vakufskoj banci, [eh in banka Zenica pripojena ABS banci Sarajevo, Mostarska gospodarska banka Mostar pripojena Gospodarskoj banci Mostar i Travni~ka banka Travnik Central profit banci Sarajevo), dok je jedna dozvola oduzeta zbog uvo ewa postupka likvidacije (International Commercial Bank Sarajevo). U Republici Srpskoj oduzete su tri dozvole za rad i to dvije zbog uvo ewa postupka ste~aja (Prijedorska banka i Ekvator banka Bawa Luka), te jedna dozvola zbog uvo ewa postupka likvidacije (Privredna banka Gradi{ka). Izdata je jedna nova dozvola za rad banke (HVB banka). Privremenu upravu na dan 31. decembra godine imale su tri banke (Gospodarska banka d.d. Mostar, Hercegova~ka banka d.d. Mostar i Una banka d.d. Biha}). Zakqu~no sa 31. decembrom godine, u BiH je poslovalo 40 banaka. Broj banaka po strukturi vlasni{tva vidqiv je iz sqede}eg pregleda: Ukupan broj banaka Od toga: - privatne banke dràvne banke Kapital komercijalnih banaka Ukupan kapital komercijalnih banaka u BiH 31. decembra godine iznosio je 993 miliona KM i ve}i je za 138 miliona KM ili za 16 posto u odnosu na stawe krajem godine. U strukturi ukupnog kapitala, osnovni kapital u~estvuje sa 88, a dopunski sa 12 posto. Dioni~ki kapital krajem godine iznosio je 745 miliona KM i ve}i je za 19 posto u odnosu na godinu. Ako se posmatra struktura kapitala, uo~ava se trend rasta privatnog kapitala. U odnosu na kraj godine, u~e{}e dràvnog kapitala je smaweno za devet procentnih poena u korist privatnog kapitala. U~e{}e privatnog kapitala u ukupnom kapitalu krajem godine bilo je 81 posto, a krajem godine ovo u~e{}e je iznosilo 90 posto. U~e{}e stranog kapitala u ukupnom dioni~kom kapitalu je 66 posto, a u ukupnom privatnom kapitalu, strani kapital u~estvuje sa 74 posto. Struktura dioni~kog kapitala vidi se u sqede}em pregledu: u milionima KM Iznos U~e{}e Iznos U~e{}e Iznos U~e{}e UKUPAN DION. KAPITAL % % % DR@AVNI KAPITAL % % 72 10% PRIVATNI KAPITAL % % % Aktiva banaka Bilansna aktiva je krajem godine iznosila miliona KM i u odnosu na kraj godine ve}a je za 22 posto ili za 995 miliona KM. U strukturi aktive najzna~ajnije je u~e{}e kredita, 55 posto. Nov~ana sredstva u~estvuju sa 33 posto, fiksna aktiva sa sedam posto, ostala aktiva sa tri posto i hartije od vrijednosti sa jedan posto. U strukturi nov~anih sredstava najve}e u~e{}e, 64 posto, imaju depoziti na ra~unima kod depozitnih institucija u inostranstvu. Na ra~unima u inostranstvu banke drè 1,1 milijardu KM, {to je za 35 posto vi{e u odnosu na kraj godine. Pasiva banaka U ukupnoj pasivi banaka obaveze u~estvuju sa 86 posto, a kapital sa 14 posto. U ukupnoj pasivi depoziti u~estvuju sa 75 posto, a kapital sa 15 posto. Ako se posmatraju nominalni iznosi, vidi se da su depoziti pove}ani za 25 posto, a kapital za 17 posto. Depoziti Ukupni depoziti krajem godine iznosili su miliona KM i ve}i su za 25 posto u odnosu na stawe depozita krajem godine. Posmatraju}i sektorsku strukturu depozita, najzna~ajnije je u~e{}e depozita gra ana 39 posto, zatim privatnih preduze}a i dru{tava 20 posto, vladinih institucija 13 posto, javnih preduze}a deset posto i ostalih depozita 18 posto. Ako posmatramo valutnu strukturu depozita, vidqivo je da raste u~e{}e depozita u KM, ali su depoziti u stranoj valuti znatno ve}i i u ukupnim depozitima u~estvuju sa 58 posto. Struktura depozita po valuti: u milionima KM Iznos U~e{}e Iznos Iznos U~e{}e Iznos UKUPNI DEPOZITI % % % -Depoziti u KM % % % -Depoziti u stranoj valuti % % % Posmatrano po ro~nosti, 76 posto depozita ~ine kratkoro~ni, a 24 posto dugoro~ni depoziti. [tedwa stanovni{tva krajem godine iznosila je miliona KM i ve}a je za deset posto u odnosu na prethodnu godinu. U osam banaka koncentrisano je 86 posto {tedwe. U godini, Agencija za osigurawe depozita BiH u ~lanstvo je primila deset banaka. Krediti Ukupno usmjereni krediti u godini iznose miliona KM i ve}i su za 53 posto u odnosu za kraj godine. Prema sektorskoj strukturi kredita, 41 posto ~ine krediti privatnim preduze}ima, 44 posto ~ine krediti stanovni{tvu, javnim preduze}ima 11 posto i ostalom sektoru ~etiri posto. Krediti stanovni{tvu pove}ani su za 118 posto, privatnim preduze}ima za 32 posto, a javnim preduze}ima za tri posto. Broj zaposlenih Bankarski sektor u BiH je 31. decembra godine zapo{qavao radnika. Broj zaposlenih u odnosu na godinu pove}an je za 204 radnika ili za tri posto. Aktivu vi{u od 500 miliona KM u BiH imale su samo dvije banke, od 300 do 500 miliona KM tri banke, od 100 do 300 miliona KM deset banaka i mawe od 100 miliona KM imale su 24 banke. 4

5 SASTANAK KLUBA GUVERNERA U BUKURE[TU Stabilan finansijski sistem preduslov za pridruìvawe EU Stabilnost i puno povjerewe u KM, stabilnost kursa i cijena, niska inflacija, pove}awe deviznih rezervi na 1,1 milijardu evra, poboq{awe devizne pozicije zemqe i stabilnost javnog sektora rezultati su koje je Centralna banka BiH (CBBiH) postigla dosqednom primjenom monetarne politike zasnovane na principima currency boarda, izjavio je viceguverner CBBiH Qubi{a Vladu{i}. O kqu~nim de{avawima u CBBiH, viceguverner Vladu{i} je govorio na sastanku Kluba guvernera centralnih banaka, odrànom u Bukure{tu, u Rumuniji, 23. i 24. maja godine, kojem je prisustvovao u ime guvernera CBBiH Petera Nicholla. U okviru izlagawa, koja su imali i drugi predstavnici centralnih banaka, Vladu{i} je naglasio da su ostvareni rezultati posqedica iskqu~ivo dosqedne primjene aran`mana currency boarda, koji je zasnovan na jasnim principima. "To su stabilnost lokalne valute, fiksni kurs sa punim pokri}em u konvertibilnoj stranoj valuti, sigurno i profitabilno upravqawe deviznim rezervama, uspostava i odràvawe platnih sistema, koordinacija aktivnosti agencija za bankarsku superviziju i dràwe obavezne rezerve", rekao je Vladu{i}, te dodao da je i pored ostvarenih rezultata, proteklih mjeseci u BiH bila prisutna debata o tome treba li zadràti ovako striktnu formu monetarne politike. "Me unarodna konferencija o currency boardu, organizovana u aprilu, ponudila je neke odgovore. Mi{qewe koje je prevladavalo tokom ove konferencije je bilo da currency board treba biti zadràn kao stabilizator monetarne politike, ali da tako e treba istraìti i druge mogu}nosti koje bi stavile currency board u slu`bu razvoja, te da bi trebalo omogu}iti CBBiH aktivnije u~e{}e na trì{tima kapitala i izdavawe kratkoro~nih hartija od vrijednosti", rekao je Vladu{i}. Politika obaveznih rezervi, prema w e g o v i m rije~ima, jedini je instrument monetarne politike koji je na raspolagawu CBBiH. Tom pril i k o m, Vladu{i} je kazao da je usvajawem amandmana na ~lan 36 Zakona o CBBiH osigurana ve}a stabilnost i efikasnost monetarne politike, propisi o obaveznim rezervama su priblièni evropskim standardima, osigurano je ja~awe finansijske stabilnosti. Rezultati primjene monetarne politike najvidqiviji su kroz konsolidaciju bankarskog sektora, gdje je skoro u potpunosti provedena privatizacija banaka, uvedene nove usluge, a pove}awem cenzusa na 15 miliona KM i uvo ewem sheme osigurawa depozita na dràvnom nivou, stvoreni su uslovi za daqe okrupwavawe banaka i ja~awe bankarskog sektora. "Procijeweno je da je finansijski sektor ostvario zadovoqavaju}e rezultate i situacija u wemu je daleko zdravija nego {to je bila prije", rekao je viceguverner Vladu{i}. Daqi napori, kazao je, usmjereni su ka stvarawu trì{ta kapitala, kao jedne od kqu~nih osovina finansijskog sistema jedne dràve. Zbog toga se pristupilo formirawu Vije}a za trì{te kapitala BiH koje }e, vo eno me unarodnim standardima i principima, imati savjetodavnu ulogu u daqem razvoju trì{ta kapitala. Izlagawe je zakqu~io konstatacijom da je po{tivawe me unarodnih standarda, principa Bazelskog komiteta i normi Evropske unije neophodno za daqe napredovawe i ja~awe finansijske stabilnosti. "Nezavisna monetarna politika u BiH, zakonodavstvo i supervizija bankarskog sektora su dobra osnovica za daqi napredak na ovom poqu i za pripremawe pridruìvawa Evropskoj uniji", kazao je viceguverner CBBiH. 5 ODJEQEWE ZA PLATNE SISTEME U novom objektu GJ Sarajevo mjesto i za platne sisteme Unovom objektu Centralne banke BiH (CBBiH), predvi enom za smje{taj Glavne jedinice Sarajevo, mjesto }e na}i i Odjeqewe za platne sisteme. Nakon razmatrawa vi{e varijanti za izmje{tawe nekih drugih organizacionih dijelova, zakqu~eno je da je prostor najprikladnije iskoristiti za smje{taj platnih sistema - RTGS-a i ìrokliringa. Za to postoji vi{e razloga. Povr{inom i razmje{tajem prostorija, slobodni dio novog objekta je najvi{e odgovarao zahtjevima ovog odjeqewa. U prostor trebaju biti smje{teni zaposleni u ~etiri slu`be: Slu`be RTGS-a, Slu`be ìrokliringa, Slu`be za razvoj platnih sistema i Slu`be za IT podr{ku. Prema postoje}em razmje{taju, serveri za ìrokliring su na zadwem spratu zgrade CBBiH, {to sa stanovi{ta sigurnosti nije dobro rje{ewe, jer bi, u slu~aju poàra, evakuacija ili za{tita opreme bili oteàni. Od ranije se razmi{qa o wihovom preseqewu u niè spratne dijelove zgrade. U objektu u ulici Mehmeda Spahe, gdje }e biti smje{tena GJ Sarajevo, serveri platnog prometa nalazi}e se na prvom spratu, u zasebnoj i prostoriji prilago enoj za te potrebe. Priroda poslova u Glavnoj jedinici i u Odjeqewu platnih sistema zahtijeva visok stepen fizi~ke za{tite od prisustva nepozvanih osoba. Ovakvim smje{tawem u jedan objekat to }e biti lak{e osigurati, a da drugi organizacioni dijelovi CBBiH ne trpe sli~na optere}ewa. Ove dvije poslovne cjeline, me utim, bi}e zasebno sigurnosno tretirane unutar novog objekta. Zbog specifi~nih tehni~kih zahtjeva i upotrebe najsavremenije informacione tehnike, priprema prostorija za smje{taj Odjeqewa za platne sisteme iziskiva}e izvjesne izmjene u projektu nove zgrade. Ove izmjene }e se odnositi na telekomunikacijsku (ra~unarska i telefonska mreà) i elektro-energetsku infrastrukturu. Veliki napori mora}e biti uloèni i u procesu izmje{tawa ra~unarske opreme, budu}i da se radi o serverima velikih gabarita koji iziskuju poseban reìm transporta. Za novu zgradu bi}e nabavqena i nova telefonska centrala. S obzirom na mre`ne karakteristike poslova platnih sistema i mre`ne konekcije glavnih jedinica sa Glavnim uredom, razmatra se mogu}nost i opravdanost nabavke nove vrste telefonske centrale, takozvane VoIP ra~unarske centrale. Naime, mre`ne veze izme u servera u platnim sistemima u Sarajevu i glavnim jedinicama u Mostaru, Bawoj Luci i Sarajevu odvijaju se preko iznajmqenih linija BH Telecoma. Nove VoIP telefonske centrale koriste postoje}e resurse iznajmqenih linija, ~ime se smawuju tro{kovi za iznos telefonskih poziva.

6 VIJESTI IZ GLAVNIH JEDINICA I FILIJALA GJ MOSTAR Hypo Alpe-Adra-Bank d.d. Mostar uputila je dopis Glavnoj jedinici Mostar u kojem je navela da postoji zainteresovanost inobanaka, sa sjedi{tem u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji za sklapawe ugovora za banku-agenta za rad sa gotovinom KM, koja bi bila prodavana ino-bankama za potrebe wihovih mjewa~nica. U Mostaru je 22. maja otvorena poslovnica HVB Banke BiH, a sve~anom otvarawu je prisustvovala direktorica GJ Mostar Anka Musa. U aprilu godine na nivou GJ Mostar obra eno je transakcija, od ~ega transakcija ìrokliringa i transakcija RTGS-a. CBBiH raspisala je tender za kupovinu poslovne zgrade u Mostaru, za potrebe smje{taja GJ Mostar. Komisija za izbor najpovoqnije ponude je razgledala lokacije poslovnih prostora ponu enih tenderom. Aktivnosti Glavne jedinice Sarajevo u maju bile su usmjerene na Odluku o utvr ivawu i odràvawu obavezne rezerve, na razgovore sa bankama o ovom pitawu i na pra}ewe mogu}nosti ispuwewa obavezne rezerve. Pokrenuta je incijativa za izmjenu postoje}eg softvera u dijelu obra~una obavezne rezerve, a dok to ne bude izvr{eno, bi}e kori{ten stari sistem. Predstavnici GJ Sarajevo u~estvovali su u pripremi novog Uputstva o aktivnostima na ra~unu rezervi banaka u slu~aju statusnih promjena banaka, ~ija }e primjena po~eti uskoro. Adaptacija SAOP[TEWA ZA JAVNOST POTPISAN MEMORAN- DUM O SARADWI I RAZM- JENI INFORMACIJA G GJ SARAJEVO uverner Centralne banke BiH (CBBiH) Peter Nicholl, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Zlatko Bar{ i vr{ilac du`nosti direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske Du{anka Novakovi} potpisali su 22. maja godine Memorandum o saradwi i razmjeni informacija. Saradwa obuhvata postupke i nadle`nosti CBBiH i agencija za bankarstvo u pitawima stawa u bankarskom sektoru, odràvawa novog poslovnog prostora za potrebe GJ Sarajevo trebala bi po~eti 1. juna nakon potpisivawa ugovora sa glavnim izvo a~ima i pribavqawa potrebne tehni~ke dokumentacije. GBRS BAWA LUKA Umaju, Zepter Komerc banka AD ukqu~ena je u sistem osigurawa depozita. Nakon VB banke, Zepter Komerc banka je druga banka iz Republike Srpske koja je osigurala depozite kod Agencije za osigurawe depozita BiH. Ured glavnog kontrolora izvr{io je kontrolu rada trezorske slu`be, pri ~emu su evidentirani svi problemi sa kojima se trezorska slu`ba suo~ava u redovnom izvr{avawu poslova i zadataka. U trezoru je i daqe prisutan veliki priliv gotovog novca od komercijalnih banaka (dnevni priliv oko komada nov~anica), te su, radi aùrnosti, svi radnici maksimalno angaòvani. Istovremeno, po~ela je izrada novih internih procedura o svim aspektima rada trezorske slu`be. FILIJALA BR^KO Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Peter Nicholl posjetio je Br~ko Distrikt BiH, gdje je 20. maja odrào sastanak sa supervizorom za Br~ko Henryem Clarkom, wegovim zamjenikom Gerhardom Sontheimom i gradona~elnikom Br~ko Distrikta Sini{om Kisi}em. Dan kasnije, 21. maja guverner je odrào sastanak sa predstavnicima banaka Br~ko Distrikta BiH, a u prostorijama obavezne rezerve i mjera za slu~aj neispuwewa obavezne rezerve, te obaveza u slu~aju da banke zadràvaju naloge za pla}awe. Prema potpisanom memorandumu, agencije za bankarstvo dostavqa}e podatke o statusnim promjenama banaka odmah po nastanku promjene, uvo ewu mjera privremene uprave, organima banke i menaxmentu i nastalim promjenama, podnesenim zahtjevima za izdavawe bankarskih dozvola odmah po podno{ewu zahtjeva, tromjese~nu i godi{wu informaciju o poslovawu bankarskog sektora. Agencija za bankarstvo dostavqa}e i odre ene podatke o poslovawu pojedinih banaka koji su CBBiH potrebni radi otklawawa negativnih posqedica u finansijskom sistemu, pod uslovom da traèni podaci nisu poslovna tajna tih banaka. Agencijama za bankarstvo, CBBiH dostavqa}e podatke o odràvawu obavezne rezerve pojedinih banaka za svaki obra~unski period odmah po zavr{etku perioda, mjese~ni bilans stawa banaka prema metodlogiji Me unarodnog monetarnog fonda, mjese~ne izvje{taje o obimu platnih transakcija po bankama i ukupno, publikacije CBBiH i druge podatke na zahtjev agencija za bankarstvo, pod uslovom da nisu poslovna tajna. CBBiH }e, tako e, obavje{tavati agencije za bankarstvo o mjerama koje je preduzela zbog neodràvawa obavezne rezerve. CBBiH i agencije za bankarstvo du`ne su razmjewivati i informacije o bankama koje zadràvaju platne naloge, a sara iva}e i kada je rije~ o pitawima koja proisti~u iz Zakona o bankama Br~ko Distrikta BiH. NOVE INICIJATIVE CBBiH O OBJAVQIVAWU STATISTIKE Guverner Centralne banke BiH (CBBH) Peter Nicholl najavio je 19. maja godine da }e CBBiH od utorka, 20. maja godine po~eti objavqivati dva nova naslova na web stranici CBBiH ( Prvo, 6 Filijale CBBiH Br~ko odràna je sjednica Upravnog odbora CBBiH. Rukovodilac Filijale Mirzeta Arnautovi} prisustvovala je 8. maja sastanku koji je guverner Nicholl odrào sa rukovodiocima glavnih jedinica i filijala CBBiH. Tako e je prisustvovala i sastancima Komisije CBBiH za obradu zahtjeva za dodjelu stambenih kredita. Tokom maja obavqani su redovni poslovi. Od 1. do 27. maja ulaz KM bio je mawi za 14,13 posto u odnosu na isti period u aprilu godine. Broj transakcija evra bio je za 5,66 posto mawi u odnosu na prethodni mjesec. FILIJALA PALE Tokom maja Filijala Pale i daqe je biqeìla pove}awe prosje~nog broja dnevnih prodaja KM u odnosu na protekla dva mjeseca. Pove}awe je iznosilo 14 posto u odnosu na april, tokom kojeg je zabiqeèno pove}awe za deset posto u odnosu na mart. Prosje~an broj dnevnih transakcija kupovine KM smawen je za 12 posto u maju u odnosu na april. Pozitivan saldo izme u kupovine i prodaje KM pove}an je za 1,4 posto. Aktivnosti banaka koje vodi Filijala Pale u pogledu trezorskih poslova u ovom mjesecu smawene su u odnosu na prethodne mjesece. Tako je prosje~an broj dnevnih pologa u trezore CBBiH mawi za 23 posto, a prosje~an broj dnevnih isplata iz trezora za 16 posto. Depoziti banaka ostali su na nivou prethodnog mjeseca. Stawa na ra~unima pove}ana su za 17 posto, dok je gotovina u trezorima ostala na nivou prethodnog mjeseca. na raspolagawu }e biti kalendar publikacija koje }e biti objavqene, a nazna~ava}e o~ekivane datume objavqivawa publikacija mjese~ne monetarne statistike i statistike drugih finansijskih sektora, te kvartalnu statistiku platnog bilansa. To }e pomo}i korisnicima statistike da unaprijed znaju datume budu}ih publikacija za koje su, eventualno, zainteresovani. Guverner Nicholl je napomenuo da je objavqiva-we kalendara budu}ih publikacija u skladu sa preporukama Me unarodnog monetarnog fonda (MMF). Ovo }e biti prvi put u BiH da se kalendar budu}ih publikacija objavquje za neku slu`benu statistiku. Druga inicijativa koju je najavio guverner CBBiH je da }e od 20. maja godine CBBiH na svojoj stranici objavqivati vremenske serije detaqne monetarne i druge raspoloìve finansijske statistike, unazad od avgusta godine. Na ovaj na~in, korisnicima }e biti lak{e da do u do detaqnih podataka za pro{le periode. Mjese~ni monetarni i srodni finansijski podaci }e i ubudu}e biti objavqivani na web stranici CBBiH odmah nakon {to postanu dostupni, a ne}e se, kao {to je to bio slu~aj u pro{losti, ~ekati na publikovawe sqede}eg Biltena. Ovim }e biti omogu}ena ranija dostupnost mjese~nih statisti~kih podataka, {to }e biti od koristi za korisnike. Prema rije~ima guvernera Nicholla, ove inicijative, koje se odnose na objavqivawe statistike, u skladu su sa praksama vode}ih svjetskih centralnih banaka i odraàvaju stalne napore CBBiH da poboq{a i pro{iri svoje statisti~ke usluge za korisnike.

7 ZAPO[QAVAWE Dva nova slu`benika EDUKACIJA Itokom maja, slu`benici Centralne banke BiH (CBBiH) prisustvovali su seminarima kako bi se usavr{ili i stekli nova iskustva u oblastima kojima se bave. Ekonomski analiti~ar u Odjelu za ekonomska istraìvawa i statistiku Centralnog ureda CBBiH Damir ]osi} prisustvovao je seminaru "Struktura finansijskog trì{ta". Seminar je, u organizaciji Banke Engleske, odràn od 6. do 9. maja u Londonu. Stru~wak za baze podataka II u Slu`bi za programirawe i razvoj aplikacija u Odjeqewu za informacionu tehnologiju Nermana Fejzi} i programer u Slu`bi za programirawe i razvoj aplikacija u Odjeqewu za informacionu tehnologiju Sanida Selimbegovi} poha ale su seminar koji je od 5. do 9. maja u Sarajevu organizovao "Oracle" Sarajevo. Naziv seminara bio je "09 IPLS ORACLE 9 i razvoj aplikacija u PL/ SQL". Administrativni slu`benik u Uredu guvernera Enisa Serdarevi}, administrativni pomo}nik viceguvernara u Uredu viceguvernera Sanela Mahmutovi}, administrativni pomo}nik u Slu`bi za ra~unovodstvo, op{te i administrativne poslove Glavne banke Republike Srpske (BRS) CBBiH Milena Joki} i slu`benik za op{te poslove u Slu`bi za ra~unovodstvo, op{te i administrativne poslove CBBiH Glavna jedinica Mostar Biqana Knezovi} prisustvovale su seminaru za poslovne tajnice. Seminar je odràn od 13. do 17. maja u Supetru na Bra~u, a organizator je bio Andrago{ki centar iz Zagreba. Viceguverner nadleàn za Odjel za Umaju godine Centralna banka BiH (CBBiH) zaposlila je dva nova slu`benika. Alma Poplata primqena 12. maja u radni odnos na neodre eno vrijeme na radno mjesto ekonomiste I u Slu`bi za doma}e platne transakcije Centralne banke Odjeqewa za bankarstvo. Drugi zaposleni je Rusmir Burek, koji je primqen u radni odnos na odre eno vrijeme u trajawu od godinu dana, od 12. maja godine do 11. maja godine, na radno mjesto ~uvara u Slu`bi za fizi~ku sigurnost Odjeqewa za im iskrenu dobrodo{licu u kolektiv. Novo Cicovi} je od 1. maja godine raspore en na radno mjesto koordinatora Odjeqewa za monito-ring i analize u Odjelu za bankovne usluge Centralnog ureda. CBBiH trenutno ima 253 zaposlena slu`benika, od kojih je 251 u radnom odnosu na neodre eno vrijeme, a dva slu`benika su u radnom odnosu na odre eno vrijeme. Od 251 slu`benika na neodre eno vrijeme, jedan slu`benik - pripravnik, nalazi se na nepla}enom odsustvu. Seminari za informati~are, administrativne pomo}nike, ra~unovo e... ekonomska istraìvanja i statistiku i platne sisteme mr Dragan Kova~evi} boravio je 18. i 19. maja u Rigi (Latvija), gdje je prisustvovao sastanku me unarodnog kluba klirin{kih institucija. U Zagrebu je 21. maja odràn tre}i sastanak Nadzornog odbora za kvalitet rada u finansijama". Sastanku je prisustvovao viceguverner nadleàn za administraciju i finansije Kemal Kozari}, a organizator je bio CEF Qubqana. Seminaru pod nazivom "BIH ICT razvojna konferencija sqede}i korak - izazovi ukqu~ivawa u informaciono dru{tvo" prisustvovao je rukovodilac Odjeqewa za informacionu tehnologiju mr Nazif Husovi}. Seminar je, u organizaciji UNDP, odràn 26. i 27. maja u Sarajevu. Koordinator Slu`be za finansijskokwigovodstvene poslove Odjela za administraciju i finansije Meho Kaltak, koordinator Slu`be za ra~une CBBiH Odjela za administraciju i finansije Sadeta Halilba{i}, referent za nabavku i stalna sredstva Odjeqewa za zajedni~ke poslove Odjela za administraciju i finansije Mirjana Babi}, te koordinator Slu`be ra~unovdstva Glavne jedinice Mostar Mirna Kadi} i koordinator Odjeqewa za procjenu trì{ta GJ Mostar prisustvovali su seminaru koji je odràn od 22. do 24. maja u Neumu. Seminar je odràn pod nazivom "Porezna i ra~unovodstvena reforma u funkciji unapre ewa konkurentnosti", a organizator je bila ku}a za istraìva~ko-razvojne usluge i poslovni konsalting "Revicon". 7 SPORTSKE IGRE U NEUMU Susreti bankara BiH Uorganizaciji Centralne banke BiH (CBBiH) u Neumu }e od 13. do 15. juna biti odràni "Susreti bankara BiH". U~e{}e na ovoj manifestaciji, koja }e se sastojati od sportskog i radnog dijela, prijavilo je 18 komercijalnih banaka u BiH, agencije za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske i Agencija za osigurawe depozita BiH. Okvirnim planom, predvi eno je takmi~ewe u ~etiri sportske discipline - odbojka, {ah, stoni tenis i mali nogomet, od kojih }e u dvije, odbojka i stoni tenis, u~estvovati i ène. Ekipu CBBiH priprema}e Suvad Haxiahmetovi} ({ah), Zaim Xoko (odbojka za mu{karce), Sawa Markoti} (odbojka za ène), Senad Me{i} (stoni tenis za mu{karce), Danica Lu~i} (stoni tenis za ène), Senad Haxiomerovi} (mali nogomet). U okviru "Susreta bankara BiH" bi}e odràn i okrugli sto, {to }e predstavqati radni dio manifestacije. Okrugli sto je planiran za subotu, 14. juna u hotelu "Sunce", a tema je "Primjena odluke o utvr ivawu i odràvawu obaveznih rezervi". Moderator ovog dijela programa bi}e viceguverner CBBiH Dragan Kova~evi}. Na pro{logodi{wim bankarskim sportskim igrama, koje su tako e odràne u Neumu, u~esnici CBBiH osvojili su prva mjesta u {ahu i streqa{tvu, dok su druga mjesta osvojile mu{ka i ènska odbojka{ka, te nogometna ekipa.

8 CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Mjese~ni bilans stawa (privremeni) od 30. aprila Obja{wewa Mjese~ni bilans stawa se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i da bi se ponudile posebne informacije koje zahtjeva Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Neke posebne karakteristike bilansa stawa od 30. aprila su: Na dan 30. aprila Banka je zadovoqila obaveze pravila currency board-a kako to navodi ~lan 31. Zakona. Stawe neto strane aktive prevazilazi wenu monetarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za KM. Ovo je prikazano u stavki neto devizna aktiva minus monetarna pasiva. Devizna aktiva je sa~iwena uglavnom od depozita koji se drè kod ino-banaka. Bilans stawa tako e prikazuje kompoziciju dràwa valuta tako {to ih diferencira u EUR i ostale valute. Ban~ini devizni depoziti donose prihod od kamata za Banku. Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavqala obavezu Banke za KM novac u opticaju ( KM) i rezervne depozite rezidentnih banaka ( KM). Kapital i rezerve odraàvaju po~etni kapital i rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od po~etka wenog rada 11. avgusta Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazuje u bilansu stawa MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva hartije od vrijednosti Vlade Bosne i Hercegovine vezane za ~lanstvo. Istovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vlade u wenim odnosima sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vlade vezane za ~lanstvo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stawa. Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od KM. Banka tako e vodi odre ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma izme u Vlade Bosne i Hercegovine i stranih vlada i finansijskih organizacija, kao i devizne ra~une dràvnih institucija i agencija za koje Banka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CB BiH, oni nisu ukqu~eni u gore navedeni bilans stawa. Ukupni iznos sredstava koja se drè na ovim ra~unima je bio KM. Daqi upiti koji se ti~u Mjese~nog bilansa stawa mogu se uputiti Odjelu za administraciju i finansije, Odjeqewe za ra~unovodstvo u Sarajevu na tel. (33) , faks. (33) Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) , faks. (33) Centralna banka Bosne i Hercegovine je nezavisna monetarna institucija BiH i nema nikakvih organizacionih veza sa bilo kojom poslovnom bankom. CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Mjese~ni bilans stawa (privremeni) od 30. aprila (iznosi u KM ekvivalentima) AKTIVA Ukupan iznos EUR Ostale valute 1 Devizna aktiva ,1 Gotovina Kratkoro~ni depoziti SDR u MMF-u Ostala aktiva UKUPNA AKTIVA ( ) PASIVA Ukupan iznos 3 Monetarna pasiva Valuta u opticaju Kreditni bilans rezidentnih banaka Kreditni bilans ostalih rezidenata Obaveze prema nerezidentima Ostala pasiva Kapital i rezerve UKUPNA PASIVA ( ) Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva ( )