Vodanović M. Kako izabrati svog stomatologa? Zdrav život. 2007;5(46):50-4.

Транскрипт

1 Pitanje iz naslova je jedno od onih pitanja na koje i kada dobijemo odgovor nismo uvijek u potpunosti sigurni da je sasvim ispravan. Često postoji sumnja da smo mogli izabrati i bolje. Jedino vrijeme i vlastito iskustvo s onim što smo odabrali mogu pokazati da li je naš izbor bio ispravan ili ne. Tek tada ćemo moći obrazložiti svoj odabir, te pouzdano reći s čime jesmo odnosno nismo zadovoljni. Samo izabrati stomatologa nije toliko teško, koliko je teško pronaći stomatologa kojim ćemo mi sami i članovi naše obitelji dugoročno biti zadovoljni. Ne postoje jasno definirana i jednostavna pravila po kojima se «dobri» stomatolozi mogu odijeliti od onih «loših». Najčešće je ta podjela utemeljena na kombinaciji objektivnih činjenica i subjektivnih stavova. S obzirom da su subjektivni stavovi stvar pojedinca i mogu biti vrlo raznoliki i različito motivirani, jedino objektivne činjenice preostaju kao neko pouzdano mjerilo kojim bi se trebalo rukovoditi prilikom odabira stomatologa, neovisno da li se radi o stomatologu opće prakse ili stomatologu specijalisti. Postoje različiti razlozi zbog kojih ljudi biraju svog stomatologa, a ako izuzmemo bol, kao neugodno stanje koje nas prisiljava da čim prije posjetimo bilo kojeg stomatologa, među najučestalijim razlozima za izbor novog stomatologa su dolazak u novu životnu sredinu, te nezadovoljstvo dosadašnjim stomatologom. U Republici Hrvatskoj je odabir stomatologa stvar slobodnog izbora pojedinca. Sustav stomatološke zdravstvene zaštite je takav da se pacijent može liječiti kod stomatologa koji ima ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i/ili kod stomatologa koji taj ugovor nema. 50

2 Za konačnu odluku pri izboru stomatologa presudno ne smije biti slijedeće: cijena stomatoloških usluga, blizina ordinacije, oglašavanje stomatologa, te eventualno ugovor kojeg stomatolog ima sa tvrtkom za koju pacijent radi. Najbitnija razlika je cijena pojedinih usluga. Kod stomatologa koji ima ugovor sa HZZO-om dio cijene pojedinih stomatoloških zahvata je pokriven zdravstvenim osiguranjem pacijenta, pa je samim tim konačna cijena usluge koju pacijent plaća nešto niža. U svim ostalim za oralno zdravlje pacijenta bitnim segmentima ne bi smjelo biti znatnije razlike u razini pružene usluge između ove dvije skupine stomatologa. Što ne smije biti primarno u izboru stomatologa? Za konačnu odluku pri izboru stomatologa presudno ne smije biti slijedeće: cijena stomatoloških usluga, blizina ordinacije, oglašavanje stomatologa, te eventualno ugovor kojeg stomatolog ima sa tvrtkom za koju pacijent radi. Nažalost, pacijenti su često puta u položaju da traže najmanju cijenu za određenu stomatološku uslugu. Cijene koje su znatno niže od prosječnih cijena na tržištu za istu stomatološku uslugu, zasigurno imaju razlog koji opravdava njihovu nisku cijenu. Najčešće je ispodprosječno niska cijena povezana sa lošijom kvalitetom stomatološkog rada ili usluge. Problem je u tome što pacijenti uglavnom nisu dovoljno stručni u procjeni vrijednosti onoga što im stomatolog nudi u zamjenu za njihov novac. Niža cijena, odnosno uporaba jeftinijih materijala i tehnika nerijetko dovodi do dodatnih troškova u budućnosti, koji u konačnici mogu prerasti početnu cijenu. S druge strane, previsoke cijene isto tako nisu uvijek garancija vrhunske kvalitete. Stoga je najbolje ne birati stomatologa isključivo prema cijenama koje on traži za svoje usluge. Iako je dosta bitno da je ordinacija našeg stomatologa relativno blizu mjestu na kojem živimo ili radimo, jer je tako lakše organizirati kako svoj vlastiti posjet, a tako i ostalih članova obitelji, to ne smije biti od primarne važnosti. Važnije je da se kod svog stomatologa ugodno osjećamo, te da vjerujemo u kvalitetu njegove brige o zdravlju naše usne šupljine. Zato nisu rijetki slučajevi da se pacijenti presele u novi kvart ili grad, ali da i dalje idu kod svog starog stomatologa, kojim su bili zadovoljni. Ovo rješenje nije za odbaciti, ukoliko udaljenost od stomatologa ne predstavlja prepreku za njegovo redovito posjećivanje, što u pravilu znači jednom u tri do šest mjeseci tijekom godine. Oglašavanje zdravstvenih djelatnika, pa tako i stomatologa je u Republici Hrvatskoj regulirano odgovarajućim zakonima i propisima. Iako postoje velike marketinške mogućnosti, relativno je malen broj stomatologa koji se reklamiraju u medijima namijenjenima najširoj publici poput novina, televizije, radija i slično. Pokazalo se da stomatolozi koji se učestalo reklamiraju u sredstvima javnog priopćavanja nisu ništa bolji, ali ni gori od onih koji se ne reklamiraju na taj način. Posebno treba biti pažljiv pri odabiru stomatologa koji se nametljivo oglašavaju nudeći neke nove, «revolucionarne» tehnike 51

3 Postoje različiti razlozi zbog kojih ljudi biraju svog stomatologa, a ako izuzmemo bol, kao neugodno stanje koje nas prisiljava da čim prije posjetimo bilo kojeg stomatologa, među najučestalijim razlozima za izbor novog stomatologa su dolazak u novu životnu sredinu, te nezadovoljstvo dosadašnjim stomatologom. koje probleme u usnoj šupljini mogu riješiti bezbolno, brzo i nadasve jeftino. Praksa je pokazala da većina stomatologa izbjegava izravno reklamiranje, jer je svjesna da je najučinkovitija reklama dobar glas stečen kvalitetnim radom, dobrom uslugom i prihvatljivim cijenama. Iako je dobro i pohvalno kada tvrtke vode računa o zdravlju svojih zaposlenika, organizirajući im posjete određenim liječnicima i stomatolozima besplatno ili po povoljnijim cijenama od onih tržišnih, takve mogućnosti uvijek treba uzeti s određenom dozom rezerve. Naime, takvi aranžmani su često osim na humanim i altruističkim, utemeljeni i na poslovno-komercijalnim načelima. Kako bi bili sigurni da na procjenu tvrtkinog stomatologa o načinu liječenja nisu primarno utjecala ova potonja načela, prije bilo kakvog većeg i ozbiljnijeg zahvata bi bilo dobro konzultirati i nekog neovisnog stomatologa. Koje su dobre smjernice prilikom izbora stomatologa? U prethodnom poglavlju su raspravljene stvari koje ne bi smjele biti primarne pri odluci o izboru stomatologa. Iako je teško reći što bi moglo biti zaista primarno, postoji nekoliko načina koji naš izbor mogu učiniti boljim i pouzdanijim. Neki od njih su utemeljeni na procjeni stomatologa i kvalitete njegovog rada od strane kolega i stručnih osoba, te na evaluaciji objektivnih činjenica vezanih uz kompetentnost određenog stomatologa. Naime, svaki stomatolog u Republici Hrvatskoj, da bi dobio dozvolu za rad koju izdaje Hrvatska stomatološka komora mora imati završen studij stomatologije (kod nas traje pet, odnosno po najnovijem programu šest godina) i položen državni ispit. Po završetku studija, obrazovanje stomatologa ne prestaje, nego se nastavlja u vidu cjeloživotnog usavršavanja i kontinuiranog obrazovanja stomatologa koje provode i kontroliraju Hrvatska stomatološka komora, Stomatološki fakulteti u Zagrebu i Rijeci, te odgovarajuća stručna društva. Na taj način su svi stomatolozi primorani da tijekom cijelog radnog vijeka redovito prate zbivanja u struci, usavršavaju postojeće vještine, te usvajaju i primjenjuju nova saznanja o principima i mogućnostima dijagnostike, prevencije i liječenja u stomatologiji. Što to znači za pacijenta i njegovu dilemu kojeg stomatologa odabrati? To prije svega znači da na nacionalnoj razini može očekivati ujednačenu minimalnu educiranost stomatologa, odnosno da će kada dođe u novu životnu sredinu moći očekivati da će pronaći stomatologa koji će imati najmanje istu osnovnu naobrazbu koju je imao i prethodni stomatolog, a uz to će znati da je taj stomatolog dužan pratiti najnovija saznanja iz područja struke kojom se bavi. Takva temeljna pretpostavka ostavlja više pouzdanih mogućnosti u potrazi za novim stomatologom. Jedna od njih, možda najjednostavnija, te najčešće korištena i jedna od pouzdanijih je da stomatologa koji je 52

4 Samo izabrati stomatologa nije toliko teško, koliko je teško pronaći stomatologa kojim ćemo mi sami i članovi naše obitelji dugoročno biti zadovoljni. do sada vodio brigu o zdravlju naše usne šupljine zamolimo da nam u novoj sredini u koju idemo preporuči nekoliko stomatologa. Naime, stomatolozi se često puta međusobno dobro poznaju i znaju koga bi od svojih kolega preporučili, a koga ne. To je posebno izraženo kod nas u Hrvatskoj, gdje se najveći dio stomatologa obrazuje na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, a samo manji dio na Stomatološkom odsjeku Medicinskog fakulteta u Rijeci, a osim toga stomatolozi se međusobno upoznaju i druže na brojnim tečajevima trajne izobrazbe. Ovaj pristup ima jedan potencijalni nedostatak, a to je nemogućnost njegove primjene ukoliko smo nezadovoljni radom našeg dosadašnjeg stomatologa. U nedostatku tako dobivenih preporuka, kao izvor mogu poslužiti i ostali pružatelji zdravstvenih usluga poput liječnika opće prakse, liječnika specijalista, (npr. pedijatri), farmaceuta i sl. To su naime, djelatnici struka koje su u gotovo svakodnevnom kontaktu kako s pacijentima, tako i sa stomatolozima i većinom znaju koga bi preporučili. U većim gradovima se pouzdana informacija o lokalnim stomatolozima može dobiti od strane stručnih društava koja okupljaju stomatologe. Tako npr. Hrvatska stomatološka komora čije se sjedište nalazi u Zagrebu ima i svoja lokalna, područna sjedišta u svim većim gradovima u Hrvatskoj. Kontaktiranjem ili podružnice ili samog sjedišta komore jednostavno se može dobiti popis svih stomatologa koji djeluju u bilo kojem mjestu u Hrvatskoj, te potrebni savjeti i preporuke. Kao još jedan izvor dobivanja verificiranih informacija o stomatolozima mogu poslužiti ustanove koje obrazuju stomatologe, pri čemu se kod nas prvenstveno misli na Stomatološki fakultet u Zagrebu, te u nešto manjoj mjeri na Stomatološki odsjek Medicinskog fakulteta u Rijeci. Nastavnici i profesori koji u sklopu svoje fakultetske djelatnosti educiraju naraštaje mladih stomatologa su nerijetko s njima u kontaktu i nakon što završe sam studij stomatologije. Stoga su oni ponekad kadri dati korisne informacije o svojim nekadašnjim studentima, pogotovo ukoliko se radi o mladim stomatolozima koji svoju karijeru tek započinju i to nerijetko izvan većih urbanih središta. Jedan od načina pronalaženja kvalitetnog stomatologa, a koji se nezasluženo malo koristi je kontaktiranje osoba zaposlenih u zubotehničkim laboratorijima. Upravo su zubni tehničari oni koji usko surađuju sa stomatolozima pogotovo kod zahvata kao što su izrade krunica, mostova, proteza, ortodontskih naprava i sl. Stoga oni i najbolje znaju kako procijeniti kvalitetu rada pojedinog stomatologa, te shodno tome dati odgovarajuću preporuku. Popis zubotehničkih laboratorija se može naći u svakom telefonskom imeniku, a to znači da se relativno jednostavno može doći do kvalificirane i nezavisne preporuke. Zahvaljujući suvremenim tehnologijama, danas svatko može samostalno i relativno brzo doći do podataka o nekom stomatologu. Internet je jedan od najkorisnijih medija koji mogu poslužiti u tu svrhu. Upisivanjem imena 53

5 časopisima), a čiji su autori stomatolozi, pacijenti mogu steći neku okvirnu sliku o samom stomatologu. Pretpostavka je da će stomatolog koji je spreman izdvojiti nešto svog vremena i pisati o nečemu što bi moglo biti od koristi pacijentima, vrlo vjerojatno imati i dovoljno vremena za te iste pacijente i njihove potrebe kada ga posjete u stomatološkoj ordinaciji. Spremnost stomatologa da piše takve tekstove otkriva njegovu želju za edukacijom laika i stav da su osviještenost i educiranost pacijenata o oralnom zdravlju bitan čimbenik u zadovoljstvu pacijenata radom svog stomatologa. stomatologa o kojem želimo nešto saznati u internetpretraživače poput Google-a, Yahoo-a, Pogotka i sl. u vrlo kratkom vremenu možemo doznati mnoge korisne stvari koje bi nam mogle biti od pomoći u odluci kojeg stomatologa izabrati. Danas mnogi stomatolozi na internetu imaju svoje web stranice na kojima navode podatke o sebi, svojim stručnim kvalifikacijama, područjima stomatologije kojim se bave, članstvima u stručnim organizacijama, objavljenim stručnim tekstovima, cijenama pojedinih usluga itd. Osim toga neke web stranice sadrže i korisne stomatološke savjete, upute, laiku prilagođena objašnjenja pojedinih zahvata i procedura, te nerijetko forume na kojima pacijenti mogu raspravljati o stručnoj problematici kako sa samim stomatologom, tako i sa ostalim pacijentima o njihovim stomatološkim iskustvima. Tekstove i sadržaje sa interneta i internetskih foruma pogotovo one čiji su autori nepoznati ipak treba uzimati s velikom rezervom, jer internet kao medij često pored korisnih nudi i niz subjektivnih i neprovjerenih informacija čije doslovno i nekritičko prihvaćanje može imati neželjene učinke. Čitanjem stručnih stomatoloških tekstova namijenjenih laicima (kako na internetu, tako i u novinama i Zaključak Izbor pravog stomatologa, koji će pouzdano i kvalitetno voditi brigu o našim ustima i zubima, a mi ćemo ga rado i redovito posjećivati, je stvar od iznimne važnosti ne samo za zdravlje usne šupljine, nego i za cjelokupno psihofizičko zdravlje pojedinca. Nažalost posljedice krivog odabira se vrlo često pokažu tek ona kada bude prekasno. Iako postoje kriteriji i načini koji nam mogu pomoći prilikom izbora, ponekad nam stomatolog za kojeg smo dobili najbolje preporuke kako iz relevantnih stručnih izvora, tako i od prijatelja, rodbine ili kolega s posla, jednostavno ne odgovara kao osoba. Kako svatko od nas, bez obzira bio pacijent ili stomatolog ima neke karakterne crte koje će se drugima više ili manje svidjeti, možemo slobodno reći da pacijenti i stomatolozi biraju jedni druge. Osobno zadovoljstvo pacijenta stomatologom je veoma bitno, jer između pacijenta i stomatologa mora postojati osjećaj povjerenja. Vjera pacijenta u ispravnost onoga što stomatolog radi je ugrađena u osjećaj (ne)zadovoljstva koji pacijent ima po završetku stomatološkog liječenja. Literatura Brosky ME, Keefer OA, Hodges JS, Pesun IJ, Cook G. Patient perceptions of professionalism in dentistry. J Dent Educ. 2003;67(8):

6 Christensen GJ. A consumer`s guide to dentistry. St Louis: Mosby; Christensen GJ. The perception of professionalism in dentistry: further reflections on a lively topic. J Am Dent Assoc. 2002;133(4): Haisch MA. Outcomes assessment survey to determine patient satisfaction. J Contemp Dent Pract. 2000;1(2): Karydis A, Komboli-Kodovazeniti M, Hatzigeorgiou D, Panis V. Expectations and perceptions of Greek patients regarding the quality of dental health care. Int J Qual Health Care. 2001;13(5): Levin R. Interpersonal communication. J Am Dent Assoc. 2006;137(2): Tamaki Y, Nomura Y, Nishikawara F, Motegi M, Teraoka K, Arakawa H, Tsurumoto A, Hanada N. Correlation between patient satisfaction and dental clinic credibility in regular dental check-ups in Japan. J Oral Sci. 2005;47(2):