IZVJEŠTAJ o radu Centra za ženske studije

Транскрипт

1 IZVJEŠTAJ o radu Centra za ženske studije za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca Izvještaj opisuje projekte i aktivnosti koje je Centar za ženske studije proveo u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca godine u sljedećim područjima djelovanja: 1. Ženska kultura 2. Izvaninstitucionalno obrazovanje 3. Promicanje i provedba rodne jednakosti 4. Podrška ženskim i civilnim inicijativama i feminističkom pokretu u Hrvatskoj i regiji - umrežavanje i članstva 5. Programski i organizacijski razvoj 6. Članstvo 1. ŽENSKA KULTURA I. PROGRAM ZAGORKA Programi u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke Memorijalni stan je polivalentan prostor u kojemu se isprepleću sadržaji prikupljanja, istraživanja, prezentiranja i populariziranja materijalnog i intelektualnog nasljeđa Marije Jurić Zagorke s prostorom otvorenim za provedbu različitih kulturno-obrazovnih, informativnih i 1

2 izvedbenih aktivnosti. Korisnice/i ovog programa su građani/ke grada Zagreba i posjetitelji iz drugih gradova i država, učenice/i osnovnih i srednjih škola, studenti/ce, građani treće životne dobi, umirovljenici, osobe s posebnim potrebama. Prostor stana povremeno se ustupa na korištenje i drugim udrugama i pojedincima: program Ministarstva kulture Ruksak pun kulture - Čitajmo s piscem, Humanističke radionice za djecu Centra za građansku hrabrost, sastanci Inicijative za ženski sud i Ženske mreže Hrvatske. Memorijalni stan M. J. Zagorke za individualne posjete otvoren je četvrtkom i nedjeljom od 11 do 16 sati, kada su posjetiteljima za sve upite i prezentaciju predmeta, namještaja i građe na raspolaganju stručne osobe: Ana Zbiljski, Jasminka Pešut, Rada Borić i Vesna Barilar (nedjeljom). Od početka godine Memorijalni stan je posjetilo više od 3100 osoba, a u izvedbi aktivnosti sudjelovalo je 40 osoba. 1. Stručna vođenja i javna predavanja Tijekom Memorijalni stan je posjetilo 46 grupe s ukupno 1059 korisnika/ca, kojima smo održale 42 predavanja (grupe podijeljene na manji broj zbog broja učenika/ca, studenata/ica) i vodile razgovore o Zagorkinom djelovanju i njezinoj ostavštini. Različite skupine osoba koje su posjetile Memorijalni stan govore o iznimnom zanimanju za stvaralački rad i političko djelovanje Zagorke: studenti/ce južne slavistike Filozofskog fakulteta u Ljubljani, studente/ice kroatistike i sociologije s Hrvatskih studija, aktivistkinje iz Makedonije, članice Ženske mreže, članice Ženskog suda - aktivistice koje se bave temom ratnog nasilja, posjetiteljice Ženske vlade i Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, studente/ce novinarstva VERN-a, organizatorice Sa(n)jam knjige u Istri, učenike/ce velikog broja osnovnih škola od OŠ Marija Bistrica do škole Montessori "Barunice Dedee Vranyczany" i Hrvatske škole u inozemstvu iz Stuttgarta, te učenika/ica srednjih škola (Srednja škola Delnice, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb). Višegodišnju suradnju ostvarile smo s dnevnim bolnicama sv. Duh i Rebro te održale vođenja za osobe s posebnim potrebama. Povećao se i broj vodstava na stranom jeziku, pa su održana stručna vodstva za posjetitelji/ice predavanja Lise Vogel, posjetitelji/ice predavanja Vandane Shive, suradnice s Talijanskog instituta, studenti/ce Erasmus+ programa s Hrvatskih studija, polaznike/ice Škole stranih jezika Sputnik, za engleskog književnika i TV scenarista Rolanda Moorea, predsjednicu švedske feminističke stranke Feminist Initiative Gudrun Schyman, 2

3 članove/ce međunarodnog projekta Gender4Equality i članice Delegacije Nobel Women's Initiative u kojoj su bile dobitnice Nobelove nagrade za mir Jody Williams, Shirin Ebadi. Dodatno predavanje izvan prostorija Centra za ženske studije/memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke održala je Rada Borić za liječnike/ce i stažiste/ice u bolnici Rebro, Odjelu za psihijatriju, a u sklopu Male škole ljudskih prava u organizaciji Pravnog fakulteta, Rada Borić govorila je o ženskim ljudskim pravima pred auditorijem od 100 studenata/ica prava. Članica Juliette Janušić organizirala je radionice za osnovnoškolce i nastavnike OŠ Bisag (Zagorkina novinarska radionica), unutar projekta izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja udruge SVIMA. 2. Ciklus predavanja o Zagorki i ženskoj književnosti Centar za ženske studije od godine u sklopu programa aktivnosti vezanih uz promoviranje nasljeđa Marije Jurić Zagorke građanstvu nudi ciklus javnih predavanja o Zagorki, njezinom djelu, ali i drugim književnicama, njezinim suvremenicama i sljednicama te različitim aspektima ženske književnosti. Osobito se populariziraju novija istraživanja o Zagorki i srodnim književnim temama. 3

4 Predavanja se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu. U godini održano je 6 predavanja/razgovora: s Tomislavom Šakićem (Zagorkin Crveni ocean: znanstvenofantastični roman ili ) s Ljiljanom Marks (Vila nestvarna, tanka, divlja,strasna,gizdava, galantna, zla s Radom Borić (Zagorka novinarka i borkinja za ljudska prava), održan je razgovor uz predstavljanje knjige Ide Ograjšak Gorenjak: Opasne iluzije: Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji, razgovor s Mirjanom Gulić (Ostavina Klotilde Buratti (rođene barunice Vraniczany Dobrinović) i s Marijom Ott Franolić: Ženske autobiografije za 158 korisnika/ca. 3. Dani Marije Jurić Zagorke Deveti Dani Marije Jurić Zagorke održani su od 17. do 22. studenog u organizaciji Centra za ženske studije, a u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Središnje događanje Dana bio je dvodnevni književno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Prakse, taktike i strategije rodnog otpora, koju je predložio ovogodišnji Programski odbor skupa: mr.sc. Sandra Prlenda Perkovac, mr.sc. Rada Borić, dr. sc. Anita Dremel, dr.sc. Lada Čale Feldman, dr. sc. Maša Grdešić, dr. sc. Lidija Dujić, dr. sc. Renata Jambrešić Kirin i mr.sc. Ana Pavlić. Sudionici/ce su u okviru teme pokrenuli/e kritički dijalog oko problema otpora u kontekstu sve manje vidljivih, a sve učinkovitijih oblika moći ali i drugih povezanih tema i pitanja. Izlagatelji/ice su predstavile/i teorijska i empirijska istraživanja iz različitih disciplinarnih i interdisciplinarnih područja koja s jedne strane propituju dosege utjecaja društvene moći, te s druge strane pažnju poklanjanju cijelom nizu mogućih praksi i djelovanja usmjerenih pružanju otpora odozdo. 4

5 U sklopu Dana, kao i ranijih godina, održana je i svečana dodjela Nagrade za studentski rad na temu žena i rodne problematike. Tijekom Dana predstavljen je e-zbornik tekstova s književno-znanstvenog skupa Dana MJZ Uzduž i poprijeko. Brak, zakon i intimno građanstvo u povijesnoj i suvremenoj perspektivi. CŽS ugostio je i dobitnice Nobelove nagrade za mir Jody Williams i Shirin Ebadi. U razgovoru s domaćim mirovnim i feminističkim aktivistkinjama laureatkinje Nobelove nagrade za mir otvorile su pitanje angažmana žena iz civilnog sektora (uz podršku tijela državne uprave i međunarodnih organizacija) u izbjegličkoj krizi i problema s kojima su suočene žene i djeca (trafficking, nasilje nad ženama, informiranje, zdravstvena zaštita). Ovim susretom otvorena su pitanja strategija organiziranja žena u zaštiti ženskih ljudskih prava. U sklopu Dana otvorena je izložba dviju novih epizoda stripa Zagorka biografija autorice Lee Kralj Jager, postavljena je scenska izvedba Vita i Virginia prema dramskom tekstu Eileen Atkins, u izvedbi Alme Price i Urše Raukar te režiji Ive Grgić Maroević. Održana je i već tradicionalna Šetnja Zagorkinim tragom po Zagrebu koju vodi Slavica Jakobović Fribec. Na posjećenoj konferenciji za medije javnosti je predstavljen i Vodič kroz Stalni postav na Braillevom pismu, a HRT je najavu popratio direktnim javljanjem u emisiju Dobro jutro Hrvatska. Otvorena vrata Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke osigurala su prihvat i stručno besplatno vođenje kroz Stalni postav Marije Jurić Zagorke za posjetitelje koji su se odazvali u velikom broju. 4. Noć muzeja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke U sklopu manifestacije Noć muzeja, koja je održana 31. siječnja 2015., Zagorkin je stan posjetilo 838 posjetitelja. Posjetitelji/ce su mogli sudjelovati u zanimljivom programu na temu izuma Nikole Tesle kao opće teme Noći muzeja. Zagorkin kreativni doprinos temi izuma prepoznale smo u romanu Crveni ocean. Osim 6 zaposlenica i suradnica CŽS (Rada Borić, Jasminka Pešut, Vesna Barilar, Martina Petrinjak Žekić, Ana Pavlić i Andreja Gregorina), u organizaciji programa i prihvatu posjetitelja sudjelovale su i volonterke iz grupe feminističkih povjesničarki i polaznice Obrazovnog programa i jedan volonter. 5

6 5. Obilježavanje Zagorkinog 142. rođendana Zagorkin 142. rođendan obilježen je Otvorenim danom Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke i tom prilikom Memorijalni Stan je posjetilo stotinjak osoba. Zagorkin rođendan najavljen je na radijskim postajama, te je popraćen mnogobrojnim prilozima na portalima i HRT-u. Povodom Zagorkinog rođendana vanjske suradnice Centra za ženske studije Ivana Delač i Vesna Kurilić uz pomoć suradnica Centra za ženske studije organizirale su edukacijsku igru Lov na Zagorkino blago. U igri koja je započela predstavljanjem Stalnog postava Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke sudjelovale su 3 ekipe mladih igrača/ica koji su pratili Zagorkine tragove po gradu kako bi saznali što više informacija o njezinom životu i radu, a pritom su pokazali svoju kreativnost fotografirajući se sa čestitkom u čast 142. obljetnice rođenja Marije Jurić Zagorke. 6. Dokumentacija Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke Centar sustavno provodi aktivnosti inventarizacije postojeće građe iz Memorijalnog stana koja se odnosi na život i rad Marije Jurić Zagorke u cilju njezine stručne obrade i prezentacije, te vodi program prikupljanja nove tekstualne i audiovizualne građe. Na temelju Kataloga zbirke Marije Jurić Zagorke u vlasništvu Centra za ženske studije, koji je u okviru ove programske jedinice izradila Vladimira Pavić, a koji sadrži Inventarnu knjigu i popratnu fotodokumentaciju, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba uputio je Ministarstvu kulture prijedlog rješenja o utvrđivanju kulturnog dobra Zbirke Marije Jurić Zagorke u vlasništvu Centra za ženske studije ali i Zbirke u vlasništvu Grada Zagreba. Oba prijedloga upućena su Ministarstvu kulture 9. rujna Ove aktivnosti koje vodi Jasminka Pešut rezultirale su time da je građa u zbirci obrađena prema profesionalnim standardima i kao takva pripremljena za podnošenje zahtjeva za priznavanje Zbirke kao kulturnog dobra. 7. Otkup građe o Mariji Jurić Zagorki U knjižnici Centra za ženske studije popunjava se posebna knjižnična zbirka o Mariji Jurić Zagorki. Riječ je o primarnoj literaturi o različitim aspektima života i rada Marije Jurić Zagorke. Knjižnična zbirka uvećana je za nova izdanja Zagorkinih romana, a pored 6

7 navedenih, nabavljene su i knjige koje su tematski povezne s nekim od razdoblja života i rada Marije Jurić Zagorke ili konkretno istražuju njezin rad i status žena Zagorkinog vremena. 8. Marketing i promocija Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke a) Izrada polugodišnjeg newslettera U tiskani su i distribuirani newsletteri br. 12. i 13. u 200 primjeraka, na više od 80 adresa pretplatnika, dostupni su u prostoru stana, a elektroničko izdanje postavljeno je na mrežne stranice i distribuirano na mailing liste. b) Popunjavanje i održavanje web stranice i Facebook stranice Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke Na mrežnoj stranici postavljene su informacije o javnim predavanjima/razgovorima koje su održani u godini, postavljen su newsletteri na mrežnu stranicu, te prvi e-zbornik s književno-znanstvenog skupa u okviru projekta Dani Marije Jurić Zagorke. Na Facebook stranici, osim informacija o javnim predavanjima, postavljene su informacije vezane uz ostale aktivnosti Memorijalnog stana, domaću i međunarodnu suradnju, natječaje ili linkove na napise u medijima. c) Odnosi s javnošću i promoviranje stana Marije Jurić Zagorke Promoviranje Memorijalnog stana i predstavljanje života i rada Marije Jurić Zagorke u Memorijalnom stanu M. J. Zagorke provodile smo kontinuirano, kao i paralelno uz program obrazovnih i kulturnih aktivnosti i aktivnosti kojima se ti programi direktno ili indirektno najavljuju i promoviraju. Centar je vodio računa o predstavljanju (komunikacija s javnošću) i populariziranju života i rada Marije Jurić Zagorke, te je na svojim stranicama, specijaliziranoj stranici i redovitoj te Facebook stranicama pratio događanja vezana uz život i rad M.J. Zagorke (javno predavanje i objava newslettera). Posebna mailing lista za posebna događanja, kao i za redovita javna predavanja o Zagorki, sastavljena je za korisnike/ce koji su se predbilježili na primanja obavijesti. Mailing lista sadrži 300 imena, uz 700 adresa korisnica/ka ranijih programa i suradnica/ka Centra. 7

8 Rada Borić u ulozi osobe zadužene za odnose s javnošću Centra kao cjeline, i posebice Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke u okviru Dana M.J. Zagorke na konferenciji za medije održala je stručno vođenje kroz Stalni postav za predstavnike/ice medija. I u ovom smo izvještajnom razdoblju u javnim nastupima, intervjuima u različitim medijima isticale važnost posebnog mjesta za provedbu kulturno-informativnih i edukacijskih programa za djevojke i žene, a to je upravo prostor Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, markiran životom i radom naše prve profesionalne novinarke, književnice i borkinje za ženska prava. U medijima je Stalni postav bio zastupljen s mnogobrojnim objavama u tisku, elektroničkim medijima i nastupima u radijskim emisijama (Vijesti iz kulture, HTV1, HTV3 (Dobro jutro: kultura), a posebice ističemo redovite najave Programa Zagorka na radio-postajama, npr. Bjelovarsko-bilogorski Radio, Radio Makarska i Radio Sljeme. Turistička zajednica Grada Zagreba u svojim propagandnim materijalima oglašava Memorijalni stan MJZ, a u poslovnici Turističke zajednice na Trgu bana J. Jelačića na vidljivom mjestu izloženi su leci Memorijalnog stana MJZ. d) Izrada promidžbenih materijala U cilju popularizacije Zagorke i Memorijalnog stana te približavanja rada Centra široj publici, kao i sve brojnijim turistima u Zagrebu, izrađeni su promidžbeni materijali: dvojezični letci, depliani na hrvatskom i engleskom jeziku u kojima je na pristupačan i upečatljiv način kroz fotografije i informacije o najvažnijim programima opisana djelatnost Centra, a koji su dostavljeni i stranim predstavništvima i kulturnim institutima u Zagrebu, zatim deplijan o Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke u kojemu je predstavljen stalni postav, knjižnica i sam stan te aktivnosti Centra vezane uz program Zagorka, a izrađen je i katalog izdanja Centra do sa svim podacima o dosad objavljenim knjigama, studijama, zbornicima i časopisu Treća, kako bi posjetitelji i svi zainteresirani na jednome mjestu imali uvid u izdavačku djelatnost Centra te se lakše upoznali i nabavili izdanja čime Centar nastoji doskočiti i nepovoljnoj situaciji u hrvatskom izdavaštvu i prodajom vlastitih izdanja doprinijeti samoodrživom razvoju. 8

9 9. Rad na stalnom postavu Memorijalne zbirke Zagorka Početkom godine ulazni prostor Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke opremljen je novim pultom s policama za knjige, a postavljene su i markacije do Memorijalnog stana u ulazu zgrade. Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode uputile smo zahtjev za postavljanjem znaka Memorijalne zbirke Zagorka kod ulaznih vrata, te je izdano pozitivno stručno mišljenje Zavoda za prihvaćanje postavljanja natpisne ploče s lijeve strane ulaza u zgradu u postojeći okvir koja je tamo i postavljena. Na inicijativu Centra za ženske studije i uz podršku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport dio Stalnog postava je inventariziran i dokumentiran te je prema stručnom mišljenju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Ministarstvu kulture (Uprava za zaštitu kulturne baštine) upućen prijedlog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra dvije Zbirke. Jedno je Zbirka pokretnina kulturno-povijesnog značaja Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke namještaj i druga oprema, likovno gradivo, artefakti, lente i povijesni dokumenti u vlasništvu Grada Zagreba, a drugo je Zbirka tiskanih autorskih djela Marije Jurić Zagorke u Memorijalnom stanu u vlasništvu Centra za ženske studije. U godini održavani su sastanci na kojima su planirane i praćene aktivnosti vezane uz novu fazu prezentiranja Stalnog postava koja se odnosi na izradu multimedijalne prezentacije i animacije s ciljem edukacije i promicanja života i rada Marije Jurić Zagorke, u svrhu poboljšanja kulturne i turističke ponude Memorijalnog stana MJZ za građanstvo Grada Zagreba, ali i mnogobrojne strane posjetitelje koji su sve češći posjetitelji/ice Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke. U svrhu inkluzivnosti slijepih i slabovidnih osoba u suradničkom projektu s Udrugom Zamisli otisnule smo primjerak Vodiča kroz Stalni postav za slijepe i slabovidne osobe i letak Centra za ženske studije i Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke na Braillevom pismu. 10. Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb Budući da je prvo izdanje Vodiča Zagorkinim tragom kroz Zagreb rasprodano te da za publikacijom postoji velik interes i potražnja, Centar je odlučio tiskati drugo, izmijenjeno i prošireno izdanje Vodiča Zagorkinim tragom kroz Zagreb autorice Slavice Jakobović Fribec. 9

10 Publikacija je svojevrstan vodič kroz Zagreb koji opisuje 20 lokacija u Donjem i Gornjem Zagrebu, obilježenih životom i djelovanjem Marije Jurić Zagorke, spisateljice, političke novinarke, feministkinje i političke aktivistice. Publikacija sadrži ilustracije u boji te kratke biografske podatke o Mariji Jurić Zagorki, kronologijski i tematski uobličene, te bilješku o autorici Vodiča. Urednica izdanja je Jasminka Pešut. Objavljivanje Vodiča Zagorkinim tragom kroz Zagreb doprinos je poticanju kulture sjećanja zajednice kroz obradu Zagorkinog života i djela, bilježenju ženske povijesti i ženskog stvaralaštva i općenito istraživanju ženske problematike. Isto tako, objavljivanje ove publikacije doprinosi boljem razumijevanju kulturne proizvodnje i važan je prilog turističkoj ponudi Grada Zagreba. 11. Suradnja Centar za ženske studije u okviru aktivnosti koje se provode u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke surađuje s državnim institucijama s ciljem prikupljanja i obrade građe, te zaštite materijalne i nematerijalne baštine Marije Jurić Zagorke. S tom namjerom, održani su sastanci s predstavnicima Državnog arhiva u Zagrebu i Hrvatskog novinarskog društva, a upućena su inicijalna pisma za suradnju Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Muzeju Grada Zagreba. Iako je Stalni postav Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke predstavljen medijima i javnosti 2014., s obzirom na mnogobrojne strane posjetitelje koji su sve češći posjetitelji/ice Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, te kako bismo poboljšali kulturnu i turističku ponudu Memorijalnog stana MJZ za građanstvo Grada Zagreba započeli smo pregovore oko izrade animacije o životu i radu Marije Jurić Zagorke s potraživanjem financijskih sredstva od Turističke zajednice, Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. S ciljem uključivanja slijepih i slabovidnih osoba u suradničkom projektu s udrugom Zamisli osmislile smo pilot-projekt Obična čitateljica za poticanje čitanja djela Marije Jurić Zagorke (autobiografije) i otisnule primjerak Vodiča kroz Stalni postav za slijepe i slabovidne osobe i letak Centra za ženske studije i Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke na Braillevom pismu. Kako bi se na usklađen način s muzejskom strukom promovirao život i 10

11 rad Marije Jurić Zagorke, Ana Pavlić, voditeljica Programa Zagorka, redovito se educira u obrazovnim programima Muzejsko dokumentacijskog centra. 12. Grupa feminističkih povjesničarki U Centru se okupila i nastavila rad grupa od desetak mladih povjesničarki u želji da zajednički promišljaju žensku povijest i sudjeluju u istraživanjima i aktivnostima Centra. Inicijativu za osnivanjem grupe potaknule su studentice, dobitnice Nagrade za najbolji studentski rad na temu ženske/rodne tematike koncem i na sastancima grupe izmjenjuju znanja (predstavljaju svoja istraživanja, a u projekt Ženski antifašistički Zagreb aktivno se uključila jedna od njih, Ana Lovreković, koja je zajedno s autoricom Barbarom Blasin pripremila projektne aktivnosti (Kružok i izložbu Ženski antifašistički Zagreb, otvorenu 4. prosinca u Gliptoteci), dok je druga, Martina Findrik, angažirana na istraživanju u Arhivu grada Zagreba. Treća je, Ana Zbiljski, angažirana u Memorijalnom stanu na vođenju grupnih posjeta, te je, zajedno s Martinom Findrik po prvi put izlagala i na književno-znanstvenom skupu u okviru 9. Dana Marije Jurić Zagorke. II. ŽENSKA KULTURA OTPORA - PROJEKTI ISTRAŽIVANJA ŽENSKE I FEMINISTIČKE POVIJESTI Ženski antifašistički Zagreb Ženski antifašistički Zagreb višegodišnji je usmjeren na istraživanje arhivskog materijala i dokumenata vremena, na bilježenje sjećanja preživjelih sudionica antifašističke borbe i članica/ova njihovih obitelji te na javno prezentiranje rezultata u otvorenom dijalogu s publikom. U je godini naglasak bio na prezentacijskom dijelu dosad istraženih materijala i spoznaja, paralelno s kontinuiranim istraživačkim radom. Istraživački rad nastavljen je kronološkim slijedom događanja prikupljanjem građe iz više javnih arhiva i muzejskih zbirki Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, arhiv Saveza antifašističkih boraca i antifašista. Također, u ovom razdoblju istraživanje je posebice bilo usmjereno na prikupljanje građe iz privatnih zbirki i fotoarhiva te na svjedočenja i sjećanja članova obitelji. Kako bi se što kvalitetnije prezentirali rezultati istraživanja, za sudionike i sudionice predviđenih događanja i ostalu zainteresiranu javnost 11

12 otisnuta je knjižica s pregledom povijesne kronologije većeg dijela istraživanja, odnosno razdoblja od početka 20. stoljeća do prvih ratnih godina u Zagrebu. U njoj su obuhvaćeni svi važniji događaji na političkoj i društvenoj sceni grada Zagreba, kao i širi povijesni kontekst, a popraćeni su kraćim biografijama antifašistkinja koje su aktivno sudjelovale u studentskim, radničkim, sindikalnim, ženskim i karitativnim organizacijama, uredništvima časopisa ili se na druge načine borile za politička prava i položaj žena. Tematska šetnja Zagrebom održana je 29. rujna Obuhvaćala je 6 lokacija bitnih za antifašističku i žensku povijest Zagreba tijekom predratnih i ratnih godina, a pripremljeno je i podijeljeno 10 biografija istaknutih antifašistkinja među kojima su članice ženskih organizacija, intelektualke, radnice i studentice. U dvosatnoj šetnji sudjelovalo je oko 60 građana i građanki. Sadržaj šetnje, kao i sam projekt Ženski antifašistički Zagreb, privukli su interes brojnih medija poput Novog lista, Prvog programa Hrvatskog radija (HRT), političkog tjednika Telegram, portala Historiografija.hr, Kulturpunkt, Novosti, Libela, Vox feminae, tjednika Sarajevsko oslobođenje i drugih, te je na taj način projekt postao vidljiv široj javnosti. Kružok o fotografskim arhivima Naše majke, naše bake održan je 31. listopada u književnom klubu Booksa. S gošćom kružoka Rheom Ivanuš, muzejskom savjetnicom i kustosicom Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja, Ana Lovreković je razgovarala o ulozi fotografija kao povijesnih dokumenata i njihovom nastanku i korištenju, dok je Barbara Blasin predstavila projekt, njegove ciljeve i planirane aktivnosti do kraja godine. Tijekom trajanja kružoka prikazivana je prikupljena fotografska građa, kako iz javnih, tako i iz privatnih arhiva i zbirki. U kružoku su aktivno sudjelovali i posjetitelji i posjetiteljice, dajući na uvid i korištenje fotografije i dokumente iz privatnih arhiva, ali i kroz usmenu razmjenu svjedočenja i sjećanja o ratnim iskustvima svojih majki i baki. Događaju su se odazvali, pozivom svojim članicama, Odbor za koordinaciju žena antifašistkinja pri Savezu antifašističkih boraca i antifašista RH. Ukupno je sudjelovalo više od 50 građanki i građana. 12

13 Aktivnosti projekta nastavile su se istraživačkim radom, pripremama i postavljanjem izložbe Ženski antifašistički Zagreb, koja se uz velik odaziv publike (više od 100 posjetitelja na samom otvorenju) otvorila u Gliptoteci HAZU 4. prosinca, čime je obilježen i datum osnivanja AFŽ-a. Na otvorenju je o projektu govorila Rada Borić, kao i autorice izložbe Barbara i Ana, uz izvedbu dviju antifašističkih pjesama članice Partizanskog zbora SABH-a. Mediji su popratili izložbu, uključujući prilog u podnevnom Dnevniku HRT-a 5. prosinca, te razgovore s autoricama u Novostima i Trećem programu Hrvatskoga radija. Veliki broj građana i građanki posjetio je izložbu koja je ostala otvorena do 13.prosinca. U planiran je daljnji razvoj projekta organiziranjem različitih tematskih šetnji, predavanja kao i gostovanjima Izložbe u drugim gradovima Hrvatske i regije. Ostvarena je i iznimno dobra suradnja s antifašističkim organizacijama Savezom antifašističkih boraca i Mladim antifašistkinjama Zagreba, a Centar je uključen u Otvorenu platformu Antifašističke lige RH. III. IZDAVAČKI PROGRAM Centar, uz dodatne napore, budući da je iznimno teško osigurati sredstva za izdavanje knjiga, pokušava održati svoj izdavački program. Stoga smo planirale dio svojih izdanja, kao što su to zbornici radova s dvaju znanstvenih seminara, onog poslijediplomskog Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi u Dubrovniku i Zbornik radova sa znanstvenog skupa Dana Marije Jurić Zagorke objaviti samo u e-izdanju. U ovome izvještajnom razdoblju objavljena je knjiga Žene i politika (ur. Marjeta Šinko), u suizdavaštvu s Fakultetom političkih znanosti, zatim drugo i dopunjeno izdanje Vodiča Zagorkinim tragom kroz Zagreb autorice Slavice Jakobović Fribec te e-zbornik Zagorka, intimno građanstvo, obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi zbornik radova sa znanstvenih skupova održanih u okviru Dana Marije Jurić Zagorke Promocija dvobroja 1-2/2014 pod nazivom Starenje: dvostruka mjerila i tabui posvećenog promišljanju starosti i starenja iz feminističke perspektive održana je 9. veljače u Knjižnici Bogdan Ogrizović. Na promociji je uz urednicu ovoga temata Mariju Geiger Zeman govorila Željka Jelavić, Maja Uzelac te Mirjana Miljković, uz popratnu izložbu fotografija nastalih za ovaj broj Treće, autorice Petre Belc. Promociji je prisustvovalo više od 40 osoba. 13

14 Krajem godine objavljen je i novi dvobroj časopisa Treća s temom Re/generacijski feminizmi: prema dijalogu teorija i iskustava. Broj je posvećen njegovanju i stvaranju odnosa i prema novim i etabliranim feminizmima, odnosno prema aktivističkim i teorijskim projektima uspostavljanja kontinuiranog poštovanja za žensko iskustvo i rodno diferencirano znanje. Promocija je planirana početkom u Hrvatskom saboru. Elektroničko izdanje zbornika znanstvenih radova s dubrovačkih seminara i godine objavljeno je u proljeće godine pri Orientale University Press iz Napulja, Italija. Posljednji zbornik radova s dubrovačkog seminara Feminisms in a transnational perspective objedinio je priloge izložene na seminaru "Women's Heritage (untitled)" (IUC, Dubrovnik, ) i Feminist Critique of Knowledge Production (IUC, Dubrovnik, Riječ je o zborniku A Feminist Critique to Knowledge Production koji su uredile Silvana Carotenuto, Renata Jambrešić Kirin i Sandra Prlenda. Zbornik sadrži petnaest (15) priloga i uvodnik koji potpisuju urednice, a podijeljen je u četiri (4) cjeline: From UNESCO Humanistic Ideals to Antiracialist Politics of Knowledge; Three Key Words in Transnational Feminism: Ethics, Politics and Critique; Women s Assault on the Production of (Mainstream) Knowledge i Archiving Other Knowledges. Vjerujemo da će dostupnost i čitanost ove e- knjige povećati vidljivost i utjecaj radova autorica iz regije (čak 12 su/autorica) uz 7 inozemnih su/autorica i sudionica našeg seminara. Zaposlenice i članice Centra redovito objavljuju tekstove vezane uz feminističke teme u domaćim i inozemnim knjigama i časopisima, te su tako Biljana Kašić i Sandra Prlenda objavile tekst A Curious Act of Knowing: Obstacles around Politicality of Feminist Cognition and Feminist Traces within Academia u knjizi A feminist critique of knowledge production, koju su uredile S. Carotenuto, R. Jambrešić Kirin i S. Prlenda. (Napoli: L'Università degli Studi di Napoli L'Orientale, 2014., str ), te tekst Yugoslav Feminists in Socialism: disrupting the mainstream narratives u časopisu GENERO 19:(2015) Također, Biljana Kašić je objavila tekst 'Discipliniranje' ženskih studija/rodnih studija ili zazor od političnosti? u knjizi Obrazovanje, rod, građanski status koju su uredile D. Duhaček, K. Lončarević i D. Popović (Centar za studije roda i politike i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, 2014., str ) dok je u tisku tekst 'Unsettling women's 14

15 studies, settling neoliberal threats in the academia: A feminist gaze from Croatia. (Women's Studies International Forum, (2015.), doi: /j.wsif a dostupan je online od 14. srpnja i IV. OSTALI KULTURNI PROGRAMI a) Projekt OBIČNA ČITATELJICA Centar za ženske studije pokrenuo je projekt u partnerstvu s udrugom Zamisli - udrugom za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom. 'Običnom čitateljicom' željele smo pridonijeti aktivnom i kreativnom provođenju slobodnog vremena mladih koji uključuje spoznavanje, istraživanje i igru, čitanje i pričanje. Jedan od ciljeva ove aktivnosti bio je doprinijeti stvaranju pretpostavki za uključivanju mladih žena s invaliditetom u javni život Grada Zagreba putem aktivnosti u području kulture. Obuhvatio je više aktivnosti u koje su bile uključene slijepe osobe i osobe s teškoćama fizičke pokretljivosti: na Dan bijelog štapa održano je stručno vođenje u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke (izvoditeljica Jasminka Pešut), a za tu je priliku izrađeno pomagalo za lakše snalaženje slijepih (reljefni tlocrt Memorijalnog stana) te tiskan Vodič kroz stalni postav u Memorijalnom stanu na brajici. Izradu Vodiča je koordinirala Ana Pavlić. Na javnom predavanju na temu autobiografija koje je održala Marije Ott Franolić bile su prisutne i osobe s invaliditetom, a upriličeno je i čitanje Zagorkine autobiografije (u izvedbi Jasminke Pešut i Ive Šišak). Uvod u aktivnosti u kojima su sudjelovale slijepe osobe bila je radionica o metodologiji rada sa slijepim osobama koju je za izvoditeljice projekta Obična čitateljica 6. listopada održala Gordana Glibo, članica HUPRT-a. (Hrvatske udruge za promicanje i razvoj tiflotehnike). Ovim projektom su sudionici/ice, osobito osobe s invaliditetom, proširile svoje interese izvan profesionalnog područja djelovanja (različiti studiji ili struka) te time slobodno vrijeme ispunile vrijednim sadržajima kroz novo motrište na određene povijesne i kulturne fenomene (žensko-studijsku perspektivu vezanu uz 15

16 stvaralaštvo žena).voditeljica projekta Jasminka Pešut predstavila je ovaj program na Radio Studentu, u emisiji Hodalica koju priređuju Radio i udruga SUMSI za osobe s invaliditetom. b) Program obilježavanja 20. obljetnice Centra U želji da obilježavanjem 20. obljetnice pokažemo i Centrov doprinos promicanju ženske kulture, u Gliptoteci smo 2. listopada, uz međunarodni panel Feminizam: politika otpora i nade, organizirale i nekoliko kulturnih događanja kako bismo pokazale drukčiji potencijal kulturnih izvedbi. Tako je panel Feminizam i politika nade završio posebnim performansom Josipe Lisac koja je recitirala stihove Vesne Parun. U namjeri da javnosti predstavimo doprinose na polju promicanja feminizma i ženskostudijskog obrazovanja organizirale smo panel Feminizam: politika otpora i nade. Programski odbor je odlučio na panel pozvati kolegice iz regije koje su i same osnivale ili vod(il)e ženske/rodne studije kako bismo otvorile pitanja o položaju ženskostudijskog obrazovanja i govorile o suvremenom feminizmu. Ako je feminizam kao sukob za značenje, na tragu misli Eve Bahovec, uvijek značio njegovu dekonstrukciju i po-kretanje, je li politika nade, usprkos njenoj višeznačnosti, udvajanjem toga 'sada' i rekonfiguracijom oblika suvremenosti, uključujući i reartikulaciju Drugosti, moguće mjesto feminističkog djelatnog manifesta? (Biljana Kašić) Uz sudionice iz Zagreba, jednu od osnivačica Centra Maju Uzelac i dugogodišnju zaposlenicu Centra povjesničarku Sandru Prlendu i voditeljicu Obrazovnog programa Ankicu Čakardić, govorio je i bivši student Petar Odak, a pozivu da sudjeluju na panelu odazvale su se naše kolegice iz regije: Daša Duhaček i Adrijana Zaharijević (Srbija), Jasmina Lukić (Srbija/Mađarska), Jasmina Husanović (Bosna i Hercegovina), Lilijana Burcar (Slovenija), Vjollca Krasniqi (Kosovo) i Ervina Dabižinović (Crna Gora). Uvodno je Rada Borić, izvršna direktorica pozdravila studentice/studente, suradnice/i, gošće iz Zagreba i regije i dala kratak pregled dvadesetogodišnje povijesti Centra, s naglaskom na uspješnom ženskostudijskom obrazovnom programu koji je završilo preko 600 studenata i studentica, a inspirativni uvod u temu panela, odnosu feminističke epistemologije spram ' beščašća neznanja' i neoliberalne politike rodne jednakosti i ženskog suvremenog ropstva, dala je jedna od osnivačica Centra i njegova dugogodišnja direktorica, Biljana Kašić. 16

17 Nekoliko tekstova s panela objavljeno je u Trećoj, u tematskom broju Re/generacijski feminizmi u prosincu Program je nastavljen desetominutnim segmentom iz suvremene baletne predstave Hermafroditi duša, koji je koreografirala i otplesala studentica prve generacije Ženskih studija (1995/6) Iva Nerina Sibila. Ona je naša dugogodišnja suradnica predaje kolegij Ples kao ženski jezik. Njezina partnerica u ovom ženskom tangu bila je Aleksandra Mišić, još jedna prijateljica koja je stotine žena i muškaraca naučila plesati na temu Break the Chain za kampanju Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama koju Centra organizira već četvrtu godinu. Tijekom ljeta organizirale smo fotografiranje naših članica s idejom postavljanja izložbe ženskih portreta Žene koje se ne boje zime (zime u značenju teških vremena portreti žena s kapama, šeširima itd.). Umjetnička fotografkinja Astrid Nox organizirala je nekoliko foto sessiona, a izložba je postavljena u prostoru Gliptoteke. Izložbu je otvorila naša članica Leila Topić, kustosica Muzeja suvremene umjetnosti. Iste je večeri u vrtu Gliptoteke počela kazališna izvedba 20 pri(o)zora. Kazališna redateljica Dubravka Crnojević Carić, naša članica i kolegica, napravila je kazališni scenarij i pripremila naše bivše studentice i studentice Akademije dramskih umjetnosti da kroz scene izvođene u različitim prostorima Gliptoteke prikažu naših 20 godina djelovanja. Publika se 17

18 zajedno s izvođačicama kretala kroz muzej/galerijske prostore i uživala u izvedbi (od prikaza našeg osnivačkog sastanka do zadnje scene, ponovno u dvorištu, gdje su se glumice predstavile kao mlade studentice, odnosno prekarne radnice). Događanja upriličena u povodu 20. obljetnice bila su najavljena i prikazana u medijima: snimljen je i dokumentarni jednosatni film (Ana Opalić), a Cenzura Split također je napravila film koji je prikazan na lokalnim TV postajama: Na središnjem Dnevniku emitiran je intervju s nekoliko žena i našim studentom o značaju žensko-studijskog obrazovanja, te dio s predstave, a naša izvršna direktorica dala je nekoliko intervjua za novine: c) Ženski doprinos kulturi nenasilja Centar za ženske studije od početaka djelovanja posebnu pozornost posvećuje temi nasilja nad ženama. Uz teorijske i umjetničke programe koji promišljaju muško nasilje nad ženama, ratno i poratno nasilje, ekonomsko i strukturalno nasilje, Centar također organizira tribine, umjetničke akcije, zagovara i sudjeluje u zagovaranju poboljšanja zakonodavnog sustava i prakse te daje izjave za medije u povodu slučajeva nasilja nad ženama. Centar podržava aktivnosti ženskih udruga koje se bave zaštitom žena od nasilja (Centar za žene žrtve rata, Autonomna ženska kuća, Ženska soba i Kontra, Udruga Kamensko i brojne druge). U ovom smo razdoblju, uz aktivnosti vezane uz Ženski sud, aktivno podržale žene koje traže (aplicirale su u studenome) nadoknadu za seksualno nasilje u ratu prema novome Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Također, u želji da kreativno odgovorimo na aktualne društvene događaje koji dovode u pitanje demokratske vrednote društva, a posebice na izbjegličku krizu, Centar za ženske studije je odlučio na angažirani način progovoriti o izbjegličkoj krizi kojoj u Hrvatskoj svjedočimo o jeseni, posebno skretanjem pozornosti na rodni aspekt izbjegličke i migrantske te ratne problematike. Stoga smo, u suradnji s Talijanskim kulturnim centrom, pripremile angažirani kazališni komad Lampedusa Beach autorice Line Prosa, te ga, uz podršku Zagrebačkog kazališta mladih, koje nam je prostor kazališta (dvorana Janje) ustupio besplatno, prikazale publici 6. studenoga Lampedusa Beach je prvi dio trilogije Brodolom. Komad je napisan 2003., a prvi je put izveden u Parisu, u Comédie Francaise. Riječ je o snažnom monologu o tajnim migracijama, poetskoj i dramatičnoj 18

19 ispovijesti Shaube, mlade Afrikanke, izbjeglice i na kraju brodolomke koja strada kada se brod s izbjeglicama potapa se u tjesnacu pred Lampedusom. Shaubu je 'utjelovila' Nina Violić, a komad je s talijanskog prevela, adaptirala i režirala Iva Grgić Maroević. Zahvaljujući Talijanskom kulturnom institutu posjetitelji su imali prigodu vidjeti i čuti autoricu Linu Prosa s kojom je, kao i s Ninom Violić, nakon predstave razgovor vodila Iva Grgić Maroević, dugogodišnja članica i članica Odbora Centra za ženske studije. Izvršna direktorica Centra govorila je o značaju aktivističke podrške izbjeglicama i migrantima. Predstava je bila besplatna, jer nam je cilj bio osvijestiti probleme izbjeglištva i prisilnih migracija, posebice iz ženske perspektive koja je vrlo često posve izostavljena iz govora o izbjeglicama i migrantima. Centar je član Inicijative Dobrodošli, te smo tu večer organizirale i prikupljanje financijske pomoći za izbjeglice i uplatile Centru za mirovne studije. U okviru svoje višestruke obrazovne, izdavačke, istraživačke i aktivističke djelatnosti, Centar za ženske studije je u razdoblju od do godine izdao devet knjiga te time zaokružio jedan od svojih izdavačkih programa, biblioteku "Virginia Woolf", koju je uredila Iva Grgić Maroević. Među tiskanim naslovima su i Pisma Viti. U želji da i na sceni predstavimo Virginiju Woolf, zasigurno najznačajnije autorsko ime Moderne, autoricu koja je u svojim djelima naslutila vrijeme rata i ratnih sukoba, odlučile smo se za predstavu/scensko čitanje dramskog komada Vita i Virginia koji je slavna engleska glumica Eileen Atkins sastavila prema korespondenciji Virginije Woolf i njezine prijateljice, u to doba jednako slavne spisateljice, Vite Sackville-West. Tekst o kojem je riječ propituje najvažnije probleme kako početka i sredine 19. tako i početka 21. stoljeća: strah od kolebanja rodnih i političkih pripadnosti, te strah od rata. Dramski komad je prevela prevoditeljica Virginije Woolf Marina Leustek, a na scenu ga je, u suradnji s Uršom Raukar i Almom Pricom, koje tumače uloge protagonistkinja, postavila Iva Grgić Maroević. Mlada violinistica Jasmina Bojić svojim je muziciranjem pratila 'dramsku napetost' razgovora dviju protagonistica. Obje su naše ponajbolje glumice dočarale odnos dviju prijateljica, odnos spram umjetnosti i života, kao i vrijeme pred Drugi svjetski rat, slutnje Virginije Woolf o njegovoj tragičnosti te tragične okolnosti njezina samoubojstva. Predstava je izvedena u Zagrebačkom kazalištu mladih 19. studenoga pred prepunim gledalištem. 19

20 2. IZVANINSTITUCIONALNO OBRAZOVANJE I. OBRAZOVNI PROGRAM U siječnju završen je jesenski semestar obrazovnog programa akademske godine 2014/15., koji je započeo 29. listopada godine. U siječnju su održani kolegiji iz modula Feminističke teorije i prakse (Feministički pravci), Tijelo spol seksualnost (Feministička kritika nasilja, Reprodukcija i spol), a u okviru kolegija Feministički pravci predavanja su održale/i Mario Kikaš (Socijalistički femimizam) i Karolina Leaković (Feminizam socijalna politika). Maja Mamula je tijekom četiri predavanja u okviru modula Tijelo spol seksualnost govorila o feminističkoj kritici nasilja, dok su u okviru kolegija Reprodukcija i spol predavanja održale/i Željka Jelavić (O majčinstvu i porodu iz ženske perspektive), Asja Bakić (Subverzivni potencijal pornografije i njezino feminističko čitanje), Hrvoje Jurić (Abortus, Umjetna oplodnja), Đurđica Kolarec (Prostitucija: na čemu se bazira moj stav?). 2. veljače.2015, nakon završetka prvog semestra, održana je pismena i usmena evaluacija sa studenticama i studentima, te upoznavanje s predavačicama/ima iz proljetnog semestra. Sve/i studentice/i predali su pismene evaluacije koje je koordinatorica programa obradila. Evaluacije predavačicama/ima upućene su elektronskim putem te je s njima 25. veljače održana i usmena evaluacija na kojoj su im prezentirani rezultati studentskih evaluacija. 20

21 Proljetni semestar nove akademske godine započeo je 4.veljače i trajao do 13. svibnja 2015., a od 30 upisanih studentica i studenata upisalo ga je 28 studentica i studenata (dvije studentice odustale su zbog dobivenog zaposlenja izvan Zagreba). U drugom semestru programom održani su kolegiji iz modula Uvod u ženske studije (Feministička epistemologija, Queer epistemologija, Proseminar Beauvoir Wittig Butler), Feministička teorija i praksa (Feministička kritika političke ekonomije, Ženska radnička i sindikalna prava), Tijelo spol seksualnost (Psihoanaliza, Radionice) i Feministička kritika umjetnosti i reprezentacije roda (Vizualne umjetnosti, Književnost, Pop kultura). U okviru Feminističke epistemologije predavanja su održale Karin Doolan (Znanje, neoliberalne obrazovne politike i rod) i Biljana Kašić (Feminizam kao 'vlastita adresa', Feministička orijentacija i postkolonijalnost, Radikalizirati spoznaju: gdje su transgresivne prakse), dok su o Queer epistemologiji govorili Amir Hodžić (Feminizam, interspolnost, trans* i kwir: preklapanja i razmimoilaženja) i Slaven Crnić (Feminizam i queer). U sklopu Proseminara Beauvoir Wittig Butler predavanja su održale Nadežda Čačinovič (Beauvoir), Lada Čale Feldman (Wittig) i Adriana Zaharijević (Butler). U okviru modula Feministička teorija i praksa održana su sljedeća predavanje iz kolegija Feministička kritika političke ekonomije: Dora Levačić (Ekonomski aspekti rodne nejednakosti), Mislav Žitko (Financijalizacija tržišta i kućanstvo), Domagoj Mihaljević (Neoliberalizam, brak i kriza: utjecaj ekonomskih okolnosti na dinamiku branih odnosa), gošće iz Ljubljane Lilijana Burcar (Poslije socijalizma samo demokratski mrak prevladava : nametanje kapitalizma i prisilni povratak uloge domaćice) i Sonja Lokar (Feministička kritika političke ekonomije euroatlanskog neoliberalizma) te gošća sa Sveučilišta Juraj Dobrila iz Pule Chiara Bonfiglioli (Post-socialist deindustrialization, gender and labour in post-yugoslav states). U okviru istog modula su o ženskim radničkim i sindikalnim pravima govorile Jagoda Milidrag Šmid (Proizvodnja zaborava) i Jasna Petrović (Žene između komodifikacije i eksploatacije položaj žena na tržištu rada u Hrvatskoj/komparativno s EU; Žensko lice sindikata). Dubravka Crnojević Carić održala je radionicu glume u okviru modula Tijelo spol seksualnost, a Iva Nerina Sibila radionicu plesa. Željka Matijašević je u okviru istog modula govorila o psihoanalizi i feminizmu. U okviru modula Feministička kritika umjetnosti i reprezentacije roda Leonida Kovač održala je četiri predavanja o vizualnim umjetnostima s ciljem da studentice i studente upozna s modalitetima konstrukcije roda i spola kroz vizualnu reprezentaciju, na primjerima europske umjetnosti od 16. do 20. stoljeća. U okviru kolegija Književnost Iva Grgić održala je dva predavanja o V. Woolf analizirajući djela Vlastita soba i Tri gvineje, dok je Suzana 21

22 Marjanić održala četiri predavanja o Krleži pod nazivom Krležin feminizam i negativna antropologija. U organizaciji Suzane Marjanić studentice i studenti su tijekom ožujka u ZKM-u gledali predstavu Boruta Šeparovića Gdje je revolucijo, stoko? te nakon predstave razgovarale/i s režiserom. Također su organizirano posjetile/i i uz stručno vodstvo razgledale/i Memorijalni stan Bele i Miroslava Krleže te nakon prvog predavanja posjetile/i spomen ploču u Radićevoj 7 koja obilježava mjesto Krležinog rođenja pri čemu je Vesna Barilar čitala autorovu poeziju. Predavanja iz kolegija Popularna kultura odvijala su krajem travnja i početkom svibnja te su obuhvaćala izlaganja o feminizmu i popularnoj kulturi - teorija i praksa (Maša Grdešić), djevojaštvu i njegovoj reprezentaciji (Lana Pukanić) i aktivističkim intervencijama u medijima (Mima Simić). 11. svibnja svoje završne studentske radove izlagali su Ana Brakus (Europska unija, Povorke ponosa i LGBT prava u Hrvatskoj) i Petar Odak (Nevolje s queerom - kritika identitetskih politika iz biseksualne i materijalističko-feminističke perspektive), ovogodišnji polaznici/e Ženskih studija, dok je 19. svibnja, u okviru kolegija Ankice Čakardić na Mirovnim studijima, svoje završni rada pod nazivom Predavanje i radionica: uvod u feminističke pravce" izlagao Ivan Tranfić. Nakon završenog programa održana je pismena i usmena evaluacija sa studenticama i studentima. Ivana Čuljak, voditeljica projekta Lica kulture: Moda ovogodišnja studentica obrazovnog programa u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka organizirala je predavanje Chiare Bonfiglioli, predavačice pod nazivom Moda, ženski rad i feministička kritika globalne tekstilne industrije. Predavanje je propitivalo odnos mode i potrošnje kroz prizmu ženskog rada u globalnoj odjevnoj industriji. Na temelju različitih povijesnih i geografskih studija slučajeva neoliberalne eksploatacije od jugoistočne Azije do jugoistočne Europe problematizirana je rodna i rasna podjela rada koja leži u samoj srži načina na koji se danas proizvodi jeftina odjeća. Pripremni period za šk. god /16. započeo je u srpnju konceptualizacijom programa (voditeljica Ankica Čakardić), dok je koordinatorica Andreja Gregorina tijekom kolovoza pripremila brošuru s programom i sadržajem predavanja. Obrazovni program Centra svake godine najavljujemo u medijima putem vlastitog oglašavanja plakatima kao i na mrežnim stranicama Centra ( Ove smo godine zaprimile 70 prijava, a u novu akademsku godinu upisano je 30 polaznica i 3 polaznika, u najvećem broju studentica i studenata društvenih i humanističkih fakulteta te umjetničkih akademija. Cjelokupni program podijeljen je u četiri modula (Uvod u ženske studije, Feministička teorija i praksa, Tijelo seksualnost ženska reproduktivna prava i 22

23 Feministička kritika umjetnosti i reprezentacije roda) te niza kolegija. Do kraja prosinca izvedena su sljedeća predavanja: u okviru modula Uvod u ženske studije izvedena su predavanja u okviru sljedećih kolegija: Feministička terminologija (Rada Borić održala je predavanja Spol/rod i Feministička kritika jezika, a Amir Hodžić Feminizam, interspolonost, trans* i kwir: preklapanja i razmimoilaženja, dok je Ankica Čakardić govorila o osnovnom analitičkom pojmovlju historijsko-materijalističke analize); Feministička epistemologija (Biljana Kašić tematizirala je različite aspekte feminističkog pristupa spoznavanju u predavanjima Feminizam kao vlastita adresa, Feministička orijentacija i postkolonijalnost, Radikalizirati spoznaju: gdje su transgresivne prakse?); Queer epistemologija (Slaven Crnić održao je predavanje pod nazivom Feminizam i queer dok je prošlogodišnji student Ženskih studija Petar Odak govorio o dometima identitetskih politika); Feministički pravci (prošlogodišnji student Ženskih studija Ivan Tranfić održao je propedeutičko predavanje o feminističkim pravcima, Karmen Ratković govorila je o ekofeminizmu i procesnom radu, Dora Levačić o rodnoj nejednakosti u kontekstu prirode/društva, a Katarina Peović Vuković o cyberfeminizmu). U okviru modula Feministička teorija i praksa izvedena su predavanja u okviru sljedećih kolegija: Historija feminizma (Sandra Prlenda dala je prikaz povijesti razvoja ženskog i feminističkog pokreta na području Hrvatske i Jugoslavije, a Jelena Tešija održala je predavanje o ulozi i značaju Antifašističkog fronta žena u povijesti ženskog organiziranja u Jugoslaviji); Pravo i feminizam (Ivana Radačić propitivala je na koji način pravo podržava neravnopravne rodne odnose i konstruira rodne identitete i seksualnost, te je li i na koji način moguće koristiti pravo za adresiranje nejednakosti i društvene promjene). Zbog nepredviđenih promjena u programu pripremile smo filmski program (koordinatorica Andreja Gregorina izabrala je i osmislila raspravu o filmovima Borovi i jele Sanje Iveković, te Dva dana, jedna noć braće Darrdene), dok su Vesna Barilar i Zrinka Užbinec održale predavanje o društvenom, 23

24 političkom i umjetničkom radu Marije Jurić Zagorke, pri čemu je Vesna Barilar kao stručna voditeljica posljetitelja/ica provela ovogodišnje studente/ice kroz Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke, a koreografkinja i bivša studentica Ženskih studija Zrinka Užbinec predstavila projekt (Ne)vjerodostojna izvedba na Markovom trgu inspiriran političkim i aktivističkim djelovanjem Marije Jurić Zagorke. a) SURADNJA S FILOZOFSKIM FAKULTETOM Od Centar za ženske studije jedan dio svojeg obrazovnog programa Ženskih studija realizirao je u okviru partnerskog projekta s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, odnosno u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost i Odsjekom za filozofiju. Cjelokupni dvosemestralni program podržalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u sklopu projekta Znanjem do jednakosti obrazovanje mladih o rodnoj ravnopravnosti. U okviru partnerskog projekta održana su četiri predavanja: dr. sc. Maša Grdešić i dr. sc. Lada Čale Feldman na Odsjeku za komparativnu književnost, te dr. sc. Hrvoje Jurić i dr. sc. Ankica Čakardić na Odsjeku za filozofiju. 24

25 b) SURADNJA S AKADEMIJOM LIKOVNIH UMJETNOSTI U ZAGREBU Na temelju razgovora o suradnji Centra za ženske studije i Akademije likovne umjetnosti u Zagrebu tijekom veljače 2015., a s ciljem pronalaženja modela koji bi se ubuduće mogao integrirati u obrazovne programe i aktivnosti obje ustanove, započele smo s osmišljavanjem modela suradnje. Odlučeno je da će se suradnja odvijati u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra, a izvoditi na ALU tijekom travnja kao izvannastavna aktivnost u okviru projekta Kreativni kritički laboratorij - feminističke teorije i prakse. U listopadu smo započele s konceptualizacijom programa te je dr. sc. Leonida Kovač, koordinatorica suradnje i predavačica na ALU i Ženskim studijima, okupila tim predavačica s ALU i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zadru koje će sudjelovati u izvedbi programa (dr. sc. Ankica Čakardić, mr.sc. Rada Borić, dr. sc. Lada Čale Feldman, dr. sc. Biljana Kašić, dr. sc. Tatjana Jukić, dr. sc. Nicole Hewitt, doc. art. Andreja Kulunčić, dr. sc. Ivana Keser Batista). Tijekom prosinca prikupljeni su životopisi i opisi predavanja potrebni za sastavljanje molbe koju će koordinatorica suradnje Leonida Kovač uputiti Uredu za priznavanje ECTS bodova što će nam omogućiti da program provodimo četiri godine u kontinuitetu. Program je osmišljen kao kombinacija predavanja i terenskih radionica, poziv na upis će biti upućen studenticama i studentima s umjetničkih akademija, Tekstilno-tehnološkog fakulteta i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a polaznice/i programa ostvariti će pravo na upis dva 2 ECTS boda. c) ISTRAŽIVANJE U cilju poboljšanja suradnje s visokoobrazovnim ustanovama, te u želji da polaznice i polaznike našeg ženskostudijskog programa potaknemo na volontiranje, započele smo projekt mapiranja ženskih/rodnih tema na fakultetima i umjetničkim akademijama u Zagrebu koje ćemo provoditi tijekom akademske godine 2015/2016. U listopadu je dogovorena izrada instrumentarija za provođenje istraživanje i instruktaža istraživačkog tima s Valerijom Baradom, predavačicom s Odsjeka za sociologiju Sveučilišta u Zadru. U studenom je koordinatorica obrazovnog programa formirala istraživački tim od 15 istraživačica i istraživača koje/i su sve/i sadašnje/i ili bivše/i polaznice/i Ženskih studija. Metodologiju istraživanja izradit će dr. sc. Valerija Barada sa Sveučilišta u Zadru, članica i suradnica Centra. 25

26 II. KNJIŽNIČNA DJELATNOST Ženskostudijska knjižnica koja djeluje unutar Centra za ženske studije zauzima važnu ulogu u doprinosu razvoja civilnog društva. Nudeći građu o ženskostudijskoj problematici, mirovnom angažmanu i ženskoj povijesti ima funkciju specijalizirane knjižnice koja svojom ponudom i programom i uslugama služi kao nadopuna ponudi Nacionalne i sveučilišne knjižnice i fakultetskim knjižnicama u Zagrebu te drugim specijaliziranim knjižnicama. Knjižnična građa knjižnice Centra za ženske studije obuhvaća knjige, časopise, videokazete i dijapozitive. U fondu je trenutačno 3480 naslova knjiga. Genero i Profemina dva su časopisa s područja ženskih i rodnih studija i feminističke teorije koje primamo redovito. Knjižnična djelatnost Knjižnice CŽS uključuje rad s korisnicima (posudba, pretraživanje, stručna ekspertiza, savjetovanje), prikupljanje nove građe, suradnju sa sličnim knjižnicama bilo iz javnog sektora ili civilnog društva te razmjenu informacija i izdanja sa suradničkim knjižnicama. Knjižničnoj bazi moguće je pristupiti putem web stranice zenajevise.net, a na desetke korisnika/ica je dobilo knjižnične usluge putem a i osobnim savjetovanjem. Najčešće je posuđivana građa koja se odnosi na medijsku kulturu i filozofiju kulture, ženske studije i društveni položaj žena, knjige koje se odnose na politiku, ekonomiju, etnologiju, te literaturu iz područja svjetske književnosti, hrvatske književnosti i povijesti srednjeg vijeka. Struktura korisnika u zadnjih pola godine obogaćena je sve većim brojem mladih iz završnih razreda srednje škole koji pišu maturalne radove o ženskoj problematici. Korisnici su također predstavnici drugih alternativnih knjižnica. Kako je jedan od planiranih rezultata knjižničnog programa doprinijeti ponudi literature o stvaralaštvu žena formiranjem knjižničnih zbirki, tako se u knjižnici popunjava posebna knjižnična zbirka o Mariji Jurić Zagorki, ali i o stvaralaštvu žena. U knjižnicu se upisalo 35 novih korisnika/ica, a 45 korisnika/ca dobilo je knjižnične usluge. Ostvarena je i međusektorska suradnja na razmjeni knjižničnih izdanja s Centrom za ženske studije iz Beograda i drugim sličnim organizacijama. Voditeljica Knjižnice CŽS bila je u prosincu na sastanku neformalne inicijative predstavnika neovisnih knjižnica i dokumentacijskih centara iz Zagreba na temu identificiranju potreba i mogućnosti kontinuiranog djelovanja na zadanim ciljevima u kontekstu provedbe programa Europske unije uključujući i financiranje programskih aktivnosti. Voditeljica knjižnice je Jasminka Pešut, a suradnica u knjižnici je Iva Šišak. 26

27 III. POSLIJEDIPLOMSKI SEMINAR FEMINISMS IN A TRANSNATIONAL PERSPECTIVE Nakon devet održanih seminara jedinog rodno-studijskog poslijediplomskog seminara u Hrvatskoj, od kojih je posljednji, Disrupting Historicity, održan u Dubrovniku od svibnja uz sudjelovanje 24 sudionice iz Hrvatske, regije i svijeta, Programski odbor Poslijediplomskog seminara: Lada Čale Feldman, Renata Jambrešić Kirin, Biljana Kašić, Sandra Prlenda Perkovac i Francesca Gabrielli dogovorio je temu za sljedeći seminar koji će se održati pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku od svibnja 2016., s temom: Recleaming the Future: Feminist Engagements for the 21 Century. Tijekom ovog izvještajnog razdoblja pripremljen je poziv za sudjelovanje i odaslan na niz adresa mogućih polaznica sa sveučilišta u Europi i svijetu. Suorganizatori seminara su, uz Centar, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba i Center for Gender and Culture Research iz Lahorea, te od sljedeće godine i Università degli studi di Napoli L Orientale iz Napulja. Nastavit će se i suradnja s Centrom za ženske studije iz Beograda koji u Dubrovniku u isto vrijeme održava feministički seminar, razmjenom gostujućih predavanja. IV. PARTNERSTVA U OBRAZOVANJU - Gender equality, unemployment and Lifelong learning in Europe impact of life changes of young women Centar za ženske studije je od rujna do lipnja provodio projekt partnerstva u cjeloživotnom učenju u okviru programa Grundtvig, pod nazivom Rodna ravnopravnost, nezaposlenost i cjeloživotno učenje utjecaj na životne šanse mladih žena. Partneri na projektu razmjene iskustava su organizacije Casa Internazionale delle Donne iz Trsta (Italija) i Mediterranean Institute for Gender Studies iz Nikozije (Cipar). Do lipnja godine završile smo posljednju fazu projekta. Leda Sutlović i Zorica Siročić su javnosti predstavile (6. ožujka 2015.) rezultate istraživanja provedenog u okviru projekta Unfinished Institutionalisation Women's and Gender Studies in Croatia kojim se želi pokazati da ženskostudijski program omogućuje nova znanja i kompetencije i propituje mogućnost uspješnijeg položaja na tržištu rada. Autorice izvještaja rezultati istraživanja predstavile su na Okruglom stolu: Motivirane, školovane, nezaposlene: 27

28 izazovi za mlade žene na tržištu rada u Hrvatskoj, u suorganizaciji Centra za ženske studije i Ureda za informiranje Europskog parlamenta. Devet polaznica ženskostudijskog obrazovnog programa u Centru za ženske studije i tri članice radnog tima posjetile su od ožujka partnersku organizaciju u Trstu. Sudionice su imale prigodu upoznati se s radom različitih ženskih organizacija aktivnih u gradu Trstu, te sudjelovati na predavanju u okviru programa Žene, politike, institucije na Sveučilištu u Trstu, gdje je predstavljen projekt i rad Centra. Studentice su napisale eseje kao rezultat razmjene u svrhu diseminacije rezultata projekta. Posljednja aktivnost projekta razmjene nastavnog osoblja i polaznica različitih obrazovnih programa i zajedničkog rada na istraživanju mogućnosti cjeloživotnog učenja za žene u lokalnim zajednicama, u suradnji tri organizacije koje se bave neformalnim i cjeloživotnim obrazovanjem žena iz različitih skupina mladih žena, studentica, migrantkinja, nezaposlenih i pripadnica manjina održana je početkom lipnja lipnja u prostoru Centra predstavio Istraživački izvještaj koji je pokazao različitost praksi i mogućnosti povećanja obrazovnih, kulturnih i socijalnih kompetencija i životnih šansi žena u Hrvatskoj, Italiji (provincija Trst) i na Cipru. U predstavljanju su sudjelovale Sandra Prlenda i Leda Sutlović ispred Centra za ženske studije te predstavnice partnerskih organizacija i autorice izvještaja Melita Richter i Mira Oklobdžija (CID, Trst) i Christina Demetriades (MIGS, Nikozija). Sudionice u projektu sudjelovale su i na konferenciji Femcities 2. i 3. lipnja u Zagrebu, gdje su također predstavile rad svojih organizacija. U dvije godine CŽS je organizirao 26 mobilnosti polaznica obrazovnog programa i osoblja Centra u Trst i Nikoziju, te ugostio 17 polaznica i članica partnerskih organizacija. U projektu je izvedeno ukupno 56 mobilnosti. Sudionice su posjetile i imale priliku upoznati 24 organizacije, programa, projekta i kulturne aktivnosti. V. EKSPERTNI RAD Zaposlenice, članice i suradnice Centra posjeduju specifična znanja i iskustvo u obrazovanju, istraživanju i zagovaranju ženskih ljudskih prava te dio tih znanja, prema upitima i zahtjevima, daju u vidu pružanja ekspertnih usluga drugim organizacijama i/ili institucijama. Na prijedlog Ministarstva branitelja RH Rada Borić je izabrana u međuresornu Radnu skupinu za izradu prijedloga Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu te je aktivno sudjelovala u prijedlozima i amandmanima na Zakon. Vlada je prihvatila 28

29 prijedlog Zakona koji je nakon drugog čitanja prihvaćen u Saboru, te je na snazi od 18. lipnja U ovom izvještajnom razdoblju podržavale smo tri žene u ostvarivanju prava, od kojih jednu u ostvarivanju statusa i prava žrtve seksualnog nasilja proisteklog iz ovoga zakona. Također, Rada Borić je u okviru obrazovanja za članove i članice Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja - neovisnog, stručnog tijela koje daje mišljenje o činjenici je li stranka žrtva seksualnog nasilja te o obliku, odnosno posljedicama seksualnog nasilja, te za stručne osobe iz nacionalnih kriznih centara održala predavanje Feminizam je za sve te dio radionice o prepoznavanju stereotipa vezanih uz seksualno nasilje u okviru dvodnevnog treninga Trening djelatnika i djelatnica u sustavu ostvarivanja prava i pomoći preživjelima seksualnog nasilja u ratu na KBC Rebro, prosinca. Budući da Centar posjeduje specifična znanja i iskustvo u razumijevanju i praćenju politike ravnopravnosti spolova, pozivane smo kao predavačice ili voditeljice seminara/radionica. Tako su Rada Borić i Ana Pavlić na poziv inicijative Građanke za ustavne promjene iz Bosne i Hercegovine održale listopada u Banjaluci trening za 25 žena kako bi učesnice svladale elemente feminističke argumentacije u formulaciji ženskih zahtjeva i upozorile na važnost korištenja rodno osjetljivog jezika kako u zakonskim i drugim dokumentima tako i u procesima zagovaranja i lobiranja ustavnih reformi. Na poziv, sudjelujemo i u EU tenderima, te dajemo ekspertna mišljenja Europskom institutu za rodnu jednakost (EIGE; ATGender). Zbog specifičnih znanja o ženskim temama i rodnim politikama, često smo pozivane na suradnju u zajedničkim projektima ili platformama, tako da ističemo i suradnju u partnerskom projektu GenderStrat4Equlity (opisan posebno) te, u okviru natječaja Zaklade, suradnjom u Platformi Lige antifašista Hrvatske, u ovome periodu ostvarenu izložbom Ženski antifašistički Zagreb. 3. PROMICANJE I PROVEDBA RODNE JEDNAKOSTI Trajna zadaća Centra jest i promicanje vrijednosti rodne jednakosti te njezina provedba pa je tako nastavio s nizom obrazovnih i zagovaračkih aktivnosti i u ovom izvještajnom razdoblju. I. ZAGOVARANJE Zagovaračke aktivnosti Centra dio su naših redovnih aktivnosti, poput aktivnosti vezanih uz obrazovni program ili su to posebne aktivnosti promicanja rodne jednakosti i jačanja ženskog pokreta te umrežavanja sa srodnim organizacijama i udrugama. 29

30 Centar godinama zagovara institucionalizaciju ženskih/rodnih studija na sveučilištu te smo u želji da se programi, barem u okviru suradnje s pojedinim fakultetima, izvode i u okviru nastave, razgovarale s dekanima Filozofskog fakulteta i Akademijom likovnih umjetnosti - tako su 12. lipnja Ankica Čakardić i Rada Borić razgovarale s dekanom Filozofskog fakulteta o mogućnosti nastavka provedbe programa na odsjecima za komparativnu književnost i filozofiju, dok će se suradnja s ALU, zahvaljujući dogovorima s dekanom Aleksandrom Battistom Ilićem i prodekanicom za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Leonidom Kovač, ostvariti posebnim programom koji će početi u travnju I smo nastavile s projektom Nagrada za najbolji studentski rad na temu žena i rodne problematike kako bismo utjecale na promjene u izboru i vrednovanju tema u institucionalnom obrazovanju. Ovu smo aktivnost provele sedmi put i pokazala se značajnom na utjecanje i širenje rodnih tema u nastavne curriculume pri sveučilištima. II. NAGRADA ZA STUDENSKI RAD NA TEMU ŽENA/RODNE TEMATIKE Centar za ženske studije od godine, uvjeren u važnost poticanja pisanja i promoviranja radova na temu rodne tematike u okviru nastave na sveučilištima, raspisuje Natječaj za dodjelu Nagrade za studentski rad na temu žena odnosno rodne problematike. Ovogodišnji natječaj je trajao od 15. svibnja do 15. listopada 2015., a informacija o natječaju objavljena je na mrežnoj stranici Centra za ženske studije, društvenim mrežama Centra te je poslana na sve fakultete u RH, studentske organizacije i relevantne medije. Studenti i studentice mogli su na natječaj prijaviti radove nastale u akademskoj godini 2014./2015., koje su, kao sastavni dio studentskih obveza, pozitivno ocijenili njihovi nastavnici/e odnosno mentori/ce na njihovim matičnim fakultetima. Nagrada, koja se sastoji od povelje i novčanog iznosa, te prigodnih nagrada (izdanja Centra) dodjeljuju se na prijedlog Prosudbene komisije. Tročlana Prosudbena komisija u sastavu dr.sc. Aleksandra Čizmešija, dr.sc. Iva Grgić Maroević i dr.sc. Suzana Marjanić odlučila je dodijeliti nagrade sljedećim studenticama i studentima: prvu nagradu Marini Paulenki, studentici fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, za rad Reprezentacija žene u arhitekturi nadzora (mentorica dr.sc. Leonida Kovač), drugu Ivni Franić, studentici sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za rad Reprezentacija žene u diskursu o glazbi (mentorica dr.sc. Branka Galić) i treću nagradu Barbari Ruži Čirjak, studentici sociologije na Sveučilištu u Zadru, za rad 30

31 Reproduktivna prava žena i moć izbora u suvremenom hrvatskom kontekstu (mentorica dr.sc. Biljana Kašić). Svečana dodjela Nagrade održala se u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke, višednevne kulturne manifestacije koju Centar za ženske studije tradicionalno provodi. Kao nagrade podijelile su se povelje, te novčane nagrade za prva tri najbolja rada. Također smo dodijelile i prigodne nagrade (izdanja časopisa) za studente/ice čiji su radovi dobili posebnu pohvalu Komisije te njihove mentore/ice. III. DIGITALIZACIJA GRAĐE CIVILNOG DRUŠTVA Centar se priključio neformalnoj inicijativi nekoliko organizacija civilnog društva (Documenta, Centar za dokumentiranje nezavisne kulture (Kulturtreger/Kurziv), Knjižnica Ranko Helebrant, Kuća ljudskih prava, Mreža Clubture, Knjižnica Tabula Rasa (Autonomni centar - ACT), Arhiv Srba u Hrvatskoj (Srpsko narodno vijeće) te Multimedijalni institut) koja želi potaknuti prepoznavanje te unapređenje djelatnosti prikupljanja i dokumentiranja građe. Članice inicijative su organizacije čije knjižnice i arhivi sakupljaju i brinu o vrijednoj građi koja je rezultat djelovanja velikog broja organizacija civilnog društva od početka ih do danas. One su ujedno i jedina mjesta koja tu građu čine javno dostupnom za proučavanje i istraživački rad. Time one de facto predstavljaju paralelni sustav onom javnih ustanova koje se o toj građi ne brinu. Također, organizacije koje čine inicijativu već godinama surađuju na dijeljenju resursa prije svega za digitalizaciju građe, razmjeni znanja i iskustava, davanju podrške drugim organizacijama kroz edukativne programe u području arhivistike te kroz 31

32 podizanje vidljivosti ove teme u profesionalnom miljeu kao i u širem društvu. Tijekom jeseni i zime održano je nekoliko susreta. Prvi zagovarački korak Inicijative bilo je informiranje Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske o ovoj temi i ukazivanje na potrebu izmjene okvira unutar kojeg se razvijaju nezavisne knjižnice i arhivi. IV SURADNJA S DRUGIMA U PROMICANJU RODNE RAVNOPRAVNOSTI Centar se redovito odaziva pozivima drugih institucija, udruga, ženskih sekcija sindikata i stranaka te medija i sudjeluje na predavanjima, seminarima na kojima članice govore o rodnoj jednakosti, ženskim studijima i feminističkom obrazovanju, ljudskim pravima žena ili komentiraju teme koje se tiču žena (od feminizma, prostitucije, genitalnog sakaćenja, ratnog silovanja, političke participacije žena, i sl.). Tako smo se odazvale pozivu Inicijative za pokretanje Centra za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci te su Biljana Kašić, suosnivačica Centra i njegova dugogodišnja direktorica, i Lada Čale Feldman, članica Centra i Andreja Gregorina, koordinatorica Obrazovnog programa, 27. listopada sudjelovale na okruglom stolu Feminizam i akademija: opasne veze, a Biljana Kašić je održala izlaganje Važnost feminističke epistemologije za spoznaju: nova spoznaja i/ili kritičke intervencije u hegemonijsku epistemologiju. V. AKTIVIZAM Aktivno sudjelujemo u aktivnostima drugih organizacija civilnoga društva, ad hoc koalicijama, platformama i mrežama, posebice u Ženskoj mreži Hrvatske. Tako smo 26. studenoga sudjelovale na tribini Stanje ženskih prava u Hrvatskoj danas, s osvrtom na preporuke CEDAW Odbora, održanoga u Ženevi, u kojima se Hrvatskoj 'preporučuje' bolja zaštita ženskih prava, s naglaskom na seksualna i reproduktivna prava, pri čemu se ističe nedopustivo velik utjecaj Crkve, te smo sudjelovale i u pripremi Skupštine Ženske mreže i planiranju aktivnosti za I u drugim prigodama, javno zagovaramo zahtjeve za poštivanjem seksualnih i reproduktivnih prava žena, te smo, krajem godine, nakon parlamentarnih izbora i nove najave o smanjivanju ženskih prava aktivno sudjelovale u zagovaranju njihove zaštite sudjelovale u prosvjedu pred Ustavnim sudom RH 29. prosinca Nećemo natrag na ilegalni pobačaj a Rada Borić je dala nekoliko izjava za medije, uključujući podnevni Dnevnik HRT-a. 32

33 hrvatske; Ustavnim-sudom.html; Također, pred parlamentarne izbore često smo istupale zagovarajući potrebu sudjelovanja većeg broja žena u politici, tj. njihovim kandidiranjem na izborne liste, a posebice isticale nužnost stupanja na snagu provedbe mjere o kvotama vezano uz sudjelovanje žena u politici prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, te smo zagovarale ZIP sustav na kandidacijskim listama i tumačile 'preferencijalni glas', te prosvjedovale pred Saborom i istupale u medijima. Centar zagovara i vrijednosti antifašizma te su njegove članice, uz Žensku mrežu Hrvatske, sudjelovale 28. prosinca u inicijativi Protiv fašizma u prosvjedu protiv održavanja javne mise zadušnice za ustaškog zločinca Antu Pavelića, te protiv rehabilitacije fašističke NDH i za obranu antifašističkih vrijednosti. Centar se uključio u Inicijativu Dobrodošli koju vodi Centar za mirovne studije, a Rada Borić je aktivno sudjelovala u Grupi za zagovaranje, obavještavajući o politikama spram izbjeglica europske i svjetske institucije, te je promovirala akcije Inicijative u medijima. Andreja Gregorina sudjeluje u Aktivističkoj grupi Inicijative. Centar je, u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu, u ZKM postavio predstavu Line Prosa Lampedusa Beach, kako bi senzibilizirao javnost o temi izbjeglica i migranata i pritom se pridružio i akcijama skupljanja pomoći. U Centru za ženske studije 18. studenoga organizirale smo susret s Delegacijom Nobel Women's Initiative (20 žena predvođenih dvjema laureatkinjama Nobelove nagrade za mir Jody Williams i Shirin Ebadi i aktivistkinjama koje na različite načine podržavaju izbjeglice i one koje su tijekom rata brinule o izbjeglicama i njihovim pravima. Delegaciju je posebno zanimala rodna dimenzija izbjeglištva kako osigurati uvjete koji zadovoljavaju različite potrebe žena, ne samo tijekom Balkanske rute, već i u zemljama u kojima traže azil. Centar je članica CROSOL-a, mreže za međunarodnu razvojnu suradnju u čijem radu sudjeluju Rada Borić i Martina Petrinjak Žekić. U Fronti za ženska radna i socijalna prava sudjeluju Ankica Čakardić, Tina Tešija, Jagoda Milidrag Šmidt i Andreja Gregorina. Članice se rado odazivaju pozivima medija, te su sudjelovale u posebnim radijskim emisijama koje promiču rodnu ravnopravnost (od Bjelovarsko-bilogorskog Radija do Radija Makarska Rivijera). 33

34 a) SUBVERSIVE FESTIVAL Centar već nekoliko godina aktivno sudjeluje u pripremama i programskim aktivnostima Subversive Festivala u želji da program bude obogaćen 'rodnom dimenzijom'. Ove je godine, a u povodu 20. obljetnice rada, bio predstavljen panelom i filmovima o feminističkoj punk glazbi: Punk prostor ženske pobune kojima je željelo osvijestiti prostore slobode koje su umjetnice osvajale stvarajući punk mreže zajedništva, podržavajućih odnosa i vlastite samosvijesti kroz glazbu, samoobrazovanje, pisanje, aktivizam i DIY kulturu. U razgovoru su sudjelovale Sara Ercegović i Eva Badanjak iz grupe Žen, Ana Franjić iz grupe Analena, Ana Opalić iz U pol' 9 kod Sabe, novinarka Vox Feminae portala Barbara Gregov, te Vatroslav Miloš, novinar kulturpunkt portala. Razgovor je moderirala Leila Topić, kustosica MSU i članica Centra za Ženske Studije, koja je i osmislila i organizirala panel. Zahvaljući suradnici Ireni Ateljević, gošća Centra i Subversive Festivala bila je i Vandana Shiva, antiglobalistička aktivistica koja je 14. svibnja pred prepunim Kinom Europa održala predavanje Zemljina demokracija. Istoga je dana u poslijepodnevnim satima posjetila Centar i razgovarala s članicama centra kao i članicama udruge Zemlja Za Nas, ženama s Brača koje se bave održivim razvojem i koje su pripremile proizvode s otoka. Vandana Shiva je s pažnjom poslušala 'vođenje' kroz Zagorkinu memorijalnu sobu i razgovarala o položaju žena u Indiji. Još jedna gošća Festivala, Lise Vogel, posjetila je Centar i provela razgovor u društvu s članicama. Lise Vogel, sudionica je američkog pokreta za građanska prava i pokreta za oslobođenje žena 60-ih godina prošlog stoljeća. Povod njezinu gostovanju bila je knjiga Marksizam i potčinjavanje žena: prema unitarnoj teoriji (prvo izadnje iz 1983., a revidirano izdanje iz s tekstom iz Beyond Domestic Labour) koja je pokušala dati analizu rasprava između socijalističkih feministkinja i feminista, a danas doživljava novi interes i re-interpretaciju. Razgovor nakon predavanja održanog u kinu Europa 12. svibnja vodila je Ankica Čakardić koja je gošću dovela i u posjet Centru za ženske studije. VI. PROJEKT STRATEŠKOG PARTNERSTVA GenderStrat4Equlity Od rujna 2014., na poziv Pokrajinske vlade Donje Austrije kao nositelja projekta, Centar za ženske studije sudjeluje u statusu partnerske organizacije u dvogodišnjem međunarodnom projektu GenderStrat4Equlity: Train the Gender Trainer. 34

35 Riječ je o Erasmus+ projektu strateškog partnerstva u kojem, osim Centra, iz Hrvatske sudjeluje CESI te Islandski centar za rodnu jednakost i litavski Centar za promicanje jednakosti. Jasminka Pešut vodi projekt i priprema analize. Za potrebe projekta priređena je analiza primjera dobre prakse u državama svih partnerskih organizacija u projektu. Jasminka Pešut je analizu prezentirala na projektnom sastanku u Reykjaviku (27. i ) te sudjelovala u programu razmjene iskustava treninga rodne jednakosti s 5 eksperata rodne jednakosti iz Islanda. Centar za ženske studije sukreirao je i suorganizirao program za partnerske organizacije u okviru projekta, a program se izvodio 24. i 25. rujna i uključivao je niz susreta koji su imali za cilj upoznavanje s tijelima za provedbu rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj te upoznavanje s predstavnicama ženskih nevladinih organizacija iz Zagreba koje provode treninge vezane uz rodnu jednakost. Jedan od očekivanih rezultata projekta je izrada kurikuluma koji se odnosi na rodne treninge. Zadatak Centra u ovom dijelu projekta bio je izraditi nacrt evaluacije treninga za rodnu jednakost te sudjelovanje na virtualnim sastancima i davanje stručnog mišljenja o pojedinim aspektima projekta. Projekt završava sredinom PODRŠKA ŽENSKIM I CIVILNIM INICIJATIVAMA I FEMINISTIČKOM POKRETU U HRVATSKOJ, REGIJI I SVIJETU Centar za ženske studije nastavio je surađivati sa ženskim organizacijama u Hrvatskoj i regiji te podržavati jačanje ženskih grupa i organizacija i pružati svoja ekspertna znanja unutar različitih mreža i nevladinih udruga. Članice smo Ženske mreže Hrvatske i Ženske fronte za radna i socijalna prava, osnovane u rujnu na poziv ženskih sindikalnih grupa ženskim organizacija i udrugama za zaštitu ljudskih prava radi razmatranja stanja radnih i socijalnih prava žena u kontekstu nedavnih promjena radnog, mirovinskog i socijalnog zakonodavstva. Članice smo Lige antifašista Hrvatske te CROSOL-a, a od jeseni i Inicijative dobrodošli. Iako je regionalna Inicijativa za ženski sud održavanjem Ženskog suda feministički pristup pravdi u Sarajevu završila s planiranim središnjim događanjem organiziranjem svjedočenja žena održanog u Sarajevu svibnja ostale smo aktivne i nakon sarajevskog 35

36 događanja. Nastavile smo s podrškom ženama koje su preživjele ratno nasilje, posebice seksualno, kako bi zatražile obeštećenja prema novome Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu u izradi kojega je Rada Borić aktivno sudjelovala u radnoj skupini Ministarstva branitelja. Kontinuirano surađujemo sa ženama iz političkih stranaka, posebice Forumom žena SDP-a, OraH-om i Aktivom žena SDSS-a. Centar za ženske studije u ovom je izvještajnom razdoblju surađivao i s drugim organizacijama civilnog društva (Centar za mirovne studije, Documenta, CROSOL platforma za međunarodnu razvojnu suradnju i solidarnost, Antifašistička liga Hrvatske, Centar za građansku hrabrost (radionice Humanizam za djecu provode se u prostoru Centra). Dale smo podršku različitim projektima i udrugama omogućavanjem korištenja prostora i opreme (nakladničkoj kući Mala zvona, Centru za građansku hrabrost Courage radionice za mlade iz razumijevanja humanizma, projektima Ministarstva kulture RH Ruksak (pun) kulture i Čitajmo s piscem. I. INICIJATIVA ZA ŽENSKI SUD FEMINISTIČKI PRISTUP PRAVDI Suočene s posljedicama ratnog i poslijeratnog nasilja, žene iz ženskih udruga još su godine odlučile, prepoznavši da institucionalni pravni sustav ne zadovoljava pravdu ni na međunarodnoj ni na nacionalnoj razini, organizirati alternativni sud - Ženski sud s feminističkim pristupom pravdi. Ženski sud je organiziran s ciljem da žene postanu subjekt pravde, da se potakne stvaranje drukčijeg, feminističkog koncepta odgovornosti, brige, novih 36

37 paradigmi pravde, ljudske sigurnosti i izgradi pravedan i trajan mir. Organiziranjem Ženskog suda omogućio se prostor za glasove žena, za svjedočenja žena o svakodnevnom iskustvu nepravdi pretrpljenih u privatnoj i javnoj sferi tijekom rata i u miru. Organizacijski odbor Inicijative za ženski sud u sastavu: Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, Sarajevo, Fondacija CURE, Sarajevo, Forum žena, Bratunac, (Bosna i Hercegovina), Centar za žene žrtve rata-rosa, Zagreb, Centar za ženske studije, Zagreb, (Hrvatska), Ženski lobi Slovenije, Ljubljana, (Slovenija), Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor, (Crna Gora), Savjet za rodnu ravnopravnost, Skopje, (Makedonija), Ženska mreža Kosova, Priština, (Kosovo), Centar za ženske studije, Beograd, Žene u crnom, Beograd, (Srbija) pokrenuo je zajedničku inicijativu za organiziranje Ženskog suda na prostoru bivše Jugoslavije. Procesom organiziranja Ženskog suda stvorena je mreža uzajamne podrške i solidarnosti u cilju stvaranja snažnog autonomnog ženskog pokreta. Pri tom je kreirana i alternativna pisana historija izdavanjem publikacija o dosadašnjim iskustvima u radu ženskih sudova i tribunala, te je zabilježena povijest iskustava u radu na organiziranju Ženskog suda na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom sudjelovale smo u pripremi potencijalnih svjedokinja (suorganizirale smo radionicu i seminar za svjedokinje u Samoboru, te sudjelovale na regionalnim pripremama za Sud u Andrevlju u Vojvodini). Također smo osigurale značajan dio sredstava za organizaciju Suda u Sarajevu i organizirale odlazak 60 žena i muškaraca u Sarajevo na završno događanje Ženskog suda. Nakon petogodišnjeg aktivističkog angažmana žena koje su u svojim zajednicama i na susretima i sastancima u svojim zemljama i regionalno svjedočile o nasilju nad ženama tijekom rata i poslije rata, kao i otporu žena militarizmu i nasilju, u Sarajevu je od 07. do 10. svibnja godine održan Ženski sud, prvi takav sud u Europi. Na završnom događanju Ženskog suda u Sarajevu 7. svibnja okupilo se više od 500 osoba iz svih zemalja bivše Jugoslavije, kao i Argentine, Alžira, Palestine, Izraela, SAD-a, Belgije, Velike Britanije, Španjolske, Italije, Švedske, Austrije, Njemačke i drugih, a prethodila konferencija za tisak na kojoj su o organiziranju Suda i njegovu značaju govorile članice Organizacijskog odbora Ženskog suda (Munira Subašić i Staša Zajović). Protestna povorka Žene zajedno za pravedan mir, s crvenim karanfilima, prošla je od parka kod Ekonomskog fakulteta do Bosanskog kulturnog centra, u kojemu je održano svečano otvaranje, uz prigodne govore članica Međunarodnog savjetodavnog vijeća (Charlotte Bunch, Marieme Helie Lucas i Marta Drury). Centar za ženske studije i Centar za žene žrtve rata su-vodili su aktivnosti u Hrvatskoj, organiziravši niz susreta i radionica sa ženama potencijalnim svjedokinjama i aktivistkinjama, 37

38 kao i niz javnih događanja na kojima su predstavile ženske sudove i tribunale, te govorile o značaju feminističkog pristupa pravdi. Posebna se briga tijekom priprema vodila o svjedokinjama koje su svoja svjedočenja podijelila u Sarajevu. Svjedočenja na ženskom sudu pratilo je Međunarodno sudsko vijeće, sastavljeno od 7 osoba (Vesna Rakić Vodinelić, Latinka Perović, Vesna Teršelič, Gorana Mlinarević, Sharlotte Bunch, Diana Otto, Kirsten Kempbell) te je donijelo preliminarne odluke i preporuke u cilju sprječavanja ratničkog nasilja i osiguravanja mira i pravde za žene. U okviru Ženskog suda održan je i panel o internacionalističkoj solidarnosti, na kojeme su sudjelovale: Naila Ayesh Gaza, Palestina), Lili Traubman (Žene u crnom, Izrael) i Nora Cortinas (Majke s Majskog trga, Argentina). Ženski sud je pratio i angažirani umjetnički program. Led art art klinika, Novi Sad, Dah teatar, Act Women, Škart, Beograd, ali i pojedinke (Marija Aranđelović, Marija Vidić, Jelena Marković, Vahida Ramujkić) osmislili su program i izložbu koja je pratila događanja na Sudu. Ženski sud donio je preliminarne odluke i preporuke u cilju sprečavanja ratničkog nasilja i osiguravanja mira i pravde za žene koje smo proslijedile svojim suradnicama u svijetu. Posebnu smo pažnju posvetile ženama koje su preživjele ratno nasilje i dvije od njih podržavale smo i nakon Suda u njihovoj borbi za pravdu (sudski procesi su u tijeku oko zahtjeva za obeštećenjem prema novom Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu - u čijem smo kreiranju sudjelovale radom u Radnoj skupini (Rada Borić i Nela Pamuković). II) PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA Centar za ženske studije od početaka djelovanja posebnu pozornost posvećuje temi nasilja nad ženama. Obrazovni program redovito sadrži temu nasilja nad ženama, njegove uzroke i posljedice. Također, samostalno ili preko Ženske mreže Hrvatske sudjelujemo u aktivnostima kojima se senzibilizira javnost u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Uz teorijske i umjetničke projekte koji promišljaju muško nasilje nad ženama, ratno i poratno nasilje, ekonomsko i strukturalno nasilje, Centar također organizira tribine, umjetničke akcije, zagovara i sudjeluje u zagovaranju poboljšanja zakonodavnog sustava i prakse te daje izjave za medije u povodu slučajeva nasilja nad ženama (npr. Slobodna Dalmacija, 7. ožujka o genitalnom sakaćenju). Centar podržava aktivnosti ženskih udruga koje se bave zaštitom žena 38

39 od nasilja (Centar za žene žrtve rata, Autonomna ženska kuća, Ženska soba i Kontra, Udruga Kamensko i brojne druge). a) Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama One Billion Rising Centar za ženske studije, treću je godinu za redom, 14. veljače, organizirao kampanju Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama. Cilj je kampanje bio, s jedne strane, povezati ženske udruge, studentske i sindikalne, te udruge mladih muškaraca i sportaša, a s druge, osobe iz kulturne i političke javnosti, od istaknutih pojedinaca/ki do glazbenih skupina, te medija, u zajedničkim aktivnostima koje su završile manifestacijom na Cvjetnom trgu, u subotu 14. veljače u podne, a program je trajao do sati. Budući da se kampanja Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i i pokazala izuzetno uspješnom i po sudjelovanju osoba iz javnog života (uz pokroviteljstvo Predsjednika Republike) i suradnji ženskih udruga, odlučile smo se sačuvati isti model organizacije. Predstavnice nekoliko ženskih udruga CESI, SOIH, Ženska soba, RODA roditelji u akciji, SDFŽ GO Zagreb, Udruga Kamensko i žene iz Sindikata biciklista, kao i mlade žene okupljene oko inicijativa pokrenutih na mrežnim stranicama Gdje je ovdje ljubav. Prošle godine smo u fokus kampanje stavile promoviranje Istanbulske konvencije konvencije o sprječavanju svih oblika diskriminacije tj. zahtjev Saboru kako bi se ista, koju je Hrvatska potpisala, ratificirala i time počela provoditi. Kao govornici sudjelovali su i Predsjednik Republike Ivo Josipović, zamjenica Gradonačelnika, Sandra Švaljek te Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Važnost borbe protiv nasilja nad ženama istaknuli su, čitajući dijelove Konvencije: Luka Nižetić, Miran Kurspahić, Dušan Bućan, Nenad Korkut, Gordan Bosanac, Dragan Nikolić, Mislav Mandir, Dado Ćosić, Boris Veličan, Filip Dizdar, Vili Matula, Zdravko Šljivac i Mark Dekanich. Za kampanju je bilo od izuzetne važnosti uključivanje muškaraca, budući da su žene te koje su žrtve nasilja, kao i one koje daju podršku ženama koje su preživjele nasilje. Stoga smo se ponovo povezale s predstavnicima sportskih udruga, sportašima KHL Medveščak te udrugom momaka Status M. Početak programa najavili su Zli bubnjari u crvenom i udarkaljaši i bubnjari iz udruge Vibrica, koju je predvodila naša članica, svirajući na čelu i bubnjevima Ivana Radačić. 39

40 Program su vodili voditeljica Daniela Trbović i novinar Milan Majerović Stilinović. Uz govornike koji su čitali dijelove Konvencije nastupali su glazbeni sastavi Gretta, Listopad, S3ngs i Barbari, te različite plesne skupine, a protestnom plesu su se priključili i građani/ke. Manifestacija je završila simboličnim puštanjem crvenih balona u zrak. Procjena je da je bilo više od 1000 sugrađana/ki. Kampanja Milijarda ustaje/one Billion Rising, se provela, istoga dana, 14. veljače, u preko 200 zemalja u svijetu, uključujući i brojne gradove u Hrvatskoj, te se smatra najvećom pojedinačnom kampanjom u svijetu. Kampanja je bila izuzetno medijski pokrivena. 13. veljače Rada Borić je predstavila kampanju i najavila događanje u Hrvatskoj uživo (HTV1), a HTV1 se uključio direktno s događanja (Subotom ujutro). Radio Sljeme je prenosio događanje iz reporterskih kola. Prilozi s manifestacije objavljeni su u središnjim dnevnicima: Dnevniku HTV-a, Dnevniku Nove TV, te drugim Tv postajama (RTL, Z1, Mreža). Tijekom manifestacije snimao se materijal za dokumentarni film (Danijela Stanojević i Noa Pintarić), koji će poslužiti za promoviranje Milijarda ustaje IV. KUĆA SEKA U suradnji s tri ženske udruge (Centar za žene žrtve rata, Autonomna ženska kuća Zagreb, Domine Split) Centar vodi brigu o zajedničkoj kući u Splitskoj na Braču. Kuća služi za organizirani odmor žene i djece koje su preživjele nasilje, kao i za seminare i susrete aktivistkinja iz regije. Idealno je mjesto za provedbu manjih seminara, radionica i radnih sastanaka. Rada Borić je predsjednica Koordinacije i zajedno s članicama Centra Nelom Pamuković i Natašom Lalić planira aktivnosti u Kući, dok je u ovome izvještajnom razdoblju Martina Petrinjak Žekić vodila brigu o financijama Kuće. Kuća je ove godine od lipnja do listopada poslužila kao 'sklonište' za aktivistice/te splitskog Pridea, a žene koje su svjedočile na Ženskom sudu u Sarajevu provele su odmor u Kući u lipnju, dok su tijekom ljetnih mjeseci 40