VIJEĆU DOKTORSKOG STUDIJA

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "VIJEĆU DOKTORSKOG STUDIJA"

Транскрипт

1 Dr. sc. Zarije Seizović, redovni profesor, član i mentor Dr. sc. Suada Buljubašić, redovna profesorica, član Dr. sc. Mirza Smajić, vanredni profesor, član UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA INTERDISCIPLINARNI DOKTORSKI STUDIJ VIJEĆU DOKTORSKOG STUDIJA IZVJEŠTAJ O OCJENI DOKTORSKE DISERTACIJE KANDIDATA MR. SC. MENSURA ŠIPKARA Na osnovu odredaba čl. 36, 40, 41, 42, i 43. Pravila studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, a u skladu sa odredbama člana 56. k. Statuta Univerziteta u Sarajevu, Odlukom Senata Univerziteta broj /18 od godine, imenovana je Komisija za ocjenu uvjeta kandidata Mr.sc. Mensura Šipkara i podobnosti teme doktorske disertacije pod naslovom Primjena i značaj analitike u obavještajnom radu policijskih agencija u Bosni i Hercegovini u sastavu: 1. Prof. dr. Mirza Smajić, predsjednik komisije, 2. Prof. dr. Zarije Seizović, mentor, član komisije, 3. Prof. dr. Suada Buljubašić, član komisije. Na osnovu odredaba člana 41. Pravila studiranja za treći ciklus studija, dana godine, sa početkom u 11,00 sati, na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održana je prezentacija radne verzije projekta doktorske disertacije kandidata mr.sc. Mensura Šipkara pred Komisijom u sastavu: 1. Prof. dr. Mirza Smajić, predsjednik komisije, 2. Prof. dr. Zarije Seizović, mentor, član komisije, 3. Prof. dr. Suada Buljubašić, član komisije. 1

2 Nakon prezentacije radne verzije projekta doktorske disertacije, uvažavajući i prihvatajući sugestije i primjedbe navedene u Zapisniku o prezentaciji radne verzije doktorske disertacije kandidat mr. sc. Mensur Šipkar uradio je korigovanu radnu verziju projekta doktorske disertacije koju je predao Fakultetu u predviđenom roku a na osnovu čega je od strane Univerziteta u Sarajevu izvršena provjera putem softvera za detekciju potencijalnog plagijarizma. Nakon dobivenog rezultata provjera primjenom softvera za detekciju potencijalnog plagijarizma, Komisija je dana godine izradila Izvještaj komisije za ocjenu doktorske disertacije/izvještaj komisije za ocjenu i odbranu doktorske disertacije kojim doktorska disertacija prihvaćena. Osnovni podaci o kandidatu Kandidat Mensur Šipkar, JMB Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek Međunarodna ekonomija. U Njemačkoj je godine na George C. Marshall European Center for Security Studies uspješno završio Program on Terrorism and Security Studies (PTTS). Polaznik je doktorskog studija (Sigurnosne i mirovne studije) na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. U periodu od 2005/06 bio je zaposlen u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, a od godine zaposlen je u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH, u Odsjeku za Kriminalističko-obavještajne poslove. Član je Operativne grupe BiH za borbu protiv terorizma. U cilju analitičko-obavještajnog osposobljavanja bio je učesnik brojnih međunarodnih konferencija i seminara u BiH i inostranstvu, među kojima su i: Practical Intelligence Techniques for Analysts Advanced Regional, Advanced Intelliigence Analysis Techniques Course, WMD Investigative Analysis Course, Operational Analysis, Data Protection, Crime Intelligence Analysis Traning Programme, Post Blast Investigation Course i dr. Također, u okviru redovnih poslova i zadataka, kao predavač, vrši različite obuke državnih i policijskih službenika iz oblasti kriminalističko-obavještajnog rada, te korištenja specijalizovanih analitičkih alata. Objavljeni stručni i drugi radovi kandidata: Šipkar, M., Mrđa B., Upravljanje kriznim situacijama i primjena hitnih mjera kod zaštite svjedoka, Zbornik radova, Veleučilište Velika Gorica, Zagreb,

3 Šipkar, M., Mrđa B., Pokretanje i funkcionisanje programa zaštite svjedoka s osvrtom na problema u radu policijskih službenika, Policija i sigurnost, Zagreb, Šipkar, M., Krizno upravljanje u lokalnim zajednicama nakon izvršenja terorističkog akta, Zbornik radova, Veleučilište Velika Gorica, Zagreb, Šipkar, M., Landžo, Z. i Kajmaković, E., Mjesto i uloga SIPA-e u borbi protiv nasilnog ekstremizma, radikalizma i terorizma, Pravo i pravda - Časopis za pravnu teoriju i praksu, Sarajevo, Šipkar, M., What is Terrorism (prikaz knjige), Anali Pravnog Fakulteta Univerziteta u Zenici, Zenica, Šipkar, M., Suradnja policije s lokalnom zajednicom u svrhu sprječavanja kaznenog djela terorizam, Policija i sigurnost, Zagreb, Osnovni podaci o doktorskoj disertaciji Tema doktorske disertacije Primjena i značaj analitike u obavještajnom radu policijskih agencija u Bosni i Hercegovini pripada oblasti društveni nauka - užoj naučnoj oblasti sigurnosnih i mirovnih studija. Doktorska disertacija je konciparana tako da su kroz poglavlja jasno i koncizno obrađeni dijelovi koji se odnose na pojam, nastanak i razvoj sigurnosti, definisani kriminalitet i obavještajni rad u policijskim agencijam, definisan nastanak i razvoj analitike u obavještajnom radu policijskih agencija, obrađen način dokumentovanja, sačinjavanja i upravljanja policijskim podacima i informacijama, kao i proces obavještajnog rada i analitičke metode, te primjena analitike i uloga analitičara tokom istrage i kriminalističko-istražnih radnji. Kako bi se provjerile postavljene hipoteze rada, te postigli naučni ciljevi ove doktorske disertacije, kandidat je proveo kvalitativno i kvantitativno istraživanje kojim se je ispitivala pozicija analitike u policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini. Osnovni cilj istraživanja je ukazati na ulogu i značaj analitike u obavještajnom radu policijskih agencija u borbi protiv kriminaliteta, odnosno empirijski provjeriti da li policijske agencije u BiH posvećuju dovoljno pažnje analitici i analitičarima, te analitičko-obavještajnim procesima prilikom pribavljanja, obrade i analize podatka. 3

4 Kako bi se stekao uvid u stvarno stanje, obuhvaćeno je 14 policijskih agencija koje su pristale da učestvuju u istraživanju. U toku istraživanja obavljen je polustruktuirani intervju sa jednim brojem rukovodećih službenika u policijskim agencijama u BiH i korišten je anketni upitnik (u štampanoj formi, paper and pencil format). Anketni upitnik su ciljano popunjavala lica koja obavljaju analitičke poslove u policijskim agencijama. Anketiranje je bilo potpuno anonimno. Potrebno je naglasiti da je su u skladu sa specifičnostima i složenosti državnog uređenja u Bosni i Hercegovini uspostavljene policijske snage koje se razlikuju po svojoj organiziranosti i nadležnostima. U Federaciji Bosne i Hercegovine policijske snage su organizovane na decentralizovanim osnovama sa određenim elementima koordinacije (Ministarstva unutrašnjih poslova kantona i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova), dok se u Republici Srpskoj radi o centraliziranoj policijskoj organizaciji, te policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Na državnom nivou u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine nalazi se sedam upravnih organizacija sa operativnom samostalnošću, i to: Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija Bosne i Hercegovine, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, Služba za poslove sa strancima, Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Agencija za policijsku podršku. Tokom izrade doktorske disertacije korištena je literatura koja se odnosi na teme koje predstavljaju teorijski okvir ove doktorske disertacije. U okvirnom pregledu korištene literature kandidat je naveo 90 bibliografskih jedinica koje daju širok spektar neophodne i relevantne literature, a koja je u toku izrade doktorske disertacije bila dopunjena potrebnim sadržajima i rezultatima istraživanja relevantnih autora iz različitih srodnih znanstvenih oblasti, kao i zakonskim propisima i dr. Posebno su značajna djela autora iz oblasti anlitike kao šu su: Mark M. Lowenthal (Intelligence From Secrets to Policy), Richards J. Heuer Jr. i Randolph H. Pherson (Structured Analytic Techniques for Intelligence Analysis), Rachel Bob (Crime Analysis with Crime Mapping), Roger Z. George i James B. Bruce (Analyzing Intelligence), Robert M. Clark (Intelligence Analysis) i dr., a svakako veliki doprinos ovom istraživanju dala je i obimna literatura iz oblasti kriminalistike, sigurnosti, obavještajnog rada i prava. Ocjena doktorske diseratcije Ovaj rad predstavlja jedan jedinstven dokument u kome su sadržani bitni elementi neophodni za uspostavljanje, razvoj i funkciju analitičkih odjela u policijskim agencijama u Bosni i 4

5 Hercegovini. Rad je koncipiran tako da može poslužiti kao vodilja za pronalaženje mogućih rješenja između onog što preporučuje najbolja internacionalna praksa i ograničenja koja proizilaze iz uslova koji dominiraju u pojedinim državama, odnosno problema sa kojima se susreću policijske agencije prilikom prikupljanja, obrade i analiziranja obavještajnih podataka. Provedenim kvalitativnim i kvantitativnim istraživanjima obezbjedila su se pouzdana naučna saznanja koja mogu poslužiti kao osnov za riješavanje problema sa kojima se susreću policijske agencije u Bosni i Hercegovini prilikom prikupljanja, obrade, analiziranja i distribucije obavještajnih podataka. Također, uzimajući u obzir složenost i raznovrsnost kriminalnih aktivnosti koje se odnose na kriminalne događaje koji su se u društvu odigrali u prošlosti ili se radi o potencijalno nadolazećim, mogućim ili ostvarivim kriminalnim događajima, navedenim istraživanjem došlo se do saznanja, da bez primjene adekvatnih analitičkih metoda i tehnika (uz podršku i drugih naučnih disciplina) nije moguća njihova kontrola ili spriječavanje negativnih posljedica koje mogu prouzrokovati u društvu. Polučenim rezultatima istraživanja kandidat je uspio pokazati i dokazati da se policijske agencije u Bosni i Hercegovini ne mogu uspješno boriti protiv organizovanog kriminaliteta, terorizma, korupcije i drugih oblika kriminaliteta, te ne mogu imati jak sigurnosni sistem i sačuvati stabilnost političkog, pravnog i privrednog sistema, bez dobro organizovanih, osposobljenih i centraliziranih policijskih agencija. Visok stepen povezanosti i usklađenosti rada policijskih agencija, te eliminisanje konfliktnih situacija i različitih zapreka na najmanju moguću mjeru, jedini su garant su za uspješnu borbu protiv svih oblika kriminaliteta. Također, potrebno je naglasiti da je primjena istražnih mjera i radnji tokom otkrivanja i dokazivanja krivičnih djela veoma složen proces koji zahtjeva krajnje odgovoran i ozbiljan pristup policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, te primjenu adekvatnih analitičkih metoda i tehnika potrebnih za pribavljanje, obradu i analiziranje kriminalističko - obavještajnih podataka, u cilju što efikasnije borbe protiv svih oblika kriminaliteta i kriminalnih pojava. Rukovodeći se time kandidat je dao i prijedloge koje je neophodno provesti kako bi se policijske agencije u Bosni i Hercegovini što efikasnije borile protiv svih vrsta kriminaliteta, odnosno naveo je da policijske agencije u Bosni i Hercegovini trebaju da: posvete više pažnje analitičkim poslovima, te da formiraju analitičke odsjeke u okvriru obavještajnih ili istražnih odjeljenja koji će imati veći broj analitičara i analitičkih timova koji će obavljati isključivo analitičke poslove. Ovo se posebno odnosi na kantonalna Ministarstva unutrašnjih poslova (policijske uprave i policijske stanice). 5

6 opreme analitičke odsjeke modernijom tehničkom opremom, te omoguće analitičarima da imaju adekvatne i kontinuirane obuke, a sve u cilju veće produktivnosti. omoguće analitičarima da zajedno sa istražiteljima direktno učestvuju u predistražnim i istražnim radnjama, te da istražitelji analitičke proizvode koriste kao osonov za pokretanje istrage. omoguće analitičarima da napreduju u okviru analitičkog odsjeka, da imaju poseban status i dodatak na platu. Na taj način bi se spriječilo nezadovoljstvo i odliv analitičara, odnosno stvorila bi se bolja atmosfera u analitičkom odsjeku koja bi direktno uticala na kreativnost analitičara i želju za radom i dokazivanjem. analitičari trebaju biti usko specijalizirani za jednu vrstu krivičnog djela, npr. trgovina ljudima, terorizam i dr. Na taj način se jedino može izbjeći opterećenost analitičara, te ujedno omogući njegova veća produktivnost i posvećenost analitičkim poslovima. Polazeći od toga da je prepoznavanje, otkrivanje i tumačenje kriminalnih pojava u našoj kriminalističkoj naučnoj misli uglavnom rezervisano za kriminalističku taktiku, tehniku i metodiku, pokazalo se, da kod složenih istraga (terorizam, organizirani kriminal i dr.), takav pristup nije dovoljan da se u potpunosti shvate svi procesi koji se odvijaju tokom kriminalnih aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa ili organizacija. S tim u vezi, a na osnovu rezultata istraživanja, može se reći da se ukazala potreba za razvojem novih naučnih disciplina čije metode i tehnike će pomoći u otkrivanju, odnosno identifikaciji praznina i drugih nedostataka tokom pribavljanja podataka (prvenstveno se misli na obavještajne podatke i obavještajni rad policijskih agencija), a koje će pomoći da se vide složene i međuzavisne pojave u kriminalnim aktivnostima grupe, organizacije ili pojedinca, koje se ne mogu objasniti već postojećim kriminalističkim metodama i instrumentima. Dakle, rezultati istraživanja su doveli, uz ostalo, do najvažnijeg orginalnog doprinosa provedenog istraživanja a to je predlog da se ustanovi nova naučna disciplina pod radnim naslovom Obavještajna analitika. Mišljenje i prijedlog Radna verzija doktorske disertacije doktorskog kandidata mr. sc. Mensura Šipkara, upućena je Univerzitetu u Sarajevu na softversku detekciju plagijarizma. Povratna informacija sa Univerziteta je pokazala da je 13% rada notirano i označeno kao dijelovi rukopisa u kojima potencijalno nije naveden izvor. Međutim, Komisija konstatuje da plagijarizma nema nego je software kao plagijarizam notirao, npr. nazive zakona i neke druga opšta mjesta koja, u stvari, nisu 6

7 plagijat nego mjesta koja su označena jer se, kao takva, mogu naći na internetu. Komisija konstatuje da je kandidat na odgovarajući način citirao ili se na drugi način pozvao na relevantne autore i izvore. Doktorska disertacije kandidata mr. sc. Mensur Šipkara predstavlja pionirski i originalan naučni pristup istraživanju izuzetno aktuelne i nedovoljno istražene teme i sadrži originalni naučni doprinos - predlaganje ustanovljavanja nove naučne discipline pod radnim nazivom Obavještajna analitika, a što je dovelo do zaključka nakon provedenog istraživanja. Kandidat je u doktorskoj disertaciji pokazao da je savladao relevantne metode naučno-istraživačkog rada, te da posjeduje sposobnost naučne teorijske i empirijske analize predložene teme i izvođenja relevantnih i meritornih zaključaka. Na temelju iznesenog, Komisija predlaže Vijeću Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu da se ovaj izvještaj o ocjeni doktorske disertacije na temu Primjena i značaj analitike u obavještajnom radu policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, kandidata mr. sc. Mensur Šipkara usvoji, te da se zakaže javna odbrana doktorske disertacije. K O M I S I J A: Dr. sc. Zarije Seizović, redovni profesor, član i mentor Dr. sc. Suada Buljubašić, redovna profesorica, član Dr. sc. Mirza Smajić, vanredni profesor, član 7