Trajanje:

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Trajanje:"

Транскрипт

1

2

3 Projekt se odvija u okviru programa Interreg V-A Slovenija-Hrvatska , koji je podržan od strane Europske unije, te je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj. Partneri na projektu su: Općina Grosuplje (vodeći partner), Općina Rogaška Slatina, Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode (ZRSVN), Nacionalni park Risnjak, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko zagorske županije, Grad Vrbovsko i Udruga Hyla. Trajanje: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Ured za udruge Ovaj projekt sufinancira Ured za Udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Udruge Hyla i ne održavaju nužno stajalište Ureda za Udruge Vlade Republike Hrvatske. 1

4 2

5 Nakladnik: Udruga Hyla Partneri: Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode (ZRSVN), Općina Grosuplje, Općina Rogaška Slatina, Nacionalni park Risnjak, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko zagorske županije, Grad Vrbovsko. Autori teksta: Udruga Hyla Grafičke urednice: Valentina Dominić, Zrinka Ostović Ilustracije: Zrinka Ostović Dizajn i produkcija: SMAK - smart media knowledge Fotografije: Udruga Hyla Tisak: Kerschoffset d.o.o. Naklada: 1. izdanje, 1500 primjeraka Zagreb, lipanj Umnožavanje ove publikacije ili njezinih dijelova u bilo kojem obliku, kao i distribucija, nisu dozvoljeni bez prethodnog pisanog odobrenja nakladnika. 3

6 4

7 VEZE PRIRODE Zakoračiš li na kakav travnjak, kreneš li u šumu ili u šetnju oko jezerca, sigurno ćeš vidjeti mnoštvo živog svijeta. Možda primjetiš žabu kako lovi muhu u letu, možda rodu kako traži miša ili pčelicu kako oprašuje cvijet. Svijet prirode je raznolik i bogat, a organizmi u njemu čvrsto povezani. Projektom "Veze prirode" pokušavamo zajednički očuvati biološku raznolikost i podići svijest o važnosti prirode za dobrobit ljudi. Priroda ne poznaje granice. Zato smo projektom Veze prirode obuhvatili područje Hrvatske i Slovenije koje dijeli državna granica. Cilj projekta je osigurati očuvanje Natura 2000 područja kako bi se na njima održale i obnovile populacije ciljnih vrsta kao što su močvarna riđa, jelenak ili žuti mukač u Sloveniji i Hrvatskoj. U tu svrhu biolozi će provoditi istraživanja i izraditi smjernice za upravljanje ciljnim vrstama. Provodit će se obnova i uređenje staništa ovih vrsta, uspostaviti mreža interpretacijskih točaka i otvoriti centri prirode. 5

8 UTJECAJ ČOVJEKA Priroda je pod stalnim pritiskom ljudske djelatnosti. Prekomjerno iskorištavanje šuma, isušivanje vodenih staništa za stvaranje obradivih površina, kanaliziranje i betoniranje vodotoka te neadekvatna košnja livada dovodi do uništavanja staništa za mnoge vrste. Nestankom pogodnih staništa gubi se veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, a samim time i bioraznolikost. Pomoću Zakona o zaštiti prirode, u Republici Hrvatskoj, provode se aktivnosti očuvanja bioraznolikosti. Jedna od važnijih stavki jest povezivanje i usklađivanje državnih i međunarodnih pravila zaštite prirode. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju obvezali smo se provoditi niz zakona kojima se štiti priroda i okoliš. 6

9 NATURA 2000 Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Cilj mreže je očuvanje ili ponovno uspostavljanje povoljnog stanja za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te dvjestotinjak prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Natura 2000 vrste klasifikacijske su, odnosno ciljne vrste Ekološke mreže Natura Te vrste su zakonom strogo zaštićene s ciljem dugoročnog očuvanja njihovog statusa u sklopu danog područja. One svojom prisutnošću na nekom području štite i mnoge druge vrste te odražavaju očuvanost i kvalitetu staništa. NATURA 2000 U BROJEVIMA broj područja u EU 18% - kopnenog teritorija EU broj područja u HR 37% - kopnenog teritorija HR broj područja u SI 38% - kopnenog teritorija SI 7

10 KAKO TI MOŽEŠ POMOĆI? Vrlo jednostavno! Svatko od nas može biti pravi zaštitar prirode. Priroda oko nas je osjetljiva i ovisi o tome kako se svatko od nas prema njoj ponaša. Kroz poštivanje pravila ponašanja najbolje ćemo zaštititi prirodni svijet. Ne zaboravi prenijeti svoje znanje o zaštiti prirode svojim prijateljima i obitelji. 8

11 Provjeri svoje znanje o pravilima ponašanja u prirodi i smjesti ponuđene riječi na prava mjesta u rečenicama. TRGAJ ŽIVOTINJE POŠTUJ UZIMAJ BACAJ SAM Ne smeće u prirodu! prirodu oko sebe i sva živa bića u njoj! Nikada ne idi! Ništa ne iz prirode! Pazi na koje ćeš susresti u prirodi! Ne biljke oko sebe! 9

12 BIORAZNOLIKOST Bioraznolikost ili biološka raznolikost označava ukupnu raznolikost svih živih bića na Zemlji. Osim što se odnosi na raznolikost vrsta, odnosi se i na raznolikost ekosustava u kojima vrste žive kao i na raznolikost gena unutar vrsta. EKOSUSTAV je prostor naseljen zajednicama živih organizama koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica na određenom staništu. Ekosustav je širi pojam koji opisuje zajedništvo živih organizama i neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina. STANIŠTE predstavlja područje na kojem neki organizam živi te je naseljeno različitim biljnim i životinjskim vrstama, ovisno o zemljopisnim, abiotičkim (temperatura, voda i vlažnost, svjetlost itd.) te biotičkim (odnos između jedinki iste vrste te odnosi između jedinki različitih vrsta) čimbenicima. 10

13 Crtom spoji vrstu sa staništem. livada šuma 11

14 GDJE SMO ISTRAŽIVALI? Rijeka Sutla Tvoreći granicu između Slovenije i Hrvatske rijeka Sutla vijuga kroz polja, travnjake i šume. S Hrvatske strane protječe većim dijelom svog toka kroz Hrvatsko Zagorje. Izvire u Maceljskoj gori na području Slovenije, a utječe u rijeku Savu nedaleko od Zagreba. Većina njezina toka prolazi brdskim područjem i pritom u nju utječe mnogo manjih pritoka. Područje oko nje obiluje mnogobrojnim tipovima staništa stoga je cijelo područje korita rijeke Sutle proglašeno Natura 2000 područjem. Zbog bogatstva različitih staništa, na području rijeke Sutle istraživali smo više skupina životinja. Na livadama smo bilježili dnevne leptire, među njima i ciljnu vrstu kiseličinog vatrenog plavca. Penjali smo se na mnogo šumskih brdašaca, obilazili stabla i grmlje, pregledavali duplje ne bismo li pronašli saproksilne kornjaše. 12

15 Ciljne vrste kornjaša koje smo tražili su jelenak, hrastova strizibuba i mirišljavi samotar. Unutar šume tragali smo za kolotrazima i lokvama kako bismo pronašli vodozemce i ciljnu vrstu žabe, žutog mukača, a na samoj rijeci vidru. 13

16 NP Risnjak Kupa Nacionalni park Risnjak jedan je od najstarijih Parkova u Hrvatskoj, a proglašen je nacionalnim parkom davne godine. Nalazi se u Gorskom kotaru, najšumovitijem području zapadne Hrvatske. Šetnjom kroz Park možeš uživati u mnogim prirodnim fenomenima: prekrasnom krškom izvoru rijeke Kupe, samoj rijeci Kupi te vrhovima Risnjak i Snježnik. Gorski kotar, pa tako i Nacionalni park Risnjak dom je mnogim vrstama životinja i biljaka. U starim crnogoričnim šumama žive medvjed, vuk, ris i lisica. Malobrojni prirodni planinski travnjaci dom su mnogim vrstama dnevnih leptira, a rijeka Kupa je pravo skrovište za vidru. Raznolikost i bogatstvo staništa i vrsta upravo čine Risnjak posebnim mjestom vrijednim zaštite. Ciljne vrste koje smo tražili su bile leptir močvarna riđa i vidra. 14

17 NP Risnjak je dobio ime po jednoj našoj velikoj zvijeri, risu. Napiši još barem jednu koju poznaješ, a živi u šumama Risnjaka. 15

18 TRAVNJACI Travnjaci su površine na kojima prevladavaju trave i ostalo nisko raslinje uglavnom bez drveća. To su prave oaze bioraznolikosti. Obiluju živim svijetom na makroskopskoj i mikroskopskoj razini. Bogati su mikrostaništima ispod zemlje, iznad zemlje, između biljaka te u zraku. Razlikujemo dvije vrste travnjaka: livade i pašnjake. Livade su travnate površine koje ljudi uglavnom kose i s njih dobivaju sijeno, a na pašnjacima pase stoka (krave, ovce, koze, konji i ostale životinje). Nažalost, travnjaci u Hrvatskoj pomalo nestaju. Zbog suvremenog načina života ljudi zamjenjuju sela gradovima, a preostali stanovnici sela sve manje se bave poljoprivredom, napuštaju tradicionalno stočarstvo i tradicionalan način života. Travnjake stoga malo pomalo osvaja šuma i tako nestaju sve biljne i životinjske vrste čiji život ovisi o njima. Vrlo je važno pravilno održavati travnjake ako želimo da oni i dalje budu staništa kukcima, pogotovo leptirima. Bitno je da uvijek ostane dio s više trave i cvijeća kako bi se oni imali gdje skriti, hraniti ili položiti jaja. 16

19 Zabilježi što sve živi na školskom travnjaku. Postavite u školskom ili vlastitom dvorištu zamke za kukce kako bi vidjeli koje sve vrste žive na travnjacima. Kao zamke služe staklene teglice ili plastične čaše koje se zakopaju u zemlju i prekriju pločom ili kamenom koji se od tla malo odigne pomoću četiri manja kamena. U staklenku će padati kukci koje kasnije možeš odrediti pomoću fotografi je i Biologer aplikacije, interneta ili uz pomoć učiteljice. Nakon što zapišeš što sve živi na tvom travnjaku vrati sve životinje natrag u prirodu kako bi nesmetano mogle nastaviti svoj životni ciklus. 17

20 Travnjake još možemo dijeliti na ekstenzivne i intenzivne. Ekstenzivni travnjaci zahtijevaju minimalno održavanje, kose se jednom do dva puta godišnje, a intenzivni travnjaci traže znatno veći intenzitet održavanja i kose se više puta na godinu. Pokraj fotografije napiši koji je travnjak intenzivan, a koji ekstenzivan i u nastavku ispuni tablicu s riječima mali/a ili veliki/a. 18

21 TVRDNJA INTENZIVNI TRAVNJACI EKSTENZIVNI TRAVNJACI broj košnji godišnje količina pobrane krme (trave za stoku) količina gnojenja broj životinja na ispaši raznolikost vrsta 19

22 KUKCI Kukci su vrstama najbrojnija skupina životinja na Zemlji. Zbog svoje velike brojnosti oni su najmanje istraženi. Različitih su boja, oblika i veličina. Kukce razlikujemo od ostalih skupina životinja zbog tri glavne karakteristike koje ih odvajaju od svih ostalih. Beskralježnjaci su, što znači da nemaju kostur unutar tijela. Njihov kostur nalazi se s vanjske strane te služi kao zaštita unutarnjih organa. Kostur je građen od tvari koja se naziva hitin koji može biti deblji ili tanji. Druga karakteristika je tijelo građeno od tri dijela, glave na kojoj se nalazi par ticala koje pomažu u snalaženju u prirodi, prsa na kojima se nalaze noge i krila, ukoliko ih imaju, te trećeg dijela koji se naziva zadak. Najlakši način pomoću kojeg prepoznajemo kukca jest da imaju tri para nogu. Životni ciklus kukaca razlikuje se od ostalih skupina životinja. Odrasli će nakon parenja položiti jaja iz kojih će se razviti ličinke. Ovisno o tome radi li se o nepotpunoj ili potpunoj preobrazbi, ličinka izgledom nalikuje ili ne nalikuje na odraslog kukca. Prilikom nepotpune preobrazbe razlikujemo tri stadija razvoja kukaca, a to su jaje, ličinka i odrasli kukac dok kod potpune preobrazbe razlikujemo jaje, ličinku, kukuljicu te odraslog kukca.

23 Na prikazanom životnom ciklusu kukca upiši faze razvoja na prava mjesta JAJE ODRASLI KUKAC KUKULJICA LIČINKA ŠTO JE EGZOSKELET? Za razliku od kralježnjaka koji svoj kostur imaju unutar tijela (endoskelet), kukci svoj kostur nose izvana. Kako su u srednjem vijeku vitezovi nosili oklope ne bi li se zaštitili od ranjavanja, tako životinje iz naše današnje priče nose svoj koji može biti tvrđi ili mekši. On im služi za potporu i zaštitu tijela, kao i za prihvat mišića. 21

24 TKO ISTRAŽUJE KUKCE? Entomologija je znanost koja se bavi proučavanjem kukaca, a znanstvenik koji ih istražuje se naziva entomolog. Dobro oko, spretnost i brzina odlike su svakog entomologa. Svaki entomolog mora uz sebe imati entomološku mrežicu, dobro povećalo, terenski dnevnik i fotoaparat kako bi mogao svakog ulovljenog kukca dobro proučiti te fotografirati. Hodanje prirodom glavni je posao entomologa zato svaki entomolog mora imati čvrstu obuću, duge hlače, kratku majicu te kapu kako bi se zaštitio od sunca. 22

25 Entomolog je na terenu našao nekoliko vrsta. Pomozi mu i zaokruži one koje pripadaju skupini kukaca. 23

26 LEPTIRI Leptiri pripadaju jednoj od najistraženijih skupina kukaca, a zbog svoje veličine, raznolikosti boja i oblika, neki bi rekli i najljepšoj. Osim na travnjacima, leptire ćeš često vidjeti i uz rubove šuma, pa čak i u šumama. S obzirom da su leptiri kukci, tijelo je sastavljeno od tri dijela, a cijelo je prekriveno dlačicama. Na glavi se nalazi jedan par velikih sastavljenih očiju, ticala i sisalo koje služi za hranjenje. Hrane se najčešće nektarom iz cvijeća, a mogu sisati i potrebne minerale iz tla, s mrtvih životinja ili čak izmeta. Njihovo sisalo ne bode, stoga se ne trebaš bojati kada on poželi sletjeti na tebe. Krila leptira također su prekrivena dlačicama, međutim te dlačice su drugačijeg oblika, plosnate su i nazivaju se ljuščicama. Leptiri, u pravilu, imaju tri para nogu. Kod nekih vrsta su prednje noge zakržljale, a kod nekih su u potpunosti nestale. Označi dijelove tijela leptira 1 GLAVA, 2 PRSA, 3 TICALA, 4 OČI, 5 SISALO, 6 ZADAK, 7 KRILA, 8 NOGE 24

27 Na livadi smo pronašli jednog leptira. Nacrtali smo ga u svoj dnevnik, a ti ga oboji. Na livadi smo pronašli jednog leptira. Nacrtali smo ga u svoj dnevnik, a ti ga oboji. U tablici označi s X je li navedena tvrdnja točna ili netočna. TVRDNJA TOČNO NETOČNO Leptiri imaju potpunu preobrazbu. 0 0 Gusjenice se uobičajeno hrane na određenoj vrsti biljke. 0 0 Leptiri nisu osjetljivi na promjene u okolišu i brzo se prilagođavaju njima. 0 0 Leptiri, kao i drugi kukci imaju četiri para nogu. 0 0 Osim dnevnih leptira postoje i noćni leptiri. 0 0 Neke vrste noćnih leptira nazivamo moljcima

28 MOČVARNA RIĐA (Euphydryas aurinia) Šetnjom u kasnije proljeće očuvanom livadom možeš vidjeti mnoge vrste leptira, ali i jednu od onih ugroženijih, močvarnu riđu. To je leptir narančaste boje s izraženim crvenim, žutim i crnim šarama na krilima, a lako se prepoznaje po nizu crnih točaka na vanjskoj strani stražnjih krila. Pripada skupini šarenaca, jednoj od najbrojnijih skupina dnevnih leptira u Hrvatskoj. Prisutna je na gotovo cijelom području Republike Hrvatske, ali njena su staništa vrlo lokalizirana i često vrlo udaljena jedna od drugih. Voli vlažne otvorene livade na kojima se nalaze mnoge biljke hraniteljice. U nekim dijelovima Hrvatske, više mediteranskim, vrsta je zabilježena i na suhim livadama nastalim nakon sječe šuma. Močvarna riđa strogo je zaštićena vrsta baš zbog nestanka prirodnih staništa na kojima živi. Livade zarastaju ili se isušuju i pretjerano obrađuju u svrhu poljoprivrede. Poticanjem tradicionalnih djelatnosti poput ispaše domaćim životinjama i pravovremenom košnjom čuvat će se livade, močvarna riđa, a samim time i mnoge ostale vrste od nestanka. 26

29 KISELIČIN VATRENI PLAVAC (Lycaena dispar) Kada se već nalaziš na očuvanoj vlažnoj livadi pogledaj i za kiseličinog vatrenog plavca. To je leptir jarko narančaste boje sa crnim šarama. Mužjak ima po jednu crnu mrlju u obliku crtice na svakom krilu, dok ženka ima više crnih točaka. Stražnja krila su kod ženki smeđe boje s narančastim rubom. Najlakše ga prepoznajemo po plavoj boji donje strane stražnjih krila i po veličini. On je obično veći od sličnih vrsta plavaca. Odrasle jedinke mogu preći jako dalek put, ali gusjenice u vezane isključivo za vlažna područja koja su još uvijek pod pritiskom ranije spomenutih prijetnji. Ovisno o godišnjem dobu vrsta leti u dvije ili tri generacije godišnje od svibnja pa sve do listopada. Iako je boja ovog leptira narančasta, ova vrsta pripada skupini koju nazivamo plavcima. Plavci su iznimno ugrožena i osjetljiva skupina leptira jer vrlo brzo osjete promjene u staništu. Za ovu je vrstu najbitnije pokušati smanjiti intenzitet košnje. 27

30 ŠUMSKA STANIŠTA Biljke šumskog tla, šumsko tlo te drveće i njegove krošnje stvaraju dom i utočište za neizmjeran broj životinja koje stalno ili povremeno borave u njoj. Čovjekova povezanost sa šumom postoji od davnih dana. Šumska staništa osim što i čovjeku pruža utočište, opskrbljuje ga sa hranom, građevinskim materijalom te drvom za ogrjev. Šume su pluća Zemlje, stvaraju kisik, štite od buke, čuvaju vodne rezerve, a svojim korijenskim sustavom sprečavaju urušavanje i uništenje tla. Međutim, svaka šuma nije pogodna za život svih vrsta životinja. Kada su šume mlade, s tankim i gustim stablima živi malen broj životinjskih vrsta. Prave šumske vrste možete vidjeti u šetnji starim i zrelim šumama, u kojima nema prevelike sječe i uređivanja. U prazne kružiće uz listove i plodove upiši ova slova: LIPA - A KESTEN- H BUKVA - R JAVOR- S HRAST- T 28

31 PRIČA O STAROM HRASTU Prošećete li parkom ili šumom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, hrast je stablo koje ćete prepoznati po režnjastim i nazubljenim listovima. Na mediteranu postoji i hrast crnika koji ima cjelovite listove. No nikada ne možete pogriješiti ako pogledate plod. Plod hrasta je žir. Hrast je dom mnogim vrstama životinja, a posebice našim istraživanim vrstama koje najviše vole stara hrastova stabla. Kada se šumama nepravilno gospodari šuma ostaje bez zrelih i trulih stabala koja su dom i hrana mnogim vrstama životinja. 29

32 Iznad fotografije zaokruži o kakvoj se šumi radi. Zatim redne brojeve pripadajućih pojmova upiši u kružiće uz fotografiju. 1. pošumljavanje 8. duplje u stablu 2. prisutnost trulih stabala 9. guste krošnje 3. prirodna obnova šuma 10. veća raznolikost vrsta stabala 4. prisutno grmlje i podrast 11. siječa i krčenje šuma 5. vlake (putevi nastali nakon sječe stabala) 12. stabla u raznim fazama razvoja 6. stara stabla obrasla velikim gljivama 7. šumski putevi i ceste Razmisli! Navedeni kornjaši važni su u procesu razgradnje organskog materijala u prirodi. Poznajete li još neke organizme koji nisu nužno životinje i koji su također važni u procesu kruženja tvari? 30

33 A) Šumom se gospodari i upravlja. B) Šuma je prepuštena prirodnim procesima. A) Šumom se gospodari i upravlja. B) Šuma je prepuštena prirodnim procesima. 31

34 KORNJAŠI Kornjaši su najbrojniji red unutar razreda kukaca. Možemo ih pronaći na svim staništima osim u moru te polarnim regijama. Osim što se hrane biljkama, gljivicama i drugim beskralježnjacima hrane se raspadnutim biljnim i životinjskim ostacima. Postoje štetne vrste kornjaša koje napadaju biljna tkiva, dok se druge vrste hrane štetnicima te služe kao biološka kontrola. Tijelo im štiti iznimno čvrst egzoskelet. Imaju dva para pokrovnih krila koja štite nježna opnasta letna krila koja se nalaze ispod njih. Mnogi kornjaši su žarko obojani čime upozoravaju da su otrovni, dok nalazimo i one koji se svojom savršeno uklapaju u okoliš te su tako manje primjetni. Kao i svi kukci imaju antene koje prvenstveno služe za osjet te mogu osjetiti gibanje, miris te kemijske tvari. Neki kornjaši ih koriste kako bi bolje vidjeli. Kada se kreću većim brzinama, vide slabije te tada ispruže svoje antene kako bi zaobišli prepreke koje im se nađu na putu. ŠTO SU SAPROKSILNI KORNJAŠI? Saproksilni su kornjaši tijekom svog života vezani uz živo, ali i mrtvo ili umiruće drvo. Ličinke se tih kornjaša hrane umirućim i raspadajućim drvetom. Zbog toga imaju veoma važnu ulogu u procesu kruženja tvari u prirodi. 32

35 Označi dijelove kornjaša na crtežu. A - ČELJUST B - NOGE C - PRSA D - GLAVA E - ZADAK F - ANTENE 33

36 Pročitaj opise i pokušaj na temelju njih prepoznati vrste kukaca na fotografijama. U okvire upiši njihova imena. JELENAK (Lucanus cervus) Ako se nađeš između svibnja i kolovoza u hrastovoj šumi ili parku u kojem se nalaze hrastova stabla, možeš susresti jednog od najvećih kornjaša u Hrvatskoj, jelenka. Jelenak može narasti i do 8 cm veličine. Osim što je jedan od najvećih, jedan je i od najprepoznatljivijih kornjaša kojeg možemo susresti. Zašto ime obični jelenak? Mužjaci kako bi zadivili ženku te pobijedili u borbi s drugim mužjakom za njenu naklonost, imaju povećane gornje čeljusti koje izgledom podsjećaju na rogovlje jelena. Ženke jelenka nemaju povećane čeljusti te su manje od mužjaka. Ženke polažu jaja u komadiće raspadajućeg drveta. Iako odrasli jelenak živi samo tri do četiri mjeseca, ličinka se razvija skrivena u tlu do 5 godina, gdje se hrani trulim drvećem. Odrasli su najviše aktivni navečer i ukoliko se zatekneš u sumrak u parku ili šumi možeš vidjeti njihov nespretni let. 34

37 MIRIŠLJAVI SAMOTAR (Osmoderma eremita) Ukoliko pronađeš stablo koje ima duplje manjeg ili većeg promjera postoji mogućnost da ćeš na njenom ulazu ugledati mirišljavog samotara. Mirišljavi samotar krupna je zlatna mara metalno sjajne, ali zagasito zelene boje. Pripadnici zlatnih mara vrlo će vam se često veselo zaletavati u glavu te biti ukras u vašoj kosi. Osim što su veliki, u potpunosti su bezopasni. Životni ciklus mu je, kao i u ostalih saproksilnih kornjaša, vezan uz duplje starih i umirućih stabala. Kao ličinka hrani se ostacima trulog drveta, dok još nije u potpunosti poznato čime se hrane odrasli. Iako leti, ne može letjeti više od 200 metara daleko od duplje. VELIKA HRASTOVA STRIZIBUBA (Cerambyx cerdo) Velika hrastova strizibuba jedna je od većih strizibuba koje možeš pronaći u hrastovoj šumi. Može narasti do 7 cm veličine. Prepoznatljive su po crnom tijelu sa tamnosmeđim pokriljem koji prema vrhovima prelazi u crvenkasto smeđu boju. Ticala su im iznimno dugačka, a ženke imaju kraća ticala od mužjaka. Zašto je dobila ime strizibuba? Ime su dobile prema zvuku kojeg proizvode trenjem prvog prsnog kolutića o izbrazdanu izbočinu s gornje strane srednjeg prsnog kolutića. Kao i kod jelenka, životni ciklus im ovisi o raspadnutim, trulim stablima hrasta, rijeđe jasena, brijesta, graba i oraha. Razvoj ličinke traje 3-4 godine, nakon čega se zakukulje u površinskom sloju kore kako bi odrasli kukac lakše izašao iz drveta. Odrasle se jedinke hrane biljnim sokovima. 35

38 VODENA STANIŠTA U šumi se, osim drveća, skriva još jedno veoma bogato i važno stanište za životinje vlažno stanište. Šetnjom šumama često možeš naići na rijeke, potoke, lokve, kanale i kolotrage koji vrve biljnim i životinjskim svijetom te se uz livadna i šumska staništa smatraju pravim malim oazama bioraznolikosti. Bogatstvo živog svijeta u njima je neizmjerno. Ono je dom za mnoge životinje, ali je ujedno važno i za životinje koje tamo pronalaze hranu i okrijepu. U njima i uz njih tako možeš pronaći veliki broj vodozemaca u svim razvojnim stadijima života, gmazove poput zmije bjelouške i ribarice koje se hrane ribama i beskralješnjacima. Mnoge vrste odraslih vodenih kukaca poput kornjaša te stjenica i ličinke vretenaca. U njima pronalazimo i za nas ovdje jednu od važnijih životinja, žutog mukača. 36

39 VODOZEMCI Vodozemci su skupina kralježnjaka čije ime govori gdje žive: dijelom u vodi, dijelom na kopnu. To su hladnokrvni organizmi koji uglavnom polažu jaja, a veći dio vrsta kroz svoj životni ciklus prolazi preobrazbu, čime prelaze iz ličinačkog stadija, razvojem udova i pluća, u odrasle kopnene oblike. Gotovo sve vrste vodozemaca su ovisne o vlažnim uvjetima u okolišu, a mnogima su rijeke, jezera, lokve, kanali itd. neophodni za razmnožavanje. UGROŽENOST VODOZEMACA Najčešći je uzrok ugroženosti vodozemaca i gmazova, kao i ostalih skupina životinja u Hrvatskoj, promjena i nestanak staništa. Otpad i otpadne vode onečišćuju vode te stvaraju nepogodno stanište za rast, razvoj i život vodozemaca. Izgradnjom prometnica dolazi do rascjepkavanja staništa, zbog toga, za vrijeme proljetnih te jesenskih migracija, dolazi do čestih masovnih stradanja. 37

40 TKO ISTRAŽUJE VODOZEMCE I GMAZOVE? Herpetologija je znanost koja se bavi proučavanjem gmazova i vodozemaca, a znanstvenik koji ih istražuje se naziva herpetolog. Brzina, spretnost i dobar sluh jedne su od glavnih odlika jednog herpetologa. Herpetolog u svakom trenutku mora biti spreman potrčati i skočiti za zmijom ili gušterom, biti spretan u lovu s vodenom mrežicom, kako bi ulovio žabe i vodenjake, a itekako dobar sluh ne bi li prema glasanju mogao prepoznati neku vrstu ili pak čuo kretanje životinje kroz raslinje. Osim terenskog dnevnika, fotoaparata, čvrste obuće, dugih hlača i kabanice, herpetologu su jako bitne i rukavice. Gmazove, posebno zmije preporučljivo je loviti posebnim rukavicama radi opasnosti od ugriza i ogrebotina. Vodozemce možemo loviti i rukama, ali pri tome moramo paziti da su nam ruke čiste kako im ne bismo prenijeli neke bolesti, a isto tako i vrlo je važno oprati ruke nakon diranja životinje. Mnogi vodozemci izlučuju kroz kožu otrove, koji nisu opasni, ali mogu iritirati našu kožu. 38

41 Zaokruži vodozemce među herpetofaunom (vodozemcima i gmazovima)! 39

42 ŽABE Žabe pripadaju skupini vodozemaca, bezrepaca, što znači da u odraslom stadiju nemaju rep. Tijelo im je prekriveno tankom osjetljivom kožom preko koje dišu. Dišu i plućima, ali i preko kože vrše izmjenu plinova. S obzirom da im je koža tanka mora stalno biti vlažna, kako ne bi presušila od jakog sunčevog zračenja. Zato žabe nalazimo većinom na vlažnim staništima. Velika većina žaba polaže svoja jaja isključivo u vodu. Jajašca su sasvim mala, a svako je obavijeno zaštitnim želatinoznim ovojem. Taj ovoj sprječava isušivanje, ali i grabežljivce da ih pojedu. Iz jajašaca se izlegnu punoglavci koji tokom razvoja prolaze preobrazbu, nestaju im rep i škrge, a rastu im noge i razvijaju im se pluća. Nakon završene preobrazbe žabe mogu izaći na kopno. RAZVOJNI CIKLUS ŽABE 40

43 ŽUTI MUKAČ (Bombina variegata) Žuti mukač malena je žaba veličine do 5,5 cm plosnatog tijela i glave. Posebna je po tome što joj je zjenica srcolikog oblika, a glavna karakteristika je jarko žuto obojena trbušna strana tijela. Uzorak šara na trbušnoj strani svake jedinke jedinstven je za svaku jedinku, baš kao otisak prstiju kod ljudi. U slučaju kada se osjete ugroženima podignu glavu i stražnji dio tijela, prilikom čega do izražaja dolazi njihov žuti trbuh. To ponašanje jedinstveno je za mukače te se naziva žablji refleks ili "unkenrefleks". Gornja strana tijela žutog mukača prožeta je brojnim otrovnim žlijezdama koje se na površini kože otvaraju otrovnim bradavicama. Otrov nije opasan za čovjeka, no ukoliko dođe u doticaj s očima ili kožom, može izazvati crvenilo. 41

44 GDJE MOŽEMO PRONAĆI ŽUTOG MUKAČA Žuti mukač preferira vlažna šumska staništa. Ako prilikom šetnje u blizini šume ili šumom ugledaš potok, kolotrag ispunjen vodom ili neko drugo manje povremeno stajaće vodeno tijelo zaviri u njega i potraži žutog mukača. Navedena vodena tijela bitna su za njihov razvoj od punoglavca do odraslog stadija. Pogledaj i za jaja. Njih polažu na dno vodenog tijela ili na grančice u vodi. Osluhni! Za vrijeme sezone parenja u proljeće, u sumrak, mogu se čuti mužjaci koji se glasaju (pup! pup! pup!) i zazivaju ženke. Kada vode presuše i dođe hladnije vrijeme u jesen, žuti mukač hibernira u rupama u zemlji te ispod kamenja. Hrane se odraslim jedin- kama i ličinkama kornjaša, leptira, mrava, pauka i stonoga. Oboji trbuh žutom mukaču! 42

45 KVIZ ZNANJA Na prazne linije umetni riječ koja nedostaje. Rijeka Sutla granična je rijeka između. i okoliša i utjecaj je znanost, koja proučava odnose između živih bića, prirodnog na prirodu. Ljudskom tijelu kralježnicu uspravno drže pričvršćeni na. Kod kukaca, struktura koja služi za podršku i zaštitu tijela te koja je vezana za mišiće naziva se kostur ili. Iz jaja leptira se razvija ličinka koju nazivamo brzo raste dok se ne pretvori u u odraslog.. Ona puno jede i u kojoj se događa transformacija Šume vežu velike količine ugljik dioksida i oslobađaju kisik te ih zbog toga nazivamo i. Kornjaši imaju važnu ulogu u procesu Tijekom večernje proljetne šetnje možete uočiti najvećih kornjaša u Europi. tvari u prirodi., koji je jedan od Skupina životinja kojima je potrebna voda da bi se razmnožavali, a žive na kopnu kad odrastu se zovu. Čovjek sa svojim načinom života utječe na staništa mnogih. Zbog prekomjerne upotrebe prirodnih resursa, mnoga opasnosti. su u i Svatko od nas može doprinijeti poboljšanju stanja. Znanost koja proučava kukce naziva se bavi., a istraživač koji se time 43

46 OSMOSMJERKA K J J S T R I Z I B U B A H E R P E T O L O G I J A O L I Š U M A C I Ž E R M L E I N Š Š A Nj R O K B A G N V J K P L A V A C A K O A D L I V A D A U M J A Ž K D G K J R I T P E L V L A S T A N I Š T E E J K O E B G O M H R O U E R O J H Č A K U M I T U Ž P L E A J I G O L O M O T N E KORNJAŠ LEPTIR LOKVA ŠUMA LIVADA ŽABA STRIZIBUBA HERPETOLOGIJA ŽUTI MUKAČ JELENAK ENTOMOLOGIJA PLAVAC STANIŠTE MREŽICA 44

47 RJEŠENJA str. 18: gornja fotografi ja intenzivan; donja fotografi ja ekstenzivan str. 19: intenzivni travnjaci veliki, mala, velika, mala, mala; ekstenzivni travnjaci mali, velika, mala, velika, velika str. 25: tvrdnje točno, točno, netočno, netočno, točno, točno str. 30: razmisli - gljive, bakterije str. 31: gornja fotografi ja Šuma je prepuštena prirodnim procesima 2, 3, 6, 8, 9, 10, 12 donja fotografi ja Šumom se gospodari i upravlja 1, 4, 5, 7, 11 str. 43.: (Hrvatske i Slovenije), (Ekologija, čovjek), (mišići, kostur, vanjski, egzoskelet), (gusjenica, kukuljica, leptira), (pluća zemlje), (kruženju), (jelenka), (vodozemci), (biljaka, životinja), (staništa), (prirode), (entomologija, entomolog)

48