italijanski za svakoga

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "italijanski za svakoga"

Транскрипт

1 italijanski za svakoga Search: Go učenje italijanskog jezika Italijanski 3/2a unità 7,8,9 BY ITLIJANSKIZASVAKOGA DEC17 ITALIJANSKI JEZIK 3/ 2A (unità 7,8,9 ) UNITA 7 Pronomi personali diretti (lične zamenice u funkiji objekta-akuzativa) lične naglašene nenaglašene io (ja) me (mene) mi (me) tu (ti) te (tebe) ti (te) lui (on) lui (njega) lo (ga) lei (ona) lei (nje) la (je) noi (mi) noi (nas) ci (nas) voi (vi) voi (vas) vi (vas) loro (oni) loro (njih) li (ih) loro (one) loro (njih) le (ih) Nenaglašene zamenice se slažu u rodu i broju sa imenicom koju zamenjuju. Obično se nalaze neposredno ispred glagola. Upotreba ovih zamenica zavisi od glagola.

2 Neki od glagola uz koje stoje direktne zamenice: accompagnare, aiutare, amare, aprire,ascoltare, aspettare,capire, cercare, chiamare,comprare, conoscere,finire, guardare,imparare,invitare,lavare, magiare, mettere,prendere, preparare,provare, preparare, ringraziare,salutare,sentire, vedere, Stare +gerundio ova konstrukcija se upotrebljava da bi se izrazila radnja koja se dogaďa u trenutku govora. Sto leggendo Čitam ( sad, ovog trenutka) GraĎenje gerunda: I konjugacija parl-are parl-ando II konjugacija prend-ere prend-endo III konjugacije dorm-ire dorm-endo fin-ire fin-endo Neki nepravilni gerundi : fare-facendo, dire-dicendo, bere-bevendo, dare-dando GERUND JE NEPROMENLJIV tj ima samo jedan oblik. Avverbi di quantità Dobijaju se odgovorom na pitanje koliko? Poco -malo Abbastanza-prilično Molto-mnogo Troppo-mnogo, suviše Prilozi su nepromenljivi, tj imaju samo gore navedeni oblik. Pr. Studio molto. Dormo poco. Tutto va abbastanza bene. ALI postoje i pridevi koji imaju isti oblik, onda se oni slažu u rodu i broju sa imanicom uz koju stoje.

3 Molti turisti visitano Roma. Ci sono pochi studenti in classe. Mesi dell anno (meseci u godini) gennaio, febbraio, marzo, aprile, maggio, giugno, luglio, agosto, settembre, ottobre, novembre, dicembre Stagioni (godišnja doba) primavera (proleće), estate (f) (leto), autunno (jesen), inverno (zima) Tempo (vreme) Che tempo fa? Kakvo je vreme? Fa bel/ brutto tempo ( lepo je/ ružno je vreme) Fa caldo/freddo (toploje/hladno je) C è il sole (sunčano je) Tira vento (duva vetar) C è la nebbia (magla je) Piove (pada kiša) Nevica (pada sneg) UNITA 8 Passato prossimo (prošlo vreme) Passato prossimo (perfekat) je složeni glagolski oblik i gradi se od pomoćnih glagola essere ili avere i participa prošlog.

4 Prošli particip pravilnih glagola: I konjugacija parl are + ATO PARLATO II kojugacija vend ere + UTO VENDUTO III kojugacija dorm ire +ITO DORMITO fin ire +ITO FINITO Sa pomoćnim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje ŠTA?). Kod ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica: LAVORARE ho lavorato abbiamo lavorato hai lavorato avete lavorato ha lavorato hanno lavorato Sa pomoćnim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu. Kod ovih glagola particip se slaže u rodu i broju : ANDARE sono andato,a siamo andati,e sei andato, a siete andati, e è andato,a sono andati, e PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE ( nepravilni participi) (najčešći glagoli) accendere acceso (a) aprire- aperto (a) bere- bevuto (a) chiedere- chiesto (a)

5 chiudere- chiuso (a) cogliere- colto (a) correre- corso (a) cuocere- cotto (a) decidere- deciso (a) dire- detto (a) essere- stato (e) fare - fatto (a) leggere- letto (a) mettere- messo (a) mordere- morso (a) morire- morto (e) nascere- nato (e) offrire- offerto (a) perdere- perso (perduto-meno frequente) (a) prendere- preso (a) produrre- prodotto (a) rimanere rimasto (e) rispondere risposto (a) rompere- rotto (a) scegliere scelto (a) scendere- sceso (e)

6 scrivere- scritto (a) soffrire- sofferto (a) spendere speso (a) spegnere- spento (a) spendere- speso (a) stare- stato (e) vedere- visto (a) venire- venuto e) vincere vinto (a) vivere- vissuto (a) Articolo partitivo Objekt koji označava neodreďenu količinu i neodreďeni broj stvari ili osoba uz sebe nema neodreďeni ni odreďeni član, već se može izraziti partitivnim članom (del, dello, della, dei, degli, delle). Partitivni član upotrebljavamo u potvrdnim i upitnim rečenicama, nikada u odričnim. Primer: Compro del pane, della frutta e della verdura. ( kupujem hleba, voća I povrća- neodreďene količine) UNITA 9 Possessivi Prisvonji pridevi i zamenice (Possessivi) Svako lice ima svoj prisvojni pridev:

7 jednina množina muški rod ženski rod muški rod ženski rod il mio la mia i miei le mie il tuo la tua i tuoi le tue il suo la sua i suoi le sue il nostro la nostra i nostri le nostre il vostro la vostra i vostri le vostre il loro la loro i loro le loro Ispred prisvojnog prideva uvek stoji član, sem kad stoji ispred imanice koja označava bliske roďake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia, Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide član: la mia mamma Futuro semplice Buduće vreme I konjugacija II konjugacija III konjugacija parlare prendere dormire finire parlerò prenderò dormirò finirò parlerai prenderai dormirai finirai parlerà prenderà dormirà finirà parleremo prenderemo dormiremo finiremo parlerete prenderete dormirete finirete parleranno prenderanno dormiranno finiranno nepravilni glagoli u budućem vremenu (1. lice jednine):

8 essere sarò avere avrò andare andrò dovere - dovrò potere - potrò dare- darò dire- dirò fare farò venire verrò sapere saprò Famiglia ČLANOVI PORODICE: GENITORI (roditelji) il padre (papà) la madre (mamma) FIGLI (deca) il fratello(brat) la sorella (sestra) NONNO deda NONNA baba NONNI baba i deda ZIA (tetka, strina, ujna) la sorella della madre o del padre ZIO (teča, stric, ujak) il fratello della madre o del padre CUGINA (brat od tetke, strica ) la figlia degli zii CUGINO (sestre od tetke, strica, )il figlio degli zii NIPOTE (il nipote; la nipote) 1-(unik, unuka) il figlio o la figlia del proprio figlio o della propria figlia 2-(nećak, nećaka)il figlio o la figlia del proprio fratello o della propria sorella. COGNATO (sestrin suprug-zet) il marito della propria sorella COGNATA (bratovljeva supruga-snaha)la moglie del proprio fratello NUORA (sinovljeva supruga-snaha) la moglie del proprio figlio

9 GENERO (ćerkin suprug-zet) il marito della propria figlia SUOCERA (svekrva, tašta)la madre del proprio marito o della propria moglie SUOCERO (svekar, tast) il padre del proprio marito o della propria moglie BISNONNI (pradeda i prababa)i genitori dei propri nonni PARENTE PARENTI (roďak-roďaci) componente o componenti della famiglia in generale EDUCATION LEAVE A COMMENT» Italijanski 2/1b unità 4, 5, 6 BY ITLIJANSKIZASVAKOGA MAY28 UNITA 4 NEODREĐENI ĈLAN imenice muškog roda: un ragazzo ( imenice koje počinju suglasnikom) un amico (imenice koje počinju samoglasnikom) ps,pn,gn,z,y) uno studente (imenice muškog roda koje počinju sa s+suglasnik, imenice ženskog roda: una ragazza (imenice koje počinju suglasnikom) un amica (imenice koje počinju samoglasnikom) NAĈINSKI GLAGOLI ( verbi modali) dovere (trebati) potere (moći) volere (hteti) sapere(znati) devo posso voglio so

10 devi puoi vuoi sai deve può vuole sa dobbiamo possiamo vogliamo sappiamo dovete potete volete sapete devono possono vogliono sanno DANI U NEDELJI lunedì martedì mercoledì giovedì venerdì sabato (muškog roda) domenica (ženskog roda) IZRAZI Davanti a- ispred Prima di- pre nego Dietro a- iza Dopo- posle A destra- desno A sinistra- levo Dritto- pravo Di fronte- ispred In mezzo a- u sredini Accanto a- pored Vicino a- blizu Lontano da- daleko SATI Koliko je sati Che ore sono? / Che ora è? Odgovori: 8:10 sono le otto e dieci