7. SEMENARSKI DANI REGIONA

Транскрипт

1 7. SEMENARSKI DANI REGIONA Sarajevo, 2019 SEMENARSKA ASOCIJACIJA SRBIJE Sarajevo, 2019

2 7. SEMENARSKI DANI REGIONA Izdavač: Semenarska Asocijacija Srbije Glavni urednici dr Svetlana Balešević-Tubić, Semenarska Asocijacija Srbije Sandra Bogdanović, dipl. ing, Semenarska Asocijacija Srbije Autori dr Vuk Đorđević, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad Sandra Bogdanović, dipl. inž, Semenarska Asocijacija Srbije mr. sc. Mirjana Brzica, Uprava za zaštitu zdravlja bilja, Sarajevo mr.sc. Senad Kikić, Fedralni zavod za poljoprivredu Sarajevo dr Dragan Medić, Poljoprivredni institut Republike Srpske, Banja Luka m. sc Kristijan Puškarić, Hrvatsko seme dipl. inž. Stanko Oparnica, Kite doo, Novi Sad dipl. inž. Zoran Tomašev, Bayer dipl. inž. Miroslav Ivanović, Syngenta Agro Štampa: Semenarska Asocijacija Srbije Tiraž: 150 primeraka

3 7. Semenarski dani regiona SADRŽAJ: SJEMENARSTVO U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE mr.sc. Senad Kikić... SUSTAV SJEMENARSTVA RATARSKOG BILJA U HRVATSKOJ ISKUSTVA ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI Kristijan Puškarić, m. sc... UPOTREBA SERTIFIKOVANOG SEMENA U REPUBLICI SRBIJI Sandra Bogdanović, dipl. ing... OECD-SJEME U MEĐUNARODNOM PROMETU mr.sc. Senad Kikić... INOVACIJE U OPLEMENJIVANJU BILJAKA U ODNOSU NA KLIMATSKE PROMENE dr Vuk Đorđević... UPOTREBA CERTIFIKOVANOG SJEMENA U BOSNI I HERCEGOVINI dr Dragan Medić... KORIŠTENJE SJEMENA ZAŠTIĆENE SORTE NA VLASTITOM POSJEDU MALIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA mr. sc Mirjana Brzica... ZAŠTO JE BITAN PROFESIONALAN TRETMAN SEMENA? Zoran Tomašev, dipl. inž... PRECIZNA POLJOPRIVREDA Stanko Oparnica, dipl. inž... BEYOND SEED PROTECTION Syngenta Agro...

4 Uvod Sjemenarstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine mr.sc. Senad Kikić Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Butmirska cesta 40 U Bosni i Hercegovi postoji veliki potencijal i mogućnost proizvodnje kvalitetnog sjemena poljoprivrednog bilja. Tri ključna resursna faktora za poljoprivrednu proizvodnju su: klima, tlo, voda, tradicija u proizvodnji i obučen postojeći stručni kadar. Klima u BiH varira od umjereno kontinentalne u sjevernom dijelu Panonske nizije duž rijeke Save i u zoni podnožja, do alpske klime u planinskim regijama, i mediteranske klime u priobalnom području i području regije niske Hercegovine na jugu i jugoistoku.prema dostupnim podacima Agencije za statistiku u Bosni I Hercegovine poljoprivredne površine zauzimaju BiH ha. Dominiraju sitna poljoprivredna gazdinstva sa površinom od 3 do 5 hektara ali se ovakav trend ubrzano mijenja te imamo značajan broj respektabilnih proizvođača sa značajnim obimom obradivih površina i modernom poljoprivrednom mehanizacijom. Jedan od većih problema sa kojima se susreće biljna poljoprivredna proizvodnja je nedovoljno iskorištavanje najkvalitetnijih zemljišnih površina - oranica. Obim proizvodnje svih ratarsko-povrtarskih proizvoda varira od godine do godine, što upućuje na značajnu zavisnost ove proizvodnje od klimatskih prilika. Domaća proizvodnja sjemena je nedovoljna, a velike količine sjemena se uvoze. Za utvrđivanje efikasnosti poljoprivredne proizvodnje potrebni su podaci o ključnim finansijskim pokazateljima (prihodi, troškovi, dobit, broj zaposlenih i dr.) kojima se, obzirom da u sektoru poljoprivrede u BiH dominiraju sitna poljoprivredna gazdinstva, ne raspolaže. Poljoprivredna gazdinstva i privredna društva svoje investicijske i tekuće potrebe finansiraju iz više izvora: sopstvena sredstva, krediti komercijalnih banaka i MKO/MKD, donacije, podsticaji i drugi izvori. Proizvodnja sjemena u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju i trend je bio dosta solidan i vezan sa institutima izvan Bosne i Hercegovine. Značajne su prednosti za prostornu izolaciju i druge. Ali postoje i određene prepreke za uspostavljanje standarda za proizvodnju sjemena prema OECD certifikacijskim šemama. Registriranim proizvođačima nije obezbijeđena jedinstvena certifikacijska shema, koja može garantirati da je isto sjeme, proizvedeno i/ili dorađeno u različitim dijelovima BiH, istog kvaliteta i genetskog integriteta. Zakonska rješenja na nivou države i entiteta nisu usklađena i zakonska legislativa nije u potpunosti donešena, sa svim potrebnim zakonskim i podzakonskim aktima (pravilnicima). 4

5 7. Semenarski dani regiona U pojedinim slučajevima ovo predstavlja značajan problem proizvođačima, dorađivačima, i distributerima a sigurno i krajnim korisnicima sjemenskog materijala. Trenutnim stanjem u sjemeskoj proizvodnji ne možemo biti zadovoljni jer ne doprinosi značajnijem razvoju sjemenske proizvodnje a u zadnje dvije godine sjemenska proizvodnja ima blagu stagnaciju. Neposredno poslije rata pokrenut je FAO projekt multiplikacije visokih kategorija sjemena. U tom periodu, u FBiH sjeme žita proizvodilo je 14 registriranih proizvođača. Od strane GTZ-a su donirana i instalirana tri (3) doradbena centra: Kiseljak, Visoko i Kalesija (od kojih su dva instalirana van proizvodnog područja). Do danas, većina pomenutih subjekata je ugasila proizvodnju, a donirana oprema je doživjela različitu sudbinu. U FBiH danas egzistira pet (5) registriranih proizvođača, od kojih četiri (4) obavljaju doradu naturalnog sjemena u Republici Srpskoj. Obzirom na različita zakonska rješenja i različite procedure, takvom certificiranom proizvodu se uglavnom ne može dokazati sljedivost, a vrlo često ni sortni identitet i genetski integritet. Shodno tome, entitetske inspekcijske službe različito postupaju, što dovodi do nesnalaženja dobavljača u šumi propisa. Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo je izradio certifikacijsku shemu u skladu sa državnim propisima, a proces akreditacije od strane BATA-e se provodi sa BAS EN ISO/IEC Zakonska osnova i međunarodni standardi Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, u procesu službenog potvrđivanja sjemena poljoprivrednih biljaka, primjenjuje slijedeću legislativu: 1.1. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka BiH ( Službeni glasnik BiH, broj 3/05) Zakon o zaštiti zdravlja bilja Bosne i Hercegovine ( Službeni glasnik BiH, broj 23/03) Sortna lista Bosne i Hercegovine ( Službeni glasnik BiH, broj 59/10) Tri neobjavljena pravilnika: a) Pravilnik o troškovima u postupcima službenog potvrđivanja, priznavanja sorti i zaštite prava oplemenjivača (NACRT). b) Pravilnik o uslovima u pogledu stručne, prostorne i tehničke osposobljenosti laboratorija (NACRT). c) Pravilnik o uzorkovanju i ispitivanju kvaliteta sjemena poljoprivrednog bilja u Bosni i Hercegovini (NACRT). 5

6 1.5. Pravilnik o stručnoj, prostornoj i tehničkoj osposobljenosti Organa za potvrđivanje ( Službeni glasnik BiH, broj 53/17), Član 5. (3) Organ za potvrđivanje mora biti akreditiran sa standardom ISO/IEC 17065: Zahtjevi za tijela koja certificiraju proizvode, procese i usluge. 2. Proizvodnja naturalnog i dorađenog sjemena pod službenim nadzorom FZZP Sarajevo U godini, na površini od cca ha proizvedeno je i priznato kg naturalnog sjemena (Tabela 1.): a) pšenica: 72,80%, b) soja: 9,46%, c) tritikale: 7,57%, d) ječam: 4,52%, e) heljda: 2,93%, i f) kukuruz: 2,72%. Tabela 1. Sjemenska proizvodnja po proizvođačima (FZZP Sarajevo; 2018.) 6 R/b 1. Registrirani dobavljač Poljoprivrednik doo; Odžak Biljna vrsta Sorta Priznata kategorija Naturalnog sjemena (kg) Konačno certificirano Tritikale Bc Goran C Ječam Rex C Srpanjka C Bc Anica C Matea C CCB C Ingenio Viktoria C Matea C Viktoria C Srpanjka C Kukuruz Bc Pajdaš C Bc 408B C Bc 418B C Soja Ika C Tena C Ukupno:

7 7. Semenarski dani regiona R/b 2. Registrirani dobavljač Dado komerc doo; Prud Biljna vrsta Pšenica ozima Sorta Priznata kategorija Naturalnog sjemena (kg) Konačno certificirano Maja C Vikotoria C Mia C Maja C Vikotoria C Mia C Ukupno: R/b 3. R/b 4. Registrirani dobavljač Agropromet Grahovo doo; Bosansko Grahovo Registrirani dobavljač Biljna vrsta Pšenica ozima Sorta Priznata kategorija Naturalnog sjemena (kg) Konačno certificirano Gabi C Matea C Mia C Srpanjka C Heljda Darja C Soja Korana C Ukupno: MP-Energija doo; Bosansko Grahovo Biljna vrsta Pšenica ozima Sorta Priznata kategorija Naturalnog sjemena (kg) Konačno certificirano Mia C Matea C Gabi C Heljda Darja C Soja Korana C Ukupno:

8 - U službenom nadzoru je odbijeno 12,33 ha ili 1,02% od prijavljenih površina. - Tri partije sjemena nisu ispunile minimalne uslove kvaliteta. - Konačna certifikacija je izvršena na samo šest (6) partija/lotova ozime pšenice. - U Kontrolnom polju je provjeren identitet i čistoća 22 zasijane sjemenske partije. - Godišnji izvještaji (2018) su dostavljeni Upravi BiHZZB i FMPVŠ u januaru godine. 3. Umjesto zaključka-swot analiza SNAGA 1. Raspoloživi zemljišni resursi ( ha) i relativno povoljni klimatski uslovi. 2. Državni zakoni i podzakonski akti uglavnom usklađeni sa zakonodavstvom EU, (dobra osnova za uspostavu međunarodne certifikacije). 3. Nekoliko dobro osposobljenih registriranih dobavljača, prate EU trendove, provode certifikacijske sheme, uređuju zemljište i dr. 4. Investitori spremni za ozbiljnije investiranje u sektor sjemenarstva i rasadničarstva. 5. Dio stručnog kadra sa dobrim specijalističkim znanjima. 6. Još uvijek raspoloživa radna snaga. SLABOSTI 1. Proizvodnja sjemena vrlo mala po obimu i strukturi (cca t naturalnog sjemena). 2. Neusaglašena legislativa, različita poticajna politika, različite certifikacijske sheme (ugroženi principi sljedivosti, nepristrasnosti i transparentnosti). 3. Komplicirane procedure. 4. Svi rade sve (tripliciranje kadrova, poslova, opreme). 5. Nema mehanizma nadzora nad radom ovlaštenih institucija. 6. Nerazvijene certifikacijske sheme vrsta interesantnih za BiH. 7. Sjemenske asocijacije bez uticaja na agrarnu politiku. 8. Usitnjen posjed i neuređeno zemljište 9. Pokidan lanac: oplemenjivač-proizvođač-otkupljivač-dorađivač. 8

9 7. Semenarski dani regiona PRILIKE 1. Riješiti sistem zakupa i koncesije i iskoristiti raspoložive resurse. 2. Uspostaviti ambijent koji će omogućiti ivestiranje u sektor. 3. Ojačati ingerencije Uprave BiHZZB i reorganizirati sistem. 4. Reorganizirati i racionalizirati stručne institucije. 5. Usaglasiti legislativu, poticajnu politiku i certifikacijske sheme, uvesti međunarodne principe i standarde i omogućiti izvoz. 6. Permanentno educirati sve učesnike u procesu certifikacije. 7. Uvesti dugoročni oplemenjivačke programe. 8. Dodijeliti ovlaštenja prema ispunjenosti propisanih uslova kao jedinom kriteriju. 9. Uspostaviti mehanizam nadzora nad radom ovlaštenih institucija. 10. Uspostaviti certifikacijske sheme za vrste interesantne za BiH. 11. Uspostaviti jednu (1) referentnu laboratoriju u BiH. 12. Smanjiti spoljno-trgovinski deficit i ovisnost o uvozu. PRIJETNJE 1. Crno tržište sjemenom i nelojalna konkurencija. 2. Nedovoljna kontrola uvoznog sjemena. 3. Uništavanje domaće sjemenske proizvodnje i oplemenjivačkog rada. 4. BiH potpuni ovisnik o uvozu sjemena i drugim repromaterijalima. 5. Odliv stručnog kadra i depopulacija ruralnog prostora. 6. Urušavanje institucija na svim nivoima. 7. Povećanje spoljno-trgovinskog deficita. 9

10 Sustav sjemenarstva ratarskog bilja u Hrvatskoj Iskustva članstva u Europskoj uniji m. sc. Kristijan Puškarić GSU Hrvatsko sjeme Uvod Hrvatska je zemlja koja posjeduje vrlo dugu tradiciju oplemenjivanja ratarskog bilja stvaranja novih kultivara i sjemenarstva. Sustavni rad započinje između dva svjetska rata, raste tijekom vremena, doživljava svoj vrhunac u volumenu proizvodnje sjemena i realizaciji 80ih godina prošlog stoljeća, doživljava pad i preustroj raspadom bivše države te ulazi u novu eru opstanka u uvjetima europske integracije. Otprilike četiri generacije oplemenjivača ratarskog bilja stvarali su i stvaraju u nekoliko glavnih centara (Zagreb, Osijek, Križevci, ) konkurentne kultivare ratarskog bilja. Na temelju potreba za sjemenom i rezultatima oplemenjivačkog rada te pogodnog podneblja za kvalitetnu ratarsku proizvodnju izgrađena je hrvatska industrija sjemena sustav sačinjen od ljudi stručnih i iskusnih te prateće infrastrukture. Kako je raslo oplemenjivanje bilja u svojoj ukupnosti tako je i industrija sjemena kroz nekoliko generacija postala respektabilna komponenta domaćeg agrarnog sektora. Prijelazno razdoblje između starog i novog sustava Nakon raspada bivše države i u drugoj polovici 90ih godina pokreću se strukturne promjene i način organiziranja sustava sjemenarstva u Hrvatskoj. Cilj preustroja bio je stvoriti organizacijski i zakonodavni okvir koji će sektor oplemenjivanja bilja i sjemenarstva modernizirati i prilagoditi sustavu kakav postoji u Europskoj uniji čijemu članstvu smo u to vrijeme težili. Temelj reorganizacije postavljen je kada Ministarstvo poljoprivrede osniva Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo sa sjedištem u Osijeku - krovnu instituciju za sjemenarstvo, a čija zadaća i funkcija postaje vođenje i nadzor svih ključnih djelatnosti u domeni sjemenarstva (od registracije i upisa kultivara u sortne liste do konačnog certificiranja i stavljanja sjemena na tržište). Osnivanjem Zavoda nacionalna industrija sjemenarstva dobiva čvrsto centralizirano uređenje i jedinstvenu instituciju koja ga nadzire. Prilagodba ovim uvjetima brza je i efikasna. Usporedno s osnivanjem Zavoda kao institucije te kreiranjem njegovih sastavnih dijelova počinje i rad na zakonodavnom okviru koji bi u svim ključnim odredbama bio usklađen s legislativom EU-a. Ovo je bilo vrijeme u kojiemu su domaći oplemenjivači, sjemenari, zastupnici stranih kompanija, uvoznici i ostale sastavnice cijelog sustava morali 10

11 7. Semenarski dani regiona prepoznati trenutak i početi se pripremati za nove uvjete u kojima će se naći. Ova faza završava godine donošenjem novog nacionalnog Zakona o sjemenu koji je gotovo potpuno kompatibilan s EU legislativom. Imamo centralnu instituciju sjemenarstva, donesen je zakonski okvir počinje novo vrijeme za oplemenjivače i sjemenare vrijeme usvajanja EU pravila i normi. Nova era sjemenarstva u okviru europskih integracija Prihvaćanjem velike većine europskih propisa, procedura, normi i običaja domaća industrija sjemena dolazi u situaciju da se mora u vrlo kratkom roku prilagoditi novim uvjetima. Inozemne kompanije koje su i prije samog usvajanja nove legislative prisutne na domaćem tržištu intenziviraju svoje aktivnosti u smislu investicija i tržišnih aktivnosti na domaćem tržištu. Konkretno govoreći uvjeti za rad i pravila poslovanja sjemenara, iako vrlo centralizirani, postali su liberalniji (onakvi kakvi su u EU). Dobar primjer liberalizacije je revizija kriterija koji su na snazi u proizvodnji i prometu sjemena gdje se ne ide više ka cilju da se norme podignu ili vrlo detaljno propišu već se odgovornost prenosi na onoga tko sjeme proizvodi ili stavlja na tržište. Vrlo važna domena na koju su se domaći oplemenjivači morali prilagoditi je i polje zaštite oplemenjivačkih prava. Hrvatska industrija sjemena ovdje je imala dosta objektivnih i subjektivnih poteškoća, ali danas, kod samooplodnih kultura gdje je to vrlo bitno, u Hrvatskoj dominiraju kultivari koji imaju zaštićena oplemenjivačka prava. Iako je prihvaćena EU lagislativa zaživjela znatno prije ulaska u EU u Hrvatskoj do samoga ulaska nije automatizmom preuzeta Zajednička sortna lista Europske unije. Ovakva odluka dala je domaćim oplemenjivačkim kućama određeno vrijeme za profiliranje vlastitog sortimenta i još boljeg usmjeravanja oplemenjivačkih programa prema stvaranju tržišno konkurentnih kultivara. Rano preuzimanje EU pravila i normi imalo je dvojaki učinak na hrvatsku industriju sjemena. Pozitivni učinci mogu se sagledati u tome što su se većina subjekata naviknula na uvjete identične onima u Uniji znatno prije ulaska te je sam ulazak i 100 postotno prihvaćanje EU legislative bilo uglavnom bez većih nepoznanica. Negativni učinci ogledaju se prvenstveno u ukidanju određenih stimulativnih mjera koje su potpomagale sjemenarstvo i uporabu certificiranog sjemena gdje je Hrvatska bila sjajan primjer s više od 90% uporabe certificiranog sjemena. Ove mjere donesene po sili zakona koji vladaju u EU te se time značajno smanjila dobra praksa uporabe certificiranog sjemena. Osim toga, budući da je Hrvatska postala dijelom jedinstvenog tržišta, gube se određeni alati nadzora i praćenja domaćeg tržišta - prvenstveno kada govorimo o ulasku sjemena iz zemalja članica EU. 11

12 Sadašnji trenutak Sadašnji trenutak možemo ilustrirati s nekoliko osnovnih podataka Centra za sjemenarstvo i Državnog zavoda za statistiku; višegodišnjim podacima i trendovima u proizvodnji sjemena žitarica; pregledu udjela domaćeg i stranog sortimenta u proizvodnji te zadovoljenju potreba u sjemenu. Kod proizvodnje sjemena žitarica se vidi prvenstveno značajan pad te sadašnje kretanje obima proizvodnje od minimalnih 9.000ha do maksimalnih ha. Nakon imamo visoku nestabilnost, variranje do razine jedne trećine ukupne proizvodnje), ali ohrabruje pozitivniji trend u zadnje dvije sezone. Kada sagledavamo udio domaćeg i stranog sortimenta ustvari ocjenjujemo konkurentnost domaćeg oplemenjivanja bilja i domaćih kultivara. Na četiri najzastupljenije ratarske kulture u HR vidi se visoka konkurentnost domaćeg sortimenta na pšenici, ječmu i soji te polovična na kukuruzu. Kultura Udio domaćih sorti, % Udio stranih sorti, % Udio proizvodnje u RH, % Pšenica Ječam Soja Kukuruz Kroz zadovoljenje domaćih potreba za sjemenom možemo ocijeniti samodostatnost jedan od glavnih ekonomskih kriterija. Ovdje imamo situaciju gdje možemo reći da otprilike 60% potreba zadovoljimo vlastitom proizvodnjom. Možemo biti zadovoljni sa stanjem u proizvodnji sjemena žitarica i soje, relativno zadovoljni stanjem na kukuruzu dok kod krmnog, industrijskog bilja i ostalih uljarica prevladava uvoz sjemena. Kultura Ukupno, 000ha Udio domaćeg sjemena, 000ha Udio domaćeg sjemena, % Strne žitarice Soja (ukupno) Kukuruz Krmno bilje Uljarice Industrijsko bilje 1 0,1 10 Ukupno ,1 58,6 12

13 7. Semenarski dani regiona Perspektive S potencijalima koji se ogledaju u vlastitim oplemenjivačkim programima (kompanije kao što su Bc Institut, Poljoprivredni institut Osijek, Agrigenetcis, itd ); jakim i aktivnim predstavništvima inozemnih sjemenarskih kompanija; proizvodnji od cca ha ukupne sjemenske proizvodnje; cca t ukupno proizvedenog sjemena; 22 vrste ratarskog bilja te 11 profesionalnih doradnih centara čiji kapacitet znatno premašuje domaće potrebe Hrvatska zasigurno ima perspektivu koju mora održavati i graditi na tri osnove: zadržavanje konkurentnosti domaćih kultivara, podizanju obima proizvodnje sjemena u smislu kvantitete uz zadržavanje visoke kvalitete te što jačom orijentacijom na izvoz sjemena koje proizvede domaća industrija sjemena. Zaključak Hrvatska industrija sjemena je unatoč određenim negativnim utjecajima koje je integracija u Europsku uniju donijela još uvijek temeljena najvećim dijelom na stvaranju, proizvodnji i korištenju sjemena domaćih selekcija. Ulaskom u Europsku uniju industrija sjemena doživljava promjene koje se očituju u smanjenju ukupne proizvodnje sjemena, padu razine upotrebe certificiranog sjemena i pojačavanju uvoza sjemena. Organizacija industrije sjemena napravljena je sukladno europskoj legislativi i vrlo centralizirana putem krovne institucije sjemenarstva. Zavod za sjemenarstvo danas je dio Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i naziva se Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Sve sastavnice domaće industrije sjemena u stalnoj su interakciji s Centrom (najvećim dijelom preko Udruge sjemenara GSU Hrvatsko sjeme) te se zajednički iznalaze rješenja koja bi unaprijedila poslovanje i osigurale što bolje uvjete i za one koji sjeme siju i za one koji ga stvaraju. Dijalog koji domaći sjemenari imaju s Ministarstvom i Centrom za sjemenarstvo u praksi rezultira boljim razumijevanjem, suradnjom i konkretnim pozitivnim potezima. Dobar primjer ovoga je nekoliko recentnih uspješnih nacionalnih programa koji donose boljitak domaćim poljoprivrednim proizvođačima i sjemenarima te aktualna suradnja na izradi novoga Zakona o sjemenu. 13

14 14 Upotreba sertifikovanog semena u Republici Srbiji Sandra Bogdanović, dipl. ing. Semenarska Asocijacija Srbije Upotreba sertifikovanog semena, između ostalog, predstavlja pokazatelj stanja semenarstva jedne države. U R. Srbiji poslednjih godina opada procenat upotrebe sertifikovanog semena, pre svega pšenice i soje. Od ukupno utrošene količine semena za setvu pšenice, minimum 50%, a kod soje 40 50% je nesertifikovano seme odnosno seme iz sopstvene proizvodnje. Ovako nizak procenat upotrebe sertifikovanog semena neminovno dovodi do smanjenja investiranja u nauku i oplemenjivanje, kao i snabdevanja proizvođača novim sortimentom i kvalitetnijim semenskim materijalom. Isto tako, ekonomska opravdanost upotrebe sertifikovanog semena u poljoprivredi je vrlo bitna i značajna kao početna razvojna tačka za celu privredu, kako sa stanovišta same države, tako i sa stanovišta semenskih kompanija i kreatora sorti i hibrida. Sa ekonomske strane, nalazi se vrednost propuštene šanse za korišćenje sertifikovanog semena i Poreza na Dodatu Vrednost kao realnog izvora finansiranja u agraru. Prednosti upotrebe sertifikovanog semena za razvoj celokupne poljoprivrede ogledaju su u sledećem: 1. Kvalitetniji semenski materijal za poljoprivredne proizvođače kao preduslov za postizanje viših prinosa i profita (10-30%); 2. Sprečavanje širenja korovskih biljaka putem semena, te umanjenje broja tretmana herbicidima uz smanjenje troškova, kao i sprečavanje širenja bolesti koje se prenose semenom; 3. Veća zaštita korisnika semena i životne sredine, kroz kontrolisan tretman u profesionalnim doradnim centrima; 4. Kvalitetnija i bolje kontrolisana sirovina za prerađivačku industriju; 5. Povećanje nivoa proizvodnje i iskorišćenosti doradnih centara; 6. Veći nivo zaposlenosti; 7. Povećani obim poslovanja prateće industrije (transport, proizvodnja ambalaže, sertifikacija itd.); 8. Investiranje u nauku i oplemenjivanje, kao i snabdevanje proizvođača novim i superiornijim sortama i hibridima. Proizvođači imaju stalne zahteve za novim visokoprinosnim i stabilnim sortama. Uzimajući u obzir jedan od glavnih ciljeva proizvodnje profitabilnost, ovo je i razumljivo. U poređenju sa ukupnim troškovima proizvodnje hrane (rad, energija, zemljište...), seme predstavlja relativno niže troškove za

15 7. Semenarski dani regiona poljoprivrednog proizvođača ali određuje mnoge od glavnih aspekata njegove proizvodnje: prinos, kvalitet proizvoda, sigurnost i sl. Unapređenje i razvoj genetike biljaka predstavlja ključ za održivu poljoprivrednu proizvodnju i konkurentnost poljoprivrednih proizvođača. Zbog niskog procenta upotrebe sertifikovanog semena samooplodnih biljnih vrsta odnosno semena pšenice i soje, Semenarska Asocijacija Srbije je sačinila proračune o gubicima za semenarski sektor, kao i za državu Srbiju: Pšenica Ukupna površina ozime pšenice ha Procena ukupne proizvodnje 2,5 miliona tona Domaće potrebe 1,5 miliona tona Prosečan prinos 4,2 t/ha Prosečna norma setve 260 kg/ha Prosečna cena semena 40 RSD/kg bez PDV-a Procena ne-sertifikovanog semena 60 % 1. Stavka gubitka Vrednost ne-sertifikovanog semena Komentar/kalkulacija gubitka ha x 60% = = ha x 260 kg/ha x 40 RSD/ha Iznos gubitka (RSD) PDV 10% RSD x 10% Dorada semena ha x 260 kg/ha = = kg x 7 RSD/kg PDV 20% RSD x 20% Umanjen prinos 15% Tržišni višak koji bi išao u izvoz ( ha x 4,85 t/ha) ( ha x 4,2 t/ha) x 18 RSD/kg Razlika u prodajnoj ceni 2,5 RSD/kg x dodatnih 0,5 miliona tona UKUPAN GUBITAK REPUBLIKE SRBIJE RSD = EUR 15

16 Soja Ukupna površina soje ha Procena ukupne proizvodnje t Prosečan prinos 3,4 t/ha Prosečna norma setve 100 kg/ha Prosečna cena semena 90 RSD/kg bez PDV-a Procena ne-sertifikovanog semena 50% Stavka gubitka 1. Vrednost ne-sertifikovanog semena Komentar/kalkulacija gubitka ha x 50% = ha x 100 kg/ha x 90 RSD/ha Iznos gubitka (RSD) PDV 10% RSD x 10% Dorada semena ha x 100 kg/ha = kg x 6 RSD/kg PDV 20% RSD x 20% Umanjen prinos 15% ( ha x 3,91 t/ha) ( ha x 3,4 t/ha) x 39 RSD/kg UKUPAN GUBITAK REPUBLIKE SRBIJE RSD = EUR Nesertifikovano seme je seme koje nije proizvedeno pod kontrolisanim uslovima, nad njim nisu primenjene sve potrebne agrotehničke mere u proizvodnji, doradi i kontroli. Sertifikovano seme se proizvodi od semena poznatog genetičkog porekla i čistoće, čija je proizvodnja kontrolisana i koje je ispitano, dorađeno i sertifikovano u skladu sa Zakonom o semenu. Proizvodnja sertifikovanog semena vrši se pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede R. Srbije, kod proizvođača koji su upisani u Registar proizvođača semena. Dorada semena vrši se u Registrovanim doradnim centrima, a ispitivanje kvaliteta u akreditovanim laboratorijama za ispitivanje semena. Etikete za pakovanje sertifikovanog semena izdaje ovlašćena organizacija od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. 16

17 7. Semenarski dani regiona Uvod OECD-Sjeme u međunarodnom prometu mr.sc. Senad Kikić Fedralni zavod za poljoprivredu Sarajevo U Bosni i Hercegovini se u nekim stručnim krugovima pojavila dilema: da li treba domaćim proizvođačima sjemena obezbijediti međunarodnu certifikaciju, obzirom na stanje u kojem se nalazi domaća proizvodnja? Međunarodna certifikacija je nastavak nacionalne certifikacije. U BiH je neophodno nacionalnu certifikaciju usaglasiti unutar BiH, pa tek onda sa EU pravilima. Mehanizam ekvivalencije dokazuje da li su u procesu certifikacije primjenjena međunarodna pravila i propisi. Ukoliko se dokaže ekvivalentnost, onda je sjeme proizvedeno u BiH istog kvaliteta, identiteta i integriteta kao i sjeme proizvedeno u zemljama koje su prihvatile međunarodne standarde. Sortno sjeme poljoprivrednih biljaka se može izvesti na međunarodno tržište ako je certifikacija obavljena u skladu sa pravilima i propisima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Bez obzira na trenutno nizak obim proizvodnje, BiH bi trebala obezbijediti ravnopravni status registriranim dobavljačaima, omogućiti im međunarodnu certifikaciju, izlazak certificiranog proizvoda na zahtjevna tržišta, čime bi se otvorila perspektiva za ovaj sektor. Potrebno je izvršiti realnu procjenu, da li su postojeće strukture (i do kojeg roka) u stanju da izvrše ovaj, veoma složen i zahtjevan zadatak? Ukoliko procijena bude pozitivna, potrebno je izvršiti reorganizaciju i racionalizaciju postojećih struktura na državnom i entitetskom nivou. 1. Sjeme u međunarodnom prometu Međunarodna organizacija OECD je osnovana godine, sa sjedištem u Parizu. OECD sjemenske sheme su propisane (Rules end regulations) za: trave i mahunarke, kupusnjače, uljarice i predivo bilje, žito, krmnu repu i šećernu repu, djeteline i slične vrste, povrće, kukuruz i sirak. Članstvo u Organizaciji je na dobrovoljnoj osnovi. Uključeno je 58 država (33 stalne članice i 25 koje nisu stalne članice, ali prate samo određene sheme. Članice su uključene u program certificiranja sortnog poljoprivrednog sjemena prema standardnim kodovima. Članarina se plaća paušalno oko 2.700, 17

18 a onda dodatno U Republici Hrvatskoj članarinu plaća Ministrastvo poljoprivrede. Država koja aplicira za članstvo snosi troškove OECD inspekcije. Checklist sadrži oko 45 pitanja od koji su neka: Control plot test-trogodišnji rezultati za Post-control test; Prosječni uzorci sjemenske partije/lota + standradni uzorak sjemena (SU). Zvanični opisi sorti (UPOV, CPVO) zasnovani na morfo-fiziološkim karakteristikama (DUS deskriptori); Field inspection (OECD) + tehnički kvalitet sjemena (ISTA laboratorija); Ukoliko se ispune zahtjevi OECD-a, članicama se dodjeljuje jedinstveni međunarodni kod (CZE, POL, DEU, HRV...). Da bi se sjeme stavilo u međunarodni promet, neki od uslova su: Sorta mora biti upisana u Zajednički katalog EU. Sorta mora biti certificirana prema OECD shemi. Pozitivan PRED kontrolni test. Obavezno uzimanje uzoraka za POST kontrolni test. Izdavanje OECD certifikata koji potvrđuje identitet i čistoću sorte (nacionalni ured). Izdavanje ISTA certifikata koji potvrđuje kvalitet partije/lota (referentna/akreditirana laboratorija kod ISTA-e). Spremnici označeni OECD službenim etiketama sa dodijeljenim međunarodnim kodom, sa jedinstvenim serijskim brojem i dr. 2. ISTA-International Seed Testing Association Osnovana je godine s ciljem razvijanja, usvajanja i donošenja ujednačenih metoda za ispitivanje i testiranje kvaliteta sjemena, te promoviranja uniformne primjene ovih metoda u međunarodnom prometu sjemena. Akreditacija u ovoj organizaciji omogućuje izdavanje orange certifikata kojim se potvrđuje kvalitet svake partije sjemena i služi za međunarodni promet sjemena. Ako uslijed nekog razloga partija ne ispunjava zahtjeve za uzorkovanje prema ISTA-i moguće je izdati blue certifikat. Rezultate ispitivanja koriste samo klijenti i ovi rezultati ne predstavljaju partiju/lot sjemena, nego samo uzorak. 18

19 2.1. Referentna laboratorija akreditirana od ISTA-e: 7. Semenarski dani regiona Uslovi u pogledu prostorne, kadrovske i tehničke osposobljenosti. Detaljan opis svih postupaka i metoda ispitivanja (SOP/RU). Kontrola kvaliteta sjemena (primjena akreditiranih ISTA metoda), Kontrola prisustva GMO. Obaveza učestvovanja u ring testovima. Pravilo: 1 partija/lot = 1 certifikat. Propisana masa partije sjemena prema biljnim vrstama (+/- 5%). Izdavanje originalnih ISTA certifikata (bjanko certifikat izdaje ISTA Komitet= cca 9 ), Prostorija za čuvanje uzoraka sa propisanim tehničkim uslovima. Uzorkivači sjemena certificirani od ISTA-e.Obavezna je obuka i provjera uzorkivača na licu mjesta. Obavezno uzimanje prosječnog uzorka, uzorka za vlagu i kontrolnog uzorka koji je vlasništvo dobavljača. 3. Priprema Bosne i Hercegovine za međunarodnu certifikaciju Na nivou BiH je predložena organizaciona shema (Slika 1.) u kojoj se Upravi BiHZZB moraju dati dodatne ingerencije (ne samo koordinirajuće): za kontakte sa međunarodnim sjemenskim i drugim asocijacijama, za kontakte sa nacionalnim certifikacijskim tijelima drugih zemalja, za nadzor nad sjemenom koje se uvozi iz trećih zemalja (odobravanje uvoza), za nadzor nad radom ovlaštenih institucija (Organa za potvrđivanje). za odobravanje nacionalnih shema za biljne vrste koje nisu obuhvaćene međunarodnim shemama. za nepristrasnost i neovisnost u radu (zahtjevi međunarodnih standarda), za izmjene i dopune legislative putem uredbi sa zakonskom snagom, i za dodjelu javnih ovlaštenja na osnovu ispunjenosti propisanih zahtjeva. 19

20 20 Slika 1. Međunarodna certifikacijska shema u BiH

21 7. Semenarski dani regiona 4. Zaključci U BiH je potrebno uspostaviti međunarodnu certifikaciju sortnog sjemena kako bi se registriranim dobavljačima u BiH osigurao ravnopravan status i omogućio izvoz: 1. Izvršiti reorganizaciju Uprave BiHZZB i dodijeliti joj dodatna ovlaštenja. 2. Izvršiti reorganizaciju stručnih institucija koje pretendiraju dobiti javno ovlaštenje. 3. Jasno definisati poslove i zadatke i spriječiti tripliciranje prostora, kadrova i opreme. 4. Akreditirati jednu laboratoriju (ISTA) i certificirati uzorkivače sjemena. 5. Ispuniti uslove prije podnošenja zahtjeva i dolaska OECD inspekcije. 6. Otvoriti liniju kapitalnih investicija u sektor sjemenarstva. 21

22 22 Inovacije u oplemenjivanju biljaka u odnosu na klimatske promene dr Vuk Đorđević Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad Pre nekoliko decenija, termin globalne promene klime koristio se uglavnom u naučnim krugovima, a šira javnost nije bila upoznata sa ovim fenomenom. Nažalost, kako je vreme odmicalo i kako su ove promene postale vidljivije širem krugu ljudi, ovaj termin je postao naša svakodnevnica. Naučnici razvijaju različite modele kako bi predvideli u kom smeru će se ove promene odvijati. Pojedini modeli predviđaju manje promene, dok drugi najavljuju daleko radikalnije izmene klimatskih faktora. Važno je znati da ove promene neće imati isti intezitet na svim delovima planete, odnosno pojedini regioni biće manje ili više pogođeni globalnim klimatskim promenama. Međutim, svi modeli slažu u kom prevcu će se ove promene odvijati. Što se tiče regiona Balkana i Centralne Evrope, u narednim decenijama može se očekivati porast temperature vazduha i smanjeje ukupnih padavini. Ovakav scenario svakako treba uzeti vrlo ozbiljno kada se govori o poljoprivrednoj proizvodnji. Uzevši u obzir nadolazeće promene, poljoprivredna proizvodnja pretrpeće određene promene, kako bi se prilagodila novim uslovima spoljašnje sredine. Kada govorimo o poljoprivrednoj proizvodnji, a pre svega ratarskoj i povrtarskoj, tri su ključna činoca: tehnologija proizvodnje, agroekološki uslovi i sortiment. S obzirom da se predviđa promena klimatskih faktora, odnosno agroekoloških uslova, ostala dva činoca moraju da pretrpe određene promene, kako bi se na što efikasniji način prilagodili novonastalim promenama. Promene u tehnologiji proizvodnje zahtevaju detaljno praćenje svih agrotehničkih mera, njihovu korekciju kao i uvođenje novih tehnologija u proizvodnju. Sa truge strane, potrebna je izmena sortimenta koji može da se odupre ovako složenim zahtevtima. Upravo je oplemenjivanje biljaka jedan od odgovora u procesu ublažavanju negativnih posledica klimatskih promena. Oplemnjivači biljaka moraju da uzmu u obzir promene uslova spoljašnje sredine prilikom odabira superiornih sorti. To predstavlja ni malo lak zadatak koji se nalazi pred njima. Pomislili bi, ako već znamo da će biti učestaliji toplotni stres i suša, zašto ne bi krenuti sa testiranjem potencilanih sorti u kontrolisanim ili polukontrolisanim uslovima i na taj način spremni dočekali ove promene koje nas očekuju? Nažalost, iako zvuči kao dobro rešenje, ovakav pristup ne bi doneo valjani rezultat. Klimatološki modeli se podudraju po pitanju prvaca klimatskih pro-

23 7. Semenarski dani regiona mena, međutim oni nemaju funkciju predskazanja budućih vremenskih prilika. Sa aspekta biljne proizvodnje, razlika od samo nekoliko stepena celzijusa može imati odlučujuću ulogu u visini prinosa. Takođe, sama biljka nalazi se u interakciji i sa ostalim faktorima spoljašnje sredine i međusobno sadejstvo vremenskih, zemljišnih i ostalih faktora nije nužno prosti zbir pojedinačnih faktora. Pored biljaka, promena klime uticaće i na ostali živi svet, čiji pravac promena nije moguće predvideti. Očekuje se pojava novih rasa bolesti i novih bolesti, novih biotipova štetočina i novih šteočina, pojava novih vrsta, promena mikrobiološke zajednice zemljišta, promene vezane za polinatore. Jedan od kjučnih resursa kojima raspolažu oplemenjivači biljaka su upravo genetički resursi, odnosno genetička raznovrsnost koji imamo na raspolaganju. Samo dovoljno raznovrstan genetički materijal može da omogući odabir superiornih sorti za buduća vremena. Stoga, banke biljnih gena predstavljaju početni korak ka ovom složenom zadatku. Takođe, i poljoprivredni proizvođači će morati da prihvate bržu izmenu sortimenta i raznovrsniji sortiment, kako bi očuvali proizvodnju. Danas, većina gajenih biljnih vrsta ima veoma usku genetičku osnovu. Kod pojedinih gajenih vrsta, celokupan sortiment sa šireg geografskog područaja može se svesti na svega nekoliko desetina genotipova. Kada se ovo ima u vidu, povećanje genetičke raznovrsnosti je jedini način da se sortiment održi u promenjenim klimatskim uslovima. Takođe, korišćenje novih tehnologija u oplemnjivanju biljaka može doprineti boljem savladavanju problema. Neke od dostupnih tehnologija su tehnike praćenja fiziološkog statusa biljaka i povezivanje sa proizvodnim karakteristikama. Takođe, biotehnološka dostignuća značajno mogu da olakšaju i ubrzaju oplemenjivanje biljaka. Iako je pred budućim sortimentom postavljen složen zadatak, oplemenjivači moraju u većij meri da iskorišćavaju postojeće genetičke resurse, kao i da primenjuju nove tehnologije u samo procesu selekcije, kako bi budući sortiment mogao da odoli izazovima. Takođe, poljoprivredne proizvođače očekuje dinamičniji i raznovrsniji sortiment, a sve u cilju očuvanja poljoprivredne proizvodnje. 23

24 24 Upotreba certifikovanog sjemena u Bosni i Hercegovini dr Dragan Medić Poljoprivredni institut Republike Srpske, Banja Luka Kontinuirana poljoprivredna proizvodnja, posebno proizvodnja hrane, predstavlja velik izazov, a istovremeno i šansu, kako oplemenjivačima tako i proizvođačima strateških poljoprivrednih sirovina. Kod nas postoje povoljni agrekološki slovi za raznovrsnu proizvodnju sjemena potrebnog kvaliteta i ta proizvodnja treba da bude na opšte zadovoljstvo selekcionera, proizvođača, prerađivača i potrošača. Sjeme je polazna osnova u poljoprivrednoj proizvodnji, ono je savršena prirodna tvorevina sa nizom velikih specifičnosti, a sve u funkciji produženja života biljne vrste. Za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju trebamo da imamo sjeme odličnog kvaliteta sa visokim fizičkim i fiziološkim pokazateljima koji su specifični za svaku biljnu vrstu. Da bi sjeme bilo kvalitetno ono mora da ima sortnu originalnost, genetsku čistoću, optimalan sadržaj vlage, odgovarajuću klijavost, prilagođenost sjemena odnosno vrste za namjensku sjetvu i razmnožavanje kao i još neke druge osobine. Poznato je da se tokom procesa selekcije uloži mnogo rada znanja i kreativnosti u genetički identitet sjemena. Osnovni cilj procesa stvaranja novog sjemena je stvaranje takvog kompleksnog genetičkog sklopa koji će moći da se odupre većini nepovoljnih faktora u procesu proizvodnje. Uspješno funkcionisanje sjemena odnosno genetički složenog sistema preko kojeg će čovjek realizovati njegov potencijal rodnosti, radi ostvarivanja određene stabilne profitabilne proizvodnje najvećim dijelom moguće je samo korišćenjem certifikovanog sjemena. Certifikovano sjeme, je sjeme proizvedeno od sjemena poznatog genetičkog porijekla i genetičke čistoće, čija je proizvodnja kontrolisana, sjeme testirano, dorađeno i na kraju deklarisano u skladu sa Zakonom o sjemenu. Ovo sjeme mora zadovoljiti odrđene standarde kao što su veličina frakcije odnosno ujednačenost, prisustvo sjemena drugih vrsta, zatim prisustvo inertnih materija. Ceretifikovano sjeme mora biti kontrolisano u poljskim uslovima na njivi, i zadovoljiti potrebne uslove, zatim uzorkovano i kontrolisano u laboratorijaskim uslovima. Na kraju, akreditovana ili ovlaštena laboratorija izdaje izvještaj u kojem se navode bitni podaci o stanju ispitivanog uzorka koji reprezentativno predstavlja određenu količinu sjemena, koja treba da se nađe na tržištu.

25 7. Semenarski dani regiona Osnovna svrha certifikacije sjemena je održavanje genetičkog identita, stavljanje u promet istog sjemena visokog ili potrebnog kvaliteta. Na tržište se plasira sjeme iz poznatog izvora odnosno to je selekcionerovo ili izvorno sjeme koje je pod direktnim nadzorom oplemenjivača, koje kada se sorta prizna i registruje multiplicira kroz nekoliko kategorija. Svaka kategorija se proizvodi pod nadzorom licenciranih aprobatora koji na licu mjesta provjeravaju određene bitne parametre koji su nezaobilazni u proizvodnji sjemena. Kategorije sortnog sjemna su: predosnovno, osnovno, sertifikovano sjeme I generacije, sertifikovano sjeme II generacije, a ponekad i komercijalno sjeme, negdje se naziva i standardno sjeme, najčešće kod povrtarskih biljnih vrsta. Osim što je nosilac genetskog potencijala za prinos sjeme je i potencijalni nosilac ili vektor raznih prouzrokovača biljnih bolesti koje su specifične za svaku biljnu vrstu, kao i određenih vrsta insekata koji se hrane dijelovima sjemena. Paraziti, a posebno gljive mogu značajno da smanje i bitno ugroze kvalitet kao i vitalnost sjemena odnosno razvoj mlade biljke. Infekcija ili napad određenih parazita je usko vezan za agroekološke uslove proizvodnje, kao i za određene tehnološke mjere proizvodnje, konkretno adekvatnu primjenu hemijskih ili biohemijskih preparata. Biopreparati su novijeg datuma toksikološki bezopasni i ekološki prihvatljivi ali manje efikasni nego sintetički hemijski preparati. Tretiranje sjemena odgovarajućim fungicidima uzimajući u obzir uže specifičnosti samih parazita kao i aktivnih materija je uglavnom preventivna mjera koja u velikom procentu osigurava dobro zdravstveno stanje i dobar porast mladih biljka koje su nosioci novog budućeg sjemena. Bez kvalitetnog sjemena, dobro organizovanog sjemnarstva, nema pravog vrednovanja višegodišnjeg rada oplemenjivača. Loše sjemenarstvo u potpunosti može uništiti neku dobru sortu i tako obezvrijediti cjelokupni trud oplemenivača.razvijanje novih kao i korigovanje starih tehnologija proizvodnje sjemena, modernizovanje procesa dorade, savremene tehnike nanošenja zaštitnih sredstava, skladištenja i pakovanja sjemena mora se posmatrati kao jedinstvena cjelina, a u cilju dobijanja kvalitetnog sjemena. Efikasnom doradom sjemena (klasifikacija i kalibriranje, odstranjivanje raznih primjesa) značajno se može uticati na budući planirani broj biljaka u polju i vitalnost tih biljaka u narednoj sjetvi. Nakon adekvatno urađene dorade i pakovanja sjemena dorađivač izdaje deklaraciju o kvalitetu sjemena. U proizvodnji i plasiranju sjemena koje je namijenjeno tržištu marketing sjemena je zadnji i u novije vrijeme važan korak kako bi sjeme došlo do proizvođača. Marketing i promocija sjemena moraju biti vremenski usklađeni za vremenom sjetve kao i prilagođeni potencijalnim kupcima, njihovim navikama. Sjeme proizvođačima mora biti dostupno u pravo vrijeme, na pravom mjestu, po prisupačnim cijenama, u odgovarajućoj količini, privlačnoj 25

26 i kvalitetnoj ambalaži, prikladnom ili namjenskom pakovanju. Aktivnostima koje se provode kroz marketing (razne promocije, predavanja, savjeti, reklamni materijal) trebamo uvjeriti kupca odnosno proizvođača da sjeme koje se prodaje ima visok ili potreban kvalitet i da takvo sjeme ima višestruke prednosti te da su i zbog toga troškovi certifikovanog sjemena veći nego troškovi ili cijena običnog ne certifikovanog sjemena. Poznato je da se jedan dio proizvođača teže opredeljuje za kupovinu certifikovanog sjemena i sjemena novih sorti jer postoji njihova realna procjena i pitanje da li će doći do realnog povećanja prinosa. Uglavnom prozvođači se teže opredjeljuju za promjenu određenih tehnologija i već provjerenog sortimenta, ali zahvaljujći novim tehnologijma stvari se ipak lagano kreću naprijed. Sjeme, bilo ono obično ili certifikovano je nosilac velikog broja uglavnom potrebnih i pozitivnih nasljednih osobina koje se prenose s generacije na generaciju i uvijek su za zadovoljenje čovjekovih potreba. Prinos predstavlja rezultantu djelovanja tri osnovne grupe faktora, ( svaka grupa ima niz ili više interakcijskih podfaktora) i to: genetičkog potencijala sjemena, primijenjene tehnologije ili agrotehnike i uslova gajenja odnosno faktora klimatološke godine sa svim njenim elementima. Neki faktori su pod kontrolom proizvođača, a neki nisu. Na neke možemo uticati određenim agrotehničkim mjerama, a na neke ne. Uglavnom, potvrđeno je i kroz određena istraživanja egzaktno dokazano da upotrebom certifikovanog sjemena u proizvodnji u odnosnu na ne certifikovano sjeme ili sjeme sa tavana prinos se može povećati do 30% po jedinici površine ( npr kod strnih žita oko 10%, kukuruza oko 30%) u zavisnosti od same biljne vrste kao i interakcije gore navedenih faktora. Korištenjem ne deklarisanog sjemena ponekad ostala ulaganja mogu biti uzaludna. 26

27 7. Semenarski dani regiona Korištenje sjemena zaštićene sorte na vlastitom posjedu malih poljoprivrednih proizvođača (Farm saved seed- FSS) mr sc Mirjana Brzica Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja Uvod Sticanje oplemenjivackog prava za novu sortu daje nositelju ekskluzivno pravo da proizvodi za prodaju i da prodaje reproduktivni materijal te sorte. Kod vrsta koje se vegetativno razmnožavaju, sorte voća i ukrasno bilje, oplemenjivačko pravo daje vlasniku dodatno ekskluzivno pravo da reproducira zaštićenu sortu u svrhu komercijalne produkcije voća, cvijeća ili drugih proizvoda sorte. Oplemenjivačko pravo ne obuhvata: radnje preduzete privatno i u nekomercijalne svrhe; radnje preduzete u eksperimentalne svrhe; radnje preduzete u svrhu oplemenjivanja drugih sorti, U vezi sa sortama koje se nalaze na Listi poljoprivrednih biljaka (Sortna lista BiH) oplemenjivačko pravo neće povrijediti poljoprivrednik koji uz razumna ograničenja i obavezu čuvanja zakonskih interesa oplemenjivača na vlastitom posjedu u svrhu razmnožavanja koristi proizvod žetve koji je dobio umnožavanjem zaštićene sorte ili sorte na vlastitom posjedu (u daljnjem tekstu: sjeme s poljoprivrednog posjeda). PRAVNI OSNOV Zakonodavstvo propisuje biljne vrste za koje poljoprivredni proizvođači smiju koristiti požeti materijal sa vlastitog imanja u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju, visina odgovarajuće naknade, informacije koje moraju biti dostavljene nositelju oplemenjivačkog prava i kriteriji kojima se određuju mali poljoprivredni proizvođači. Poljoprivredni proizvođači smiju koristiti požeti materijal određenih vrsta koje proizvode na vlastitom poljoprivrednom imanju u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju, ali ga ne smiju stavljati na tržište. Ova odredba se primjenjuje na sljedeće poljoprivredne vrste: 27

28 28 Krmno bilje: Cicer arietinum L. Slanutak Medicago sativa L. Lucerka Lupinus luteus L. Žuta lupina Pisum sativum L. Stočni grašak Trifolium alexandrinum L. Aleksandrijska djetelina Trifolium resupinatum L. Perzijska djetelina Vicia faba L. Bob Vicia sativa L. Grahorica Žita: Avena sativa L. Zob Hordeum vulgare L. Ječam Oryza sativa L. Riža Phalaris canariensis L. Kanarska trava Secale cereale L. Raž X Triticosecale Wittm. Tritikale Triticum aestivum L. emend. Fiori et Paol. Pšenica Triticum durum Desf. Durum (tvrda) pšenica Triticum spelta L. Pravi pir Krompir: Solanum tuberosum L. Krompir Uljano i predivo bilje: Brassica napus L. Uljana repica Brassica rapa L. Bijela repa Linum usitatissimum L. Uljni lan uz izuzetak predivog lana Popis vrsta poljoprivrednog bilja navedenih u ovom Prilogu primjenjuju se na sorte s izuzećem hibrida i sintetskih sorti. Trenutno zakonodavstvo Evropske unije definiše veličinu malih poljoprivrednika koji se primjenjuju na sorte zaštićene u Evropskoj uniji, a nacionalni zakonodavac definiše veličinu malih poljoprivrednika koji se primjenjuju na sorte zaštićene na nacionalnom nivou. U odnosu na zakonodavstvo Evropske unije posljedica toga može biti da isti poljoprivrednik može biti mali u okviru Evropske unije, ali ne i mali u smislu nacionalnih pravila. To ima za posljedicu da uzgajivač koji štiti svoju sortu u Evropskoj uniji ne može prikupiti naknadu za korištenje sjemena spremljenog na farmi sorte u zemljama sa drugačijim nacionalnim pravilima. Nacionalni zakonodavac bi mogao odlučiti o veličini malih

29 7. Semenarski dani regiona poljoprivrednika koji bi se tada mogli primjenjivati na sorte zaštićene na nacionalnom i na nivou Evropske unije (supsidijarnost) ili bi zakonodavac Evropske unije mogao odlučiti o veličini malih poljoprivrednika koji bi se tada mogli primjenjivati na sorte zaštićene na nacionalnoj i na razini Evropske unije. Sjeme sa tavana (Farm Saved Seed - FSS) ne može biti ovjeren retrospektivno. Certificirano sjeme mora biti proizvedeno od službeno unesenog sjemenskog usjeva koji je pregledan od strane ovlaštenog inspektora i koji je u skladu sa svim pravnim standardima. Inspekcija proizvodnje je ključni princip certificiranja sjemena, osiguravajući zdravlje, čistoću i provenijencije sjemena, te da je certificirani sjemenski usjev proizveden i pregledan u skladu s regulatornim zahtjevima. OBAVEZE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA Prilikom korištenja sjemena s poljoprivrednog posjeda poljoprivrednici će imati obavezu oplemenjivaču platiti razumnu naknadu za korištenje tog sjemena, a koja je znatno niža od naknade za kupljeno sjeme. Mali poljoprivrednici, čiji posjed nije veći od 3 ha, izuzeti su od obaveze da plaćaju naknadu za korištenje sjemena sa tavana. Oplemenjivač ima pravo zahtijevati neophodne informacije od poljoprivrednika u vezi sa sjemenom s poljoprivrednog posjeda. Prikupljanje informacija je isključivo dužnost nosioca oplemenjivačkog prava. Poljoprivredni proizvođač koji koristi požeti materijal zaštićene sorte u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju, na zahtjev nosioca oplemnejivačkog prava mora dostaviti sljedeće informacije nosiocu oplemenjivačkog prava o: proizvođaču: ime i prezime ili naziv firme, adresu; o poljoprivrednom posjedu: ukupan broj ha poljoprivredne površine, zaštićenim sortama, proizvodu požetog materijala koji se koristi za dalju sjetvu na vlastitom posjedu: imenu zaštićene sorte, količini korištenog inicijalnog sjemena zaštićene sorte i datumu, proizvođaču, odnosno dobavljaču sjemena, ukupan prinos po zaštićenim sortama, količini proizvoda od požetog materijala po zaštićenoj sorti, korištene za dalju sjetvu, ukoliko je materijal za dalju sjetvu bio dorađen navesti: ime i prezime, naziv firme i adresu dorađivača. Sorte voća, ukrasnog bilja, povrća i šumskog bilja isključene su od ovog izuzeća. 29

30 UGOVORNI ODNOSI Postoji nekoliko ključnih pravila FSS koje poljoprivrednici moraju slijediti. Poljoprivredni proizvođač mora prijaviti FSS koje koristi i platiti prihvatljive sorte. Međutim, mali poljoprivrednici - kako je definirano u pravu EU i u nacionalnom zakonodavstvu- izuzeti su i ne moraju plaćati za korištenje FSS-a. Ne može se prodavati, razmjenjivati ili prenositi FSS izvan vlastitog imanja. Ova pravila FSS-a uvijek se primjenjuju, bez obzira je li sjeme obrađeno ili ne. Nositelj oplemenjivačkog prava ima pravo zatražiti odgovarajuću naknadu od poljoprivrednog proizvođača (koji nije mali poljoprivredni proizvođač) koji koristi požeti materijal zaštićene sorte proizvedene na vlastitom imanju u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju. Nositelj oplemenjivačkog prava i poljoprivredni proizvođač mogu zaključiti ugovor o korištenju požetog materijala zaštićene sorte u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju kojim će se odrediti visina naknade za korištenje požetog materijala. Ukoliko ugovor nije zaključen, nositelj oplemenjivačkog prava ne može zatražiti naknadu veću od 50% iznosa licence za najnižu kategoriju licenciranog sjemena. Površine pod FSS u Francuskoj, Španiji i Portugalu (EU) Kultura Procenat FSS Površina Ozima pšenica 46 % 4,800,000 ha Uljana repica 30 % 1,500,000 ha Ozimi ječam 29 % 1,060,000 ha Jari jećam 16 % 580,000 ha Durum pšenica 7 % 350,000 ha Stočni grašak 51 % 340,000 ha Triticale 30 % 300,000 ha 30

31 7. Semenarski dani regiona Zašto je bitan profesionalan tretman semena? Zoran Tomašev, dipl. inž. Bayer doo, Beograd Poljoprivreda Srbije predstavlja jedan od najznačajnijih ekonomskih motora zemlje. Zahvaljujući odličnom geografskom položaju kao i povoljnim agroekološkim uslovima za razvoj poljoprivrede, postoji veliki potencijal za razvoj proizvodnje. Međutim, u poljoprivrednoj proizvodnji u Srbiji još uvek ima prostora za razvoj. To pokazuje i popis poljoprivrede Srbije iz godine koji kao glavne limitirajuće faktore za povećanje prinosa navodi sledeće razloge: Nedovoljnu obučenost proizvođača Zastarelu tehnologiju Nepripremljenost za klimatske promene Dakle, poljoprivredi Srbije potrebna je dalja PROFESIONALIZACIJA I UPOTREBA SAVREMENIH TEHNOLOGIJA. Dobar sortiment i seme vrhunskog kvaliteta su jedan od najvažnijih elemenata u daljoj profesionalizaciji poljoprivrede, a kako bi seme ispoljilo svoj pun genetski potencijal, jedan od najvažnijih preduslova je i potpuna zaštita kako semena tako i biljke u početnim fazama razvoja, a to se upravo i postiže PROFESIONALNIM TRETMANOM SEMENA. Kompanija Bajer se više od 100 godina bavi profesionalnim tretmanom semena koji je tačno na svoj 100ti rođendan i dobio ime - Bayer SeedGrowth Program. Bayer SeedGrowth Program predstavlja jedinstvenu kombinaciju 4 najbitnija segmenta u procesu tretmana semena i objedinjuje proizvode, sredstva za oblaganje semena, opremu i servis. U praksi on poljoprivrednim proizvođačima obezbeđuje sledeće: Najsigurniju zaštitu semena i mlade biljke od bolesti i štetočina u početnim fazama razvoja Ostvarivanje optimalnog sklopa, osnovnog nosioca prinosa i borbe protiv korova Bolju pripremu biljke za stresne uslove Bolji razvoj korenovog sistema, a time i bolje usvajanje vode i hranljivih materija Ostvarivanje maksimalnih prinosa uz poštovanje svih osnova zaštite ljudi i životne sredine 31

32 Takođe, u cilju postizanja maksimalnih rezultata, Bayer SeedGrowth Program podrazumeva intenzivnu saradanju sa semenskim kućama i profesionalnim doradnim centrima u sledećim elementima: Odabir proizvoda u skladu sa zahtevima tržišta i savremenim tehnologijama Odabir sredstava za oblaganje semena u cilju povećanja produktivnosti i zaštite ljudi i životne sredine Priprema i podešavanje mašina Kontrola tretmana Dakle, primenom novih tehnologija povećava se kvalitet, produktivnost i isplativost proizvodnje jer nove tehnologije istovremeno podrazumevaju upotrebu proverenih i pouzdanih sredstava za tretman semena ali i sam način profesionalne dorade semena vrhunskim mašinama i aparatima i pripremljenim recepturama. Isplativost ovog programa je proverena kroz višegodišnje prinosne oglede na velikom broju lokacija u najvažnijim proizvodnim regionima. Kroz novi koncept tretmana semena, kompanija Bajer pruža jedinstveno rešenje za unapređenje sigurnosti poslovanja kako za proizvođače semenskog repromaterijala, tako i za krajnje korisnike. 32

33 7. Semenarski dani regiona Precizna poljoprivreda Stanko Oparnica, dipl. inž. Kite doo, Novi Sad Pažljivo kreirana praksa u poljoprivrednoj proizvodnji u kojoj poljoprivrednik na bazi prikupljenih podataka i raspoloživih informacija, odlučuje kada, gde, čime i koliko delovati kako bi poboljšao krajnje rezultate (povećanje prinosa i smanjenje troškova). Proces primene precizne poljoprivrede se sastoji iz četiri koraka u kojima se koriste različite tehnologije, rad na polju, prikupljanje podataka a na osnovu zaključaka dobijenih u analizi donose se upravljačke odluke, u ovom slučaju mnogo preciznije jer za osnovu imaju više tačnih podataka. Suštinska promena je pristup upravljanja zemljištem i operacijama. Površina parcele se deli na više manjih menadžement zona, na osnovu različtih kriterijuma i trudimo se da ispoštujemo raznolikost između zona varijabilnom distribucijom semena, đubriva i hemijskih sredstava. U osnovi precizne poljoprivrede se nalazi Geografski informacioni sistem (GIS). Na GIS se naslanja sistem globalnog pozicioniranja (GNSS). Bez GIS-s i GNSS-a nema ni precizne poljoprivrede. Na ovu osnovu se nadograđuju sve ostale tehnologije kao monitoring prinosa, varijabilna distribucija đubriva i semena, daljinska detekcija, skeniranje zemljišta Upotrebom John Deere AutoTrack-a u kombinacije sa RTK korekcionim signalom, mašine se na parceli vode u pravcu sa preciznošću od 2,5 cm samim tim se smanjuje pre klapanje, tako da ušteda u gorivu može da iznosi i do 10%. Povećan je kvalitet radova na polju, jer kada se setva, kao prva operacija, izvede pravolinijski, sledeće operacije se mnogo brže i efikasnije izvode. 33

34 Automatskom kontrolom sekcija prskalice, sejalice i rasipača, može da se uštedi od 5% do 10% na materijalu. Merač protoka prskalice je povezan sa navigacionim sistemom i na taj način se dobija zapis o izbačenoj količini tečnosti po površini (l/ha). Na mapama se može vidi kvalitet distribucije hemijskih sredstava, a preko toga ustanoviti i neke neispravnosti na prskalici. U crvenom krugu je prikazan zapis isključivanja sekcija prskalice pri nailasku na već prskanu zonu. Isti slučaj je i sa prekoračenjem granica parcela. Osim uštede, treba napomenuti i ekološki uticaj jer je smanjena upotreba hemijskih sredstava, nema velikih preklapanja već prskanih zona i dupliranja izbačene količine pesticida na istima. Slične mape distribucije se dobijaju i za setvu i rasipanje mineralnog đubriva. Senzori prinosa i vlažnosti zrna na kombajnima, daju informacije za kreiranje mapa prinosa različitih kultura. Preklapanjem sa drugim dobijenim mapama iz različitih operacija, može se ustanoviti uticaj neke operacije, materijala ili čoveka na dobijeni prinos. 34

35 7. Semenarski dani regiona Tokom operacija na parceli, kreiraju se različiti podaci koji se mogu prebaciti u software na dalju obradu, putem USB memorije ili još jednostavnije, upotrebom JD Link-a, bežičnim putem automatski po završetku operacije. U software-u, kao što je JD Operation Center, se nalaze digitalizovane parcele sa svojim granicama i površinom, a nadovezuju se informacije kao što su AB linije, zone izuzeća, prepreke na parceli itd. dok se u bazi nalaze imena rukovaoca, mašina, materijala i kultura. Za svaku parcelu se sa prijemom podataka o operaciji od mašine, automatski kreira knjiga polja sa realnim podacima. Upotrebom multispektralnih satelitskih snimaka, dobijenih od satelita ili drona, u mogućnosti smo da pratimo stanje useva na velikim površinama, sa daljine, izračunavanjem nekog od vegetacionog indeksa koji omogućavaju da se vidi stres na biljkama i do 2 nedelje pre nego što bude vidljiv golim okom. Vegetacioni indeksi ne isključuje prisustvo čoveka na parceli, nego otkrivaju problematične zone i navodi na iste, tako da obilazak polja prestaje da bude nasumičan. Mapiranje zemljišta je mera koja se sprovodi u cilju dobijanja preciznih informacija o strukturi zemljišta u različitim slojevima, ph vrednosti i sadržaju organske materije. Dobije mape se kasnije mogu koristiti kao osnova za kreiranja mapa za varijabilnu distribuciju, kombinovati sa drugim dobijenim mapama (prinosa, NDVI itd.) u cilju optimizacije proizvodnje i preduzimati različite melioracione mere. Preklapanjem sa mapama prinosa može se pronaći najuticajniji faktor zemljišta na prinos. 35

36 36 Prednosti upotrebe precizne poljoprivrede: Povećana produktivnost i ušteda na inputima (gorivo, seme, hemijska sredstva...) Bolje upravljanje operacijama, kontrola, analiza kvaliteta rada mašina i upravljanje kompanijom Daljinsko praćenje stanja useva Definiše konkretan uticaj pojedinih inputa i operacija na prinos, pruža mogućnost preciznog izračunavanja rizika proizvodnje i kreiranje izveštaja na osnovu realnih podataka Građenje baze znanja

37 7. Semenarski dani regiona Beyond Seed Protection Syngenta Agro doo, Srbija Uspešna proizvodnja useva počinje sa semenom, koje predstavlja suštinu života. Današnja semena nude širok spektar raznolikosti i svojstava koje daju neosporne prednosti proizvođačima. Proizvođači semena kao i farmeri investiraju znatne količine novca u nove tehnologije. Ova investicija je od samog početka u zemlji izložena bolestima, štetočinama i insektima, nematodama ili abiotskim stresovima (npr. suša), stoga je tretiranje semena kritično za zaštitu genetskog potencijala semena. Kao odgovor na mnogobrojne izazove, Syngenta Seedcare nudi vodeće proizvode u industriji sa portfoliom zasnovanim na istraživanjima svetske klase, strateškom razvoju proizvoda i konstantnom ulaganju u razvoj. Strategija je zasnovana na tri ključne stvari PROIZVOD APLIKACIJA SERVIS. PROIZVODI Naši inovativni proizvodi sa unapređenim karakteristikama, sastavljeni od više aktivnih materija dizajnirani su da zadovolje potrebe proizvođača semena i savremenih poljoprivrednih proizvođača u svim usevima. Kvalitetno seme, profesionalni tretman i Syngenta rešenja za tretman semena su osnova koja pruža više dobrobiti: zaštitu od rane pojave bolesti i štetočina, zaštitu potencijala genetskog prinosa, primenu tretmana sa propisanim stopama upotrebe, dopunjavajući genetsku rezistenciju ili toleranciju protiv bolesti ili štetočina. Ovo pomaže da se osigura razvoj zdravijih i prinosnijih biljaka uz minimalni uticaj na životnu sredinu. 37

38 APLIKACIJA Tretirano seme je kombinacija genetike i tehnologije aplikacije semena koja se primenjuje u doradi. Samo visokokvalitetna tehnologija aplikacije proizvoda na seme pomaže u osiguravanju dostizanja vrhunskih performansi u polju. Syngenta Seedcare je inkorporirao rešenja za ove potrebe u posebne Seedcare formulacije i preporuke sa individualnim recepturama koje ispunjavaju najviše standarde kvaliteta. Syngenta seedcare pomaže kupcima da procene i primene najbolja rešenja i upravljaju kvalitetom aplikacije, izaberu najbolju tehnologiju primene, uz održavanje profesionalnih treninga i upravljanje procesima. SERVIS Kompletan posao proizvodnje i dorade semena je vremenski ograničen jer je malo vremena između žetve, procesiranja/obrade i tretmana. Stoga, Syngenta pomaže kupcima, profesionalnim doradnim centrima, pruža pomoć u procesima u procesima planiranja i nabavke. Naš lanac snabdevanja je uspostavljen za odgovor na zahteve kupaca u svakom delu sezone. U globalnom okruženju sa sve kompleksnijim načinom rada simplifikacija procesa, primena najboljeg načina rada, korišćenje podataka i postavljanje standarda su imperativ. Na SEEDCARE institutu kompanije Syngenta u Štajnu, tim iskusnih eksperata radi i teži ka postavljanju standarda u šest ključnih kategorija podrške tehnologiji aplikacije: Razvoj recepture, Primena, procena kvaliteta i inženjering, Upravljanje procesima, Obuka i profesionalni treninzi, Biologija i bezbednost semena, Marketinška podrška. SYNGENTA SEEDCARE investira u SEEDCARE institut i uspostavljanje centara u okolini i svetu u cilju pružanja podrške i znanja u svim regionima. SEEDCARE institut se sastoji od mreže od 14 u potpunosti opremljenih ustanova u kojima se vodi računa da su globalni standardi implementirani, sprovedeni i ispunjeni na osnovu potreba lokalnih tržišta i zahteva kupaca. 38

39 7. Semenarski dani regiona SYNGENTA prodaje formulacije za tretman semena koje se prave po specijalno dizajniranim recepturama u kojima su definisani sastav i procesi aplikacije. Poštovanje globalnih standarda obezbeđuje uslove da se zadovolje posebne procedure kompletiranja dokumentacija recepata i setova kvaliteta, da su parametri su u skladu sa potrebama kupaca, proizvođača i dorađivača semena, poljoprivrednih proizvođača kao i regulatornim potrebama širom sveta. Slični procesi u određivanju standarda i protokoli se primenjuju i za ostale kategorije standarda, lokalno: U tehnologiji aplikacije i inženjeringa, naši stručnjaci sarađuju sa vodećim proizvođačima opreme u cilju dostizanja najviših standarda. Preporuke kupcima u odabiru rešenja su prilagođene njihovim potrebama. U pogledu bezbednosti semena sledimo ISTA standarde uz uspostavljanje mreže partnerskih laboratorija za lokalno osiguravanje postizanja najviših standarda kvaliteta. U upravljanju procesima (STEWARDSHIP) primenjujemo i preporučujemo najbolje metode iz međunarodno definisanih standarda u zaštiti bilja. Uspostavili smo i protokole laboratorijskih testiranja i testiranja u polju da bi se prezentovale i dokazale performanse naših inovativnih 39

40 tehnologija tretmana semena. Testiranja u polju podrazumevaju dokazivanje benefita apliciranih tretmana kroz različite parametre poput ranog vigora, prinosa, kvaliteta i mnogih drugih. U cilju zaštite investicije proizvođača Syngenta konstantno radi na unapređivanju i uvođenju rešenja koja mogu da pomognu poljoprivrednim proizvođačima u ostvarenju stabilnih i vrhunskih prinosa. Pritisak abiotskih i biotskih faktora raste iz godine u godinu i tretman semena kao osnovni vid zaštite od samog početka igra jednu od najznačajnijih uloga u ostvarenju profitabilne poljoprivredne proizvodnje. Syngenta je prepoznala potrebe poljoprivrednih proizvođača i na tržište uvela niz vrhunskih rešenja koja pomažu u borbi sa raznim faktorima koji umanjuju stabilnost i profitabilnost proizvodnje u različitim kulturama. Kao najznačajnije kulture u našim regionima ističu se kukuruz, žitarice i suncokret. Za maximalnu zaštitu semena kukuruza Syngenta je razvila i uvela na tržište preparat Maxim Quattro. Primenom Maxim Quattro se postiže novi, vrhunski nivo zaštite semena kukuruza od zemljišnih štetočina i bolesti koje se prenose semenom. Sa Maxim Quattro semenu se pruža višestruka 40

41 7. Semenarski dani regiona zaštita, obezbeđena vrhunskim delovanjem i različitim mehanizmima delovanja četiri aktivne materije koje ga čine, azoxystrobin, fludioxonil, metalaxyl-m i thiabendazole. Plamenjača se smatra glavnim problemom kada su bolesti u pitanju u svim evropskim zemljama koje se bave proizvodnjom suncokreta. Čak i mala prisutnost patogena, može dovesti do ozbiljnih posledica u proizvodnji suncokreta i u izvozu semena. Tokom istraživačkih ogleda utvrđeno je da seme suncokreta tretirano preparatom Apron XL pokazuje značajno manju učestalost zaraze plamenjačom u poređenju sa postojećim rešenjima za tretman semena. U cilju zaštite semena žitarica od bolesti i štetočina u početnim fazama razvoja Syngenta ima široku paletu proizvoda. Novina na našem tržištu je Vibrance Duo, rešenje poslednje generacije, namenjeno suzbijanju najznačajnijih bolesti žitarica. Vrhunska zaštita žitarica je obezbeđena efikasnošću i mehanizmom delovanja aktivnih materija koje ga čine, fungicid iz grupe SDHI, SEDAXANE, koji uz odličnu efikasnost u zaštiti od ključnih bolesti poseduje i snažan fiziološki efekat, i dobro poznati i dokazani FLUDIOXO- NIL. Kombinacija ove dve aktivne materije uz međusobnu sinergiju omogućava biljkama ostavarivanje optimalnog sklopa, brži početni porast i bolju pripremu biljaka za stresne uslove. 41

42 Bayer SeedGrowth prevazilazi okvire obične zaštite semena, jer predstavlja jedinstvenu kombinaciju 4 najvažnija segmenta vrhunskog tretmana semena. Tehnička podrška klijentima kroz obuku, testiranje i savetovanje u oblasti tretmana semena PODRŠKA I SERVIS SREDSTVA ZA OBLAGANJE SEMENA Tehnologija nanošenja polimera radi boljeg prijanjanja preparata, manjeg odavanja prašine, sve u cilju što efikasnije i bezbednije zaštite. PREPARATI ZA TRETMAN SEMENA OPREMA Napredna rešenja za zaštitu semena i mlade biljke Mašine, oprema i kompletna tehnologija za precizno nanošenje preparata na seme Bayer d.o.o. Omladinskih brigada 88b, Novi Beograd , VIŠE OD SEMENA

43 7. Semenarski dani regiona

44