KOMPOST SVE TAJNE PRAVILNOG KOMPOSTIRANJA

Транскрипт

1 KOMPOST SVE TAJNE PRAVILNOG KOMPOSTIRANJA

2 Što je kompostiranje? prirodan proces razlaganja organskog materijala namijenjen ekološkoj preradi domaćeg gnojiva s visokim udjelom humusa. Kompostiranje se vrši postupno te u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu imaju mikroorganizmi koji biološki razlažu organske otpatke na jednostavnije dijelove koji se zatim pretvore u spojeve humusa.

3 Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpadaka iz kuhinje i vrta, a u isto vrijeme dobivamo kvalitetno organsko gnojivo kojim ćemo obogatiti zemlju na vrtu. Tako obogaćena zemlja će ojačati biljke koje će zbog toga biti otpornije na štetnike i bolesti.

4 Što je to kompostna hrpa? hrpa odloženog bio otpada u kojem se odvija proces razlaganja. Kompostna hrpa može biti na otvorenom ili se može smjestiti u prikladan komposter.

5 Idealan položaj za kompost S obzirom na činjenicu da će većina organskog materijala za kompost doći iz vrta (otkos trave, ostatci od obrezivanja, suho lišće, korovi, neiskorišteno povrće i ostalo), a dobiveni kompost će se opet vratiti u vrt najbolje je odabrati mjesto koje je u vrtu ili blizu njega. Puno organskih otpadaka dolazi i iz kućanstva ukoliko je to izvedivo, razmislite o mjestu između kuće i vrta. Kompost će povremeno trebati zalijevati, osobito u toplim, sušnim razdobljima Što se tiče položaja u odnosu na sunce, najbolje je odabrati polusjenovite položaje

6 Odabir kompostera, odnosno spremnika za kompost Na velikim, otvorenim površinama kompost se može jednostavno slagati na hrpu. Za manje kućne vrtove prikladniji su pak posude za kompost komposteri. Komposter je najčešće plastičan ili drven, ali može biti izrađen i iz drugih materijala NAŠ SAVJET: Ukoliko želite ekološki i najjeftiniji komposter, izradite ga sami od već korištenih materijala reciklirajte. Tako iz drvenih paleta možete napraviti četverokutni okvir bez dna.

7 Početak kompostiranja? Tla na koja ćete postaviti kompost neka budu rahla i očišćena od korova. Osim toga, moraju biti ravna, kako bi kompost bio stabilan. Na dno položite nešto slame ili sijena (10 cm) te zalijte vodom. Ovako pripremljen komposter spreman je za početak kompostiranja. Za postavljanje komposta najbolje godišnje doba je proljeće kada se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kada su temperature i dalje ugodne, a tla topla.

8 Slaganje slojeva otpadaka Organske otpatke počnite slagati na tla u vrtu i ne na betonsku podlogu. Na dno položite nešto grublji materijal, poput grana ili debljih komada drveta, razrezanih na od 10 do 15 cm velike dijelove. Nastavite s polaganjem sve sitnijeg materijala. Taj sloj će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode. Na to položite različite organske otpatke iz kuhinje (nikakvu plastiku) i vrta, poput listova, pokošene trave Među otpatke se preporuča nasuti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta te malo gnojiva

9 Visina kompostne hrpe koja se najviše preporuča je cca 1,5 m. Razgradnjom se hrpa smanjuje negdje do četvrtine svoje prve visine.

10 Uvjeti za kompostiranje Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja jesu zrak, vlaga i toplina. Kompostna hrpa mora biti prozračna, kako bi se spriječilo vrenje. Kod većih količina otpadaka, kompostnu hrpu moramo redovito prozračivati odnosno prevrtati. Količina vlage ovisit će o vrsti otpada te o vremenskim uvjetima kompost će ponekad trebati zaliti, a ponekad zaštititi od oborina. Temperatura unutar kompostne hrpe može doseći 70 stupnjeva. Temperaturu proizvode mikroorganizmi prerađujući hranu ugljik i dušik iz razgrađenog bio otpada.

11 pomoć za sve vrtlare,sjeckalica,drobilica, usitnjivači bio otpada rješavaju problem koji predstavlja vrtni otpad (komadići drveta, grančice). Usitnjivači usitnjavaju organski otpad i lišće. Smanjivanjem na kompaktnu masu otpad se može koristiti kao kompost kako bi se vratili potrebni sastojci natrag u zemlju za bolji prirodan rast biljaka

12 Materijali koji spadaju u kompost jesu: Trava, korovi koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti; ostatci od povrća i voća; suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara; uvelo cvijeće; piljevina, slama, sijeno, strugotine; talog čaja i kave; ljuske jajeta; papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima; vuna, pamuk; pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen); gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).

13 Što ne ide u kompost: Trajni korov, osjemenjeni korovi; biljke tretirane pesticidima pazite npr. kod ruža; otpadci koji sadrže boje i druge kemikalije (lakirano drvo, lijekovi, časopisi u boji i sl.); otpadci onečišćeni naftom i benzinom; anorganski materijali (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično); masti i ulja.

14 Kada je kompost zreo odnosno spreman? Proces kompostiranja može trajati od par mjeseci do godinu dana ovisno o vrsti i količini otpada te o vremenskim uvjetima. Zreli kompost ima sljedeće karakteristike rahla i jednakomjerna tekstura, tamnosmeđa do crna boja te ugodan miris po šumi.