DOBRI OTACANTIC Glasilo Vicepostulature sluge Bozjeg o. Ante Antica God. 18 (1988) Broj 1.

Транскрипт

1 GLASLO VCEPOSTULATURE SLUGE BOZJEG 0. ANTE ANTCA GOO. 18 (1988) DOBR OTAC, ANTC Z SADRZAJA: * Proglasenje blazenih i svetih od X. do XX. stolleca * Ante Antic - sinjski gimnazijalac * lz govora o. Luke Livaja * lz kronike Vicepostulature * Pred bracorn svoje Provincije * Na akademiji u Makarskoj

2 DOBR OTACANTC Glasilo Vicepostulature sluge Bozjeg o. Ante Antica God. 18 (1988) Broj 1. Naslovna strana: 0. Antic na jednom crkvenom obredu u kapeli Gospe lurdske u Zagrebu godine Tekst pisma o. Antica na zadnjoj strani korica»... Nalazimo se u sv. Marijanskoj godini. Prema neb. Majci pokazirno svu nasu ljubav duhovnom obnovom. U cernu to sastoji? Priblifimo se Gospodinu po Mariji, po Njezinim krepostima, Njezinim nakanama i obnovimo se u duhu naseqa svetoga zvanja... «Z. 2.X.54. Fra Ante SADRLAJ Urednikova rijec 1 Svetost i sveci Teoloska razrnisljanja o svecima 2 Blaiena Djevica Marija Bogorodica u misteriju Krista i Crkve 3 Beatifikacija i kanonizacija Proqlasenje blazenih i svetih od X. do XX. st. 4 Crtice iz zivota o. Antlca Ante Antic - sinjski gimnazijalac 6 Duhovni lik o. Ante Antica lsus Krist - srediste vjere, nade i ljubavi u zivotu oca Anti ca 8 Govori i predavanja o o. Anticu lz govora o. Luke Livaje 9 lz govora o. Ante Bablca 10 Svjedocanstva i sjecania na o. Anti ca 12 U skoli o. Ante Anti ca 15 lz Vicepostulature lz kronike 16 Obavijesti 20 Spomendani o. Ante Antlca 0. Ante Antic pred bracorn svoje provincije 21 Na akademiji u cast Bezqresne o Mariji u zlvotu oca Anti ca Ante Antic poznat u Primorskom Dolcu 24 Stovatelji o. Ante Antica pisu 26 Uslisanla - zahvalnice - preporuke 27 Drugi Boz]i ugodnici 0. Vendelin Vosnlak 29 Nasi pokojnici 31 Milodari 32 GLASLOZDAJE: Franievacki samostan, vrbaniceva 35, ZAGREB - Ureduje i odgovara: dr Stjepan Boze Vucernilo. - Adresa urednistva: Vicepostulatura. Vrbaniceva ZAGREB. tel. (041) Administrator: s. M. Asumpta Strukar. Tehnicki urednik: Marijan Osman. - Godisnja pretplata din. Pojedinacni broj 750 din. Za inozemstvo dvostruko. - Glasilo izlazi 4 puta godisnje dozvolom crkvenih i redovnickih poglavara. Nadleznirn republickirn rjesenjern glasilo je oslobodeno placanja osnovnog poreza na prome1. - Tisak: ERA- TTOVO VELENJE.

3 UREDNKOVA RJEC S MARJOM DRUGM BOZJM UGODNCMA Evo nas s prvim brojem naseg Glasila u godini U odnosu na proslogodisnje brojeve vec na prvi pogled uocevete promienu: zamijenili smo sliku o. Antica na naslovnoj stranici. Sadrzaj lista i da/je je stavljen pod vec uhodane rubrike, s tim da smo uveli jos dvije rubrike pod naslovom: GOVOR PREDAVANJA O O.ANTGU, te DRUG BOZJ UGODNC/. U ovoj cemo drugoj kroz jedno vrijeme donositi kratke prikaze zivote i duhovni profit drugih Bozjih ugodnika za koje se vodi postupak za proglasenje bteienime i svetima; i to najprije onih iz nasega naroda. U ovom broju donosimo kratki izvjestaj o sluzi Bozjem - franjevcu - o. Vendelinu Vosnjaku. Uvo <1enjem te rubrike ietimo da list na neki nacin postane opcenitiji (univerzalniji). Kako je u tijeku Marijina godina, driimo riuinim da se dio prostora i u nasem glasilu, barem neko vrijeme, rezervira njoj, koja je uzor i kraljica svih svetih. To jos vise stoga jer je o. Antic, po svjedocanstvima sviju koji su ga imalo poznavali, bio zaista»marijanska dusa«, au tom pravcu odgajao je i sve duse koje je susretao i duhovno vodio. Ovog puta na samom ooceu«: lista donosimo odulji tekst o Bieieno] Ojevici u misteriju Krista i Crkve iz Dogmatske konstitucije o Crkvi (Svjetlo naroda) //. vatikanskog koncila. Nadamo se da cemo u slijedecim brojevima biti u moqucnost! objaviti nekoliko pisanih priloga dobrih poznavatelja o. Antica o marijanskom zivotu Sluge Bozjega i njegovim nastojanjima da za Mariju i druge oousev; Sve to pokusat cemo uciniti s Marijom, u Mariji i po Mariji, kako je i nas o. Antic trajno cinio. Urednik 1

4 SVETOST SVEC TEOLOSKA RAZMSLJANJA 0 SVECMA Sluzbeni nauk Crkve (nastavak) Od Tridentskog pa sve do. vatikanskog koncila sluzbena crkvena razjasnjenja o stovaniu svetaca nisu isla dalje od prije spomenutog tridentskog dekreta. To se nazire vec u Rimskom katekizmu, koji je bio izravni plod koncila u Trentu. 0 nasoi temi Katekizam govori u vezi s prvom Bozjorn zapovijedu (Catechismus ex Decreto SS. Concilii Tridentini ad parochos, 111, 2,8,11-15). Po njemu stovanie svetaca ne protivi se prvoj Bozjo] zapovijedi, vec naprotiv prornice Bozju cast, ozivljuje i osnazuje krscansku nadu i police na nasljedovanje svetih. Ne protivi se ni nauku o jedinom Kristovu posrednistvu. Rimski katekizam na tu se temu ponovno vraca u kontekstu nauka o molitvi (c.dj. V, 6, 1, 1-4). Ova se prije svega upravlja Bogu, ali se rnoze uputiti i svecima. lzmedu jednog i drugog nacina, naqlasava Katekizam, ipak postoji bitna razlika:»boqu se utiecerno da nam dadne svoja dobra i da nas oslobodi od zla; od svetaca pak, koji su nasli milost pred Bogom, molimo da nas stlte kod Boga i isprose ono sto nam je potrebno. Temeljni, dakle, uzorak molitve upravljene Bagu glasi: -Smilc] nam se- i»cuj nas!«, dok se svecima kaze:»molite za nas!«. Katekizam svoje tvrdnje potkrepljuje biblijskim dokazima i upozorava na razne zloporabe i dvosmislenost pri stovanio svetaca. Pri kraju prosloq i pocetkorn naseg stolieca raste zanimanje za zaiednistvo svetih. U enciklici»divinum illud rnunus- (1897.) Leon X, turnaci odnos cascenia svetaca prema Presv. Trojstvu, au»mirae caritatis«(1902.) definira zaiednistvo svetih kao»zaiednistvo uzajamne pornoci, zadovolistine, molitava i dobrocinstava«, To zaiednistvo ujedinjuje sve koji su na zemlji, u cistilistu i u raju. Pio X. o naso] temi govori u dvama vaznirn dokumentima: u enciklici»mystici Corporis«(1943.) tvrdi da organizam Crkve nije sastavljen samo od pravnih, vec i od karizmatickih struktura, daiuci na taj nacin i otvorenju svetaca istaknut polozai unutar zaiednistva vjere. U enciklici pak»mediator Dei«preporuca cascenie svetaca i uz njihov zagovor kod Boga stavlja na prvo mjesto njihov primjer za krscanskl zivot. Tako smo dos] do. vatikanskog koncila, na kojem je pitanje svetaca takoder pobudilo veliku pozornost kod koncilskih otaca i naslo svoje mjesto u koncilskim dokumentima. (Nastavit ce se) 2

5 BLAZENA DJEVCA MARJA BOGORODCA U MSTERJU KRST A CRKVE. Uvod Predobri i premudri Bog, hoteci izvrsiti otkupljenje svijeta, -kad je dosla punina vremena, poslao je svoga Sina rodena od zene... da primimo posinjenje«(gal 4,4-5).»Ko] je radi nas ljudi i radi naseqa spasenja sisao s nebesa, i utjelovio se po Duhu Svetomu od Marije Djevice.«Taj nam je bozanski misterij spasenja objavljen i nastavlja se u Crkvi, koju je Gospodin ustanovio kao svoje tijelo i u kojoj vjernici, koji pristaju uz Krista Glavu i koji su u zajednici sa svim Njegovim svecima, treba da stuju i uspomenu -priie svega slavne vazda Djevice Marije, Majka Boga i Gospodina naseqa lsusa Krista.«Marija i Crkva Djevica Marija, koja je po andelovu navjestenju primila u srce i u tijelo Bozju Rijec i svijetu donijela Zivot, priznaje se i casti kao prava Majka Boga i Spasitelja. Na uzvisen nacin otkupljena s obzirom na zasluge svoga Sina i s njim sjedinjena uskom i nerazrjeslvom vezom, odlikovana je velikom ulogom i dostojanstvom da bude Majka Bozjega Sina, i zato premila kci Oca i svetlste Duha Svetoga, po kojemu daru odlicne milosti daleko nadvisuje sve druge stvorove, nebeske i zemaljske. Ujedno je pak zdruzena u Adamovu rodu sa svim ljudima koji trebaju spasenje, dapaee je»ulstlnu majka udova (Kristovih)... jer je ljubavlju sudjelovala da se u Cr1cvi rode vjernici, koji su udovi one Gia- " Zato se ona pozdravlja i kao preodlicni i sasvim osobiti ud Crkve i njezin tip i najizvrsniji uzor u vjeri i ljubavi, te je Katolicka Cr1cva, poueena od Duha Svetoga, s djetim ljubavlju stuje kao preljubaznu majku. u misteriju Utjelovljene Rijeci i Misticnog Tijela, i duznost' otkupljenih ljudi prema Bogorodici, majci Kristovoj i majci ljudi, osobito vjernika, a da ipak nema namjere izloziti potpuni nauk o Mariji niti rijesiti pitanja koja teolozi jos nisu potpuno rasvijetlili. Zato ostaju u svom pravu misljenja koja se u katolickirn skolarna slobodno iznose o Onoj koja u Svetoj Crkvi zauzima poslije Krista naivise i nama najblize mjesto.. Uloga Blazene Djevice Marije u ekonomiji spasenja Mesijina Majka u Starom zavjetu Svete knjige Staroga i Novoga zavjeta i casna Predaja pokazuju na sve jasniji nacin ulogu Majke Spasiteljeve u ekonomiji spasenja i stavljaju nam je gotovo pred oci. Knjige Staroga zavjeta opisuju povijest spasenja, u kojoj se polagano pripravlja Kristov dolazak na svijet. ti prvi dokumenti, kako se citaju u Crkvi i kako se shvacaiu u svjetlosti daljnje i potpune objave, malo-pomalo sve jasnije iznose na svjetlost lik zene, Spasiteljeve Majke. Ona je pod tom svjetloscu vec prorocki oznacena u obecaniu, danom prvim roditeljima pesto su saqrfjesili, o pobjedi nad zmijom (usp. Gen 3, 15). lsto tako ona je ona Djevica koja ce zaceti i roditi Sina, kojemu ce biti ime Emanuel (usp. Z 7, 14; Mih 5,2-3; Mt 1,22-23). Ona ima prvenstvo medu poniznima i siromasima Gospodinovim, koji s pouzdanjem od Njega ocekuiu i primaju spasenje. Napokon, s Njom, uzvisenorn kceri sionskom, poslije dugog cekania obecania, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija, kad je Sin Boz] od Nje uzeo ljudsku narav, da misterijima svoga tijela oslobodi covjeka od grijeha. kana Koncila Zato Sveti sabor, izlazuci nauk o Crkvi, u bozanski Otkupitelj izvodi spasenje, nama pomno osvijetliti i ulogu Blazene Djevice Z DOGMATSKE KONSTTUCJE O CRKV. VATKANSKOG KONCLA V. glava, br. 52 3

6 BEATFKACJA KANONZACJA PROGLASENJE BLAZENH SVETH OD X. DO XX. STOLJECA Fotografija o. Anti6a iz g Drugi odsjek: Od Urbana V. ( ) do Benedikta XV. ( ) (Nastavak) Ustanovom Kongregacije obreda (g. 1588) i dekretima Urbana V., o cernu smo prije govorili, mnogo se ucinilo na podruqu proqlasenia blazenih i svetih: otklonjene su razlicite zloporabe, razbistreni mnogi pojmovi, zavedene precizne distinkcije (razlikovanja) itd. Najvise se ipak ucinilo na usavrsavaniu postupka iii procedure po kojoj se nekoga dovodilo do oltara. o tome smo nesto vec iznijeli u dosadasniern izlaganju. Ovdje pak, radi jasnoce, dodajemo samo ovo: U informativnom postupku koji je, prije nego cijela stvar prijede u Rim, imao obaviti biskup za podrucje svoje biskupije, trebalo je sabrati i sve spise doticnoqa kandidata za oltar, a putem posebnog postupka uvjeriti se da mu nije iskazivano javno stovanie koje nije bilo autorizirano od Apostolske Stolice. Nakon toga svi dokumenti koji su se odnosili na slucaj dostavljani su Kongregaciji obreda. Ona se najprije brinula da se ispitaju spisi doticnoq kandidata za oltar, a potom - u kratkom postupku - da i postoji glas o njegovoj svetosti odnosno rnucenistvu i da i mu je iskazivano javno stovanie koje nije bilo odobreno od sv. Stolice, bucuci da je i to zapreka za sluzbeno otvaranje postupka. lstrazivalo se takoder da i postoji kakva druga zapreka da se postupak pokrene. Ako se nista takvo nije otkrilo, na Kongregaciji se otvarao tzv. apostolski proces. U njemu se, kako je gore vec naqlaseno, posebno ispitivalo o svetosti sluge Bozjeqa, tj. o njegovu kreposnom zivotu opcenito, zatim o svakoj junacko] kreposti napose iii o rnucenistvu, te napokon - o cudesima koja se pripisuju njegovu zagovoru. U dugim raspravama na Kongregaciji debata se, redovito pismeno, vodila izmedu promicatelja vjere i patrona (advokata) kauze, a meritorno mislienie donosili su prelati sluzbenici Kongregacije, pa savjetnici i kardinali. Zadnji pak sud o krepostima odnosno rnucenistvu i o cudesirna rezerviran je papi. 4

7 Na taj prilicno rigorozan nacin pokusala su se, prije svega, zapriieciti neovlastena cascenja pojedinih Bozjh ugodnika mimo Apostolske Stolice. Do njih je, mecunm, i kasnije ipak cesto dolazilo, pa je Kongregacija morala vise puta intervenirati. Tako je npr. 5. listopada godine izjavila da nitko ne smije prelaziti granice povlastica koje je dala Apostolska Stolica s obzirom na nekog blazenika, posebno u vezi s misom i casoslovom. Godine pak, u cilju discipliniranja stovania bozjih ugodnika koji jos nisu bili proglaseni svecima, isla je u pojedinosti i izdala jedanaest tocaka koje su oqranicavale to cascenje. Odnosile su se na zabranu izlaganja njihovih slika po svim oltarima, svojevoljno prosirenie stovania iz jednog kraja u drugi, nosenie njihovih relikvija u procesijama itd. Treci odsjek: 0d Benedikta XV. ( ) do Pija X. ( ) Tijekom slijedecih desetlieca, tj. u drugoj polovici XV. i prvoj polovici XV. st., neki su pape, kao lnocent X. i Klement X, takoder izdali vazne odredbe u vezi s casceniern blazenih i svetih, kako u doktrinalnom tako i u proceduralnom pogledu. Pravi, rnedutirn, ucitelj i zakonodavac na tom podruqu bio je Prosper Lambertini, koji je kao papa uzeo ime Benedikt XV. Covjek siroke kulture, imao je i veliko iskustvo u postupcima za proqlasenle blazenih i svetih, buducl da je dvadesetak godina vrslo sluzbu promicatelja vjere na Kongregaciji obreda. U svome monumentalnom djelu»beatifikacija slugu Bozjh i kanonizacija blazenika- (De servorum Dei beatificatione et Beatorum canonisatione), sabrao je sve najvrijednije sto se odnosilo na teologiju i na pravnu proceduru beatifikacije i kanonizacije. Sam je izdao i dva vazna dekreta o pornocnlrn dokazima u jednom postupku (god i 1754.); ustanovio je zbor lijecnika za ispitivanje navodnih ozdravljenja, i dr. Gore navedeno djelo Benedikta XV. sluzilo je gotovo dva stolieca kao pravilnik za vodenle procesa beatifikacije i kanonizacije, a tamo opisani postupak bitno je preuzet i u Zakonik kanonskog prava koji je izisao godine Posebna je zasluga Benedikta XV. sto je jasno razlikovao ono sto je do tada bilo nejasno - dvije vrste postupaka za beatifikaciju i kanonizaciju: formalnu i ekvipolentnu 0ednakovazecu) beatifikaciju i kanonizaciju. Prvim nacinom, koji se rnoze nazvati i redovitim, po Benediktu XV., proqlasavalo se blazenirn odnosno svetim one sluge Bozje koji su zivjeli u novije doba. Kako je pri tome trebalo posebno dokazati da im se prije nego su takvima proqlaseni nije iskazivalo stovanie koje su pape zabranjivali, on takve postupke naziva postupcima o nestovanlu (Causae per viam non cultus). Po drugome pak naelnu, po Benediktu XV, proqlasavalo se one sluge Bozje koji su davno umrli (najmanje pred 100 godina). Kako se pak u tim slucaievima upravo hoce dokazati da glas o njihovoj svetosti i njihovo cascenje traje i poslije tolikih godina, a to je dokaz da su zaista blazeni odnosno sveti, postupci ove vrste, po njemu, zovu se postupcima o stovanlu ( Causae per viam cultus) iii ekvipolentnom kanonizacijom. Neki od nasljednika pape Benedikta XV., kao Klement X., Leon X. i Pio X., takoder su izdali pokoji dekret u vezi s postupcima za proglasenje blazenih i svetih. Ti se dekreti odnose na gore spomenutu ekvipolentnu kanonizaciju odnosno beatifikaciju. Kongregacija pak obreda izdala je godine vrlo vaznu uputu, koja se odnosi na informativni iii biskupijski postupak, a Leon X. ustanovio je godine povijesno-liturgijsku komisiju cije su se kompetencije na neki nacin odnosile i na postupak za proqlasenle blazenih i svetih. Mnogo vise, medutlrn, u cijelom tom pitanju, koje je pocetkom naseg stoljeca iziskivalo ozbiljnu reformu, pokusao je uciniti papa Pio X., o cemu sljedeci put. Fra Stjepan Vucemilo (Nastavit ce se) 5

8 CRTCE Z ZVOTA 0. ANTCA ANTE ANTC SNJSK GMNAZJALAC U zivotu mladog Ante Anfica vazno je razdoblje od godine do Bili su to njegovi gimnazijski dani, u kojima se od diecaka razvijao u mlacica i stjecao izobrazbu medu svojim vrsniacirna u Franievacko] gimnaziji u Sinju. Poznavatelji Antinih zlvomih podataka isticu da je za odlazak mladoga Ante u siemeniste bio odlucan primjer Petra Crnice, kasnije fra Ante Crnice, poznatog promicatelja stovanla sv. Nikole Tavelica. Mladic Ante svoju je odluku priopcio majci Tadi. Ova je bila sva sretna, buduci da se Antina odluka da postane svecenik franjevac slozila s njezinim -zavitorn- sto ga je, zajedno sa svojim suprugom Tomom, ucinila u zlvotnc] opasnosti na moru dok je Antu jos pod srcem nosila. Ante Antic posao je u sinjsko franievacko sierneniste u jesen godine Silo je tu i teskoca za tog mladog covjeka, Ponajprije, njegovo zakasnienie za upis u gimnaziju, zatim male boljetice, a vjerojatno i poceci susice. U drevnom dalmatinsko-zagorskom gradu Sinju, koji se smjestio na okrajku Cetinskog polja, franjevci su od davnine imali svoj samostan i bili su cuvari svetista Gospe Sinjske. Grad se prvi put spominje 21. studenoga 1375., kad je postao grad cetinskih knezova, a dopustenie za gradnju novoga samostana dao je papa lnocent V. (30. travnja 1357). Povijest grada i samostana je veoma bogata, a Sinj je nadaleko poznat kao Gospino prosteniste i mjesto gdje se»trci alka«iii - kako su stariji pisci zabiljezili - gdje se nakon zameta kopljoigre«, kao uspomena na obranu Sinja od Turaka Gospinom pornocu godine Crkva Gospe Sinjske u vrijeme gimnazije a. Antica U taj Gospin i junacki grad stigao je ujesen spomenute godine Ante Antic i postao je prvoskolac - gimnazijalac. Mladi Ante i dalje je ostao osoba vruce krvi, sklon brzo planuti. Svi su ga zamijetili po neposrednim izljevima radosti u prirodi, no takoder i po pobofnosfi posebno prema Gospi. Suucenik mladoga Ante Annca bio je i fra Karlo Nola. On je o svom kolegi zablliezio:»bio je normalna stasa, crvenkast i debeliuskast. Pomislio sam: kako je dobar i pobozan taj sjemenistarac (... ). Kasnije sam doznao da se taj djecak zove Ante Antic, iz Zatona kod Sibenika, i da je 'druqas', a ja tek 'prvas'.«sviedodzbe, koje su sacuvane, pouzdane su isprave o marljivosti, urednosti i ponasaniu Ante Antica, sinjskog gimnazijalca. Spomenuti fra K. Nola zabiliezio je takoder o uceniu i napretku svojega suucenika sliedece:»u skoli su se na semestru ocjene citale javno pred svim ucenicirna i profesorima u 'dvorani.' Po tome sam doznao da je razrede polozlo sa vrlo dobrim uspjehom. To je sadasnia ocjena 4, a ondasnia 2. U ponasaniu je bio dobar, pobozan i uzoran, ali do onda ni u cem sto izvanredno iii posebno. «

9 Svjedodiba. razreda gimnazije Ante Antica Normalan mladi coviek razvijao se i napredovao u znanju zavrsavaiuci prve razrede srednje skole u staroj franievackoi gimnaziji. Ona je, u sastavu samostana, imala procelie na glavnom sinjskom trgu. Nova lijepa gimnazija i sjerneniste uz»put alke- sagradena je bas u vrijeme skolovania Ante Antica. U njoj je proveo zadnje godine svoje gimnazije. Unatoc izjavama rnladicevih suvremenika i suucenika da se na pocetku gimnazijskih dana nije razlikovao od drugih svojih kolega, ostat ce tajna kako je u svojoj nutrini dozivljavao susrete s drugima; sto je nosio u sebi za dackih setnia po lijepoj Cetinjskoj krajini, a posebice koliko je i na koji nacin nalazio sebe u molitvi, u susretu s Gospodinom. -r. l!jos/~06 _;.1..:_,u,.,fu,L, ~ l~/j..~ + ~s-... ~' /,,w J',._: ,f{_ PRVO POLULJ&TJ -- <'...- C./MltM C,,t.1-,... 7 {:::_;c ,... =-~-a - - 1l1trn/ r ~L;.. -- ~ loa.ul,,, ;if,..,,_-~~--- ~1.J4n1 - ""''"' /, ~ - r-:~:..."' / ~/ _._ - \......,._....._ f( Stara franjevacka gimnazija na g/avnom trgu u Sinju 7

10 0UHOVN LK 0. ANTE ANTCA SUS KRST - SREDSTE VJERE, NADE LJUBAV U ZVOTU OCA ANTCA U clanku:»o. Ante Antic, redovnik kristocentricnoq zivota«(br. 4/1987, str. 10), o. Antic nam je opisao samoga sebe i prufio nam svoj naiautenticniii duhovni lik. Zelimo, u smislu nastavka spomenutog clanka, opisati kako su mnogi dozlvliavali Krista u njegovu zivotu i kako ga je sam dofivliavao. Otac Antic, kao i sv. Pavao, nije poznavao drugo osim Krista... i to raspetoga. O.Antic bio je»konternplanvac«krista, a dofivio ga je kao srediste svoje vjere i svoje nade i ljubavi. Vjerovati u Krista i ljubiti ga za o. Antica znacilo je prihvatiti Kristov identitet i izabrati da postane ono sto je Krist. Vjera u Krista i ljubav prema Kristu postale su u ocu Anticu prvi i posljednji kriterij njegove unutarnje sigurnosti, njegova zivota i djelovanja. On je u Krista vjerovao ne samo umom, nego i zivotorn. On je potpuno vjerovao u Krista. To se zakljucuje iz toga sto je njegov stav vjere sazrio u vjernost ljubavi, u zaiednistvo ljubavi, u rnedusobno prijateljstvo s Kristom. Njegova ljubav bio je Krist. On je kao sv. Franjo ostvario u svom zivotu totalnu ljubav prema lsusu - Bozanskorn Djeticu - kako ga on naziva u Betlehemu, - Bozanskom Muceniku - na Golgoti i Euharistijskom Bogu u svetohranistu, Kristovo coviestvo bilo je za o. Antica uzor njegova covjestva. A covjestvo oca Antica bilo je kao novo coviestvo, darovano Kristu, u kojemu se Krist utjelovljuje da nastavi svoj zivot - vrsenja Oceve volje. Tako su o. Antica shvatile i upoznale duse koje su govorile:»ldeal o. Antica bio je Krist 8 propeti. Njegov program, sveta volja Bozja, a njegova skola Euharistija i Marija.«Takova su ga upoznale i redovnice koje su pisale:»lrnale smo patra koji je bio uistinu kristocentrican, i zato je zauzeo posebno mjesto u nasirn srcirna.«ii:»takav otac mogao je imati upliva na nase duse, koje je zelio uciniti transparentom lsusovim, koje je zelio pretvoriti u kalez pun lsusa.«prornatraluci i priblizavaiuci se o. Anticu, mnoge su duse uvictale da po njemu i iz njega zraci Krist. Nalazile su Krista u njegovu pogledu, u njegovoj rijeci, a iz srca mu je izvirala dobrota i ljubav Kristova. Taj kristovski lik o. Antica uocili su i neki nasi biskupi. Tako biskup dr. Mijo Skvorc primjecule i rezonira na govor o. Antica o Kristu: -To nisu nikakvi klise] vacteni iz knjiga. To je govor srca, govor krvi, govor duse, govor uvjerenja.«a nadbiskup dr. Frane Franic, diveci se takoder Bozjoj rijeci koja je izlazila iz usta o. Antica, pise:»kada se coviek nade pred rijecju Bozjom koja je izlazila iz tog covieka (o. Antica), onda mora osjetiti kako je nistav i koliko bi morao uciniti da bi bio bar nesto.«sve se to dogactalo zato jer je o. Antic cijelom svojom osobom zracio Krista. Ovo nase pokoncilsko vrijeme trazi»modele«, uzore duhovnog zivota Antic, svojom kristocentricnom duhovnoscu, moze biti uzor svemu Bozjem narodu. Drugi vatikanski koncil izjavljuje da smo svi, sav Bozji narod: biskupi, svecenici, redovnici, redovnice, vjernici - laici, pozvani na svetost. U tom pozivu istice kristocentrizam. Tim se naglasava da duhovnost sviju nas. mora nositi biljeg kristocentricnosti. Sve to dovoljno potvrctuju dva citata iz Dogmatske konstitucije o Crkvi. Ta konstitucija pocinje rijecima:»svjetlo naroda jest Krist«i odmah nastavlja:»svi su ljudi pozvani na sjedinjenje s Kristom, koji je svjetlo svijeta. Od njega potjecemo, po njemu zivimo, k njemu idemo«(lg 1 i 3). 0. Ladislav Markovi6, OCD

11 GOVOR PREDAVANJA O OCU ANTCU Z G0V0RA 0. LUKE LVAJE NA SP0MEN0ANU 17. 0BLJETNCE PRJEN0SA TJELA 0. ANT/CA U ZAGREBU, 13. X Posto je o. Luka Livaja naglasio da sama cinjenica prijenosa tijela sluge Bozjeg o. Antica s krscanskog groblja u posveceno mjesto, crkvu, dokazuje da se radi o tjelesnim ostacima clana Crkve koji je u njoj i po njoj za Krista zivio, u Kristu sebe posvecivao i na taj nacin posvecivao bracu oko sebe, rekao je:»ovo tijelo, sakriveno u onom mramornom sarkofagu u lijevom uglu crkve, usko je bilo spojeno s jednom velikom i plemenitom dusom, a to oboje saclniavalo je jednu zemaljsku stvarnost, jedno ljudsko bi- 6e, koje je bilo prozeto Kristovim evandeoskim duhom u izuzetnoj mjeri, da je iz njega zracio i progovarao neobicnorn snagom. Da, mi smo se sabrali oko tijela sluge Bozjeg o. fra Ante Antica, da pocastimo njegov svetacki zivot, da zahvalimo Bagu za darove koje je udijelio ovome svome sluzi, a isto tako da se i pomolimo, da sve to jos jednom jace zasja novim svjetlom, aureolom kanonskog priznanja od strane Crkve, kako bi nam dandanas bio siguran putokaz u ostvarivanju Kristova zivota ovdje u svijetu.«naqlasivsi kako je crkva od svoga ooceika casma svece, buduci da je u njima vidjela ispunjenje Kristove zapovijedi»budite savrseni kao sto je savrsen vas nebeski Otac«(Mt 5,48) i primjer svima da u vlastitom stalezu teze k svetosti, o. Luka rekao je da su -sveci ljudi u najpunijem smislu rijeci. Ne znaci to da moraju biti veliki u ocima svijeta, uceniaci koji su iza sebe ostavili velika znanstvena iii urnietnicka djela, iii pak da su bili glasoviti propovjednici iii slavni predavaci, govornici, koji su zanosili mase, ni da su zauzimali neke znacainiie polozale u hijerarhiji drustvenoq iii crkvenog zivota. Mogli su biti i to, ali nije to presudno.«naprotiv, presudno je to, naglasio je o. Luka, da»pred tim coviekom mozemo ponoviti rijeci apostola Pavla:»Ukaza se dobrota i coviekoljublje Spasitelja naseqa lsusa Krista... «(Tit 2, 11-12). A to se pred svakim svecem maze re- 6i. To se sigurno maze reel i za zivot o. Ante Antica Ako tako gledamo na svece, oni nisu mogli ostati nezapazeni za vrijeme svoga zivota, buduci da su bili -sviiece postavljene na sviiecniak da svijetle svima koji su u kuci.«0. Luka je, nadalje, istaknuo da su sveci istina o covjeku, koja se ne maze svesti na filozotsko-psiholoske sisteme niti politicke aktivitete. Prava istina jest ona da je covjek slika Bozja, i da se kao takav ne maze svesti na djeli6 prirode iii pak na anonimni broj ljudskog drustva (usp. GS br. 12 i 14). Tu istinu i sliku o covieku na najsavrseniji nacin ostvarili su sveci.»oni su u sebi ostvarili onaj potrebni ekvilibrij izmedu tijela i duse, izmedu volje i razuma, srca i uma. Postigli su nutarnji sklad, po kojem su se najvise priblizili istini zivota, postali slicni onome koji je za sebe rekao: -Ja sam put, istina i zivot.«on je ta prava svjetlost u kojoj se maze istinski ljudski zivjeti, ostvariti prava slika covleka, prozeta ljubavlju i prema Bagu i prema covjeku. A to je svetost i to 9

12 su sveci u svom zivotu postigli, i zasluzili da ih castirno, da nam budu uzori, a nama putnicima i zagovornici. «Prirnieniuiuci sve to na o. Antica, o. Luka je rekao: -Braco i sestre, sve se ovo bez sumnje maze primijeniti na naseg dobrog slugu Bozjeg o. fra Antu Antica. on je bio zivo ogledalo Evandelja. Pri susretu s njim pojavio bi se dojam da se GOVjek prenio u neki drugi svijet, smireni, nadzemaljski svijet, u kojem se osieca blizina Boz]a. Ja sam osobno za njega Guo vec u prvim svojim siernenisnirn danima; bilo je to pedesetih godina. Prvo sto sam Guo jest da je to svetac, svecenik i redovnik koji nadilazi nasu prosjecnost. Jasno je da sam ga zelio vidjeti, a bit cu iskren, ta zelja krila je u sebi i jednu bojazan, jer se za njega govorilo da Gita nutrinu, otkriva savjest, a to ljudima nije uvijek bas drago, pa ni meni kao djecaku. Prvi sam se puts njim susreo u sestorn razredu gimnazije u Sinju godine Posjetio je sjerneniste i nas siernenistarce. Nestrpljivo smo ga Gekali s nutrinom punom uzbudenja. doista, dozivio sam ga bliskog, privlagnog, s licem svetagkog raspolozenia. Svima je nesto rekao, sa svakim kratko porazgovorio i svakom je nesto savjetovao, otkrio i ukorio. Znam da smo nakon toga medusobo razgovarali da je svakom rekao istinu. Poslije sam s njim zivio kao klerik nekoliko godina ovdje u Zagrebu, kod njega se ispovijedao. Fra Ante je nosio u sebi sve osobine svetaca. Da, cak mogu ustvrditi da sam citaiuci zivote svetaca kao mladi klerik, sve one osobine koje sam nalazio kod svetaca otkrivao u velikoj mjeri i kod dobrog fra Ante. Stupiti u njegovu sobu znacilo je stupiti u atmosferu duhovnoga. Zato je on za zivota sebi privlacio, ljude osvajao, priblizavao ih k Bagu. On je bio blagodat za nase vrijeme i za ovaj grad. On je to i sada nakon svoje smrti, a njegov grab bi trebao biti mjesto nadahnuca u osviezavaniu naseg vjerskog zivota i krscanskog svjedogenja u svijetu. Tko casti svete, casti sveto, taj ima osiecai za Boga, osiece] za istinu zivota i covieka. Francuski pisac Francois Mauriac ( ) negdje je napisao:»narod koji nema svetaca nije dostojan da zivi.«to je istina! Mi imamo sveca. No, istina je da narod koji ne casti svece jednako tako ne zlvi dostojno ljudskog zlvota, a mi vjernici svog krscanskog poziva. Stoga, Gastimo i slijedimo svoje svete muzeve, medu koje svakako pripada nas dobri sluga Bozji o. Ante Antic, a on neka nas zagovara pred Bogom i isprosi nam mocni zagovor nase nebeske Majke Marije, u Gijoj je on prisutnosti cijeli svoj zivot zivio. Amen.«Z GOVORA 0. ANTE BAB/CA, GVARDJANA SAMOSTANA G. LURDSKE U ZAGREBU, PR/GODOM BLAGOSLOVA PROSTORJA VCEPOSTULATURE U Zagrebu, 16. sijecnja MR DOBRO! Cast mi je i radost sto Vas tako mogu pozdraviti nasirn franjevagkim pozdravom u ovim lijepo i znalacki obnovljenim prostorijama Vicepostulature. Tu radost uspiesno zavrsenoq posla zeljeli smo i s Varna podijeliti, zato smo Vasi pozvali na ovaj susret. 10 To je znak da cijenimo Vasu pomoc i rad. Sav Vas trud oko uredenja ovih prostorija jest znagajan doprinos u jednoj vaznoj akciji. Kako vec znate, u ovim prostorijama ima se obaviti najveci dio posla u procesu proglasenja blazenim i svetim sluge Bozjega fra Ante Antica. Rekoh»SVETM«! TKO JE SVET - SVETAC?

13 pozadini glavnog eltara bili su prozori - vitraji - s likovima svetaca. U jednom trenutku jake suncane zrake posebno su osvijetlile jedan lik i prodirale u crkvu. lzazvano zarkirn bojama stakla, dijete upita majku: Tko je to? - -To je SVE T AC,«odgovori majka. Sutradan na satu vjeronauka - na vleroueitelievo pitanje: Tko je svetac? - dijete odgovori: Svetac je covjek kroz kojeg sja sunce! Cijenjeni prijatelji, ja sam duboko uvjeren da je i nas fra Ante Antic bio coviek kroz kojeg je sjalo sunce Boz]e milosti. Nasa je zelja da se to i dalje dogada i poslije njegove smrti. Zato smo i pokrenuli proces proglasenja blazenirn i svetim. Zahvalni zbog Vaseg doprinosa da su uredene ove prostorije, gdje se sada rnoze ozbiljno raditi, molit cerno da i Vas u Vasern zivotu po zagovoru o. Antica prate i prozirnalu zrake Bozje milosti. Jedna majka povela je sa sobom dijete na trznicu, Put ih je vodio pored neke stare crkve. Majka se zajedno s djetetom svrati u crkvu. U MR DOBRO nije samo nas franievack: program, nije to bio sadrze] samo Anficeva zlvota, nego smo na to svi pozvani. Na to nas potice i rijec Bozja koju cerno cuti. Kriz je nasa knjiga svetosti. «U kusnjama i protivstinama se utvrduje kreoost!«budite hrabri i radosno primite svaki krii. «o. Ante Antic 11

14 SVJEDOCANSTVA SJECANJA NA 0. ANTU ANTCA JOS NESTO O PATRU ANTCU Tako smo ga zvali i tako ga iscekivali na lijecenje kada je dolazio na Kliniku Rebro. Pater, otac, prijazan i blag, uvijek vedar i nasrniiesen, iako mu zdravstveno stanje nije tome pogodovalo. Pomalo pognut, kao blaienici sa starih ikona, nije imao to drzanje po nekoj ishitrenosti, nego zbog teskih sponcjoticnih promjena na kicrni. Nalazi su to pokazali i bilo je razumljivo. Vee se dosta pisalo i napisalo o tom dobrom ocu Anticu, ali poglavlje boravka na klinickom odjelu i lijecenju nije bilo svima dohvatno da se na to osvrnu. Dolazio je na lijecnicke pretrage, kontrole i savjetovanja radi mnogih zdravstvenih tegoba, a nekoliko puta bio je i lezeci bolesnik na odjelu. Za sve te usluge uvijek se pojavljivao u svom fratarskom habitu. Nikada ga nisam vidjela u civilu, iako su ostali svecenici tako dolazili radi praktlcnosti i ostalih razloga. Njegov je habit bio besprijekorno cist i dobro izqlacan, ali sirornasan i star, a vidjeli se i umetani dijelovi koji su mnogim pranjem izgubili temeljnu boju. To mu nije smetalo za ugled, jer su ga i lijecnici i osoblje susretali s velikim postovanjem. Gledali su u njemu pacijenta na kojemu je bilo, kako rekose, -sve Boz]e.«Primanje na klinicki odjel obicno je bilo dogovoreno, dok se ne bi nasl6 prikladno mjesto u maloj sobi, no Pater odbi tu painju.»nel Ne zelim biti u maloj sobi, nego u velikojl- Kad sam iznenadena pitala za razlog, rece:»cerce, u velikoj sobi mogu vise bolesnika upoznati, na vise dusa djelovati, jer ni ovdje kao bolestan ne srnijem biti bez posla za Boga. Stoga recite doktoru dame smjesti u veliku sobu.«tako je i bilo. Jednak sa jednakima, a opet nesto drugo, brzo je privukao pozornost ostalih. Moglo se vidjeti njegov bolesnieki krevet okruzen zainteresiranim sugovornicima, katkada u vedru i saljivu tonu, a katkada povjerljivo kao da se ispovijedaju. Brzo su se upoznavali, brzo sprijateljili, pa i oni za koje se smatralo da su -lz drugog tabora. «Ta se apostolska revnost prenosila i na lijecnike. Prirnaiuci od njih zdravstvene upute, 12 nasao je nacina da uzvrati duhovnim receptima i nastojao im pornoci u problemima te naravi. Svi njihovi teoloski i moralni upiti nasli su pravu adresu riesavania, a oni u njemu istodobno rijetko dobrog pacijenta. Slusao je savjete, naputke i odredbe lijecnika s izvanrednom tocnoscu, a to je i drugima savjetovao. Kad ga je jedna nasa sestra pitala za savjet bi i posla na operaciju koja je dvojbena zbog vec poodmaklog raka, odgovorio je:»crce, posiuse] lijecnike, a ja cu moliti i bit ce dobro. «Provedena je operacija, te je sestra zivjela jos niz godina. otac Antic podupirao je dar zlvota razboritom painjom prema zdravlju i lijecenju, a za sve primljene usluge na Klinici vjerujem da sada nebeski uzvraca svojim zagovorom. Sada se dokazuje ono sto su na Klinici svojedobno rekli:»na njemu je sve Boz]el«0. ANTE ANTC - PLEMENT COVJEK UZORAN SVECENK S. Agnes Momcinovi6 Dok sam sluzbovao u Makarskoj, otac Antic bio mi je duhovni otac. Castio sam ga kao uzorna redovnika - svecenisa. Bio je pun dobrote, poniznosti i plemenitosti. Otac Ante Antic pomogao mi je kad sam posao u Beograd polagati strucni ispit. Tom prilikom dao mi je pismo za jednog njegova znanca s preporukom da mi pomogne kod ispitne komisije. Otac Antic obavio je posvetu moje obitelji presvetom Srcu lsusovu. Posjedujem Gospinu krunicu koju mi je tom prilikom darovao, a koja i danas u jednom kutu sobe stoji na okviru slike sluge Bozjeg Ante Antica i neprestano me potice na razmlshanle i zelju iz punine moga srca da sluga Bozji o. Ante Antic bude sto prije proglasen blaienim i svetim. K.B. - Split

15 BO JE DUSA SVA URONJENA U BOGA U znak zahvalnosti posvecuiern ovo nekoliko redaka na slavu Bozju i dobrom ocu Anticu, nasern visecooisniern izvanrednom ispovijedniku. Kako sam vec izjavila, bio je dusa sva uronjena u Boga. Duboko ponizan, strpljiv do skrajnosti. Otac Antic mnogo je znacio za nas samostan u duhovnom pogledu. Mnogo se zrtvovao, i to s velikom ljubavlju, da nas samostan ostane na svojoj visini. lako slabog zdravlja, nikad se nije ni malo stedio. Njegova ocinska ljubav i zrtva koju je ulozio za nas ostat ce nam u viecnc] uspomeni. Bog dragi neka uslisa sve njegove molitve. Bio je dusa sva uronjena u Boga, s Bogom i za Boga. Pun Duha Bozjeqa, lz njega je izvirala sama blagost i dobrota. Zelio je svakoga utlesiti i pornoci. Meni je cesto preporucao u molitve i zrtve svoje nakane: cetvrtak da prikazern Presvetom Trojstvu, a subotu precistorn Srcu Marijinu za makarske klerike. To sam rado cinila po njegovoj zelji, a i danas nastavljam. Mnogi nasi redoviti, kao i nakon O.Antica izvanredni, ispovjednici pozitivno su se uvijek izrazavali o njemu i s dubokim postovaniern govorili o njemu kao o svecu. Tako, medu ostalima, Karlo Nola, koi je kao provincijal bio i nas redoviti ispovjednik. On bi cesce rekao:»ako ima u nasoi Provinciji svetac, to je zasigurno nas pater Antic. Oni koji su kreposni drze ga za sveca. «U svim mojim poteskocarna i tezim danima zivota bio mi je ne samo utjeha nego i neobicna snaga. Ne znam sto bi bilo od mene da mi dragi Bog nije dao takva svetog ispovjednika i duhovnog vodu, koji je imao toliko utjecaja na moju dusu. Godine umro mi je brat. Tom prigodom rekao mi je:»vas brat svetacki je umro i nema uzroka da se zalosfite: stoga vam zabranjujem da se zalostite!«godine dogodila se druga strasna tragedija: i moj drugi dragi i ljubljeni brat svrsio Je ni kriv ni duzan, U svojoj predubokoj boli ni- sam bila ni sposobna da pisern ocu Anticu, nego sam po o. Karlu, koji je isao u Zagreb, porucila sto se u nasc] obitelji opet dogodilo. Molila sam ga da moli za mene i moje, jer da ne mogu vise zivjeti od prevelike tuge i zalosti, Te godine dosao je drzati nam duhovne viezbe. Mislim da je to ucinio velikim dijelom radi moje utjehe. To je bio moj zadnji susret s njim. Preporucio mi je da budem jaka kao Zalosna Gospa ispod kriza. Njegova svaka rijec davala mi je posebnu snagu u svim teskirn i bolnim casovirna zivota, kao i u kusniarna koje mi je Gospodin pripustao. Bio je pun sucuti i razumijevanja za bolne duse. Da sam zajedno sa svojom obitelji, koja je bila tako tesko iskusavana, sve izcrzala i Bogu predala, zahvaljujem u prvom redu dobrom ocu Anticu, kojemu sam se preporucala uvijek, a napose prije nego je ostavio ovu suznu dolinu. Za bolesne je bio pun sucuti i razumijevanja. Svojom blagoscu i pozrtvovnoscu zelio je svakom pomoci i olaksati boli. Njegova dobrota ostala mi je u najdivnijoj uspomeni. Za vrijeme moje teske bolesti nije bilo lijeka, ali mi ga je dobri o. Antic u svojoj velikoj ljubavi pribavio i poslao a da ga nisam molila. Zauzvrat je iskao samo jedno: da budem poclozna svetoj Volji Bozjoj.»NSU DRUG TAKV«S. Josipa Zvanic - klarisa Split Katica ud. Cvitanovic zivi u Baskc] Vodi. Rodena je 14. travnja godine Rodila je petero djece, od kojih je cetvero zivih. Sve su se cetiri kceri: Jasna, Ruza, Rika i Ancica vjencale u crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu, a i svoju djecu tamo su krstile. - Kada ste upoznali fra Antu Antica? Kao djevojka isla sam s rodicom Bonom u Makarsku na ispovijed k fra Anti Anticu. Bilo nas je jos djevojaka kojima je on bio kao neki duhovni voda. 13

16 Kakav je fra Ante bio covjek, svetenik, ispovijednik? Kao covjek bio je srdacan i stalozen. Kao svecenlk kao da nije s ovoga svijeta. Kao ispovijednik bio je pun dobrih i konkretnih savjeta za zivot. - Koji su to konkretni savjeti? Ja sam zeliela biti casna sestra, a on mi je rekao: Sestro, ti se lijepo udaj, rodi djecu i dobro ih odgajaj. majka je velik i uzvisen poziv. Rodila sam sve kceri, a da se rodio muskarac, dala bih mu ime Ante i molila bih Boga da ga pozove u svecenike-redovnike. - Jeste i se pokajali sto ste poslusali njegov savjet? Bilo mi je tesko u zivotu Mnogo sam pretrpjela. Njegovi savjeti uvijek su mi bili na pameti. Da nije njih bilo, davno bih zavrsila iii u ludnici iii u grobnici. Uvjerena sam da on moli za mene, jer sam upravo uz pornoc njegovih savjeta odabrala ovaj zivotni put. - Sta vam je fra Ante osobito preporucivao? Strpljivost, a onda molitvu. Od molitava osobito cestu ispovijed i pricest, krunicu i put kriza. Darovao mi je jedan kriz pred kojim sam mogla i u kuci moliti tu divnu poboznost. - Da i se molite fra Anti, citate i njegov glasnik, posjetujete i njegov grab? Molim svaki dan. Znam reel: Moj dragi fra Ante, rnoras mi pornoci, jer sam po tvojim savjetima prihvatila ovaj kriz. Citarn i njegov glasnik, a kad dodem u Zagreb, uvijek idem na njegov grob. - Znate i da se radi na tome da fra Ante bude proglasen blazenim - svetim? Kad bi do mene bilo, ja bih odmah glasala da bude proqlasen svecem. On nije bio kao drugi. On je bio kao da je s neba dosao medu nas smrtnike. ZNAM DA JE BO UVJEK SVET PRAVA SLKA SUSA KRSTA Prolaze godine, a ja nism nikad zaboravila dobrog oca Antu Antica. Uvijek zeljno cekarn da cuiern radosnu vijest o njegovu izoiqnucu na oltar kao blazenika i sveca. Znam da je bio uvijek svet i prava slika lsusa Krista. Znao je svacije misli i zelje, pa i sve sto ce se dogoditi unaprijed. Mnogo toga sto mi je rekao ispunnilo se do danas. Ne mogu nikada zaboraviti sve ono sto sam od njega cula i vidjela. S naivecorn zahvalnoscu spominjem se kako je mali Dusan ozdravio. Nista nije mogao govoriti, a bio je u trecoi godini zivota Na molitvu dobroga o. Ante progovorio je jakim glasom u ranjevackoi crkvi u Makarskoj. Tako se sve ispunja sto je rekao. Ja se s velikom ljubavlju sjecarn svega sto mi je obecao dace za mene moliti. Velika mi je utjeha i snaga njegov poticaj da se nista ne strasim i da 6e Bog sve okrenuti na dobro. Zagovor dobrog oca Antica i danas me prati. Rado mu preporucarn i svoje i tude potrebe, a on me zagovara kod Boga i sve se obrati u radost. Marija Sosit 14 Razgovor vodio: Fra Mario Jurisit

17 U SKOL 0. ANTE ANTCA PORUKE ZA KORZMU Godina Sve za Te, lsuse! Nemojte plakati, nemojte tugovati, nemojte se nikome tuziti. Sve Gospodin vidi, sve zna, sve od vas prima. Sjedinjujte se s mukom lsusovom i budite vjerni svome Kritu nosec! ga za lsusom na Kalvariju. U svemu cista nakana. Sve iz ljubavi Bozje. Svaki dan vjerni sv. molitvi - iivo: svete molitve. Svaki dan rad - iivo: rada s lsusom i Marijom. Svaki dan iivot mrtvljenja, pokore, kriza zajedno s lsusom i Marijom - sve iz ljubavi! Preporucite u molitvi obracenje jedne duse! Gdje god moiete, cinite samo dobro i sirite oko sebe Ljubav Bozju ootnsiuc! svakom prema svojim silama i mogucnostima. Ljubite nebesku Majku i cuvajte jezik, jer se u njemu i po njemu /aka pogrijesi. S pomocu Boiiom ovako uredite svoj duhovni iivo: 1. Cuvati jedinstvo s dragim Bogom, po milosti, u vjeri, ufanju i sv. ljubavi. Nikada ne uciniti mkakav hotimicni, svojevoljni grijeh. 2. Cuvati jedinstvo s Bogom. Tada cete prema ljudima biti razboriti, pravedni. Prema materijalnim stvarima i potrebama bit cete umjeren; trijezni, odmjereni. U poteskocama, borba 'Tla bit cete jaki, odvazni, ustrpljivi. 3. Vodstvu Ouha Svetoga budite poslusni. 4. Prema Mariji posebno pobozni, kao dijete, kci prema majci. Jedinstvo s dragim Bogom po vjeri i ljubavi raste, ooveceve se, napreduje po sv. pricesti, sv. ispovijedi i sv. misi. Sta vi vise s vase strane doprinesete sv. sakramentima, to obilnije milosti primate i duhovno napredujete. Sredstva: m o i t v a, r a d, k r it! Temeljna misao zivota: Propeti Bozanski zarucnik na kritu. Po kritu biti slicna Njemu. Po trpljenju, odricanju, mrtvljenju Njegova se Bozanska slika u nama odrazuje, pokazuje. S Njime biti ittvs poklonstva, zahvale, prosnje, zadovoljstine Ocu nebeskome za svoje grijehe, za grijehe svoje obitelji, za grijehe svecenika, za obracenje gresnika. Duhovno provoditi sate muke lsusove. Vas apostolat: 1. lzgledni krscanski iivot. 2. Prolaziti svijetom cineci dobro po uzoru i primjeru Botanskog Spasitelja. 3. Svojim trpljenjem i ustrpljivim nosemem krita. 4. Sevtsenom krscanskom ljubavlju prema bliznjemu: nikad o drugom s/abi, krivi sud, ogovaranje, pravdanje, izbjegavanje, tvrdo srce, ostts rijec, nezgodni gest, drzanje. 5. Koliko se mote, pomagati u potrebi, bijedi dusevnoj i tjelesnoj bliznjega. 6. Koliko se bolje bude moglo, pomagati djeci u vjerskoj poduci, u primanju sv. Sakramenata, u vjerskom duhovnom iivotu. 7. Pomagati bolesne, umituce, da dostojno prime sv. Sakramente. Pomagati vjernike savjetom, rijecju, dobrim primjerom. Biti u pomoc! zupniku, sveceniku, u duhovnom radu. Cesce uciniti cine kreposti po uzdasima, posebno /jubavi Botjoj... lz pisma pok. Mariji Buturi6 15

18 Z VCEPOSTULATURE Z KRONKE VCEPOSTULATURE - Rad Vicepostulature u proteklom razdoblju od tri mjeseca bio je ve6im dijelom orijentiran na rad u njezinu sjedistu, makar je vicepostulator od vremena na vrijeme u vezi so. Anti6em odlazio i izvan Zagreba. - Tijekom mjeseca studenoga prosle godine na nuesecnoi duhovnoj obnovi iii tzv. jednodnevnom regionalnom sastanku vicepostulator je govorio svim clanovirna svoje redovnicke zajednice koji borave u domovini o tome kako trenutacno stoji kauza Sluge Bozjeqa i sto bi za njegovo proslavljenje trebala uciniti Provincija. Dana 11. studenoga govorio je u Makarskoj, 18. studenoga na Visovcu, 25. studenoga u Sinju, a 28. studenoga u samostanu M. B. Lurdske u Zagrebu. (0 tome vidi opsirnf] lzvieste] u sljede6oj rubrici!) - Odmah nakon toga pristupilo se priredivanju cetvrtoq broja ovog Glasila za godinu Dana 7. prosinca vicepostulator je ponovno u Makarskoj, na tradicionalnoj akademiji u cast Bezgresnog zaceca Bl. Dj. Marije, koju za taj blagdan svake godine prireduju ranjevacki bogoslovi. (0 tome takoder v. izvjeste] u sljedecoi rubrici!) - Spomen 17. obljetnice prijenosa tijela Sluge Bozjega s Mirogoja u kriptu crkve M. B. Lurdske u Zagrebu odrzan je u nedjelju 13. prosinca pod vecerniorn sv. misom. U prisutnosti vjernika zupe M. B. Lurdske i uz lijep broj stovatelja o. Anti6a koji su za tu prigodu dosli s raznih strana, koncelebriranu sv. misu predvodio je gvardijan samostana Gospe Sinjske o. fra Luka Livaja. U zanosnoj propovijedi, koja je na nazocne ostavila dubok dojam, pesto je izlofio fizionomiju jednog sveca i njegov znacai za Crkvu i ljude op6enito, govorio je o svojim 16 o. Stjepan Vucemilo na akademiji u Makarskoj, 7. X uspomenama na o. Anti6a. Posebno je istaknuo kako su ga i on i njegovi kolege u gimnaziji, kad su se pred 30-ak godina jednom s njim susreli, smatrali svecem, a on ga je osobno i kasnije, zive6i jedno vrijeme s njim u istom samostanu, takvim dozivljavao (Dijelove ra Lukina govora ve6 smo donijeli u rubrici»\z qovora«). - Preostali dio vremena do Bozica posvecen je uredenju trajne tzlozbe o ocu Anti6u u prostorijama Vicepostulature i ispred nje. lzlozba nosi naziv: Zivot sluge Bozjeqa fra Ante Antica u slici i dokumentima. U jednom od sljede6ih brojeva ovog Glasila donijet 6emo njezin opsirniji opis. - Redoviti rad u vicepostulaturi nastavljen je i u novoj gractanskoj godini. Uz razlicite brojne administrativne poslove srectuje se arhivsko gradivo, prepisuju pisma o. Anti6a itd., a nekoliko dana jos je trebalo posvetiti i dovrseniu stalne izlozbe. - Dana 16. sijecnja u nazocnosti desetak uzvanika koji su u zadnje vrijeme zdusno pomagali vicepostulatoru, b\agoslovljene su, za-

19 Prizor sa Sv. mise na spomendan prijenosa tije/a u Zagreb, 13. X Pred grobom o. Antica prigodom spomendana prijenosa tijela, 13. X

20 jedno sa izlozborn, prostorije Vicepostulature i na neki nacin sluzbeno otvorene. Blagoslov, uz vrlo lijep prigodni govor, obavio je samostanski poglavar o. Ante Babic (Donosimo ga u rubrici -lz qovora!«) - U cetvrtak 24. sijecnja 1988 odrzan je u Zagrebu redoviti sastanak stovatelja o. Antica za mjesec sijecanj. Ovaj put, umjesto u kapeli (kao dosada), sastanak je odrzan u dvorani franjevackog svjetovnog reda. lslo se, naime, za tim da se tim putem cuje misljenje i fra Antinih stovatelja O novim rnoqucnostirna rada za njegov uspon na oltar, a posebno kako mlade narastaie s njim upoznati, buduci da stovatef] koji su ga osobno poznavali pomalo umiru. Cule su se razlicite i vrlo korisne sugestije. Posebno mjesto zauzeo je razgovor o organizaciji samih sastanaka stovatelia o. Antica, njihovoj fizionomiji, saorzaiu, mjestu odrzavanja. Na kraju je od gotovo svih nazocnih prihvacen prijedlog da se izicte iz uskog kruga stovatelia o. Antica i uskog prostora samostanske kapele, tj. da se isti sastanci pocnu odrzavati u crkvi, gdje se nalazi i grob o. Antica. Sve je to prihvaceno s velikom nakanom i zeliorn da se osvief lik oca Antica i mectu onima koji ga ne poznaju dovoljno, napose mectu mladima, te da se poveca broj njegovih stovatella, - Tijekom mjeseca sijecnja vicepostulator je dva puta odlazio u Klostar lvanic. Dana 9. sijecnla uz dijapozitive, predavanje o ocu Anticu ocrzao je klauzurnim sestrama karrnelicankarna, a 14. sijecnja zajednici skolskih sestara franjevki sarajevske provincije. Na oba mjesta zanimanje sestara bilo je vrlo veliko. Neke sestre koje su ga i osobno poznavale, te posebno one koje je duhovno vodio, njeguju veliko postovanie prema njemu, a i mlade se za nj jako zanimanje. To je vrlo obradovalo predavaca, koji se sestrama na tome toplo zahvalio i preporucio im da i one pokusaiu oduseviti za o. Antica ne samo druge sestre nego i vjernike s kojima se susrecu. lsto tako pozvao ih je na molitvu za fra Antino uzvisenje na oltar. - Kao i prosle godine, uoci Svecenickoq tecaia u Zagrebu, u prostorijama vicepostulature odrzan je dana 24. sijecnja vrlo konstruktivan sastanak neko/icine poznavalaca o. Antica i blizih suradnika Vicepostulature. Bili su nazocni: dr. Rudolf Braicic, prof. fra Gabrijel Juricic, dr. Ante Sekulic, dr. Neda Hrcko, dr. Kornelije So [at, don Luda Depolo, s. Anctelina Kujrndzic, dr. Stjepan Vucernilo i s. M. Asumpta Strukar. Nakon pozdrava, vicepostulator je u kratkim crtama iznio sadrze] proslogodisnjeg sastanka, 18 Sastanak poznavaoca o. Antica u Zagrebu,

21 Crkva sv. Ante u Primorskom Do/cu donjem naqlasivs: sugestije u vezi s Glasilom Vicepostulature, koje su bile od presudne vaznosti. Zatim je ukratko obavijestio o glavnom dijelu poslova koji su obavljeni u Vicepostulaturi od zadnjeg sastanka do danas, a u vezi su s kauzom o. Antica i poznavanjem njegova lika. Napomenuo je da su izisla 4 planirana broja lista»dobri otac Antic«: definitivno su uredene prostorije Vicepostulature, ukliuculuci i novo skladiste: priredene su dvije izlozbe (pokretna, koja je ve: bila na terenu, i ova stalna u Vicepostulaturi). Uz tradicionalne spomendane o. Antica u Zagrebu i rniesecne susrete njegovih stovatelia, o njemu se govorilo i po raznim drugim mjestima u domovini i inozemstvu. Vicepostulator nije posebno opisivao sva ta mjesta, buduci da su prikazi ve: izisli iii ce izici u Glasilu»DOBR OTAC ANTC«. 8/agoslov obnovljenih prostorija Vicepostulature,

22 Narod pred grobom o. Antica prigodom spomendana prijenosa tijela 13. X Na kraju je spomenuo da se jos mnogo toga ucinilo, kako u uredu Vicepostulature, tako i uz grob o. Antica, posebno otkako je na sluzbu u Vicepostulaturu dosla s. Asumpta. lznijevsi zatim u kratkim crtama plan rada za sliedecu godinu, prisutne je zamolio za prijedloge i sugestije. Te su se i ovog puta naivise odnosile na glasilo Vicepostulature. Na poseban nacin sugeriano je da se u njemu donose i kratki prikazi o drugim Bozjrn ugodnicima koji su na putu prema oltaru, a i Bl. Dj. Marija da nade svoje mjesto u tom Glasilu; to vise jer je Marijina godina. lznesene su i vrlo odredene sugestije za organizaciju ovoqodisnie; spomena blazene smrti o. Antica. Nadalje je receno da bi o gore spomenutim izlozbarna bilo dobro nesto napisati i u»glasu Koncila.«Vrlo je zanimljiv i vrijedan prijedlog da se na temelju ispoviednicke prakse i oznake o.antica kao ispovjednika grada Zagreba - u crkvi M.B.Lurdske, gdje su i njegovi posmrtni ostaci - ustanovi trajna ispoviednicka i savietovalacka sluzba. Svi su shvatili vrijednost toga, ali i poteskoce koje su s time u vezi. No, za sada je rnoquce samo jedno: iznijeti taj prijedlog Provinciji presv. Otkupitelja, koja ce upravo ove godine slaviti i svoj provincijski kapitul, na kojem rnoze i o tom biti rijeci. 20 U svrhu upoznavanja vjernika drugih zagrebackih zuoa sa duhovnim likom o.antica, predlozeno je da se ve: za vrijeme ove korizme tiska i podijeli po zaqrebackrn crkvama prigodni listic s kratkim zivotopisom o.antica, s njegovim mislima te ispitom savjesti, kao priprava za korizmenu ispovijed. - Zadnju nedjelju siiecnja i prve dane veljace vicepostulator je iskoristio za sirenje poznavanja o.antica mectu vjernicima dalmatinske tupe Primorski Oolac, o cemu donosimo i poseban izvieste]. OBAVJEST Na adresu Vicepostulature stizu nam mnoge zahvalnice i preporuke sluzi Bozjem o. Anti Anticu. Njih, kako vidite, u Glasilu i objavljujemo. Nismo uvijek sigurni da i su osobe suglasne da se to objavi, pa Vas molimo da nam svoje zahvale za primljene milosti po Ocu Anticu te preporuke u njegov zagovor dostavljate na posebnom listu, a ne u sklopu Vaseg pisma. Toce za nas biti znak da ih mozemo objaviti. Ukoliko netko ne zeli da se spominje njegovo puno ime i prezime, neka i to naznaci, pa eerno staviti samo poeetna slova.

23 SPOMENDAN 0. ANTE ANTCA 0. ANTE ANTC PRED BRACOM SVOJE PROVNCJE U provinciji presv. Otkupitelja, kojoj je pripadao nas Sluga Boz], svake godine u mjesecu studenome odrzava se na cefirirna mjestima tzv. jednodnevni regionalni sastanak. Ove godine sastanak je ocrzan u Makarskoj (13.X.), na Visovcu (18.X.), u Sinju (25.X.) i u samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu (28.X.). Uz druge tocke sastanka bila je i ova: Trenutacno stanje kauze sluge Bozjeg o.antica i sto bi Provincija u vezi s njom trebala ciniti, Referat je odrzao vicepostulator o. Stjepan Vucemilo. Najprije je sasvim kratko, prema najnovijim crkvenim normama, opisao postupak za proqlasenie blazenih i svetih. lstaknuo je tri stvari koje treba dokazati (kreposni zlvot, glas o svetosti i cudesa), zatim tri faze postupka (biskupski istrazni postupak i dvije faze u Rimu) i tri faktora koji u postupku igraju bitnu ulogu (Bog, sluzbene crkvene osobe i narod Bozji), Spomenuvsi potom i jos nekoliko vaznlh propisa za beatifikaciju i kanonizaciju, o.stjepan je rekao: a) ma smisla voditi kauzu o.antica, jer se je on zaista isticao kreposnim zlvotorn, a postoji i glas o njemu kao -svecu-. Tako misli i nekoliko vrlo dobrih poznavalaca o.anfica b) Postupak je sluzbeno otvoren pred tri godine; drugim rijecima, iskoristenc je korisno vrijeme, pa se kauza vodi kao causa recens, a i to je velika prednost. c) lspitna komisija ve: je saslusala mnoge svjedoke, makar nisu sva sviedocanstva do kraja sredena. d) U Vicepostulaturi je prikupljen znatan broj pisama o.antica i drugog materijala, makar ni to jos nije sredeno. e) Za sada je u toku prva faza postupka - biskupski istrazni postupak. ma nade dace za nekoliko godina biti zavrsen. 0. Stjepan nije propustio ni ovu prigodu da posebno upozori kako ni u kojem slucaju stvar ne mogu privesti kraju same osobe koje su za to sluzbeno zaduzene, vec se trazi sira suradnja. Potrebno je, naime, ocuvati, spasiti i jos vise prosiriti glas, famu o Sluzi Bozjern. Sam postulator, pa sve kada bi imao i nekoliko suradnika, ne rnoze to uciniti Potrebna je suradnja cijele Provincije, koja je pokretac kauze, te posebno onih koji su joj na celu i koji imaju vise dodira s vjernicima. Zatim je pobrojio sastavnice od kojih bi se ta suradnja konkretno sastojala: 1) Zavesti u cijeloj Provinciji, po samostanima i zuparna te u misijama u inozernstvu, tzv.»anticev dan.«najzgodnije bi bilo da taj dan bude u nedjelju koja je naibliza godisnjici njegove smrti (umro je 4. ozujka). Toga dana treba govoriti o o. Anticu, dijeliti njegove slike i zivotopise. U nasirn samostanima, odgojnim zavodima i po vecirn zuparna za taj dan trebalo bi se pripravljati trodnevicom. 2) Dijeliti posvuda slicice o. Antica s kratkim zivotopisom i molitvom za proqlasenie blazenim. 3) Prihvatiti list»dobr OTAC ANTC«, pregledati ga i slriti medu narodom. Pojedince poticati da se izravno na nj pretplate. 4) U cijeloj Provinciji uvesti molitvu za fra Antino proqlasenie blazenim i svetim. Mogao bi to biti jedan zaziv u prosnjarna kod jutarnje i vecernle, a nedjeljom na misama s narodom jedan zaziv u molitvi vjernika. 5) Kad se braca nadu u Zagrebu, neka posjete grob o.anfica i sobu u kojoj je zlvlo zadnje godine zivota. Bilo bi dobro da se tom prigodom upsu u Spomen-knjigu. Neka na to poticu i svoje vjernike kada ovi odlaze u Zagreb. 6) Pojedini zupnici trebali bi s vicepostulatorom utanaciti vrijeme u koje ce ovaj, s pornicnom izlozborn i dijapozitivima, doci u njihovu zupu i govoriti o ocu Anticu ne samo vjernicima u 21

24 crkvi, vet: ako je to ikako rnopuce, i vieroucenicima i manjim skupinama vjernika. 7) Svi clanovi Provincije, a dusobriznic: na poseban nacin, trebali bi poticati ljude da se u svojim potrebama utiecu o.anticu i pouciti ih da primljene milosti, molbe i preporuke javljaju Vicepostulaturi. Pace, i mi sami trebali bi imati vise pouzdanja i vjere u zagovor o. Ante i utjecati mu se. 0. Stjepan je zakliucio s ponovnim apelom da se Provincija trgne i kauzu o. Annca shvati kao zaiednicku obvezu za koju svatko rnoze i mora nesto pridonijeti. Samo cerno tako uspjeti! lmati pak jednog sveca iz provincijske sredine Provinciji je velika cast i golemo duhovno blago. prije je Provincija imala uzornih i svetih clanova, ali se ipak ni za jednog od njih nije pokrenuo postupak za uzdizanje na altar. Za slugu Bozjeg o. Antica vec je podignut. Sansa je, dakle, tu da ga imamo i na nasirn oltarima. Pomozimo njegovo uspinjanje na altar. On ce zauzvrat pomagati s neba nas svoju bracu i cijelu Provinciju. Tim je riiecirna zavrsen referat, nakon kojeg je slijedio razgovor o istom predmetu. NA AKADEMJ U CAST BEZGRESNE 0 MARJ U :ZVOTU OCA ANTCA Akademija u cast Bezgresnog zaceca Bl. Djevice Marije, zastitnice Franjevackoq reda, od pamtivijeka se odrzava u tranjevacko] Visokoj bogosloviji u Makarskoj. Uz pornoc magistra i kojeg profesora, akademiju prireduju sarni bogoslovi. Tako je bilo i ove skolske, Marijine godine. Akademija je odrzana uoci Gospina blagdana, 7. prosinca poslije podne u staroj samostanskoj crkvi s pocetkorn u 17 sati. Osim clanova makarskog samostana, profesora, studenata i casnih sestara, bilo je nazocno: desetak druge brace 22 Zbor bogoslova na akademtji u Makarskoj,

25 Sluasatelji na akademiji u Makarskoj, provincije presv. Otkupitelja na celu s mp. o. provincijalom, zupnik makarski i neki drugi svecenici, casne sestre milosrdnice i prilican broj vjernika iz Makarske, Tucepa i Baske Vode. Glazbene tocke i recital sastavljen za Marijinu godinu izvela je jedna grupa franievackih bogoslova pod ravnanjem profesora glazbe mo. Mile Cirka. Na pocetku nazocne je pozdravio bogoslov ra Ante Kekez, a na kraju kratko je govorio rektor bogoslovije i gvardijan samostana dr. Jure Brkan, kao i mp. provincijal dr. Sirnun Siple. Mozda sve to ne bi trebalo ni opisivati u nasern glasilu da na toj akademiji nije bilo nesto sto je posebno povezano s nasirn slugom Bozjrn o. Antom Anficern. Na istoj akademiji vicepostulator dr. Stjepan Vucernilo odrzao je predavanje pod naslovom: Marija u zivotu sluge Bozjeg o. ra Ante Antica. Predavac je - pretezno na temelju nekih duhovnih zapisa o. Antica i brojnih pisama osobama koje je vodio stazama savrsenstva, te na temelju izjava nekih poznavalaca njegova duhovnog lika - pokusao pokazati iz- vanrednu sinovsku odanost Sluge Bozjega prema Mariji, pocevs: od najranijih dana njegove mladosti, pa sve do smrti. lz toga je zakljucio da je Marija u njegovom zivofu igrala bitnu ulogu, a on sam uvijek naslonjen na njezino materinsko srce i ogrijan njezinom toplinom. Pri kraju predavanja posebno je istaknuo i primjerima potkrijepio da je o. Ante poticao i sve duse koje je duhovno vodio da budu do dna marijanske duse. Zelle je da se i one kao i on potpuno predaju u njezine ruke po nacelu sv. Ljudevita M. Grignona: sve u Mariji, po Mariji i za Mariju. U zakliucnoi rijeci o. Stjepan doslovno je rekao: -Neka svima nama svecenicima, i Varna buducirn svecenicima kao i svima Varna koji s nama dolazite u dodir, nekadasnli student, odgojitelj i profesor ove visoke bogoslovije, sveti sin nase Provincije bude uzor i poticaj.«nije bez razloga da se o o. Anticu govorilo bas u Makarskoj, i to upravo ove, Marijine godine. 0. Antic je naiveci dio svoga zivota proveo bas u Makarskoj. Od do kao stu- 23

26 dent bogoslovije, a potom sve do 1946., uz sasvim male prekide, kao odgojitelj i profesor, da bi poslije. svjetskog rata s klericima presao u Zagreb, nastavliaiuci sluzbu magistra do godine 1956., a sluzbu profesora do 1950., kada je za neko vrijeme bogoslovija prestala djelovati. Pored toga, o. Antic je ve: u Makarskoj razvio akciju duhovnog vodstva mnogih osoba izvan samostana, a i karitativno je djelovao, posebno u. svjetskom ratu. Mariji pak, kako je gore vec naqlaseno, bio je posebno odan i u tome je smislu odgajao svoje klerike i druge osobe koje je duhovno vodio. Te razloge, vise iii manje, navodili su vec spomenuti govornici, kao i sam predavac. Ovaj je iskoristio prigodu i iskreno se zahvalio profesorskom zboru makarske bogoslovije, te posebno njezinu rektoru, magistru, voditelju pjevanja i klericima koji su najvise bili anqazirani u pripravi i izvedbi akademije, na kojoj je uz Bezqresnu u centru pozornosti bio ugledni sin franjevacke provincije, sluga Bozj o. Ante Antic. lzloiba o a. Anticu u franjevackoj crkvi u Makarskoj 0. ANTE ANTC. POZNAT U PRMORSKOM DOLCU Zupa Primorski Dolac (sibenska biskupija) proteze se uz zeljeznicku prugu Split-Zagreb u krsovitol trogirskoj Zagori. Njoj pripadaju sela: Primorski Dolac (donji i gornji), Mravnica i Trolovke. Nekada se Primorski Dolac zvao i Suhi Dolac. Novo mu ime kaze da nije daleko od plavog Jadrana, a staro nam doziva u pamet da je zedan kise blagotvorne. 24 Zupna je crkva posvecena sv. Anti Padovanskom godine Osim spomenute, na podrucju zuoe nalaze se i ove crkve: sv. Stjepana (Trolovke), sv. Martina (Gornji Dolac) i sv. Petra (Mravnica), te kapela Gospe od Zdravlja u blizinni zupnog stana. U toj rastrkano] zupi danas zivi do dusa, Osim na poljoprivredu i sve manje na stocarstvo, ljudi su bacili tefiste na rad u splitskom

27 Procesija u Primorskom Do/cu donjem, na blagdan sv. 8/aia, bazenu. Dolacke mladezi, osim u osnovnim skolarna u zupi, ima u skolarna Splita, Sibenika, Zagreba... Zupljani zupe Primorski Dolac nsjvecirn su dijelom odani vjeri, Crkvi i svome zupniku fra Stjepanu Maticu, Na poseban nacin rado svetkuju vece crkvene blagdane i zastitnike svojih sela. Spremno se odazivlju na svaki zupnikov poziv, pa i u materijalnom pogledu. Tako su skupa sa sadasniirn zupnikom, koji je tamo vet 11 i pol godina, lijepo obnovili sve crkve, nabavili novo crkveno ruho itd. U ovoj zupi, kao rnozda ni u jednoj drugoj, zalaganjem revnoga zupnika odavna se zna za naseqa Slugu Bozjeqa. Zupnik je po svim kucama dijelio njegove zivotopise, vise primjeraka lista»dobri Otac Antic«, te slicice o. Anitca, a i sam o njemu cesto govori. S nakanom da zupliani jos bolje upoznaju taj divni lik zamolio je vicepostulatura da i on o njemu govori. Tako je i bilo. U nedjelju 31. sljecnja vicepostulator je govorio u crkvi sv. Martina i crkvi sv. Ante, a na blagdan Sviiecnice i blagdan suzastitnika zupe sv. Blaza u crkvi sv. Ante. Zivotni put o. Antica i njegov polagani uspon prema oltaru vicepostulator je prikazao vise puta uz dijapozitive, kako u obje spomenute crkve tako i u vieronaucnc] dvorani koja se nalazi u zupno] kuci Odaziv vjernika bio je dosta dobar, posebno na blagdan sv. Blaza Susretljivost i gostoljubivost zupnika, crkovinara, kao i svega vjernog puka zasluzuie posebnu pohvalu i zahvalnost, koja se i ovim putem izrice. Crkva sv. Martina u Primorskom Do/cu gornjem 25

28 STOVATELJ 0. ANTE ANTCA PSU: Postovani ra Stjepane... o»glasi'u«sve»na]«ilij<ako danasnia mladost kaze - super! Format, boje, tisak, a pogotovo sadrzai-kaze da je pogodak na pravog urednika - vicepostulatora. Dubrovnik, Stvarno lijepo uredujes casopis, meni je on poticaj za bolji i kreposniji zivot. Osobito neke stranice me uzdignu i ponesu. Sliku o. Antica drzim pokraj radnog mjesta u sobi. Pogled na lik tog Sluge Bozjeg uvijek mi daje nove :nag_~ i nove poticaje da se po njegovu uzoru sto vise suobllicirn Kristu... Nova godina bila Ti bogata obiljem Bozjeg blagoslova i milosti i za osobno posvecenie i za uspjesan rad u kauzi o. Antica Pu/a, Ana Dragojevic Fra Berard Bartie Varna posebno zelirn da Boz] blagoslov oplodi sve Vase napore oko beatifikacije o. Ante. Jednu beatifikaciju nedavno sam dozivjela u Rimu (bl. Ulrike Franciske Nisch). Hocu i i o. Ante?! Mir i dobro! Mnogopostovani oce fra Stjepane! Kao sto sam Varn i obecao kod onog susreta na Vasirn duhovnim viezbarna u Zivogoscu, ja Varn se javljam s malim dopisom u pjesmi. Odusevio me novi broj lista (3/87), koji sam s pomnjivom pazruorn procitao, neke stvari u srce sahranio i svih eetrdeset primjeraka, sto ih moja zupa (Gradac i Brist) primaju, najtoplije preporucio za pravi krscanski rast vjere i duhovno_g.~ivota, kod mojih vjernika. kao sto Varn ostali citatelj hvale list, sacrze] njegov i tehnicku dotjeranost, i ja tako sa zahvamoscu se ponosim: ziv?daran je, ne zamara citatella, podize dusu usrruerava 1 vodi u pravi krscanski zivot. Ukoliko vrijeme i pastoralni rad u obje zupe dopuste, ja cu Varn se po rnoqucnostirna za suradnju po koji put odazvati. To mi je na dus: samo radi svetog i kreposnog zivota Sluge Boz]ega koji nam je primjerom velikih kreposti sjao i privlacio nas neumornom dobrotom i tezniorn za evandeoskim savrsenstvorn. U njegov sveti zagovor na nebu preporucam vjernike i vjerski zivot u zupama Gradac i Brist, a po tome i samoga sebe. Gradac nlm., fra Vladimir Tadic Dakovo, S. Angelina Samardtija Z:elim Varn mnogo uspjeha u Vasern radu. Unaprijed se veselimo danu kada cemo zajednicki slaviti dan beatifikacije dobrog nam oca Antica, Uz sestrinske pozdrave u Gospodinu popracene toplim molitvama.... Glasilo procitarn od pocetka do kraja. Sve je lijepo opremljeno i koristi dusi i tijelu... Salje Varn tople pozdrave i molit cu za Vas Jer imate puno brige oko oca Antica. Za glasilo Vicepostulature saljem malo sitniza od dinara. Zagreb, Sestre klarise Vrpolje, Marija Zrimic

29 USLSANJA - ZAHVALNCE - PREPORUKE Dobri oce Anti cu! Molim Te da moga rnuza, mene i sve moje covedes svojim zagovorom Majci Bozjo] HVA LA BOGU TEB! os. Dragom i dobrom ocu Anticu zahvaljujem za ozdravljenje naseq sina. Nas je sin trebao pristupiti teske] operaciji. Vruce sam se molila dobrom ocu Antcu da ga mine ta nevolja i otac Antic je svojim zagovorom kod Boga uspio da nas sin ozdravi i bez operacije. HVALA Tl TSUCU PUT A, oce Anti cu, jer si nam sin a uskrisio - ozdravio. Hvalim Boga zbog toga. Ne mogu sada doci i pokloniti se Tvome grobu, zato od srca saljem prilog za cviiece na Tvoj grob. Neka na Tvom grobu bude uvijek svjeze cviiece kao znak nase zahvalnosti i Tvoje prisutnosti medu nama. Nikada Te, dobri Oce, necerno zaboraviti, kao sto i Ti ne zaboravlias nas. Zahvalna majka Katica sa suprugom Zahvaljujem dobrom ocu Anti Anticu na prebrodenoj bolesti. Kada mi je bilo najteze, molila sam za njegov zagovor ne posustaiuci nikada. Neka nam svima bude zagovornik u svakoj teskoci Vjekoslava Labura - Sibenik Blagopokojnog o. Antica cuvarn u najljepsoj uspomeni zeleci da sto prije bude uzdignut na cast oltara. Saljem svoj prilog u zahvalu za primljene milosti. C.B. - Sibenik Dobrom ocu Anti Anticu u znak zahvalnosti salju svoj skromni doprinos. A.P. Stambuk Dobrom Ocu Anticu preporucuie svoje potrebe uz prilog. Milka Zivkovic - Zaton Beskrajno sam zahvalna o. Anti Anticu na pruzenirn milostima. dalje se stavljam pod njegovu zastitu N. N. - Osijek Uz svoj skromni prilog za fond Dobrog Oca Antica, molim ga da izmoli Bozji blagoslov na nasu obitelj, napose za zdravlje dviju kceri i njihove djece. NN Zagovoru dobrog o. Ante Antica preporucuiern svoju obitelj. Uz novcani prilog. Anto Marjanovic - Sielmingen Uz preporuku o. Anticu, za zdravlje svoje sestre Zdenke prilazern svoj prilog za troskove njegove beatifikacije. S.P. - Zagreb Ovih dana molila sam devetnicu o. Anticu i bi mi uslisana. Zahvaljujem o. Anticu i Gospi Sinjskoj na uslisano] molitvi i unaprijed se preporucarn. tako sam sretna zbog toga: osjetiti da te Bog ljubi po zagovoru svetih. To je nesto lijepo i ugodno. S. vana Ozimbeg - Zadar 27

30 Z ah v a lj u j e m o i pre po r u cam o se zagovoru -HVALA Zahvaljujem za postignutu milost N.N. Jelena Milicevic - Sarajevo Cijele ave godine u svim teskocarna zivo sam molila o. Antu Antica da mi pomogne i nije me nikada napustio. Njegovo je posebno djelo pravednicka smrt moga pokojnog muza i sve ono sto se tako lijepo odvilo na njegovu sprovodu. Dobri Ante Anticu pomozi!! Preporuca se Oragica Belak - Resnik Amalija Novak - Zagreb Zagovoru o. Anfica preporucarn jedan velik obiteljski problem moje sestre. M.A. stovateljica o. Antica - Hvar U znak zahvalnosti za primljene milosti po ocu Anticu, prilazem dar za kanonizaciju. Marica Petranovic - Sisak Za sirenie slave sluge Bozjeg fra Ante Antica, a za zdravlje obitelji prjaze svoj skromni dar. Stovateljica iz Sumartina Zahvaljujem se dobrom ocu Anticu, koji mi je ovih dana pomogao svojim zagovorom kod Boga. Saljem skromni prilog za njegovu beatifikaciju. Preporucarn zagovoru blazene Djevice Marije i patra Antica nasu bolesnicu, sve svoje sestre i sve one ljude za koje zelim moliti. Preporucarn i sebe, da mi pomogne da mogu lei putem koji mi je zacrtao. S. Ksaverija Oreb - Split Dragom ocu Anti Anticu i njegovoj zastiti preporucarn sebe i svoju obitelj, uz skromni prilog. Bosiljka A. - Sumartin Preporucamo se u molitve dobrog oca Antica. Prilazemo prilog za njegovu kanonizaciju. Bernardica i Diana Hajnic te Zdenka Pericic U zahvalu dobrom ocu Anticu za mnoge milosti saljem mali prilog. unaprijed mu se preporucam. Anka Grcic, Curlini - Sinj Dobrom ocu fra Anti Anticu zahvaljujem na primljenim milostima, a za buducnost, dobri ace Ante, cuj moje molitve i isprosi od lsusa milost u teskirn nevoljama. Milica Zanko - Sinj Preporucarn se u molitve dobrog oca Antica, uz prilog za njegovu kanonizaciju. 28 Katica-Barica Mesic, Zagreb

31 DRUG 80:ZJ UGODNC»ZVOT SKRVEN S KRSTOM U BOGU«(Kol.3,4) Mi Hrvati imali smo ovdje miomirisni trolist Bozjih ljudi koji su nosili naslov»s/uga Boii:«To su zagrebacki pomocni biskup dr. Josip Lang, laik prof. dr. van Merz i isusovacki novak Petar Barbaric. U tu je kiticu cvjetova Crkve Bozje u Hrvatskoj godine uvtstet: i skromni, skriveni franjevac s kaptola u Zagrebu o. Vendelin Vosnjak.. Zavicaj, skolovanle i sluzbe o. Vendelina Mihael o. Vendelin vosnak roden je 13. rujna u Konovu kraj Velenja u Sloveniji, a zivio je i radio u Hrvatskoj. U tranievacki je red stupio u Zagrebu. Svecane je zavjete polozio u varazdinu. Za svecenka je zareden u Grazu. Visi je teoloski studij svrsio u lnnsbrucku, gdje se osposobio za lektora filozofije. Kao svecenik vrsio je najrazlicitije sluzbe. Bio je odgojitelj franjevackog podmlatka, profesor, poglavar samostana, duhovni asistent FSR-a, provincijal, generalni vizitator i clan vrhovne uprave franjevackog reda.. 0. Vendelin obnovitelj franjevastva u nasem podrucju Potkraj 19. stolieca papa Leon X. provodio je obnovu tranievastva, sto je trazilo ljude s dubokim»sentire cum Ecclesia - osjecati s Crkvorn.«Za taj vazan, tezak i odgovoran posao vrhovna je uprava Reda na nasem podruciu odabrala o. Vendelina Vosniaka, covjeka zive vjere i neoqrarucene odanosti Crkvi. On je svoj»osjecati s Crkvorn«ocitovao ne samo time sto je spremno prihvatio obnovu nego sto je po zelji vrhovne uprave Reda bio njezin gorljiv promicatelj medu subracorn. Zaslugom o. Vendelina osnovana je godine nova, Hrvatska ranievacka provincija sv. Cirila i Metoda sa sjedistem u Zagrebu. Vrhovna uprava Reda izabrala joj je kao prvoga provincijala o. Vendelina. Glavna mu je briga bila ujediniti sve hrvatske franievacke samostane koji su do tada pripadali slovenskoj i dvjema rnadzarskim provincijama. Zatim okupiti franjevce Hrvate u krilu novoosnovane Hrvatske provincije te u njoj obnoviti duh Asiskog sirotana, utemeljitelja Reda Male brace. U tom je o. Vendelin prednjacio primjerom. Odlikovao se poglavarskom razboritoscu i postoianoscu. Provincijom je upravljao od do i ponovno od 1924 do Bio je generalni vizitator svih nasih franievackih provincija i nekih u Austriji, Cesko] i Njemackoj. Svega 15 puta. Sest je godina bio clan vrhovne uprave Reda u Rimu. ll. Znacajka duhovnosti o. Vendelina Sva tajna licnosti o. Vendelina Vosniaka rnozda bi se dala sazeti u one rijeci sv. Pavla: -Zivot skriven s Kristom u Boqu- (Kol. 3,4) 29

32 Da i se maze govoriti o»zivotu skrivenom«kod covieka koji je sav svoj zivot proveo na vodecim mjestima, koji je bio postavljen da vodi i upravlja Provincijom, samostanima i bracorn? Njegova istaknuta duznost i uloga u Provinciji i Redu, njegove brojne i odgovorne sluzbe nisu ga mogle zanijeti, pomesti u njegovu nutarnjem intimnom redovnickorn, duhovnom, skrivenom zivotu s Kristom. Nije upao u cestu poqresku u radu oko kraljevstva Bozjeqa u nama, koja se sastoji u pretpostavljanju velikog malom, bucnoq tihom, vidljivog nezapazenorn. On je ispunjavao svaku sitnicu, bio je -sluqa - u rnalorn.«svetac za svijet nepoznate punine, za Boga Kristom ispunjene sacrzainosti. Svetost se kod njega nije manifestirala grandioznim djelima, nego jednostavnim svetim zivotom. lz njega je zracila svetost koju je ostvario jednostavnim, savjesnim i poboznirn vrsenjem svih velikih i najmanjih duznosti i potreba koje su bile poznate iz Pravila i Konstitucija Reda, bilo posebnih direktiva poglavara bilo na poticaje njegove osjetljive savjesti. Svetost je o. Vendelinova ostvarena na nasem terenu, nije bila svetost prastarih eremita, nije bila svetost aktivista bez najsolidnije duhovne formacije. Uopce u posljednje vrijeme imamo mnogo [ubicica mectu svecima. Neprimjetnost, neznatnost, to je ukus posljednjih vremena. Rekli bismo, Josipova, marijanska krepost svetosti. -Sto pogleda na neznatnost sluzbenice svoje«(lk 1,46-55). Jos nesto. Svojim zivotorn pokazao nam je da se izmectu Jadrana, Save i Drave i danas dade biti svetac. Kao takav o. Vendelin stavljen je pred nas kao svjetiljka, kao uzor kao primjer redovnika i svecenika isprazniena od sebe a napunjena Kristom. V. 0. Vendelin na putu proglasenja blazenlm Jos su za zivota Vedelinova mnoga njegova subraca, biskupi, svecenici i vjernici vidjeli u njemu sveca. Umro je u Zagrebu, na glasu svetosti, kao gvardijan i cuvar Marijina svetista na Trsatu, uoci Josipova, 18. ozuika 1933., pa je njegova Provincija pokrenula postupak za proqlasenie blazenirn. Biskupijskim postupkom, koji se vodio u Zagrebu, Rijeci, Dakovu i Mariboru, o. Vedelin je dobio naslov»sluqa Boz].«Svjedoci ocevici potvrdili su zakletvom u pojedinostima glas svetosti o. Vendelina. Taj je biskupijski postupak sretno priveo kraju zaqrebacki nadbiskup kard. Franjo Kuharic 26. veljace 1982., a godine Kongregacija za poqlasenie svetaca u Rimu sluzbeno je potvrdila valjanost biskupijskog postupka. Sada strucniaci Kongregacije prirectuju tzv. positio iii postav, tj. znanstveno-pravnu dokumentaciju o zivofu, krepostima i cudesirna sluge Bozjega Vendelina Vosnjaka. Rad za proqlasenie sluge Bozjega Vendelina vrlo je mnogostruk i treba racunati na -druqe rate.«mectutim, ufamo se dace Gospodin ostvariti nasa ocekivania Ali, ucinirno i mi svoje: upoznajmo zivot i rad sluge Bozjega Vendelina; mnogo se molimo za njegovo proqlasenie blazenirn: u svojim duhovnim i tjelesnim potrebama utiecimo se Sluzi Bozjern i s pouzdanjem ga zazivajmo! Stovatelji Sluge Bozjeqa cesto posjecuju njegov grab, koji se nalazi u crkvi sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu, i svake godine na»vendelinov dan«, obljetnicu njegove blazene smrti, 18. ozujka u sati, sudjeluju kod euharistijskog slavlja. P. van Kovac, vicepostulator» Tijekom cijelog naseg iivota Krist nas poziva. Prvi put pozvao nas je u krstenju i nastavlja pozivati nas bez obzira slusamo i njego glas iii ne, zove nas u svom milosrcfu. Ako se ogresujemo o krsna obecanja, poziva nas na obracenje; aka nastojimo iivjeti prema zvanju, zove nas uvijek naprijed - ad svetosti k jos vecoj svetosti, cijeloga iivota... poziva nas bez prestanka da nas opravda, da nas posveti i proslavi«. 30 Kard. John Henry Newman

33 GOSPODNE, UDJEL M POKOJ VJECN! NAS POKOJNC Pred nama su posli u vjecnost stovatelji o. Antica: Venancija Trinajstic - TUZLA Anica Radobolja - OMS Ljubica Glavinovic - SNJ Ana Orlic - ZAGREB Ankica Sivjanovic - VRJE Julije Sulic - ZAGREB +JULJE SULC U nedjelju 13. prosinca u 50. godini svoga zivota, okrijepljen snagom i tijelom Kristovim, nakon duge i teske bolesti u Zagrebu je blago u Gospodinu usnuo JULJE SULC, pravnik, istaknuti katolicki javni radnik i dugogodisnji patnik, drugo dijete od devetero djece vana i Matilde Sulit. Pokojnik je na poseban nacin bio povezan s nasirn slugom Bozjrn o. Antom Anticern kao ucenik i kao suradnik u skoli duhovnosti. Na pokopu 18. prosinca godine na zaqrebackorn groblju Mirogoju nasao se velik broj znanaca i prijatelja obitelji Sulit i njegovih osobnih prijatelja. Sprovod je vodio dr. Duro Koksa, zagrebacki pornocni biskup. Nad otvorenim grobom govorio je dr. Bonaventura Duda, franjevac, profesor Katolickoq bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. lzmedu ostalog rekao je:... Nas Julije, rnozerno reci, imao je tri doma: treci sto ga je osnovao sa svojom suprugom Mirjanom i kceri Zrinkom; prvi u svom ocinskorn domu, s tako dragim i milim roditeljima i sedmero brace i dvije sestre; i drugi dom, u kom se zarana udomio, a to je bio tranievacki samostan Gospe Lurdske u nasern gradu, u osobito intenzivno vrijeme te franjevacke zajednice. Tu je on doista bio -dorna-, jedan od brace, fratar medu fratrima. Bio je jedan od onih koje mi franjevci rado krstimo biblijskim izricajem -arnator rafrurn«, bio je odistinski fratroljubiv. Medu franjevcima se osjecao kao medu svojima, i oni su ga smatrali svojim. Poznavao ih je poimence, rnoze se reci cijelu Provinciju presv. Otkupitelja, rekao bih, i po dobrim i po jos neizgladenim stranama. A volio ih je sve, i kao ljude i kao bracu. U tom tranjevackorn domu kod Gospe Lurdske nas je Julije bio posebno s ocem Antom Anticern. Bio je od malena Anticev ucenik, odgajanik i pokernik, i kao rnorncic i rnlacic bio je i njegov pouzdanik i gotovo sluzoem teklic kod najrazlicitijih ljudi, obavljajuci i najpovjerljivije zadatke. Poznavao je sav Anticev krug, i one najintimnije s njim duhovno povezane kao i one do kojih je najdalje dopirala Anticeva mnogostruka, pa i socijalna, skrb i dusobrifnicka ljubav. Stoga je mogao nastupiti na crkvenom sudu kao prvi - doista i prvi po redu - ali i krunski svjedok Anticeve svetosti. Nisu mu izbjegle ni one malenkosti u kojima svaki svetac trpi, zbog ljudske nesavrsenosti, i od svoje najblize okoline, ali i okolina - na svoj nacin - od svog sveca. No u svemu tomu on je mogao posviedoclti i onu cudesnu simbiozu, cio jedan svijet koji se stvarao oko ispoviednicke izbe Sluge Bozjeqa, takoder i jedan intenzivan bratski suzivot koji je tada vrio u toj bratskoj zajednici koja je spajala tako razlicite temperamente, sve male i velike Bozje darove, stalno se rvaiuci izmedu naravi i milosti za ostvarenje istinskog franjevackog ideala... Roditeljima pokojnog Julija, njegovoj supruzi Mirjani, kceri Zrinki i drugoj rodbini brojne obitelji Sulit stigle su mnogobrojne pismene i telegramske sucuti. Medu njima bila je i sucut uzoritog KARD NALA FRANJE KUHARCA, koju ovdje donosimo u cijelosti: 31

34 »varna roditeljima, Julijevoj supruzi Miri, kcerki Zrinki te braci, sestrama i svoj rodbini izrazavarn iskrenu krscansku sucut povodom smrti patnika Julija. Dovrsio je svoj krizni put kojim je hodao strpljivo, predano u volju Bozju. Sazrio je za poziv Gospodinov i preselio se u novi zivot. Uvjeren sam da je Gospodin u toj njegovoj patnji namijenio smisao i dace one donositi tajanstvene plodove najprije za njegovu Vjecnost a onda i za druge. Stoga njegov odlazak neka ne bude razlog neutiesne luge svima vama, nego poticajna nada i ucvrscenie u vjeri da je nasa domovina na nebesima. Za pokojnog Julija slavio sam sv. misu i trajno ga ukljucujem u molitve, a svima vama zelirn utjehu vjere. S onima koji su preminuli u Gospodinu ostajemo u neraskidivom zaiecnistvu ljubavi.«uz iskreni pozdrav Franjo kard. Kuharit nadbiskup MLODAR U fond Vicepostulature za troskove beatifikacije pridonijeli su od pocetka studenog do kraja sijecnja 1988: :Zupski ured - Otok k/sinja ( ); Ana Frankovic - Zagreb (5.000); Slavica Pogacic - Zagreb (5.000); Vera Beros - Bratus (5.000); Kate Beros - Bratus (5.000); Slavka Beros - Bratus (5.000); Milka Beros - Bratus (5.000); Anka Beros - Bratus (5.000); N.N. - Rijeka (6.000); Slavica Babic - Bratus (5.000); Ljiljana Babic - Bratus (5.000); Dinka Hlad - Bratus (1.000); N.N. - Zagreb (10.000); Mila Miculinic - Bjelovar (4.000); Marija Baranovic - Split (5.000); Bea Derencin - Zagreb (10.000); Slava Fecko - Pula (1.000); Jozef Glasnovic - Janjevo (24.000); Ante Galic - Janjevo (5.000); Katica Jukic - Split (20.000); Josip Srdanovic - Zagreb (14.000); Ada Adamovic - Cakovec (2.000); Obitelj Demsic - Zagreb (2.000) Josipa Zivicnjak - Zagreb (5.000); Katica Setz - Dubrovnik (2.000); Marija Srsen - Kardeljevo (5.000); Mara Ribicic - Dubrovnik (5.000); Miljenka Damic - Metkovic (8.000); Anka i Petar Stambuk - Sumartin (5.000); Fra Tomislav Brekalo - Skradin (5.000); Nela Kosta - Sibenik (10.000); Katarina Rukavina - Zagreb (8.000); Tomislav Hitrec - Zagreb (10.000); Casne sestre - llidza (4.000); Dr Stjepan Kozul - Zagreb (3.000); Miro Sambunjak - Zagreb (500); Ankica iz Siska - Zagreb (10.000); N.N. - Zagreb (10.000); Dragica Belak - Resnik (10.000); Anica Bezic - Zadar{19.000); Matija Stipicevic - Makarska (5.000); Franjevacki samostan - Sinj (40.000); Marija Zrimic - Vrpolje-Strizivojna (30.000); Sestre Milosrdnice - Split (40.000); s. Ksaverija Oreb - Split (10.000); Bozenka Polic - Split (2.500); Marija Brundula - Maribor (70.000); Svecenik u penzji (5.000); Andelka Curko - Zagreb (1.000); N.N. - Krizevci (5.000); Leon Sulic - Zagreb (75.000); Goran Pranjic - Sesvetski Kraljevac (10.000); Antun Pazitka - Zagreb (5.000); Ana Hanzlovski - Zagreb (3.000); Nada Essert - Ston (4.000); :Zupski ured - Zeravac (10.000); Jelena Milicevic - Sarajevo (1.000); Franjevacki samostan - Bjelovar (15.000); Magdalena Vinkovic - Bosnjaci (4.000); Miranda Fojan - Drnis (2.000); Branka Grozdanic - Kastel Stari (4.000); Stefica vancic - Ljubljana (4.000); Mira rreurne - Zagreb (2.000); Zdenka Kesler - Zagreb (500); Jure Tojcic - Zagreb (4.000); Bianka Mokrovic - Zagreb (2.500); N.N. - Zagreb (2.500); Marica Petrinjak - Sudovec (1.000); N.N. - Zagreb (5.000); Obitelj Strojin - Zagreb (3.000); Adela Stare - Maribor (4.000); Marica Petranovic - Sisak (5.000); Milica Zanko - Sinj (5.000); N.N. - Zadar (20.000); Sestre sv. Kriza - Beograd (10.000); N.N. - Baska Voda (20.000) Katica Mesic - Zagreb (5.000); Zdenka Karalic - Zagreb (8.000); Andelka Zear - Zagreb (2.000); Ana Paz - Zagreb (2.000); Lida Antic - Zaton (4.000); Roza Dukie - Zaton (1.000); ss. Kceri Milosrda - Split (2.000); Marija Radie - Zagreb (5.000); Vjekoslava Labura - Sibenik (10.000); Sestre Franjevke - lvanle Klostar (20.000); Ana Dragojevic - Dubrovnik (2.500); Jasna Denero - Dubrovnik (2.500); Jelka Santak - Vodice (3.000); Anka Grcic - Sinj (5.000); Bosiljka A. - Sumartin (2.000); N.N. - Sumartin (6.000); Ladislav i Klara Vlasic - Osijek (18.000); Antica Strbic - Stablina (5.000); o. Petar Sikavica - Stablina (10.000); o. Petar Pletikosa - Prugovo (10.000); o. Andelko Simic - Lovrec (20.000); o. Srecko Vekic - Sumartin (10.000); o. van Jukic - Grab (10.000); o. Drasko Taklic - Zmijavci (10.000); o. Stjepan Poljak - Vrgorac (10.000); o. Simun Cugura - Zivogosce (10.000); Karmel sv. Male Terezije - lvanic Klostar (56.000); Sestre Benediktinke - Hvar (3.000); Marija Kastelan - Zagreb (3.000); o. Karlo Krolo - Gradac/drniski (10.000); Vladimir Vukelic - Zagreb (5.000); Zora Doric - Osijek (8.000); Hrvatska katolicka misija - Miinchen (24.000); Katarina Curko - Zagreb (300); Stefanija Rukavina - Zagreb (2.000). U spomen dobre i plemenite profesorice Nikice Petrov iz Metkovica, a za potrebe Vicepostulature, Matisa Rajcic prilaze svoj dar u iznosu od Neki spomenuti darovatelji dodali su i godisnju pretplatu za nase glasilo. Pretplatu su takoder poslali mnogi dosadasnji iii novi citatelji. Vicepostulatura i urednistvo glasila svim od srca zahvaljuje! 32

35 CRKVA GOSPE LURDSKE Zagreb SVECAN SPOMEN dvadeset trees obljetnice blazene smrti ozujka SLUGE BOZJEG FRA ANTE ANTCA PRGODNA TRODNEVNCA PET AK, 4. ll. u 18;30 sati: Sv. misu predvodi i propovijeda 0. LUKA LVAJA, gvardijan samostana Gospe Sinjske. Pjevanje pod misom i kratku glazbenu meditaciju kod groba o. Antica izvodi COLLEGUM PRO MUSCA SACRA. SUBOTA, 5. ll. u 18,30 sati: Sv. misu predvodi i propovijeda 0. JOSP ANTOLOVC, rektor Djecackog sjernenlsta u Zagrebu. Pjevanje predvode Sjemenistarci sa Salate. NEDJELJA, 6. ll. u 10,00 sati: Sv. misu predvodi i propovijeda 0. JUAN FOLGUERA, generalni postulator Reda iz Rima. Pjeva rnjesoviti zbor Gospe Lurdske. U SKLOPU TRODNEVCE, MOZETE POGLEDA Tl PRGOONU ZLOZBU O OCU ANT/CU, KOJA CE BT/ POSTAVLJENA U PREDVORJU GORNJE CRKVE. Molitveni sastanak stovatelja o. Antica u Zagrebu tijekom sljedeclh mjeseci odrzat ee se u kripti M. B. Lurdske u Zagrebu, i to: 14. travnja, 12. svibnja i 9. lipnja u 19 sati.

36 SNJ - zvonik i samostan Ovdje je o. Antic proveo prve godine gimnazije. lz pisma o. Antica upucenoq K.O. - Split u povodu Marijanske godine Ju~~~ ~~,~ri "t'~.r~ ~-ft~,'~ ~V' ~ ~ µ~ ~. u. ~ k..~! f '1,,\~ r ~ ~ r~ ~~} ~, r JJ~.~~ J~~,A'J~ 1 ~~ ~ ~ V M ~ ~~ ~ ~- ~~ d.. ~ - f- y=;;r,