BIOGRAFIJE AMBASADORA I GOSTIJU ZBF-a 2021.

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "BIOGRAFIJE AMBASADORA I GOSTIJU ZBF-a 2021."

Транскрипт

1 BIOGRAFIJE AMBASADORA I GOSTIJU ZBF-a Jul Maroh, ambasadori projekta Jul Maroh rođeni su u sjevernoj Francuskoj. Nakon što su stekli bakalaureat primijenjene umjetnosti na E.S.A.A.T u Roubaixu, nastavili su studij u Bruxellesu, gdje su živjeli osam godina. Tamo su dobili dvije diplome, za likovnu umjetnost (opcija stripa) u École supérieure des arts Saint-Luc i za litografiju / gravuru na Académie Royale des Beaux-Arts u Bruxellesu. Olja Savičević, ambasadorica projekta Olja Savičević Ivančević splitska je spisateljica i pjesnikinja. Autorica je pjesničkih zbirki Bit će strašno kada ja porastem (1988.), Vječna djeca (1993.), Žensko pismo (1999.), Puzzlerojc (2005.), Kućna pravila (2007.), Mamasafari (i ostale stvari) (2012.); knjige priča Nasmijati psa (2006.) i romana Adio kauboju (2010.) i Pjevač u noći (2016). Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za najbolju zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan. Prema romanu je napravljen i kazališni komad. Uvrštavana je u domaće i strane izbore i antologije. Dobitnica je međunarodne književne stipendije International Writing Program at the University of Iowa i stipendije u Istanbulu europske mreže za promicanje književnosti Traduki. Ivana Bodrožić, ambasadorica projekta Ivana Bodrožić rođena je godine u Vukovaru, dio djetinjstva provela je u Kumrovcu, a opću gimnaziju pohađala je u Zagrebu. Magistrirala je na studiju filozofije i kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autorica je nagrađivanih i prevođenih zbirki poezije, romana i zbirke priča, Prvi korak u tamu, Hotel Zagorje, Prijelaz za divlje životinje, 100% pamuk, Rupa, In a Sentimental Mood, Klara Čudastvara. Djela su joj prevođena na desetak stranih jezika, a za svoj književni rad nagrađena je uglednim domaćim i inozemnim nagradama kao što su nagrada Goran za mlade pjesnike, Kiklop, nagrada za najbolji roman; Prix Ulysse nagrada za najbolji debitantski roman s područja Mediterana, Kočićevo pero, Edo Budiša, Balkan Noir i druge. Korana Serdarević, ambasadorica projekta Korana Serdarević, spisateljica i gimnazijska profesorica, rođena je godine u Zadru. Za svoje kratke priče osvojila je niz nagrada (dva puta prvu nagradu Ranko Marinković, nagradu Zlatko Tomičić, regionalna nagradu Ulaznica), a prva zbirka kratkih priča Nema se što učiniti nagrađena je stimulacijom za najbolja književna ostvarenja godine od Ministarstva kulture RH. Pojedine kratke priče prevedene su joj na engleski, njemački, talijanski, slovenski, mađarski, rumunjski i ukrajinski jezik, a čitava je zbirka prevedena na makedonski jezik. U prosincu objavila je roman Eksperiment Irene Tot, koji se našao u finalu Tportalova izbora za roman godine. Sena Puhovski

2 Rođena sam u Zagrebu godine, a sam upisala studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odabir studija za mene nije predstavljao dilemu jer sam oduvijek imala želju bolje razumjeti ljude i naučiti kako biti uz njih kada je teško. Studij sam završila, s temom iz emocionalnog zlostavljanja djece, godine i odmah po završetku zaposlila sam se kao psiholog u Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreb. Monika Herceg Monika Herceg rođena je u Sisku, a srednju školu završila je u Petrinji. Studentica je fizike na Sveučilištu u Rijeci. Godine dobila je nagradu Goran za mlade pjesnike za najbolji debitantski neobjavljeni rukopis Početne koordinate, zbirka je objavljena godine, a potom nagrađena i Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike, nagradom Fran Galović za najbolje književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta, nagradom Slavić za najbolji prvijenac objavljen godine i međunarodnom nagradom Mostovi Struge. Iste je godine dobila i nagradu Na vrh jezika za najbolji neobjavljeni rukopis, a knjiga naslova Lovostaj. objavljena je Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju Castello di Duino i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra Bal u Elemiru te nagradu Lapis Histriae za najbolju priču. Pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i prevedene na nekoliko jezika, a nedavno joj je izbor pjesama objavljen i na francuskom jeziku ( Ciel sous tension, L Ollave, 2019.). Dino Pešut Dino Pešut je rođen u Sisku godine. Diplomirao je dramaturgiju pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Drame su mu postavljane u mnogim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je nagrade Marin Držić Ministarstva kulture za drame: L.U.Z.E.R.I., (Pret)posljednja panda ili statika, Veliki hotel Bezdan, Stela, poplava, Olympia Stadion te Granatiranje. Osvaja nagrade Deutschen Jugentheaterpreis te nagradu Heartefakt fondacije za najbolji suvremeni socijalno angažirani tekst. Polaznik je rezidencijalnog programa za nove dramatičare u kazalištu Royal Court u Londonu. Drame su mu prevedene na engleski, njemački, francuski i poljski jezik. Objavio je romane Poderana koljena (2018.) i Tatin sin (2020.) u izdanju Frakture. Morana Kasapović Morana Kasapović diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a na istom je fakultetu i magistrirala na poslijediplomskom studiju Međunarodnih odnosa. Na Hrvatskoj radioteleviziji radi od godine, najvećim dijelom u Redakciji vanjske politike. Izvještavala je s mnogih vanjskopolitičkih događaja, napravila nekoliko dokumentarnih filmova, radila intervjue s hrvatskim i stranim dužnosnicima te istaknutim pojedincima. Uređivala je i vodila više emisija na HRTu: središnji Dnevnik, Odjeke dana, Vijesti, vanjskopolitički magazin Paralele, te je bila autorica projekta, urednica i voditeljica talk showa Uvijek kontra. Helena Puljiz Helena Puljiz je višestruko nagrađivana politička novinarka i komentatorica s bogatim uredničkim iskustvom u unutrašnjoj i vanjskoj politici. Od novinarstva živi od studentskih dana, od godine. Tokom karijere novinarski se usavršavala u vodećim svjetskim medijima BBC-u, Reutersu, The Guardianu. Suosnivačica je Zbora istraživačkih novinara Hrvatske i osnivačica Sindikata novinara Jutarnjeg lista. Bronja Žakelj

3 Bronja Žakelj rođena je u Ljubljani. Diplomirana je novinarka, a radost pisanja dugo je ostavljala po strani radeći u marketingu i bankarstvu. Nakon što su joj djeca odrasla, uhvatila je nešto više slobode i prostora za kreativnu misao, okrenula se nikad zaboravljenoj ljubavi i odlučila da je vrijeme za pisanje prve knjige. Roman Bijelo se pere na devedeset nagrađen je godine nagradom Kresnik za najbolji slovenski roman. U manje od dvije godine od objavljivanja doživio je sedam izdanja, godine objavljeno je talijansko izdanje, a u pripremi je bugarsko i makedonsko. Anita Peti-Stantić Anita Peti-Stantić završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, magistrirala je na Sveučilištu Yale, a poslijediplomski studij je nastavila na Sveučilištu u Beču. Doktorirala je na kraju u Zagrebu godine. Redovita je profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost. Napisala je nekoliko znanstvenih monografija, nekoliko desetaka znanstvenih članaka, veliki slovensko-hrvatski rječnik i dvije knjige važne za pitanja kojima se bavimo u ovoj knjizi zajedno s Vladimirom Velički Jezične igre za velike i male i samostalno knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja: Od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti. U stvarnom životu i dobro i bolje dijeli s Mirtom, Ljudevitom, Vedranom i Goranom, rado kušajući Vedranine kolače i torte. Boris Jokić Boris Jokić rođen je u Zagrebu. Diplomirao je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao je i doktorirao iz područja obrazovnih znanosti na Sveučilištu u Cambridgeu, Velika Britanija. Od godine radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, trenutačno u statusu znanstvenog suradnika. Bio je članom Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te voditelj Cjelovite kurikularne reforme ranog i predškolskog, osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Dubravka Zima Dubravka Zima rođena je u Zagrebu, gdje je završila Klasičnu gimnaziju i diplomirala na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirala i doktorirala. Od do bila je zaposlena kao znanstvena novakinja u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, od zaposlena je na Odjelu (Odsjeku) za kroatologiju na Hrvatskim studijima, danas Fakultetu hrvatskih studija. U akademskim godinama 2015/2016. i 2017/2018. predavala je kao gostujuća profesorica na Sveučilištu u Torontu (University of Toronto, Department of Slavic Languages and Literatures). Objavila je knjige Ivana Brlić-Mažuranić (Zagreb, ZZOK, 2001.), Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu (Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Školska knjiga, 2011.) i Praksa svijeta: biografija Ivane Brlić-Mažuranić (Zagreb, Naklada Ljevak, 2019.), te suautorsku knjigu Uvod u dječju književnost s Marijanom Hameršak (Zagreb, Leykam international, 2015.). Yannick Geens Yannick Geens (1996.) magistrirao je nizozemski jezik i književnost na Sveučilištu u Antwerpenu. Radi kao službenik za politiku Flanderske književnosti, flamanske autonomne vladine institucije s ciljem omogućavanja široko dostupnog književnog krajolika i osiguranja bolje vidljivosti flandrijske književnosti u zemlji i inozemstvu. Yannick uglavnom radi na polju kazališnih tekstova te raznolikosti i inkluzije. U ime Flanders Literature koordinator je projekta Every Story Matters - činiti knjige inkluzivnijima.

4 Robert Torre Robert Torre psihijatar, autor nekoliko knjiga s područja psihijatrije ovisnosti, kritičkog pamfleta Prava istina o psihijatriji i zapažene nesvakidašnje knjige samopomoći Ima li života prije smrti?, u kojoj izlaže nalaze na pitanje što je život i kako ga živjeti. Pokazuje se što se iz ovog sada-i-ovdje života, bez ikakvih izvanjskih pretpostavki, može reći o ovom sada-i-ovdje životu. Iako psihijatar i psihoterapeut, ovdje istupa kao svojevrsni stručnjak za ljudsko iskustvo, jer utemeljenju počela razborito vođenog života psihoterapija naprosto nije dorasla, nego samo egzistencijalistička filozofija. Neven Kepeski Neven Kepeski rođen je u Zagreb. Diplomirao je južnoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na istom je fakultetu i magistrirao Novinarsku i medijsku karijeru započeo je još u srednjoj školi, prve je tekstove objavljivao u Poletu, a u Studenskom je listu bio urednik glazbene rubrike. Od do predavao je Hrvatski jezik i književnost u Upravnoj i birotehničkoj školi u Zagrebu. Osnovao je Psihomodo Pop u Zagrebu i bio je član grupe do Za pjesmu Donna dobio je nagradu Porin. Godine dobio je nagradu Večernjega lista za kratku priču. Od do bio je glavni urednik teen magazina OK!, od do glavni urednik magazina Teen, od do uređivao je Zabavnik, nedjeljni prilog Jutarnjega lista, od do 2004., bio je izvršni urednik Globusa, a od do urednik magazina HEJ!, dnevnog magazina Jutarnjega lista. Uređivao je i vodio radijsku emisiju Veliki vrisak na RVG-u, od do bio je autor i scenarist TV emisije Briljanteen (HTV), od do scenarist TV emisije Pljesak, molim! (HTV), te urednik TV emisije Cesarica i (HTV). Vedrana Rudan Vedrana Rudan se kao spisateljica proslavila se kada je odlučila pisati i izdala svoj prvi roman Uho, grlo, nož. Roman je preveden na sedam jezika i dramatiziran na pozornicama Hrvatske, Srbije, Poljske i Mađarske. Roman je prodan u preko primjeraka. Drugi roman koji je napisala je Ljubav na posljednji pogled (2003.) koji je prodan je u 8000 primjeraka i preveden na više jezika. Slijede romani Ja nevjernica (2005.), Crnci u Firenci (2006.), Kad je žena kurva/kad je muškarac peder (2007.), zbirka kolumni Strah od pletenja (2009.), Dabogda te majka rodila (2010.), Kosturi okruga Madison (2012.), U zemlji krvi i idiota (2013.), Amaruši (2013.), Zašto psujem (2015.), te Muškarac u grlu (2016.). Roman Dabogda te majka rodila je također preveden na više jezika i izdan u Americi, a predstava koja se radila po njemu višestruko je nagrađivana. Kazališna adaptacija će biti napravljena i za roman Muškarac u grlu. Zoran Ferić Zoran Ferić rođen je godine u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu i od godine radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. gimnaziji. Priče objavljuje u časopisima i novinama od godine. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Živi u Zagrebu i redovito održava radionice pisanja u Booksi i CeKaPe-u. Prvu knjigu priča, Mišolovka Walta Disneya, objavio je godine u Nakladi MD. Deset godina poslije dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, Anđeo u ofsajdu, objavljenu dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Godine 2011., izlazi Ferićev roman Kalendar Maja za koji je dobio nagradu Vladimira Nazora, Jutarnjeg lista, Grada Zagreba i pulskog sajma knjiga (Kiklop). Druga knjiga izabranih kolumni Apsurd je zarazna bolest izašla je godine. Tri godine poslije javlja se novim romanom Na osami blizu mora za koji je dobio Nagradu Fran Galović. Nakon toga objavio je

5 ilustriranu knjigu za djecu San ljetne noći, s ilustracijama Dominika Vukovića, i dobio Nagradu Grigor Vitez. Godine izabran je za predsjednika Hrvatskog društva pisaca. Rujana Jeger Rujana Jeger rođena je u Zagrebu, a do se panično bojala pasa. Nakon što je prevladala taj strah, u njezin su život ušli što redom, što čoporativno: Mark, Poli, Kiki, Charlie, Chili, Liza i Joy. Književne referencije stekla je kao autorica romana Darkroom (uži izbor za nagradu Jutarnjeg lista) te triju zbirki kolumni: Posve osobno, Opsjednuta i Hod po rubu. Kada ne piše ili čita, trčkara sa psima po parkovima i nasadima grada Zagreba. Živi sa suprugom koji je donekle uspješno sprječava u tome da od kuće napravi zoološki vrt. Za sada. Sadržaj kolumni su teme od debljine do nasilja u obitelji, od ubojstva majke, dječjeg rada i kuhanja do kozmetičkih kampanja, abortusa i seksa. Tekstovi često imaju istu punk formu kratki su i žestoki. Nebojša Lujanović Nebojša Lujanović rođen je u Novom Travniku (BiH). Pisac je i znanstvenik. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao iz područja teorije književnosti. Osim pripovjedaka, eseja i književnih recenzija autor je i više od trideset znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Objavio je romane Stakleno oko (2007.), Godina svinje (2010.), Orgulje iz Waldsassena (2011.), Oblak boje kože (2015.), Južina (2019.) i Maratonac (2020.), zbirku priča S pogrebnom povorkom nizbrdo (2008.), priručnik za kreativno pisanje Autopsija teksta (2016.) te znanstvene knjige Prostor za otpadnike od ideologije i identiteta do književnog polja (2018.) i U rovovima interpretacija strategija i tragedija nelegitimnog čitanja (2020.). Gordan Nuhanović Gordan Nuhanović rođen je u Vinkovcima. Devedesetih godina radio je kao novinar u Globusu, Slobodnoj Dalmaciji, Danasu i Jutarnjem listu. Zbirku kratkih priča Liga za opstanak objavio Nagrađen je Ivanom i Josipom Kozarcem za prvijenac te nagradom Slavić DHK za najbolju prvu knjigu u godini. Liga za opstanak uvrštena je među pet najboljih proznih knjiga godine u izboru Jutarnjeg lista. Godine objavio je drugu zbirku priča Bitka za svakog čovjeka, a napisao monodramu Što to ljudi govore iliti buka koju izvodi glumac Slavko Brankov. Godine objavio je roman Posljednji dani panka, roman Vjerojatno zauvijek, a treći roman, naslovljen Agenti kulture, u ljeto Knjige su mu prevođene na engleski i češki. Trenutno živi i radi u Zagrebu Aneta Vladimirov ANETA VLADIMIROV rođena je krajem godine. Završila je sociologiju u Beogradu. Ljubiteljica je radionica poezije, balkanske muzičke tradicije i porodičnog bioskopa. Živi i radi u Zagrebu. Anetina prva zbirka poezije pod radnim naslovom Nije lako lizati olovo u pripremi je i uskoro izlazi! Antonija Petričušić Antonija Petričušić je docentica na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Članica je Savjetodavnog odbora, tijela stručnjaka koji nadgledaju primjenu Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina. Članica je i Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice. Radila je

6 ranije kao znanstvena suradnica na Institutu za austrijsko, europsko i poredbeno javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu u Austriji, kao znanstvena novakinja na Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu, kao suradnica Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske te kao znanstvena suradnica na Europskoj akademiji u Bolzanu u Italiji. Do sada je sudjelovala i surađivala u nizu međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata i konferencija. Marina Horvat Odrasla sam u romskom naselju Orehovica. Kao i u drugim takvim naseljima, često nema struje, vode ni osnovnih uvjeta za život. U početku smo živjeli zaista skučeno, nas petero djece u jednoj sobi. Najstarije sam dijete u obitelji, roditelji su me dobili dok su bili maloljetni, mama je imala 16, a tata 19 godina. Bili su oboje nezaposleni i nezavršene škole. Tata je u međuvremenu postao zidar i sad donekle u usporedbi s drugima imamo bolji život u naselju. Polazila sam segregirani vrtić sa romskom djecom iz mog naselja. Nismo znali hrvatski jezik jer nikad nismo bili u kontaktu s Neromima sve do osnovne škole sam upisala pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao redovni student. Roditelji me nisu htjeli pustiti na fakultet, jer su mislili da je nešto drugo najbolje za mene i imali smo mali konflikt radi toga. Uspjela sam ih nagovoriti i oni su danas jako ponosni na mene i velika su mi podrška. Zoran Grozdanov Zoran Grozdanov je teolog, prevoditelj i izdavač, rođen u Rijeci. U izdavačkoj kući Ex libris urednik je niza ecumenica i ars haeretica te izdanja na hrvatskom jeziku časopisa Concilium. Predavač je na Centru za protestantsku teologiju Sveučilišta u Zagrebu. Ece Temelkuran ECE TEMELKURAN jedna je od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim novinama, ali i u The Guardianu i Le Monde Diplomatiqueu. U istraživačkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Dobila je mnogobrojne nagrade pa tako i nagradu Pen for Peace te nagradu za novinarku godine u Turskoj. Dosad je objavila desetak knjiga. Maja Sever Maja Sever novinarka i urednica (1971). Diplomirala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Kao studentica počela surađivati u Dječjem programu HTV3, u rujnu počinje izvještavati o Domovinskom ratu u Hrvatskoj. Kao ratna reporterka izvještavala s gotovo svih ratišta u Hrvatskoj i BiH. Poslije nastavlja raditi u Informativnom programu kao reporterka, urednica, voditeljica. Uređivala je središnji Dnevnik, uređivala i vodila Vijesti, Hrvatsku uživo i druge emisije. Od do vodila redakciju Hrvatske uživo. Kao politička reporterka izvještava uživo s najvažnijih političkih događanja. Sudjelovala u velikim projektima HTV-a, kao što su praćenje parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Dobitnica HND-ove nagrade Novinar godine Članica Programskoga vijeća HRT-a od Nakon ukidanja Hrvatske uživo u stalnom angažmanu u emisiji Nedjeljom u 2. Dobitnica nagrade reportera na festivalu Fra Ma Fu za humanost, te kao članica inicijative Ljudi za ljude nagrade Ponos Hrvatske. Predsjednica je Sindikata novinara Hrvatske. Dobitnica nagrade Strašna žena za godinu.

7 Luiza Bouharaoua Diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Kratke priče objavljivala je u nacionalnoj i regionalnoj periodici i na književnim portalima. Priče su joj izvođene i na Trećem programu hrvatskog radjia. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolje kratka priča" i antologiju hrvatske mlade proze " Bez vrata, bez kucanja". Jelena Kovačić Jelena Kovačić (Zagreb, 9. listopada 1979.) je hrvatska dramatičarka i dramaturginja. Diplomirala je komparativnu književnost i polonistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Stipendistica je semsestralnog boravka na Universytet Slaski u Katowicama (Poljska, 2002.) u sklopu CEEPUS programa, te stipendistica KulturKontakt Austrije - Writers in the Residence, Beč (2010.) godine postaje članica alternativne kazališne skupine Théâtre des femmes. Tamo susreće redateljicu Anicu Tomić s kojom od tada surađuje na gotovo svim projektima. Najznačajnije predstave koje su nastale u njihovoj suradnji su Imitatori glasova i Vražji sinovi (Teatar &TD), Ovo bi mogla biti moja ulica (ZKM), Dječak Ivek i pas Cvilek (Pinkleci, Čakovec/HNK Varaždin) Did i repa (GKL Split) i Leda (ZKM/Kraljevsko pozorište Zetski dom, Cetinje).Za svoj dramaturški rad dobila je brojne nagrade. Milena Zajović Milena Zajović rođena je u Zagrebu. Diplomirala je psihologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. U Večernjem listu obavlja uredničke poslove u rubrici Kulture. Na Motovun film festivalu ( ) zaposlena je kao selektorica i koordinatorica programa, a na ZagrebDoxu kao programska suradnica. Radila je kao savjetnica u producentskoj kući Brojka ( ) i asistentica produkcije na dokumentarnom filmu Duhovi Zagreba u režiji Jadrana Bobana. Kao koordinatorica sektora sudjelovala je u radu brojnih festivala (ZagrebDox, Queer Zagreb, Eurokaz...), a kao stručna suradnica radila je u kazalištima i klubovima (Zagrebačko kazalište mladih, Knapp, Tvornica kulture). Kao aktivistica za ljudska prava stjecala je iskustvo u vođenju projekata pri brojnim nevladinim udrugama.