Korištenje inbound marketinga u turizmu

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Korištenje inbound marketinga u turizmu"

Транскрипт

1 Krobot, Maja Undergraduate thesis / Završni rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu Permanent link / Trajna poveznica: Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: Repository / Repozitorij: Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository

2 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA MAJA KROBOT KORIŠTENJE INBOUND MARKETINGA U TURIZMU ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2020.

3 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA MAJA KROBOT KORIŠTENJE INBOUND MARKETINGA U TURIZMU THE USE OF INBOUND MARKETING IN TOURISM ZAVRŠNI RAD Mentorica: dr. sc. Andrijana Kos Kavran, v. pred. ČAKOVEC, 2020.

4 ZAHVALA Ovim putem želim zahvaliti mentorici dr. sc. Andrijani Kos Kavran na prihvaćanju mentorstva i suradnji tijekom pisanja završnoga rada. Posebnu zahvalnost iskazujem svojim roditeljima i sestri, svojem dragom Marku i kolegicama na pruženoj podršci tijekom studiranja.

5 SAŽETAK Razvojem digitalnoga marketinga promijenio se način na koji se komunicira i kupuju proizvodi ili usluge. U radu se objašnjava pojam inbound marketinga, oblik marketinga koji zahtijeva pažljivo ciljanje potrošača i komunikaciju pomoću kvalitetno stvorenoga sadržaja. Ujedno se smatra marketingom 21. stoljeća te obuhvaća marketinške aktivnosti koje ciljano privlače potrošače, odnosno potrošači sami traže određene informacije, dobra i usluge. Cilj inbound marketinga nije samo da privuče nego i pomaže, održava i osnažuje potrošače i nakon što je usluga i/ili proizvod konzumiran. Korisnici zainteresirani slikovnim sadržajem počinju tražiti informacije, odnosno tekstualni sadržaj, pri čemu glavnu ulogu ima marketing sadržaja kao najvažnija komponenta inbound marketinga. U današnje se vrijeme javlja takozvana buka u komunikacijskim kanalima te je nužno ponuditi korisniku pravu vrijednost, zainteresirati ga i educirati za ono što mu je potrebno i što traži. Kreiranjem odgovarajućega sadržaja privlače se korisnici koji se na kraju pretvaraju u promotore, što je i krajnji cilj inbound marketinga. Marketingom u obliku elektroničke pošte izravnom komunikacijom prema potencijalnim gostima postižu se brojne koristi, kao na primjer pravodobno informiranje, povećanje prodaje, svjesnost o marki, lojalnost i interaktivnost. Za razliku od tradicionalnih načina masovne komunikacije uz pomoć različitih medija, marketing je putem a jeftiniji i učinkovitiji. U turizmu se sve više razvijaju sadržaji koje kreira posjetitelj ili gost. Tu se ubrajaju različite raspravljačke grupe, blogovi, videosadržaji i prisutnost na različitim društvenim mrežama. Takva vrsta informiranja o destinacijama postaje sve više dominantna, pa čak i sastavni dio planiranja putovanja. U okviru rada provedeno je istraživanje uz pomoć online anketnoga upitnika čiji je cilj utvrditi utjecaj blogova na odabir turističke destinacije. Provedenim istraživanjem može se zaključiti da blogovi koji imaju temu putovanja s dobrim sadržajem i fotografijama mogu privući i naposljetku promijeniti mišljenje pojedinaca. Ključne riječi: inbound marketing, marketing sadržaja, SEO, blog, marketing, videosadržaj, turizam.

6 SADRŽAJ SAŽETAK 1. UVOD INBOUND MARKETING Ciljevi i strategije Usporedba inbound marketinga s outbound marketingom KOMPONENTE INBOUND MARKETINGA Marketing sadržaja Web sjedište Blog Videosadržaj Optimizacija za tražilice marketing Marketing društvenih mreža PRIMJENA INBOUND MARKETINGA U TURIZMU ISTRAŽIVANJE UTJECAJA BLOGOVA NA ODABIR TURISTIČKIH DESTINACIJA Metodologija istraživanja Rezultati istraživanja Ograničenja istraživanja ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS ILUSTRACIJA PRILOG... 39

7 1. UVOD Inbound marketing oblik je marketinga koji zahtijeva dobro segmentiranje publike, pažljivo ciljanje potrošača i komuniciranje s potrošačem pomoću kvalitetnoga i zanimljivo stvorenoga sadržaja. Smatra se marketingom 21. stoljeća te se oslanja na proces lanca vrijednosti, odnosno na gledište koje se usmjerilo na razumijevanje, uvažavanje, komunikaciju i dostavljanje vrijednosti. Obuhvaća marketinške aktivnosti koje ciljano privlače potrošače, to jest potrošači sami traže određene informacije, dobra i usluge. Razvojem interneta i razvojem digitalnoga tržišta privlači se pozornost korisnika pisanjem blogova, videozapisima, e-knjigama i sličnim obrazovno-zabavnim materijalima. Ti se sadržaji promoviraju na društvenim mrežama i kampanjama. Inbound marketing koristi tehnike s ciljem privlačenja potrošača, a neke su od njih marketing sadržaja, SEO optimizacija za tražilice, marketing te marketing društvenih mreža. Proces inbound marketinga može se promatrati u četiri koraka a to su privlačenje, pretvaranje, približavanje i zadovoljstvo. Cilj nije samo da privuče ljude nego da na određeni način pomaže, održava i osnažuje potrošače i nakon što je usluga i/ili proizvod konzumiran. Promocija kao marketinška djelatnost ima značajnu ulogu u e-marketinškom miksu turističkoga ugostiteljstva zbog udaljenosti emitivnih i receptivnih tržišta. Značajnu ulogu u komunikacijskom miksu ima upravo inbound marketing. Učinkovitim tehnikama promocije na internetu nastoji se vizualizirati ponuda i poboljšati učinkovitost komunikacije. Turističko-ugostiteljski objekti izravno se povezuju s potencijalnim gostima, stvaraju interakciju te započinje dvosmjerna komunikacija za razliku od tradicionalnoga načina masovne komunikacije. U prvom se dijelu rada teorijski objašnjava pojam inbound marketinga, najvažniji ciljevi i strategije te se uspoređuje inbound marketing s outbound marketingom. Jedan od glavnih načina pomoću kojega se razvijaju zainteresiranost i povjerenje jest izrada vrijednoga i zanimljivoga sadržaja te je zbog toga marketing sadržaja ključan u cjelokupnoj strategiji inbound marketinga, a uključuje i izradu web sjedišta, blogova i videosadržaja. U radu se Međimursko veleučilište u Čakovcu 5

8 objašava i optimizacija za tražilice, marketing, marketing društvenih mreža te na kraju primjena inbound marketinga u turizmu. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati provedenoga istraživanja o utjecaju blogova na odabir turističke destinacije. Međimursko veleučilište u Čakovcu 6

9 2. INBOUND MARKETING Inbound marketing oblik je marketinga koji zahtijeva pažljivo ciljanje potrošača i komunikaciju s potrošačem pomoću kvalitetno stvorenoga sadržaja. Smatra se marketingom 21. stoljeća te obuhvaća marketinške aktivnosti koje ciljano privlače potrošače, odnosno potrošači sami traže određene informacije, dobra i usluge, a ne obrnuto. Ujedno se može promatrati i kao strategija povezivanja s potencijalnim potrošačem u obliku korištenja informacija i iskustva koje potrošači smatraju korisnim (Patrutiu-Baltes, 2016 ). Prema Hubspotu 1, tvrtke da bi privukle posjetitelje, a zatim ih pretvorile u bliske potrošače, moraju stvarati i distribuirati sadržaj, odnosno stvoriti sadržaj koji daje odgovor na pitanja potencijalnih kupaca. Kako se s vremenom saznaje više o klijentima, sve se više mogu sadržaji i poruke personalizirati i prilagoditi potrebama i željama klijenata. Pomoću specifičnih marketinških alata koji omogućuju usredotočenost objave pravoga sadržaja na pravom mjestu u pravo vrijeme i poduzetih akcija, stvaraju se, iz potpunih stranaca, promotori proizvoda ili usluge ( Razvojem interneta i razvojem digitalnoga tržišta s vremenom se razvilo nekoliko velikih trendova, a to su marketing sadržaja (content marketing), društveno umrežavanje, mobilna dostupnost i gomila podataka (big data) (Ružić i sur., 2014). Pojam inbound marketing nastao je godine, no tek se počeo širiti kao općeprihvaćena metodologija među marketinškim stručnjacima ( U današnje doba tvrtke privlače pozornost korisnika pisanjem blogova, videozapisima, e-knjigama i sličnim obrazovno-zabavnim materijalima promovirajući te sadržaje na društvenim mrežama i kampanjama. Tvrtke stvaraju sve vrste kreativnoga i zanimljivoga sadržaja u želji da svojim korisnicima osiguraju dodatnu vrijednost. Osim što tako štede na oglašavanju, one komuniciraju s potencijalnim potrošačima i povećavaju vidljivost, a samo povećanje vidljivosti u konačnici rezultira i povećanjem prodaje i stvaranjem lojalnosti. 1 Platforma za inbound marketing, prodaju i usluge. Međimursko veleučilište u Čakovcu 7

10 Slika 1. prikazuje poslovni model u obliku kotača. Okretanjem toga kotača, odnosno prihvaćanjem strategija stječu se kupci koji se naposljetku zadržavaju i u najboljem slučaju pretvaraju u promotore. Kotač prikazuje tri stadija te prati proces privlačenja stranaca sve do zadovoljnih promotora koji dovode nove kupce bez potrebnih ulaganja kao što je to slučaj u prvoj fazi. Slika 1. Poslovni model u obliku kotača Izvor: Hubspot, ( ) Međimursko veleučilište u Čakovcu 8

11 2.1. Ciljevi i strategije Cilj inbound marketinga nije samo privlačenje ljudi nego i pomaganje, održavanje i osnaživanje potrošača i nakon što je usluga i/ili proizvod konzumiran. Usmjereni na marketing, prodaju i pomažu trenutnim i budućim kupcima ( Proces inbound marketinga može se promatrati u četiri koraka prikazana i sumirana na slici 2. koje tvrtke moraju poduzeti kako bi od posjetitelja u konačnici dobili klijente i promotore ( 1588a1dadd93): 1. privlačenje inbound marketing koristi se strategijom privlačenja u obliku kvalitetnoga sadržaja, odgovaranjem na pitanja i informiranjem potencijalnoga potrošača. Taj se sadržaj dijeli na društvenim mrežama i internetskim stranicama. Blog je jedan od načina kako privući nove posjetitelje na određene internetske stranice. Svojim zanimljivim, obrazovnim i zabavnim sadržajem stranica pronalazi svoje potencijalne kupce te odgovara na njihova pitanja. Još neki od najvažnijih alata za privlačenje potrošača su vlastite internetske stranice, konstantno objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i SEO optimizacija, odnosno alat potreban da bi se osiguralo da se određene ključne riječi pojavljuju kada ih korisnik traži. 2. pretvaranje nakon prvoga koraka slijedi pretvaranje posjetitelja internetske stranice u potencijalne potrošače prikupljanjem njihovih podataka za kontakt ( ). Kako bi posjetitelji dozvolili upotrebu svojega kontakta, potrebno je ponuditi nešto zauzvrat, poput e-knjiga, savjeta ili informacija koje bi bile zanimljive i zadovoljavajuće. 3. približavanje kada se posjetitelji pretvore u potencijalne korisnike i kada se prikupe njihovi kontakti, vezu s njima treba ojačati. Za to se koriste različiti alati, a glavnu ulogu najčešće ima marketing. 4. zadovoljstvo inbound strategije odnose se na pružanje kvalitetnoga sadržaja posjetiteljima, potencijalnim potrošačima i postojećim klijentima, no tu nije kraj. Tvrtke se i dalje bave, oduševljavaju i prodaju svoje proizvode i usluge. Alati koje ovaj korak uključuje obuhvaćaju ankete, pozive, personalizirane poruke i društveni razvoj. Međimursko veleučilište u Čakovcu 9

12 Slika 2. Strategije inbound marketinga Izvor: Dotdynamic, ( ) Međimursko veleučilište u Čakovcu 10

13 2.2. Usporedba inbound marketinga s outbound marketingom Za razliku od inbound marketinga koji je više usmjeren na kreiranje kvalitetnoga sadržaja kako bi privukao i zadobio povjerenje kupaca, outbound marketing, odnosno izlazni marketing predstavlja oblik oglašavanja osobama koje to nisu tražile. Zbog toga se smatra i agresivnim marketingom jer se nameće osobama s ciljem privlačenja njihove pozornosti ( Kao sinonim koristi se još i push marketing jer se koriste strategije koje privlače velik broj ljudi. Outbound marketing obuhvaća televizijske oglase, oglase na radiju, telefonsko pozivanje, plakate, izravnu poštu i druge metode usmjerene na velik broj ljudi. Jednosmjerni je proces komunikacije koji se obično usredotočuje na prodaju proizvoda ili usluge i razloge zbog kojih bi ga publika trebala kupiti ( U inbound marketingu naglasak je na dvosmjernoj komunikaciji čime se ostvaruje i veća povezanost s potrošačima. Uporaba interneta i elektroničkoga poslovanja pruža veću interaktivnost, povezanost, fleksibilnost te jeftinije i brže poslovanje u usporedbi s tradicionalnim (Ružić i sur., 2014). Slika 3. na jednostavan način prikazuje razliku između outbound i inbound marketinga. Slika 3. Ilustracija outbound i inbound Izvor: Marker, ( ) Međimursko veleučilište u Čakovcu 11

14 Jedna od prednosti outbound marketinga je ta što se ista poruka može poslati u obliku plakata ili izravne pošte te je on isplativiji i jednostavniji, dok inbound marketing zahtijeva konstantnu prilagodbu klijentima. No inbound marketing daje preciznije rezultate određene marketinške kampanje, dok je u outbound marketingu teže procijeniti koliko je osoba primjerice kupilo određeni proizvod pomoću televizijskoga ili radijskoga oglasa. Nedostatak outbound marketinga jest činjenica da poruka mora biti vrlo općenita kako bi bila prikladna većem broju ljudi. Također, postoje i veća financijska ulaganja u televizijske oglase, a zapravo većinu ljudi frustriraju takvi oglasi te ih izbjegavaju čime dolazi do suprotnoga efekta. U tablici 1. sumirana je i prikazana usporedba inbound i outbound marketinga. Tablica 1. Usporedba inbound marketinga i outbound marketinga Inbound marketing Outbound marketing privlači zainteresirane čitatelje / rješava potrebe potrošača sadržaj kreiran ciljano za prodaju proizvoda interakcija s čitateljima / dvosmjerna komunikacija jednosmjerna komunikacija koristan sadržaj pretvara publiku u promotore sadržaj ometa publiku koriste se internetske stranice, blogovi, e- knjige, društvene mreže koriste se televizijski oglasi, plakati, skočni internetski oglasi, telemarketing, časopisi Izvor: izrada autora prema Međimursko veleučilište u Čakovcu 12

15 3. KOMPONENTE INBOUND MARKETINGA Marketing 21. stoljeća oslanja se na proces lanca vrijednosti, odnosno na gledište koje se usmjerilo na razumijevanje, uvažavanje, komunikaciju i dostavljanje vrijednosti. Internet je u potpunosti promijenio način na koji komuniciramo i kupujemo proizvod ili uslugu i ta promjena uzrokuje promjenu marketinških tehnika i strategija ( Inbound marketing koristi se tehnikama s ciljem privlačenja potrošača, a neke su od njih content marketing, SEO optimizacija za tražilice, marketing i marketing društvenih mreža Marketing sadržaja Razvoj informacijskih tehnologija, odnosno razvoj interneta, iz temelja je promijenio prirodu marketinga. Internet nudi mogućnost da ponuđač proizvoda ili usluge sklopi dugoročan odnos sa svojim kupcima te omogućuje kupcu izravan kontakt u bilo koje doba dana i na bilo kojoj lokaciji kako bi prikupio sve potrebne informacije. Upravo je zbog toga važno stvoriti sadržaj koji se može brzo i jednostavno konzumirati te sadržaj koji zabavlja i naposljetku educira. Marketing sadržaja (engl. content marketing) jedan je od glavnih načina pomoću kojega tvrtke razvijaju povjerenje kupaca izradom vrijednoga i zanimljivoga sadržaja. Takav sadržaj najčešće uključuje značajne informacije koje ciljanoj skupini znače dodatnu informacijsku vrijednost ili zabavu, a tvrtki omogućuju postupnu, ali kontinuiranu izgradnju prisnosti i lojalne sljedbenike (Ružić i sur., 2014). Cilj marketing sadržaja je u obliku zanimljivoga i korisnoga sadržaja koji osigurava kvalitetne i relevantne informacije privući, a zatim usmjeriti korisnika na akciju, odnosno dovesti do profitabilne akcije ili širenja određene preporuke i vijesti drugim korisnicima. Marketing sadržaja značajniji je nego ikada prije. Korisnici privučeni slikovnim sadržajem počinju tražiti informacije, to jest tekstualni sadržaj, pri čemu glavnu ulogu ima jednostavnost, odnosno naglasak je na najznačajnijim sastavnicama te je izbačeno sve što može opteretiti komunikacijski prostor. U današnje se vrijeme javlja takozvana buka u Međimursko veleučilište u Čakovcu 13

16 komunikacijskim kanalima te je nužno ponuditi korisniku pravu vrijednost, zainteresirati ga i educirati za ono što mu je potrebno i što traži. Sadržaj podrazumijeva kombinaciju statičkih sadržaja, poput internetske stranice, i dinamičkih sadržaja koji potiču interakciju, poput različitih videozapisa i sadržaja koje je izradio korisnik. Strategija je sadržaja prisutna s obzirom na to da postoje različite vrste sadržaja koje se isporučuju na različitim mjestima na različitim pristupnim platformama, no sve je važnije uključivanje korisnika u društvene medije. Cjelovita strategija sadržaja može se definirati kao upravljanje tekstom, grafičkim i slušno-vizualnim sadržajem te utjecaj na ciljnu skupinu zbog ostvarivanja poslovnih ciljeva uz pomoć tiskanih i digitalnih medija na način da se sadržaj dijeli u različitim oblicima internetske prisutnosti, kao što su internetska sjedišta, blogovi, društvene mreže i komparativna web sjedišta (Chaffey i Smith, 2013, 325). Prethodna definicija ogleda se u pet sastavnica upravljanja sadržajem (Ružić i sur., 2014): vrijednosti sadržaja tip sadržaja koji će privući publiku i motivirati je na određenu aktivnost (jednostavni podaci o proizvodima ili uslugama, vodič kroz kupnju proizvoda); format sadržaja različite kombinacije multimedijskoga oblikovanja sadržaja; distribucija sadržaja način na koji se sadržaj dijeli i na kojim lokacijama; interaktivnost sadržaja omogućuje komentiranje i ocjenjivanje, upravljanje i nadzor procesa dobivanja povratne informacije ciljne skupine; pristupna platforma uključuje različite platforme na kojima se pristupa sadržaju (različite rezolucije zaslona i mobilnih uređaja). Sadržaj je prvi element pomoću kojega se korisnici upoznaju s ponuđačem proizvoda ili usluge. Stoga je pričanje priče na zanimljiv i edukativan način uvjet bez kojega ne može biti ni marketinške komunikacije ( Međimursko veleučilište u Čakovcu 14

17 Web sjedište Web sjedište (engl. web site) može se definirati kao skup međusobno povezanih internetskih stranica koje čine jednu cjelinu i smještene su u okviru jedne internetske domene na web poslužitelju (Ružić i sur., 2014). Već prije spomenuti sadržaj najvažnija je sastavnica svakoga web sjedišta jer je sadržaj, kao skup informacija, primarni razlog zbog kojega posjetitelj dolazi do određenoga web sjedišta. Prema Ružić (2014), web sjedište mora ispunjavati sljedećih pet funkcija: privlačenje posjetitelja na web sjedište nuđenjem aktualnih i zanimljivih tema; zadržavanje posjetitelja na web sjedištu; privlačenje posjetitelja na ponovni posjet prethodno posjećenoga web sjedišta; zaključivanje posla; postprodajne usluge i servis. Marketinške aktivnosti poslovnoga subjekta na internetu gotovo da nisu moguće bez postojanja web sjedišta neovisno o poslovnom modelu koji se provodi. Vlastito web sjedište daje daleko veće mogućnosti za provođenje definiranih strategija e-marketinga te se još naziva i primarnom internetskom lokacijom za poslovni subjekt (Ružić i sur., 2014). Ciljevi web sjedišta su sljedeći (Ružić i sur., 2014): prodaja proizvoda i/ili usluga (internetska prodaja); građenje i/ili održavanje vrijednosti marke; promocija proizvoda/usluga/ideja; slanje informacija; komunikacija s ciljnim skupinama; prikupljanje informacija (povratne informacije kupaca, potrošača, korisnika); novačenje kadrova; unapređenje prodaje ; ostvarivanje posredničkih uloga. Međimursko veleučilište u Čakovcu 15

18 Osnovna načela koncepta oblikovanja sadržaja te pripadajuće strukture i navigacije mogu se pojednostaviti na pet sastavnica koje se mogu primjenjivati na svakom web sjedištu (Ružić i sur., 2014): zanimljiv sadržaj; jednostavan prikaz; jasna poruka; ažurna informacija; laka navigacija Blog Blog označava javno dostupno web sjedište informacijskoga ili raspravljačkoga tipa u okviru kojega pojedinac objavljuje periodične članke. Na blogu autor svojim čitateljima najčešće prenosi kombinaciju dostupnih informacija te vlastitih razmišljanja, zapažanja i stavova (Ružić i sur., 2014). Blog je jedan od najboljih načina privlačenja novih posjetitelja na vlastite internetske stranice. Oni su mala enciklopedija znanja koja obuhvaća različita područja online marketinga ( U današnje je doba iznimno bitno klijente informirati o proizvodima i uslugama, svaka osoba koja posjeti blog treba imati priliku informirati se o stručnosti tvrtke. Pisanjem bloga tvrtke odudaraju od konkurencije te dobivaju vjernu publiku, a njihova kvaliteta može privući ili izgubiti kupce. Blogovi nisu mjesto na kojem će se prodavati, nuditi proizvodi ili usluge za to služe drugi online kanali. Blog mora biti koristan i istaknuti se kvalitetom, dodatnim pogodnostima i sadržajem. Članci se moraju pažljivo pisati na temelju SEO analiza i moraju slijediti interese i potrebe publike kako bi pružili sve potrebne informacije da mogu utjecati na njihove odluke o kupnji (Patrutiu- Baltes, 2016). Međimursko veleučilište u Čakovcu 16

19 Prema Halligan i Shah (2010), blog pridonosi dobrom poduzeću u nekoliko segmenata: zbog svojega dinamičnoga procesa i redovitoga stvaranja novoga sadržaja blog će web sjedište iz internetske brošure pretvoriti u živuće tržište. Nadalje, blog pruža potencijalnim kupcima način da stupe u kontakt prije kupnje. Razgovorom putem bloga stvara se povjerenje tako da se kupci pripreme na ponudu. Jednako tako, blog će poboljšati poredak tražilice te je odličan način za stvaranje više stranica na internetskoj lokaciji (svaki je članak stranica, a što više stranica ima Google, više se internetskih stranica prikazuje na stranicama s rezultatima tražilice) Videosadržaj Posljednjih nekoliko godina porasla je važnost videosadržaja. Format je dominirao u digitalnom svijetu i postao najvažnija imovina u marketinškom portfelju bilo kojega poduzeća ( Stvaranje videosadržaja služi promociji proizvoda ili usluge, lakše se doseže do ciljane publike, educira se kupca te na kraju dolazi do poticanja konverzije 2. Videosadržaj na jednostavan i nenapadan način informira potencijalne kupce. Kreiranjem edukacijskih videozapisa može se saznati koje su najčešće teme koje zanimaju korisnike te jesu li usklađeni. Potencijalni će kupci, ako im se video svidio i smatraju ga korisnim, podijeliti ga s pratiteljima na društvenim mrežama čime će zapravo pomoći u promociji određene tvrtke. Videozapisi brzo postaju primarni marketinški alat te se može stvoriti i dijeliti na web mjestu poput YouTube-a ili prostora za oglašavanje (Ištvanić i sur., 2017). Nisu ograničeni na jednoj platformi, već su prisutni svugdje. Njima se koriste tvrtke na društvenim mrežama, web lokacijama, odredišnim stranicama, e-porukama i mnogim drugim ( Danas je video oglašavanje jedna od 2 Proces pretvorbe posjetitelja web stranice u kupca, gosta, klijenta. Ovisno o djelatnosti koju promovira, postoji mrežno odredište na kojem se treba provesti konverzija. Međimursko veleučilište u Čakovcu 17

20 najbrže rastućih oglašivačkih mogućnosti (Ružić i sur., 2014). Prelazak s pisanoga sadržaja na video promijenio je način na koji potrošači očekuju komunikaciju s tvrtkama. Videosadržaj postao je omiljena vrsta sadržaja, može dopuniti cijelu inbound marketing strategiju i koristiti se u već spomenutim fazama (pretvaranje klijenata u kupce). U posljednje vrijeme sve veću popularnost stječu video blogovi, takozvani vlogovi. Najčešće je riječ o snimanju putovanja i posjeta turističkoj destinaciji. Prate se aktivnosti i stavovi kreatora vloga te se na taj način obavlja promocija određenoga proizvoda ili usluge Optimizacija za tražilice Tražilice ili pretraživači specijalizirani su automatizirani sustavi koji prikupljaju informacije o dostupnim internetskim resursima te omogućuju pretraživanje prikupljenih podataka (Ružić i sur. 2014). Optimizacija za tražilice (SEO) jest proces kojemu je cilj osigurati bolji položaj određenoga web sjedišta na stranicama rezultata pretrage ( odnosno skup metoda kojima je cilj poboljšati poziciju internetskih stranica u rezultatima pretrage tražilica. SEO ima dominantnu ulogu u strategiji digitalne promocije, utječe na pozicioniranje digitalnih kanala kao što su internetske stranice, blogovi, profili na društvenim mrežama i ostalo. Pri uporabi tražilica za marketinške svrhe razlikujemo dvije temeljne tehnike (Chaffey i Smith, 2010): optimizaciju web sjedišta ili web stranica za tražilice (engl. search engine optimization, SEO); oglašavanje uz pomoć tražilica (engl. paid search marketing). Postoje brojne prednosti SEO optimizacije, a neke od njih su sljedeće ( brendiranje i povećanje vidljivosti; povećanje kredibiliteta internetske stranice; povećanje prometa; Međimursko veleučilište u Čakovcu 18

21 upoznavanje navika korisnika; besplatan promet. Pozicioniranje na prvoj stranici tražilica posebice je bitno jer većina zainteresiranih korisnika pristupa vezama koje su smještene na prvoj stranici tražilice. S obzirom na to potrebno je upotrebljavati riječi i fraze koje bi korisnici upisali kako bi pronašli ono što traže na internetskoj stranici, a da pritom djeluju prirodno, odnosno da ne djeluju napadajuće i ponavljajuće (Cox i Koelzer, 2005) marketing marketing oblik je izravnoga marketinga u kojem se se koristi elektronska pošta kao sredstvo komuniciranja s potrošačima kojima se šalju uglavnom ponude i obavijesti (Dobrača, 2011). Trend korištenja pošte postaje pogodan za prodajnu komunikaciju poduzeća s kupcima. Personalizacijom e-pošte postižu se višestruke koristi, a neke od njih su porast prodaje i prihoda, pravodobno informiranje, razvijanje svijesti o tržišnoj marki, prikupljanje informacija o preferencijama putem anketa, promocija i slično. Marketing uz pomoć e-pošte dodatak je drugim aktivnostima u digitalnom marketingu jer se zbog niskih troškova i jednostavnosti korištenja može izgraditi angažman i odanost kupaca. S obzirom na činjenicu da klijenti svakodnevno dobivaju mnogo poruka e-pošte, preporučuje se da sadržaj bude sažet i odjeljci ne bi smjeli biti duži od pet rečenica (Ištvanić i sur. 2017). Uz dobro kreiran sadržaj u e-pošti mogu se nadodati i oglasi te time postići krajnji cilj svake promocije. Uz kvalitetan besplatni sadržaj korisniku neće smetati dodatni oglasni sadržaj (Ružić i sur., 2014). Ciljevi marketinga u obliku a većinom su vezani uz privlačenje novih kupaca ili zadržavanje postojećih. Primarni ciljevi marketinga u obiku elektroničke pošte su sljedeći (Cox i Koelzer, 2005). : stvoriti prednost pred konkurentima i privući nove klijente; zadržati postojeće klijente; razviti svijest o tržnoj marki te poboljšati položaj na tržištu; Međimursko veleučilište u Čakovcu 19

22 pojačati poslovanje s postojećim klijentima; oživjeti poslovanje s neaktivnim klijentima; raspolagati podacima istraživanja vezanim uz sve ostale ciljeve. Cilj se mora uklapati u ukupne marketinške ciljeve vezane uz tvrtku, proizvod ili uslugu Marketing društvenih mreža Društvene mreže mogu se definirati kao internetske usluge koje omogućuju pojedincima da konstruiraju (polu)javni profil unutar ograničenoga sustava, odnosno predstavlja skupinu korisnika zajedničkih interesa okupljenu oko nekoga internetskoga servisa uz aktivno sudjelovanje i stvaranje tih virtualnih zajednica (Boyd i Ellison, 2007). Pojavom interneta, posebno društvenih mreža, omogućena je dvosmjerna komunikacija gdje su potrošači u mogućnosti sudjelovati u razvoju destinacijskoga brenda. Društvene mreže omogućuju svojim članovima lakši dolazak do tražene informacije i povećavaju snagu zajednice u organiziranju i ostvarivanju ciljeva (Ružić i sur., 2014). Prisutne su svakodnevno u životu i u poslovanju. Tvrtka dobiva priliku za oglašavanje i dopušta korisnicima interakciju i razmjenu informacija. Također, društvene mreže pružaju priliku tvrtki da se izravno obrate postojećim i potencijalnim kupcima, da izgrade povjerenje i privuku ih što više (Ištvanić i sur., 2017). Motivi zbog kojih ljudi odlaze na internet i borave na društvenim mrežama s vremenom su se promijenili. Nekada je to bilo traženje informacija, a u današnje vrijeme ljudi žele biti dio komunikacijskoga procesa, sudjelovati, biti viđeni i primijećeni. Kako bi to ostvarili, kreiraju se različiti profili na društvenim mrežama poput Facebook, Instagram i Twitter korisničkoga računa koji, između ostaloga, nude kanale za nekonvencionalni tip marketinga, gotovo bez novčanih ulaganja. Osim promocije sadržaja, oglasi na društvenim mrežama također su odličan način za povećanje internetske stranice prometa ili prikupljanja podataka u kampanjama e-pošte (Ištvanić i sur., 2017). Međimursko veleučilište u Čakovcu 20

23 Društvene mreže omogućuju brojne aktivnosti marketinga, poput sljedećih (Quarantotto i Perčić, 2013): istraživanje tržišta na društvenim se mrežama korisnici mogu bolje upoznati i razumjeti, generirati nove ideje i nove proizvode ili usluge; razvoj novih proizvoda na društvenim se mrežama mogu prikupiti ideje korisnika za razvoj novih proizvoda, a kasnije društvene mreže omogućuju predstavljanje novih proizvoda, odnosno informiranje korisnika o novim proizvodima; kreiranje i provjera ideja komunikacijom s korisnicima na društvenim mrežama te uključivanjem u rasprave moguće je spoznati nove ideje ili provjeriti postojeće, odnosno saznati mišljenja korisnika o novim idejama; unapređenje odnosa s kupcima duštvene mreže pružaju mogućnost dvosmjerne komunikacije s kupcima čime se poboljšavaju i razvijaju odnosi između prodavača i kupaca; povećanje poznatosti proizvoda redovitim oglašavanjem na društvenim mrežama te objavama na svojim profilima kompanije se promoviraju i informiraju korisnike o svojim proizvodima, uslugama i novostima čime se jača popularnost; povećanje web prometa na vlastitim stranicama kompanije prilikom određenih objava sadržaja na svojim profilima društvenih mreža automatski preusmjeravaju korisnike na njihove službene internetske stranice; uvećanje e-trgovine oglašavanjem se zadržavaju postojeći, ali i privlače novi kupci čime se povećava e-trgovina; uspješno predstavljanje novih proizvoda na društvenim je mrežama moguće oglašavati nove proizvode. Međimursko veleučilište u Čakovcu 21

24 4. PRIMJENA INBOUND MARKETINGA U TURIZMU Pojavom elektroničkoga marketinga (e-marketinga), izradom ponude, određivanjem cijena, distribucijom, promocijom i korištenjem digitalne tehnologije nastala su nova i porasla postojeća turistička tržišta. U razvijenim se ekonomijama sve veća pozornost pridaje proučavanju uloga novih tehnologija u području turizma (Ružić i sur., 2014). Promocija kao marketinška djelatnost ima značajnu ulogu u e-marketinškom miksu turističkoga ugostiteljstva zbog udaljenosti emitivnih i receptivnih tržišta. Učinkovitim tehnikama promocije na internetu nastoji se što više vizualizirati ponuda i poboljšati učinkovitost komunikacije. Značajnu ulogu u komunikacijskom miksu ima upravo ulazni (inbound) marketing. Turističko-ugostiteljski objekti izravno se povezuju s potencijalnim gostima, stvaraju interakciju i odnose, uspostavljaju dijalog te se stvara dvosmjerna komunikacija za razliku od tradicionalnoga načina masovne komunikacije. Promotivne aktivnosti na internetu provode se u svim fazama marketinškoga procesa turističkoga ugostiteljstva. Stvaranje predkupovnoga interesa potrebno je prije samoga odlaska na putovanje jer je potrebno vizualizirati turističko-ugostiteljski proizvod te ga, što je moguće više, približiti potencijalnom gostu (Ružić i sur., 2014). U online marketingu turističko-ugostiteljskih subjekata najčešće se koriste sljedeće tehnike (Ružić i sur., 2014): geolokacijski marketing; tražilice; oglašavanje na internetskoj stranici; programi nagrađivanja; elektronička pošta ( ); blogovi. Vrlo značajan komunikacijski alat jest oglašavanje uz pomoć pretraživača jer općenito sve počinje pretraživanjem u obliku tražilica. Potrošači tijekom pretraživanja zapisuju ključne riječi koje vežu uz traženi proizvod ili uslugu. Stoga članke ponuđač mora pažljivo pisati na Međimursko veleučilište u Čakovcu 22

25 temelju SEO analiza te mora slijediti interese i potrebe publike da bi im pružili sve potrebne informacije kako bi utjecali na njihove odluke o kupnji (Patrutiu-Baltes, 2016). Pomoću marketinga u obliku elektroničke pošte izravnom komunikacijom s potencijalnim gostima postižu se mnogobrojne koristi, kao na primjer pravodobno informiranje, povećanje prodaje, svjesnost o marki, odanost i interaktivnost. Za razliku od tradicionalnih načina masovne komunikacije u različitim medijima, marketing u obliku a jeftiniji je i daleko učinkovitiji. U turizmu se sve više razvija sadržaj koji kreira posjetitelj ili gost. Tu ubrajamo različite raspravljačke grupe, odnosno forume, blogove te različite društvene mreže. Takva vrsta informiranja o destinacijama postaje sve više dominantna te je danas postala sastavni dio planiranja putovanja. Objave na društvenim mrežama, bilo pozitivne ili negativne, mogu značajno utjecati i na formiranje imidža o određenoj destinaciji. Uloga društvenih mreža može postati posebno važna u slučaju da je percepcija pojedinca o turističkoj destinaciji negativna ili iskrivljena. Korisnik društvene mreže neposrednom dvosmjernom komunikacijom može dobiti različite informacije, a ponuditelj usluga u interaktivnoj komunikaciji može dobiti precizne i mjerljive odgovore o svojoj ponudi (Markić i sur., 2008). Međimursko veleučilište u Čakovcu 23

26 5. ISTRAŽIVANJE UTJECAJA BLOGOVA NA ODABIR TURISTIČKIH DESTINACIJA Predmet istraživanja jest utjecaj blogova pri odabiru turističke destinacije. Pomoću istraživanja želi se analizirati i utvrditi u kojoj mjeri blogovi/članci utječu na odabir turističke destinacije Metodologija istraživanja Cilj istraživanja ovoga rada jest utvrditi u kojoj mjeri blog utječe na odabir turističke destinacije, istražiti u kojoj mjeri potencijalni turisti vjeruju autoru bloga te uvidjeti koliko se ljudi i na koji način informiraju o turističkoj destinaciji prije putovanja. Nakon proučenih sekundarnih podataka provedeno je istraživanje korištenjem online ankete. Prednosti ispitivanja na internetu jesu jeftino i relativno brzo prikupljanje podataka jer anketu ispitanik može ispuniti kada njemu to odgovara. U istraživanju je korištena anketa koju je sastavila autorica istraživanja. Anketa se sastojala od dva dijela, odnosno 14 pitanja. U prvome dijelu ispitanici su odgovorili na pitanja koja su se odnosila na spol, dob, koliko puta godišnje putuju, informiraju li se o nekoj destinaciji prije odluke o putovanju, gdje se najčešće informiraju te što ih najviše interesira. Nadalje, smatraju li da je u blogu opisan subjektivan doživljaj autora i u kojoj mjeri autori blogova utječu na njihovo mišljenje. Drugi dio pitanja odnosio se na priloženi članak preuzet sa stranice, odnosno bloga Kami& the rest of the world. Ispitanici su prvo trebali odgovoriti jesu li posjetili grad Ptuj i imaju li želju posjetiti grad. U članku je opisan autorov doživljaj prilikom posjete grada Ptuja te se na taj način istražilo i psihološko djelovanje blogova na odabrani uzorak. Nakon pročitanoga članka ponuđena je ljestvica te su ispitanici trebali odgovoriti u kojoj im se mjeri članak svidio te jesu li promijenili svoje mišljenje u vezi sa samim gradom nakon pročitanoga članka. Pitanja su bila zatvorenoga tipa te je bio moguć jedan ili više odgovora. Također, na pet je pitanja ponuđena i ljestvica od jedan do pet za mjerenje stavova ispitanika. Anketiranje je provedeno u razdoblju od 12. svibnja do 20. srpnja godine. Prije samoga provođenja istraživanja ispitanici su bili informirani o ciljevima istraživanja i Međimursko veleučilište u Čakovcu 24

27 postupku, zajamčena im je anonimnost te da će se rezultati koristiti isključivo u istraživačke svrhe. Istraživanje je provedeno na uzorku od 157 ispitanika, a anketu su popunjavali ispitanici s područja sjeverozapadnoga dijela Republike Hrvatske različitih dobnih skupina. Dobiveni rezultati istraživanja obrađeni su pomoću računalnoga programa Microsoft Office Excel. Za svaku je tvrdnju izračunat zbroj te su rezultati pitanja iskazani u postocima. Osim grafičkoga prikaza, dobiveni rezultati dodatno su deskriptivno interpretirani i objašnjeni Rezultati istraživanja Istraživanje je provedeno na 157 ispitanika. Od ukupno 157 ispitanika, 29,94% ispitanika bilo je muškoga spola, a 70,06% ispitanika ženskoga spola (grafikon 1.). Grafikon 1. Spol ispitanika 47 Muški Ženski 110 Izvor: izrada autora prema istraživanju Međimursko veleučilište u Čakovcu 25

28 Anketu je riješilo najviše ispitanika u dobi od 18 do 24 godine, njih 56,05%, zatim slijedi skupina u dobi od 25 do 36 godina, 31,21%, dok je po troje ispitanika bilo u skupini manjoj od 18 godina (1,91%) i više od 51 godine (1,91%). 8,92% ispitanika nalazi se u životnoj dobi od 37 do 50 godina (grafikon 2.). Grafikon 2. Dob ispitanika < Izvor: izrada autora prema istraživanju Na pitanje koliko puta godišnje putuju u turističke destinacije, 67,52% ispitanika odgovorilo je da putuje dva do tri puta godišnje, 21,66% ispitanika putuje jedanput godišnje, a njih 9,55% putuje više od tri puta godišnje. 1,27% ispitanika izjasnilo se da ne putuje (grafikon 3.). Međimursko veleučilište u Čakovcu 26

29 Grafikon 3. Učestalost putovanja ispitanika u turističke svrhe Više od tri puta 15 Ne putujem 2 Jednom 34 Dva do tri puta Izvor: izrada autora prema istraživanju Grafikon 4. prikazuje informiraju li se ispitanici prije odluke o putovanju. Većina se ispitanika (74,52%) informira, no ne previše, dok se 23,56% ispitanika informira o svakom segmentu destinacije koju namjerava posjetiti. Grafikon 4. Razina informiranja ispitanika o destinaciji prije odluke o putovanju Ne informiram se 3 Informiram se, ali ne previše 117 Informiram se o svakom segmentu destinacije koju namjeravam posjetiti Izvor: izrada autora prema istraživanju Međimursko veleučilište u Čakovcu 27

30 Na peto pitanje ispitanici su odgovorili što ih najviše interesira prije posjeta turističke destinacije. 82,80% ispitanika odgovorilo je da je to smještaj, a 68,15% smatra da je to kulturna i prirodna baština (grafikon 5.). Grafikon 5. Interesi ispitanika prije posjeta turističkoj destinaciji Ostalo 28 Smještaj 130 Kulturna i prirodna baština 107 Gastronomija 92 Lokalno stanoviništvo Izvor: izrada autora prema istraživanju Na sljedeće pitanje ispitanici su odgovorili gdje se najčešće informiraju o destinaciji koju planiraju posjetiti. Od ponuđenih stavki najviše je ispitanika odabralo tražilice, odnosno internetske stranice, dok je 14,01% ispitanika odgovorilo da se informira na TV-u, radiju ili časopisu (grafikon 6.). Međimursko veleučilište u Čakovcu 28

31 Grafikon 6. Kanali informiranja ispitanika o destinaciji TV, radio, časopisi 22 Putem društvenih mreža 104 Putem interneta (tražilica, web stranica) 143 Putem putničke agencije 29 Putem prijatelja/poznanika Izvor: izrada autora prema istraživanju Sedmo je pitanje bilo na neki način povezano s prethodnim pitanjem. Ispitanici su trebali odgovoriti na pitanje koja društvena mreža, po njihovu mišljenju, pruža najviše informacija o putovanju. 64,97% ispitanika složilo se da je to Facebook, a 1,27% ispitanika odgovorilo je Twitter (grafikon 7.). Grafikon 7. Društvene mreže koje pružaju najviše informacija o putovanjima Youtube 62 Twitter 2 Tripadvisor Instagram Facebook Izvor: izrada autora prema istraživanju Međimursko veleučilište u Čakovcu 29

32 Grafikon 8. prikazuje stav ispitanika o tome smatraju li da je u blogu opisan u potpunosti subjektivan doživljaj autora. Većina ispitanika niti smatra, niti ne smatra da je u blogu opisan u potpunosti subjektivan doživljaj. Svoje potpuno slaganje potvrdilo je 17,83% ispitanika, dok 2,55% ispitanika ne smatra da je u blogu opisan takav doživljaj. Grafikon 8. Stav ispitanika o autoru bloga Izvor: izrada autora prema istraživanju Na pitanje u kojoj mjeri travel influenceri utječu na mišljenje sudionika ankete, 49,04% ispitanika niti se slaže, niti se ne slaže. Ipak, postoji 10,19% ispitanika na čije mišljenje oni utječu (grafikon 9.). Međimursko veleučilište u Čakovcu 30

33 Grafikon 9. Stav ispitanika o utjecaju travel influencera na mišljenje Izvor: izrada autora prema istraživanju Sljedeći dio pitanja odnosio se na ispitivanje sudionika na konkretnom primjeru. Odnosno, pitalo se jesu li posjetili grad Ptuj u Sloveniji. 59% ispitanika posjetilo je grad, dok 41% nije (grafikon 10.). Grafikon 10. Broj ispitanika koji je posjetio Ptuj 41% 59% Da Ne Izvor: izrada autora prema istraživanju Međimursko veleučilište u Čakovcu 31

34 Na sljedećem su pitanju ispitanici ocijenili svoju želju za putovanjem u Ptuj u svrhu razgleda i upoznavanja grada. 30,57% ispitanika niti ne želi, niti želi posjetiti grad, dok isti postotak ispitanika želi posjetiti (grafikon 11.). Grafikon 11. Želja za putovanjem u Ptuj Izvor: izrada autora prema istraživanju U anketi na priloženi članak preuzet s bloga Kami& the rest of the world ispitanici su trebali odgovoriti na ljestvici od jedan do pet u kojoj im se mjeri svidio članak o gradu Ptuju. Većina je ispitanika članak pozitivno ocijenila (grafikon 12.). Međimursko veleučilište u Čakovcu 32

35 Grafikon 12. Stav ispitanika o pročitanom članku Izvor: izrada autora prema istraživanju Nakon pročitanoga članka ispitanici su trebali odgovoriti jesu li promijenili svoje mišljenje o gradu Ptuju koje su imali prije pročitanoga članka. 61% ispitanika dalo je potvrdan odgovor (grafikon 13.). Grafikon 13. Promjena mišljenja ispitanika o Ptuju nakon pročitanoga članka 39% 61% Da Ne Izvor: izrada autora prema istraživanju Međimursko veleučilište u Čakovcu 33

36 U zadnjem pitanju u anketi ispitanici su trebali ocijeniti svoju želju za putovanjem u Ptuj nakon pročitanoga članka. Uspoređujući rezultate iz grafikona 11., mišljenje se ispitanika promijenilo. Ocjenu pet dalo je 49,04% ispitanika, dok negativnu ocjenu nije označio nijedan ispitanik (grafikon 14.). Grafikon 14. Želja za putovanjem nakon pročitanoga članka Izvor: izrada autora prema istraživanju 5.3. Ograničenja istraživanja Prilikom provedbe istraživanja neizbježni su i određeni problemi. U ovom je istraživanju ograničenje predstavljalo istraživanje u obliku online uzorka. Online istraživanje ima mnoge prednosti, no problemi koji se javljaju u takvom tipu anketiranja svakako su nepoznavanje i neupoznatost s uzorkom. Sljedeći problem koji se javio u provođenju ankete jest da se ispitanici starije dobne skupine ne služe internetom te nije bilo moguće doći do većega broja ispitanika starije dobne skupine. Međimursko veleučilište u Čakovcu 34

37 6. ZAKLJUČAK Inbound marketing smatra se marketingom 21. stoljeća. Razvojem interneta sve se više primjenjuju strategije inbound marketinga. Izradom zanimljivoga i edukativnoga sadržaja privlače se i stječu kupci, oni se naposljetku zadržavaju i u najboljem slučaju pretvaraju se u promotore. Najvažniju ulogu preuzima marketing sadržaja jer stvaranjem kvalitetnoga sadržaja može privući korisnika i potom ga zadržati. Smatra se uspješnim ako se korisnici nastavljaju vraćati na internetsku stranicu, profil na društvenoj mreži ili blog bez da se na napadan način podsjeća, kao što je to slučaj u outbound marketingu. Za razliku od tradicionalnoga načina, inbound marketing sadrži brojne prednosti kao što su dvosmjerna komunikacija, korisnici sami traže informacije na internetu te tako tvrtke na jeftin način komuniciraju uz pomoć web sjedišta, društvenih mreža ili blogova. Promocija u turizmu sve se više oslanja na korištenje online kanala. Zbog udaljenosti emitivnoga i receptivnoga tržišta različiti ugostiteljski objekti nastoje vizualizirati potencijalnom gostu određenu uslugu i značajnu ulogu ima upravo inbound marketing. Stvaranjem kvalitetnoga sadržaja na određenoj internetskoj stranici i profilu na društvenoj mreži privlače se potencijalni potrošači i gosti. U turizmu se sve više razvija sadržaji koji kreira posjetitelj ili gost. Tu je riječ o blogovima i objavama na različitim društvenim mrežama. Takva vrsta informiranja o destinacijama postaje sve više dominantna te je danas postala sastavni dio planiranja putovanja. Rezultati provedenoga istraživanja pokazali su da se većina ispitanika informira na internetu, točnije na internetskim stranicama o smještaju i kulturnoj i prirodnoj baštini. 49,04% ispitanika niti se slaže, niti se ne slaže s tvrdnjom da autori bloga utječu na njihova mišljenja. U drugom dijelu anketiranja ispitanici su ocijenili svoju želju za putovanjem u grad Ptuj prije i nakon pročitanoga članka travel bloga. Mišljenje se promijenilo prije pročitanoga članka 30,57% ispitanika htjelo je posjetiti grad Ptuj, a nakon pročitanoga članka 49,04% ispitanika izrazilo je želju za posjetom u svrhu razgledavanja i upoznavanja grada. Stoga se iz provedenoga istraživanja može zaključiti da blogovi koji imaju temu putovanja s dobrim sadržajem i fotografijama mogu privući i naposljetku promijeniti mišljenje pojedinaca. Međimursko veleučilište u Čakovcu 35

38 LITERATURA 1. Arbona- ( ) 2. Arbona- ( ) 3. Arbona- ( ) 4. Boyd, D. M.; Ellison, N.B. Social Network Sites: Definition, History and Scholarship, Journal of Computer- Mediated Communication, vol.13(1), Chaffey, D.; Smith, P.R. (2013). emarketing excellence. 4. izd. Abingdon, Routledge. 6. Cox, B.; Koelzer, W. (2005). Internet Marketing in Hospitality. Upper Saddle River, New Jersey, Pearson Education, Inc. 7. Dobrača, I. Primjena marketinga u hotelijerstvu, vol.2 (1). 8. Dotdynamic- ( ) 9. Halligan, B.; Shah, D. (2010). Get Found Using Google, Social Media and Blogs. Hoboken, New Jersey, John Wiley&Sons Inc. 10. Hubspot- ( ) 11. Ištvanić, M. Digital Marketing in the Business Environment, vol. 8(2), Marker- ( ) 13. Markić, B.; Bijakšić, S.; Bevanda, A. Komunikacija na društvenim mrežama i razvoj imidža o brendu turističke destinacije, vol. 13(19), Medium a1dadd93 ( ) 15. Nextiny- ( ) Međimursko veleučilište u Čakovcu 36

39 16. Patrutiu- Baltesi, L. (2016). Inbound Marketing- the most important digital marketing strategy, Bulletin of the Transilvania University of Brasov Series, vol. 9(58) 17. Pisalica- ( ) 18. Quarantotto, S. (2013). Velemajstorske tajne zarade zabave i marketinga na internetu. Rovinj. 19. Ružić, D.; Biloš, A.; Turkalj, D. (2014). E-marketing. Osijek, Factum d.o.o. 20. Weidert- ( ) 21. YumYum Videos- ( ) Međimursko veleučilište u Čakovcu 37

40 POPIS ILUSTRACIJA Popis slika Slika 1. Poslovni model u obliku kotača... 8 Slika 2. Strategije inbound marketinga Slika 3. Ilustracija outbound i inbound marketinga Popis tablica Tablica 1. Usporedba inbound marketinga i outbound marketinga Popis grafikona Grafikon 1. Spol ispitanika Grafikon 2. Dob ispitanika Grafikon 3. Učestalost putovanja ispitanika u turističke svrhe Grafikon 4. Razina informiranja ispitanika o destinaciji prije odluke o putovanju Grafikon 5. Interesi ispitanika prije posjeta turističkoj destinaciji Grafikon 6. Kanali informiranja ispitanika o destinaciji Grafikon 7. Društvene mreže koje pružaju najviše informacija o putovanjima Grafikon 8. Stav ispitanika o autoru bloga Grafikon 9. Stav ispitanika o utjecaju travel influencera na mišljenje Grafikon 10. Broj ispitanika koji je posjetio Ptuj Grafikon 11. Želja za putovanjem u Ptuj Grafikon 12. Stav ispitanika o pročitanom članku Grafikon 13. Promjena mišljenja ispitanika o Ptuju nakon pročitanoga članka Grafikon 14. Želja za putovanjem nakon pročitanoga članka Međimursko veleučilište u Čakovcu 38

41 PRILOG Anketni upitnik Međimursko veleučilište u Čakovcu 39

42 Međimursko veleučilište u Čakovcu 40

43 Međimursko veleučilište u Čakovcu 41

44 Međimursko veleučilište u Čakovcu 42