OKTAN U KRVI I HUMANO SRCE

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "OKTAN U KRVI I HUMANO SRCE"

Транскрипт

1 A-PDF Scan Optimizer Demo. Purchase from to remove the watermark PRIJEDOR 27. OKTOBAR GODINA XLII BROJ 2197 CIJENA 1 KM #AGRO HOLDING# pokrenuo proizvodwu u biv{em #IMPRU# POSAO ZA 60 RADNIKA Kompanija d.o.o. #AGRO HOLDING# iz Cazina zvani~no je ove sedmice pokrenula proizvodwu i preradu mesa u prostorijama biv{eg #IMPRA#. Svje`i i suhomesnati proizvodi od junetine i ov~etine na tr`i{tu BiH i Turske po Halal standardu. GRA\ANI NE]E KU]E, HO]E MAWE STANOVE Pogon obi{ao gradona~elnik sa saradnicima Dvije mlade `ene ne dozvoqavaju da ih sputava slabovidost ^VRSTOM VOQOM PREVAZI[LE HENDIKEP Me unarodni sertifikat p~elaru Branku Kon~aru APITERAPIJOM DO ZDRAVQA Prijedorski p~elar Branko Kon~ar, istra`iva~ iz oblasti apiterapije i lije~ewa p~eliwim otrovom, dobitnik je me unarodne licence iz Slovenije Kon~ar se sertifikatom iz Slovenije kojom }e bogata znawa iz te oblasti mo}i primjewivati i u zemqama Evropske unije. Jadranka Ru`i~i} Bajkeri dali krv OKTAN U KRVI I HUMANO SRCE #Otpisani# najavquju nove akcije Sla ana Miqevi} PRO^ITAJTE: SA[A BURSA] NOVI PREDSJEDNIK PRIJEDORSKOG SNSD-a ¹ U^ENICI PRAVE SIREVE I SOKOVE PRSTE DA ¹ NEZAVIDNA SOCIJALNA KARTA QUBIJE ¹ USPJE[NA POZORI[NA PREMIJERA: TRI GLUMICE U PETNAEST LIKOVA ¹

2 Kako je rekao predstavnik #AGRO HOLDING-a# za Republiku Srpsku Mladen Bosan~i} vr{i}e se prerada svje`ih i suhomesnatih proizvoda od junetine i ov~etine, koji }e biti PRIVREDA ¹ PRIVREDA #AGRO HOLDING# pokrenuo proizvodwu u biv{em #IMPRU# POSAO ZA 60 RADNIKA ¹ Kompanija d.o.o. #AGRO HOLDING# iz Cazina zvani~no je ove sedmice pokrenula proizvodwu i preradu mesa u prostorijama biv{eg #IMPRA# ¹ plasirani na tr`i{te Bosne i Hercegovine i Turske. - Za potrebe proizvodwe i prerade mesa, sirovinu }emo nabavqati jednim dijelom iz uvoza i sa vlastite farme, a plan je da se vr{i otkup grla sa podru~ja ove regije na kojoj poslujemo - rekao je Bosan~i}. Do kraja godine plan im je da izvezu oko tona svje`eg mesa, a za to je potrebno osam do devet hiqada grla. Dnevni kapacitet klawa je od 120 do 150 grla, tako da }e za p o t r e b e proizvodwe i prerade mesa, potra`wa mesara biti ve}a. Trenutno je zaposleno oko 60 radnika. Pogon mesne industrije #AGRO HOLD- ING-a# posjetio je i gradona~elnik Prijedora M i l e n k o Zaposleno oko 60 radnika Podru~na privredna komora Bawa Luka 115 GODINA RADA ¹ Komore, kao jedan od najstarijih oblika okupqawa privrednih subjekata, na ovim prostorima prisutne su du`e od jednog vijeka. Potvr uje to i podatak da je ju~e, prigodnom sve~ano{}u, obiqe`eno 115 godina postojawa i rada Podru~ne privredne komore Bawa Luka ¹ Podru~na privredna komora Bawa Luka formirana je godine i od tada je neprestano djelovala u svim dr`avama i politi~kim ure ewima koja su se smjewivala na ovim prostorima. - Uvijek je komora bila mjesto gdje su se okupqali privrednici i gdje su tra`ili na~in da za{tite svoje interese, proslijede inicijative oko Detaq iz #Bosnamonta`e#, jednog od starijih prijedorskih preduze}a Dijana \akovi}, rukovodilac prijedorske Kancelarije, i Goran Ra~i}, predsjednik PPK Bawa Luka izmjene odre enih zakonskih regulativa, uspostavqawa me usobne saradwe, tra`ewa tr`i{ta i sli~no - rekao je Goran Ra~i}, predsjednik Podru~ne privredne komore \akovi} sa saradnicima. - Trebalo je vremena da se i z v r { i rekonstrukcija postrojewa. Mi smo im pomogli u tim pripremnim radovima, pomogli smo da se ukqu~i i Direkcija za puteve Bawa Luka na konferenciji za novinare u Prijedoru. U komorama se privrednici susre}u, razmjewuju mi{qewa, artikuli{u probleme i zajedni~kim snagama poku{avaju predlo`iti konkretna rje{ewa do kojih bi pojedina~no vrlo te{ko do{li, rekao je Mladen Jela~a, direktor #Arselor Mital Prijedor# i predsjednik Upravnog odbora Privredne komore Bawa Luka. On je naglasio da bi Komora, uz boqe razumijevawe nadle`nih, mogla dati daleko ve}i doprinos ukupnom razvoju. - Qudi iz privrede nemaju nikakvu formu obojenosti bilo koje politike. Oni imaju potrebu da prave viziju budu}nosti svojih aktivnosti i time stvaraju {ansu za napredak. Danas je najte`e Predstavnici #AGRO HOLDING-a# i Gradske uprave radi pro~i{}avawa kanala. U svakom slu~aju {to se preduze}a ti~e oni imaju potpisane ugovore za pokretawe proizvodwe, {to }e rezultirati i zapo{qavawem novog broja radnika - dodao je \akovi}. Na~in rada u #AGRO HOLDING-u# se odvija po #Halal standardu#. #Halal standard# po~iva na preventivno-proaktivnoj metodi, te je kompatibilan sa me unarodnim standardima upravqawa kvalitetom Mladen Jela~a, direktor #Arselor Mital Prijedora# i predsjednik UO Privredne komore RS otvoriti jedno radno mjesto, ali to je i najve}i uspjeh kad stvorite viziju budu}nosti i prosperiteta. To qudi iz privrede, okupqeni u Komori, stalno nagla{avaju i ukazuju na potrebu slu{awa i razumijevawa zahtjeva privrednika. To, na`alost, nije dovoqno uva`eno. Svi izra`avaju deklarativno razumijevawe za probleme sa kojima se susre}u privrednici, ali prijedlozi privrednika se ne uva`avaju u dono{ewu kona~nih zakonskih i drugih rje{ewa. Kad bi se to promijenilo, Komora kao asocijacija privrednika mogla bi dati daleko ve}i doprinos ukupnom razvoju - ocijenio je Jela~a. S namjerom da se aktivnosti Komore pribli`e privrednicima regije Prijedor, godine u Prijedoru je formirana Kancelarija podru~ne privredne komore, podsjetila (ISO, HACCP i drugi). Karakteristike halal proizvoda su prihvatqive za sve `ivotne dobi i za pripadnike svih konfesija, garant su zdravstveno ispravnih proizvoda, te su prisutni na svim podru~jima svijeta kao dodatna kontrola koja obezbje uje sigurnost kvalitete, stoga halal hranu preporu~uje i Svjetska zdravstvena organizacija. M. Stegi} je Dijana \akovi}, rukovodilac ove kancelarije. - Mi u na{im svakodnevnim kontaktima poku{avamo da pomognemo i uspje{nim i mawe uspje{nima da se promovi{u, da se pove`u sa poslovnim partnerima. Generalno, da im omogu}imo kvalitetno poznavawe propisa, tokova i svega {to mo`e da pomogne wihovom poslovawu - naglasila je \akovi}eva. NAGRA\ENA TRI PRIJEDORSKA PREDUZE]A Povodom jubileja, na sve~anosti u Bawaluci uru~ena su priznawa kompanijama koje su starije od 115 godina, privrednim dru{tvima koja imaju 50 i vi{e godina te za 22 kompanije koje su posebno doprinijele radu i razvoju Komore. Sa podru~ja Prijedora, priznawa su dobili Fabrika keksa #Mira#, #Bosnamonta`a# AD i #Arselor Mital Prijedor#. Podru~na privredna komora Bawa Luka pokriva teritoriju 21 zajednice lokalne samouprave i trenutno okupqa ~lanica, od kojih je ~ak pet starijih od same komore, te osam starijih od 50 godina oktobar #Kozarski vjesnik# S. M.

3 ¹ U prijedorskom SNSD-u zavr{eni unutarstrana~ki izbori SA[A BURSA] NOVI PREDSJEDNIK GRADSKOG ODBORA Biv{i poslanik u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH Sa{a Bursa}, odbornik Skup{tine op{tine Prijedor u dva mandata i aktuelni rukovodilac [umskog gazdinstva Prijedor, novi je predsjednik Gradskog odbora prijedorskog SNSD-a Ovo je odlu~eno na konstitutivnoj sjednici tog organa koji je izvr{io i izbor 25 ~lanova novog Predsjedni{tva Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Prijedoru. Ovim ~inom, nakon Izborne konferencije Gradske organizacije prijedorskog SNSD-a, okon~ani su d v o m j e s e ~ n i unutarstrana~ki izbori koji su, prema rije~ima Sa{e Bursa}a, potvrdili ugled i poziciju Stranke, a realizovani su u pedeset jednom mjesnom odboru SNSD-a na podru~ju lokalne zajednice. - Ciqevi su da oja~amo Organizaciju i da obi emo sve qude na terenu. SNSD je u ovim unutarstrana~im izborima pokazao veliki aktivizam. Preko qudi prisustvovalo je mjesnim izbornim konferencijama, a sada }emo i}i do wih da se dogovorimo o zajedni~kim ciqevima i politikama Sa{a Bursa} Ambiciozni planovi: sa izborne konferencije SNSD-a, Prijedor za naredni period - rekao je Bursa}. - Ovo je, po svemu, bila uspje{na izborna konferencija - ocijenio je Luka Petrovi}, generalni sekretar SNSD-a, uz ~estitke svim izabranim funkcionerima koji }e ubudu}e, nakon iznenadne smrti Drage Tadi}a, predvoditi prijedorski SNSD. - Ovo je jedna od najsna`nijih organizacija SNSD-a u Republici Srpskoj sa velikim brojem ~lanova i ambicijom da ja~a svoju poziciju - konstatovao je Petrovi} i pozdravio najavu ve}eg anga`mana Gradskog odbora u svim dijelovima lokalne zajednice. Pristup gra aninu, wegovim problemima i realnim potrebama, nagla{ava Petrovi}, bi}e jedan od prioriteta. Na Izbornoj konferenciji Gradske organizacije prijedorskog SNSD-a usvojen je i Izvje{taj o radu za period od do godine, a, pored ostalog, i Odluka o unutra{woj organizaciji i radu Gradske organizacije. ^lanovi najvi{eg organa prijedorskog SNSD-a, koji }e imati i svoj Izvr{ni komitet, podr`ali su odluku da za zamjenika predsjednika Gradskog odbora bude izabran Dragoslav - Ciq nam je da oja~amo Organizaciju i da obi emo sve qude na terenu. SNSD je u ovim unutarstrana~im izborima pokazao veliki aktivizam. Preko qudi prisustvovalo je mjesnim izbornim konferencijama, a slijedi dogovor o zajedni~kim ciqevima i politikama za naredni period - rekao je Bursa}. Kabi}. Potpredsjednici su Bojana ]opi}, Vlado Reqi}, Rajko Drini} i Dra`en Vrhovac, a sekretar Dalibor Pavlovi}. R. Re~evi} Savez za promjene nastavio sa otvorenim tribinama #SKUP[TINA NARODA# U PRIJEDORU U Prijedoru je odr`ana #Skup{tina naroda# koju klubovi poslanika SDS- SRS, PDP-a i NDP-a organizuju {irom Republike Srpske. - Na{a je namjera da gra ani ~uju pravu istinu o vladaju}oj ve}ini - rekao je predsjednik SDS-a Vukota Govedarica i konstatovao da se #vlast pretvorila u re`im#, {to se, kako isti~e, manifestuje i na primjeru zvorni~ke bolnice. - Zato, ispred svih ovih politi~kih partija koje razgovaraju sa gra anima, `elim da uputim podr{ku svim onim stru~nim qudima koji se u Op{toj bolnici u Zvorniku bore za pravdu i Republiku Srpsku u kojoj }e se po{tovati struka i znawe, a ne partijska podobnost i poslu{nost - rekao je Govedarica. Prvi ~ovjek PDP-a Branislav Borenovi} izjavio je da je opozicija #prinu ena na ovakvu vrstu reagovawa#, jer se i u Prijedoru, kako isti~e, pokazuje da gra ani ho}e istinu, direktan kontakt sa poslanicima, ali i rje{ewa o tome kako da Srpska ima mirnu i bezbjednu budu}nost. Lider NDP-a Dragan ^avi} podsjetio je u Prijedoru da se ^elni qudi Saveza za promjene u Prijedoru navr{ilo 26 godina otkako je utemeqena Narodna skup{tina RS, koja danas, prema wegovim rije~ima, #kr{i zakone koje je donijela, umjesto da bude primjer imaju ve}inu, imaju potpuno pravo, mada im to Ustav i zakoni ne dozvoqavaju, da ne po{tuju zakon i norme i da donose odluke koje su {tetne po Republiku - #Skup{tina naroda# je interakcija izme u izabranih poslanika i gra ana u smislu da niko ne mo`e zaustaviti istinu o Republici Srpskoj. Ona ne mo`e biti cenzurisana onako kako to rade re`imski mediji i kako re`im `eli da ih predstavi. S te strane, ovo je dobar na~in kako da ka`emo gdje je ekonomski Republika, za{to dolazi do odumirawa naroda i za{to su kriminal i korupcija zauzeli sve pore dru{tva u kojem `ivimo - ocijenio je Branislav Borenovi}. gra anima na koji na~in Srpsku - rekao je ^avi}. se po{tuje zakon#. #Skup{tine naroda#, - Mi `elimo da u prema najavama iz Narodnoj skup{tini argumentovano razgovaramo o odr`ane i u drugim Saveza za promjene, bi}e svim temama koje dolaze gradovima Republike na dnevni red, ali smo u Srpske, a prije tome onemogu}eni, jer u Prijedora prire ene su u parlamentu Srpske Bawaluci i Palama. vlada logika da oni koji R. Re~evi} Odr`an Sabor PDP-a PARTIJSKE REDOVE Na Saboru Partije demokratskog progresa Gradskog odbora Prijedor izabrano je 45 ~lanova novog saziva ovog odbora ^lan radne grupe za osvaja oko glasova. sprovo ewe Sabora Ovim putem smo `eqeli u Gradskom odboru da osvje`imo svoje PDP-a u Prijedoru, redove, jer nam je u Dalibor Grabe`, rekao je da }e novi Gradski odbor narednom periodu ciq do}i do {to vi{e qudi i brojati 59 ~lanova, ponuditi na{ program nakon {to budu izabrani obnove Republike predstavnici iz redova organizacija mladih i `ena. - Mi smo potpuno svjesni kapaciteta koji imamo u Srpske koji smo nedavno usvojili te da se tako {to boqe pripremimo za naredne izbore - naveo je Grabe`. Prijedoru, jer nekoliko Saboru u Prijedoru, izbornih ciklusa PDP pro{le nedjeqe, prisustvovao je predsjednik Radne grupe za reorganizaciju Gradskog odbora PDP-a Miroslav Br~kalo. On je rekao da se u reorganizaciju gradskih odbora u Bawaluci, Prijedoru, Doboju i Zvorniku u{lo, jer se radi o odborima koji su lideri u svojim regijama. On je pojasnio i sadr`aj programa za obnovu RS, koji je PDP nedavno usvojio u Bawaluci. - Mi smo se fokusirali na stawe u ekonomiji, javnim preduze}ima, demografiju i borbu protiv kriminala i korupcije. To su ~etiri osnovna pitawa na koja }emo, u narednoj godini, ponuditi odgovore. Sve predlo`ene mjere su jasne i konkretne i bi}e mjerqive nakon odre enog perioda - ka`e Br~kalo. On je dodao da je PDP jedna od rijetkih partija koja akcenat stavqa na konstruktivnost, jer ve}ina drugih se posve}uje kritici bez konkretnih prijedloga. Z. Jeli} #Kozarski vjesnik# 27. oktobar

4 DRU[TVO ¹ DRU[TVO Godi{wice: Veliko Palan~i{te SEDAMDESET PET GODINA OD POKOQA NAD SRBIMA ¹ Na Partizanskom grobqu Pohorine u Velikom Palan~i{tu, u organizaciji Saveza udru`ewa boraca Narodnooslobodila~kog rata, obiqe`eno je 75 godina od zlo~ina nad 367 srpskih civila iz ovog sela koje su usta{e zvjerski ubile 21. i 22. oktobra. Pored wih, pobijeno je 37 Srba iz susjednih sela ¹ Tih krvavih oktobarskih dana godine dobro se sje}a Mi}o Banovi}, tada desetogodi{wi dje~ak, koji je jedan od rijetkih pre`ivjelih. - Odvajali su mu{karce preko 15 godina i nas mla e, `ene i Delegacija Grada Prijedora pola`e vijenac Mi}o Banovi}: jedan od rijetkih pre`ivjelih djecu. Mu{karce, wih 82, prebacili su u tor, a samo dvojica su uspjela pobje}i. Ostali su pobijeni i poklani, na najmonstruozniji na~in, bez ispaqenog metka. [to je najbolnije, pedeset godina nismo u javnosti smjeli govoriti o tom u`asnom usta{kom zlo~inu, zarad bratstva i jedinstva, a kamoli da iza emo na trg s transparentima, kako to danas neki rade. Znalo se gdje }e zavr{iti onaj ko progovori o pokoqu Srba i to ne samo u Palan~i{tu, ve} i na drugim mjestima poput Ciglane - rekao je Banovi}. Usta{e su, bez i~ijeg nare ewa i povoda, pod komandom poru~nika Batini}a, na ~etiri lokacije izvr{ile strahovit pokoq c i v i l n o g stanovni{tva u Palan~i{tu, rekao je predsjednik prijedorskog SUBNOR-a Veqko Rodi}. - Najprije su dva dana zarobqavali narod, a onda su ih klali i ubijali 21. i 22. oktobra. Dok su oni ubijali nedu`an srpski `ivaq, drugi su bili zadu`eni da lupaju u kante i burad da se ne ~uje jauk naroda, jer tu nije ispaqen niti jedan metak. Bio je to LUPALI U KANTE DA PRIGU[E - Najprije su dva dana zarobqavali mu{karce, starce, `ene i djecu, a onda su ih klali i ubijali. Dok su oni ubijali nedu`an srpski `ivaq, druge usta{e su bile zadu`ene da lupaju u kante i burad da se ne ~uje jauk naroda, jer pritom nije ispaqen niti jedan metak. Bio je to planski genocid nad Srbima - rekao je Veqko Rodi}, predsjednik prijedorskog SUBNOR-a. planski genocid nad Srbima. Sli~nu sudbinu do`ivjeli su Veqko Rodi} odr`ao istorijski ~as Srbi i u drugim mjestima, ne samo u Palan~i{tu. U gradu Prijedoru je u toku i godine ubijeno oko qudi - rekao je Rodi}. On je odr`ao kra}i istorijski ~as okupqenim delegacijama koje su polo`ile vijence kod spomenobiqe`ja `rtvama fa{isti~kog terora na Pohorinama. Vijence su, izme u ostalih, polo`ile delegacije gradskog SUBNOR-a, Bora~ke i Organizacije porodica poginulih i zarobqenih boraca Prijedor, te Grada Prijedora. Zamjenik gradona~elnika Prijedora Aleksandar Miqu{ poru~io je da }e Gradska uprava nastaviti da podr`ava obiqe`avawe sli~nih istorijskih datuma i sje}awa na stradale borce i civile u Drugom svjetskom ratu. D. S. Nezavidna socijalna karta Qubije POLOVINA STANOVNIKA NIKAD NIJE ZASNOVALA RADNI ODNOS ¹ Probleme koje sa sobom nosi krah industrijske proizvodwe te ostale #boqke# koje donosi tranzicija, na svojoj ko`i i te kako osje}aju mje{tani Qubije. Rudarska varo{ica koja je nekad predstavqala okosnicu privrednog razvoja Prijedora, danas je jedna od najsiroma{nijih mjesnih zajednica ¹ Da situacija nije zavidna, pokazuju podaci Centra za socijalni rad (CSR) Prijedor, koji je godine izradio socijalnu kartu Qubije. Od 369 korisnika prava na nov~anu pomo}, na teritoriji koju pokriva ova ustanova, 44 prebivali{te ima u Qubiji. - Ovo mjesto karakteri{e velika nezaposlenost. Prema posqedwim podacima, vi{e od polovine stanovnika Qubije, koji se redovno prijavquju na evidenciju Zavoda za zapo{qavawe, nikada nije bilo u radnom odnosu - navodi socijalni radnik u CSR Prijedor, Dejan Pani}. Kada je rije~ o starosnoj strukturi korisnika prava iz oblasti socijalne za{tite, u Qubiji se radi naj~e{}e o osobama izme u 45 i 65 godina. Ono {to je specifi~no jeste da je rije~ o licima koja `ive sama~kim `ivotom. - Uzimaju}i u obzir veliku nezaposlenost, kao i Veliki broj samaca korisnici socijalne za{tite (ilustracija) nemogu}nost stanovni{tva da zadovoqi svoje elementarne potrebe, Centar za socijalni rad osnovao je regionalnu kancelariju u Nekad prosperitetno, danas siroma{no mjesto ovoj mjesnoj zajednici. To je ura eno da bi se usluge pribli`ile gra anima - poja{wava Pani}. On je dodao da Centar odr`ava dobru saradwu sa qudima iz Savjeta MZ Qubija, ali i sa nevladinim organizacijama koje svoje djelovawe usmjeravaju pomagawu socijalno ugro`enom oktobar Dejan Pani}: osnivawem kancelarije, bli`i gra anima stanovni{tvu. Jedno od takvih je i Hri{}ansko humanitarno udru`ewe #Hleb `ivota#, koje organizuje rad Javne kuhiwe, gdje svakodnevno obrok nalazi 45 korisnika. Z. Jeli} Policijska uprava Prijedor SANKCIONISANA POLOVINA KONTROLISANIH PJE[AKA I BICIKLISTA Na podru~ju Policijske uprave /PU/ Prijedor zbog nepo{tovawa saobra}ajnih propisa policija je sankcionisala polovinu od 218 kontrolisanih pje{aka i biciklista. Iz Policijske uprave /PU/ Prijedor saop{teno je da je tokom akcije koja je po~ela 10. oktobra sankcionisano 20 pje{aka, od kojih 10 zbog nepravilnog prelaska kolovoza, sedam zbog nekori{tewa svjetloodbojnog prsluka prilikom kretawa van naseqa u uslovima smawene vidqivosti i tri zbog kretawa kolovozom pod uticajem zabrawene koncentracije alkohola u organizmu. - Sankcionisano je 89 biciklista, od kojih 73 zbog nekori{tewa svjetloodbojnog prsluka u uslovima smawene vidqivosti, 10 zbog neposjedovawa ure aja za osvjetqavawe bicikla i {est zbog upravqawa biciklom pod uticajem alkohola - navodi se u saop{tewu iz PU Prijedor. Ciq represivnih aktivnosti je stvarno pove}awe broja pje{aka i biciklista koji po{tuju saobra}ajne propise, a prvenstveno one koji se odnose na kori{tewe svjetloodbojnog prsluka, u~estvovawa u saobra}aju pod uticajem alkohola, posjedovawe propisnih ure aja za osvjetqavawe bicikla. Policijska uprava Prijedor sprovodi poja~anu kontrolu prekr{aja biciklista i pje{aka do kraja oktobra. Srna #Kozarski vjesnik#

5 TIM POVODOM ¹ TIM POVODOM Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja mentalnog zdravqa DEPRESIJA SVE ^E[]E OBOQEWE Ru`i~asti oktobar, mjesec borbe protiv karcinoma dojke STAROSNA GRANICA OBOQELIH SVE Ru`i~asti oktobar u svijetu se obiqe`ava kao mjesec borbe protiv karcinoma dojke. Qekari upozoravaju da su redovne i preventivne kontrole prvi korak, jer karcinom dojke, otkriven u ranoj fazi, ima dobre prognoze za izqe~ewe Nastavqa se posao koji traje ve} 20 godina U Prijedoru je, pro{le sedmice, odr`ana javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja mentalog zdravqa u Republici Srpskoj za period godine. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da oko 450 miliona qudi u svijetu ima nekakav oblik mentalnih problema, me u wima je i preko registrovanih u RS. Od tog broja, je hospitalizovano, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS za pro{lu godinu. Ova strategija osmi{qena je upravo da bi se preventivno radilo na za{titi mentalnog zdravqa stanovni{tva. - Pretpostavqa se da }e do godine depresija biti na drugom mjestu na listi zdravstvenih problema, odmah iza kardiovaskularnih oboqewa. Sve aktivnosti koje su provedene na ja~awu mentalnog zdravqa, ve} daju rezultate, tako da imamo smawen broj hospitalizovanih, a mawa je i stigmatizacija pacijenata sa mentalnim oboqewima - rekla je Qilana Ivan~i}, pomo}nik ministra zdravqa i socijalne za{tite RS. Ona je dodala da se u RS u reforme na ovom poqu u{lo prije 20 godina i da postoji 27 centara za mentalno zdravqe na nivou primarne zdravstvene za{tite. - Reforma zapo~eta prije dvije decenije nastavqa se daqe, a da bi ona bila uspje{na, neophodna je koordinisana aktivnost cjelokupnog dru{tva, institucija vlasti, zdravstvenih ustanova i udru`ewa samih korisnika - naglasila je Ivan~i}eva. Nacrt ove strategije Narodna skup{tina RS usvojila je na prijedlog Vlade RS. Javne rasprave odr`ane su u Trebiwu, Isto~nom Sarajevu i Prijedoru, a bi}e organizovane u Bijeqini i Doboju. Z. Jeli} Mamografija pouzdana dijagnostika Dr Boris Vujanovi}, specijalista interne medicine, subspecijalista internisti~ke onkologije i {ef Odsjeka onkologije u Bolnici #Dr Mladen Stojanovi}#, ka`e da je broj pacijenata s dijagnozom karcinoma dojke u stalnom porastu. Godine vi{e nisu limitiraju}i faktor, a u slu`bu dolaze sve mla e pacijentkiwe. To je globalan problem kome tako treba i pristupiti, tim prije, jer prevencija malignih oboqewa ne daje `eqene rezultate. Osnov je, po doktoru Vujanovi}u, primarna zdravstvena za{tita. - Oni su osnov i kamen-temeqac. Na`alost, moramo biti svjesni da su maligne bolesti na na{em podru~ju u ekspanziji, da je to ve} epidemija i trebalo bi obratiti pa`wu na prevenciju u smislu faktora rizika. Na primjer, ako neko u porodici boluje od maliginh bolesti, onda se treba evidentirati i uraditi odgovaraju}e preventivne preglede - ka`e dr Vujanovi}. Karcinom dojke je naj~e{}a maligna bolest kod `ena. Preventiva je i samopregled dojke, tu su i redovne ginekolo{ke kotrole, sistematski pregledi koji su nekad bili BROJ MAMOGRAFIJA POVE]AN ZA PET PUTA Prema podacima medicinskih ustanova u BiH, od ove opake bolesti godi{we umre oko 500 `ena, a broj oboqelih iznosi izme u i Broj dnevnih mamografija, u odnosu na raniji period, pove}an je za pet puta i iznosi 25. uobi~ajena praksa, a danas tek rijetkost. Sve to bi zna~ajno uticalo na sve prisutniju pojavu da se oboqeli jave u trenutku kada je bolest zna~ajno uznapredovala i kada qekari, po rije~ima doktora Vujanovi}a, mogu mnogo mawe da pomognu nego kada je bolest u po~etnoj fazi. Dr Boris Vujanovi}, {ef Odsjeka onkologije - U porastu su sve maligne bolesti i u svim uzrasnim dobima. Starosna granica za karcinom dojke prvo je bila 45 pa 40 godina, a danas imamo i veliki broj pacijentkiwa koje su mnogo mla e od navedenih godina. To zna~i da moramo prilagoditi prevenciju i sistem lije~ewa - ka`e dr Vujanovi} i isti~e da je ovo ozbiqan problem koji zahtijeva ozbiqan pristup. Udru`ewe onkologa u prevenciji trenutno edukuje kadrove po svim zdravstvenim ustanovama, s naglaskom na sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene za{tite. Nakon ovog slijedi edukacija u primarnoj zdravstvenoj za{titi, s ciqem da se poboq{a prevencija, terapija a samim tim i prognoza izqe~ewa. Bolnica u Prijedoru ima mamograf, ultrazvuk i svu drugu potrebnu dijagnostiku, a onkologijom se trenutno bavi pet qekara. M. Z. Centar za li~ni rast i razvoj organizovao psiholo{ku tribinu U Centru za li~ni rast i razvoj u Prijedoru odr`ana je psiholo{ka tribina pod nazivom #Nau~ite kako re}i NE#. To je vrlo mo}na, ali ne i jednostavna stvar, ka`u psiholozi - Vrlo ~esto se kod qudi javqa osje}aj krivice zbog toga {to nekome nisu iza{li u susret. Me utim, zbog te navike, dok ne nau~imo re}i ne, osje}amo se iskori{teno i Sa psiholo{ke tribine prevareno. Qudi prihvataju neke zahtjeve da bi drugima udovoqili, a zanemaruju sebe - ka`e psiholog Sawa Topi} koja je i predsjednik ovog centra. NIJE LAKO RE]I #NE# sama, ima{ podr{ku# u ciqu podr{ke `enama koje su bile `rtve porodi~nog nasiqa. Ovaj projekat je realizovan pod pokroviteqstvom Ministarstva porodice, omladine i sporta RS - dodao je An i}. Vrijeme je za radikalne promjene, za va{e dobro Ako smatrate da }e vas drugi voqeti samo ako odmah reagujete na svaki wihov mig ili poziv, varate se. Prestanite se pla{iti mogu}nosti da }ete nekim osobama biti mrski ako odbijete u~initi ono {to od vas tra`e. Ako ste ovisni o tu em odobravawu, vrijeme je za radikalne promjene. To je savjet psihologa. Kako ka`e psiholog Branko An i}, zadatak Centra za li~ni rast i razvoj je da omogu}e prijatnu atmosferu i prenesu znawa iz oblasti psihologije, a sve u ciqu podizawa svijesti o mentalnom zdravqu i boqeg funkcionisawa u savremenom dru{tvu. - Mi se bavimo psiholo{kim savjetovawem, psihoterapijom i za{titom mentalnog zdravqa na{ih gra ana. Provodimo i razne projekte. Jedan od bitnijih je #Nisi Centar za li~ni rast i razvoj u Prijedoru osnovan je prije nepune tri godine. Jednom mjese~no organizuju psiholo{ke tribine na kojima gra ani mogu aktivno u~estvovati i diskutovati, nau~iti ne{to novo ili dopuniti svoje znawe. Vrata Centra za li~ni rast i razvoj otvorena su svima onima kojima je potreban savjet psihologa. Prostorije se nalaze u Ulici kraqa Aleksandra, pored Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{qavawe invalida. M. Stegi} #Kozarski vjesnik# 27. oktobar

6 Ino-obrasci Dalibor Pavlovi}, direktor FZO Prijedor Prilikom turisti~kog odlaska u odre en broj evropskih zemaqa, svaki osiguranik Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske ima pravo na besplatno lije~ewe u zemqi u kojoj boravi vi{e dana ili mjeseci. Za dobijawe zdravstvenog kartona u DRU[TVO ¹ DRU[TVO BESPLATNO LIJE^EWE U 17 ZEMAQA inostranstvu, potrebni su odre eni dokumenti koje zdravstveno osigurani gra anin mo`e dobiti u mjestu `ivqewa. Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o socijalnom osigurawu sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom, Ma- arskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, Wema~kom, Italijom, Belgijom i Luksemburgom na na~in da u ove zemqe osiguranici moraju donijeti ino-obrasce. Posredstvom paso{a, besplatno lije~ewe gra ani BiH imaju u Slova~koj, Poqskoj, ^e{koj i Velikoj Britaniji. Po rije~ima Dalibora Pavlovi}a, direktora Fonda zdravstvenog osigurawa, Filijale Prijedor, svaki turista u ovim zemqama ima pravo na dva mjeseca osigurawa u toku jedne kalendarske godine. Pravo na cijelu godinu imaju samo studenti koji studiraju u nekoj od pomenutih zemaqa. - Ovakav vid zdravstvenog osigurawa ostvaruju studenti Ta~an broj korisnika inostranog zdravstvenog osigurawa, isti~e Pavlovi}, te{ko je utvrditi, jer vrlo ~esto odlaze u zemqu u kojoj su radili i `ivjeli pa se opet, nakon odre enog vremena, vra}aju u BiH. Me utim, najva`nije je to da se refundacije za wihovo lije~ewe odvijaju nesmetano i to u predvi enom roku do 30 dana. koji su polo`ili jezik dr`ave u kojoj `ive i po~eli sa studirawem. Do tada pravo na osigurawe pola`u samo u periodu do dva mjeseca, kao i turisti~ki posjetioci dr`ava sa kojima BiH ima potpisan sporazum - rekao je Pavlovi}. Ino-obrasci se dobijaju u Fondu zdravstvenog osigurawa nakon {to vam porodi~ni qekar izda uvjerewe da ste sposobni za putovawe. Na osnovu tog dokumenta, u zdravstvenom osigurawu zemqe u koju putujete dobijete bolesni~ki karton koji vam slu`i kao zdravstvena kwi`ica, poja{wava Pavlovi} i dodaje da inostrani osiguranici bez pote{ko}a mogu da se lije~e u ovda{wim zdravstvenim ustanovama, s tim da svoje lije~ewe moraju prijaviti Fondu. - Oni moraju da se prijave Fondu da bi dobili karton na osnovu kojeg mogu, kao i svi ostali pacijenti, da odlaze svome porodi~nom qekaru - rekao je Pavlovi}. P.[. Gra ani sve rje e kupuju nekretnine NE]E KU]E, VE] MAWE STANOVE Cijene stanova u Prijedoru, u posqedwih nekoliko godina, ostale su nepromijewene, iako je potra`wa za wima ne{to slabija, tvrde u agencijama za nekretnine. Najvi{e se tra`e mawi stanovi, a interesovawa za kupovinu ku}a skoro da nema C ijena kvadratnog metra stana u staroj gradwi na podru~ju Prijedora jo{ uvijek se kre}e od 950 do KM, zavisno od toga da li je rije~ o jednosobnom ili trosobnom stanu te da li je stambeni objekat u centru grada ili {irem podru~ju, ka`u u Agenciji za nekretnine #AGENT ENEKS#. Direktor i vlasnik Nexad Re{i} isti~e da je potra`wa za stanovima mawe kvadrature daleko ve}a od dvosobnih i trosobnih, dok je prodaja ku}a i poslovnih dajom poslovnih prostora, izuzev onih koji se nalaze u centru grada, odnosno u glavnoj ulici. Za wima potra`wa, jo{ uvijek, postoji - navodi Re{i}. Cijena stanova u novoj gradwi ostala je nepromijewena, iako se mawe Me unarodni sertifikat prijedorskom p~elaru Branku Kon~aru APITERAPIJOM DO ZDRAVQA Nexad Re{i}, vlasnik #Agent eneksa# Naj~e{}i kupci stanova, posqedwih godina, bili su iz dijaspore, a danas su to mladi bra~ni parovi koji preko stambenih kredita dolaze do `eqenog stana. P. [. prostora znatno opala. - U posqedwe vrijeme biqe`imo lo{e stawe kod prodaje ku}a i poslovnih prostora. Prodaja ku}a je postala zanemarqiva. Trenutno na- {a agencija ima na punudi 750 ku}a za prodaju, a kupci su vrlo rijetki. Wihova cijena zavisi od lokacije, kvadrature i materijala kojim je gra ena, tako da se ne mo`e dati prosje~na cijena kvadrata jedne ku- }e. Isto tako, lo{e je stawe sa pro- gradi. - Kod novogradwe nije bilo promjena u zadwih par godina. Cijena kvadratnog metra stana iznosi do KM. Ono {to se izgradi, uglavnom se proda zahvaquju}i tome {to je, posqedwih nekoliko godina, opala izgradwa novih stanova - rekao je Re{i}. Kon~ar se sertifikatom iz Slovenije Poznati prijedorski p~elar Branko Kon~ar, istra`iva~ iz oblasti apiterapije i lije~ewa p~eliwim otrovom, dobitnik je me unarodne licence iz Slovenije kojom }e bogata znawa iz te oblasti mo}i primijeniti i u zemqama Evropske unije. - To je sertifikat koji sam dobio poslije godinu dana {kole apiterapije u Mariboru, iza koje stoje Ministarstvo zdravqa i Qekarske komore Slovenije - rekao je Kon~ar i dodao da je, izuzme li se Slovenija, bio jedini dobitnik sertifikata sa prostora eks-jugoslavije. - Uspje{nim zavr{etkom ove {kole, me u 43 polaznika, samo je potvr eno da smo osposobqeni za lije~ewe p~eliwim proizvodima, ali i kombinacijom izme u p~eliwih proizvoda sa p~eliwim otrovom i qekovitim biqem - pojasnio je Kon~ar. - P~eliwi otrov i proizvodi od p~ela se koriste za lije~ewe mnogih bolesti, me u kojima i multiple skleroze i dijabetesa - tvrdi Kon~ar koji se uzgojem p~ela bavi dvadesetak godina, a primjenom apitoksina od godine. R. Re~evi} oktobar #Kozarski vjesnik#

7 SJE]AWE: ZA SVAKOG PONE[TO Nikolo Paganini, italijanski violinista Oslu{kuje: Radomir Re~evi} VIRTUOZ MAGI^NIH MO]I Obo`avale ga i krunisane glave: Nikolo Paganini Na dana{wi dan, godine, u Nici, Francuska, umro je italijanski violinista i kompozitor Nikolo Paganini kojem su pridodavane nadnaravne izvo a~ke mo}i. Bio je jedan od najve}ih violinskih virtuoza svih vremena oko ~ijeg imena su se nizale brojne legende, pa i #obja{wewa# da svoje violinske ~arolije duguje #dosluhu sa samim VODORAVNO: 1. Skriven, potajni, 9. Sestre od miqa, 10. Stanovnik Kazahstana, 12. Pamuk, 14. Muzej u Parizu, 15. Bezbojno, aromati~no uqe, 17. Kr{, 18. Oznaka pre~nika, 19. Sklonost nekom zanimawu, 21. Sedmo i 20. slovo }irilice, 23. Visoravan izme u Izraela i Sirije, 24. Oznaka azota, 25. Sni`ena nota #d#, 27. Kraq iz [ekspirove tragedije, 28. Li~na zamjenica, 29. Vrsta plavog leptira, 31. Su{tina, 32. Ime \okovi}a, 33. Indone`ansko ostrvo, 34. Djelimi~no odstupati. USPRAVNO: 1. Ime beogradskog slikara Koena, 2. Suprotno od: pasiv, 3. Vjerou~iteq, 4. Drugi samoglasnik, 5. Nada Kne`evi}, 6. Udio u ne~emu, 7. Vrsta paste za zube, 8. Urez na vijku, 9. Ru`an, neprili~an, 11. Upravqati brodom, 13. Neodre ena zamjenica (koliki), 16. Hrvatski glumac Antun, 20. Vladarska titula, 22. Obi~an vojnik, 26. No}na ptica, 28. Dragi, 30. [ipak, 31. Drveni maq, 33. Bojan Adami~, 35. Slovo iza #p#. TELEFONI Informacije 1185 Ta~no vrijeme, temperatura 125 Policija 122, Hitna pomo} 124 Vatrogasci 123 Taksi Op{tina , Turisti~ka organizacija Autobuska stanica Gradski prevoz stanica Meteorolo{ka stanica Kino #Kozara# , Gradsna ~itaonica a v o l o m #. Paganini nije bio samo qubimac obi~ne publike, ve} i krunisanih glava. Wegovi koncerti {irom Evrope bili su #mondenska obaveza#, pa su tada{we krunisane g l a v e, prin~evi i grofovi, # p o d obavezno#, morali da ~uju i nagrade ~udesnog Italijana. Tako je, uz ostalo, dobio Orden kamernog virtuoza od Frawe Prvog, titulu koncertnog majstora od kraqa Pruske, a brilijantni prsten od ruskog cara, prirediv{i, pored ostalog,150 do tada najposje}enijih koncerata u istoriji Engleske. Posqedwe godine `ivota Paganini provodi u Parizu R. Re~evi} Rje{ewe iz pro{log broja: bonvivan, more, minas, avion, skit, naklon, Ava, a, situiran, sa, tamna, d, Ivo, ces, ja, jasmin, Rur, Antej, gord, sinagoga. i Nici, gdje je, daleko od otaxbine, izdahnuo 27. maja godine. Na parmskom grobqu, u rodnoj Italiji, Paganini je sahrawen 36 godina kasnije, gdje wegovi zemni ostaci po~ivaju i danas. P R I J E D O R S K I I N F O R M A T O R KOMUNALNA PREDUZE]A Vodovod Toplana Elektrodistribucija USTANOVE Biblioteka Pozori{te Muzej Galerija Bolnica Sud HOTELI Prijedor Monument , APOTEKE Kozara [esnaesti maj Svirao na Gvarnerijevoj violini UKR[TENE RIJE^I Apoteka #Jereza# Apoteka #8. mart# Apoteka #Urije# , Dr Stupar VOZOVI Prijedor - Bawaluka: 5.12, 7.55, 12,40, Prijedor - Novi Grad: 8.56, Prijedor - Dobrqin: AUTOBUSI Prijedor - Bawaluka: 5.30, 5.45, 6.15, 6.50, 7.10, 7.25, 7.35, 7.50, 8.30, 8.50, 9.00, 10.00, 10.30, 10.55, 11.30, 12.35, 14.00, 14.30, 15.15, 17.00, 17.15, DVA PUTI]A! Ako je po statistici, ne odlaze samo mladi, ve} i - stari. Jedni u inostranstvo, a drugi - na grobqe. JEDNO I DRUGO Misliti i raditi nije isto.... Osim ako ste umislili da ne{to radite. MALA RAZLIKA - Kakva je razlika izme u zavisnih i nezavisnih medija? - pita jedan ~italac. Eh, kakva?! Nikakva! Samo u adresi na kojoj se gazda nalazi. MALO I PREVI[E Sve me to podsje}a na odba~eno `eqezo. Malo sjaja, a r e - previ{e. NIJE DA - NIJE Da razjasnimo jo{ ne{to. Boqi `ivot podrazumijeva magistralni put, a ne seoski puteqak pred izbore. PI[TAQKOM DA TI Opozicioni poslanici u Narodnoj skup{tini podsje}aju na fudbalske sudije! Ne ispu{taju pi{taqku iz usta. NA DANA[WI DAN Ro en Nikolo Paganini, italijanski violinista SAD anektirale Zapadnu Floridu, biv{u {pansku koloniju U Srbiji osnovana dr`avna po{ta Ro en Mita Raki}, srpski kwi`evnik Ro en Teodor Ruzvelt, predsjednik SAD U zemqotresu na najve}em japanskom ostrvu Hon{u poginulo najmawe qudi, a ostalo bez domova Pu{tena u rad prva linija Wujor{kog metroa Katastrofalni zemqotres pogodio Bawaluku Haqina, koju je Merilin Monro nosila dok je pjevala predsjedniku SAD Xonu Kenediju, prodata za dolara. Prijedor - Sanski Most: 6.30, 7.35, 9.40, 10.30, 12.40, 13.40, 15.40, 16.05, 17.45, Prijedor - Novi Grad: 6.15, 6.30, 7.25, 8.30, 10.20, 11.30, 12.30, 13.30, 13.45, 14.00, 15.00, 16.00, 17.50, 18.05, Prijedor - Kozarska Dubica: 6.40, 12.50, 14.40, 15.10, 15.50, 17.40, 19.00, Subotom: 12.50, 1510,15.50, nedjeqom: 12.50, Prijedor - Beograd: 6.30, 7.55, 9.45, 12.15, 19.30, i Prijedor - Novi Sad: 9.30 (svaki drugi dan), preko Hrvatske, za Zrewanin, za Kikindu Prijedor - Sarajevo: Prijedor - Zagreb: 5.30, 8.00, 10.00, 10.30, Prijedor - Zadar: Prijedor - Qubqana: (17.30 nedjeqom) MUZEJ KOZARE Izlo`ba: #4. grafi~ke vizije# SPOMEN-KU]A STOJANOVI]A Stalna postavka GALERIJA 96 Izlo`ba radova LK #Sreten Stojanovi}# KINO #KOZARA# Od do u sati #Moja ~udovi{na obiteq# u 20,00 sati film #Tor#, #Kozarski vjesnik# 27. oktobar R. R. DA LI ZNATE? Prilikom nastupa u Hotelu #[eraton# u Edinburgu 33-godi{wi Gi Mar{i je svirao dva minuta i 47 sekundi, ali na 157 razli~itih instrumenata. Dogodilo se to 17. maja 1983! Godine wema~ki sve{tenik [lajer izmislio je prvi me unarodni jezik, filapik, ali bez mnogo uspjeha. Sedam godina kasnije (1887.) poqski qekar Kamenhof je sa mnogo vi{e sre}e i uspjeha izmislio esperanto. Mnogobrojne vrste hrizantema sa {irokim krunicama koje se danas uzgajaju potomak su jednog jedinog `utog cvijeta koji je prije hiqadu godina samoniklo rastao u Kini. U fabrici {panskog industrijalca Eladia Muele izra en je najve}i no` na svijetu. Duga~ak je 4 metra i te`ak 35 kilograma, a po{to je prevelik za upotrebu, izlo`en je u fabri~kom muzeju. Napoleon je bio naviknut da malo spava: ne vi{e od tri do ~etiri sata dnevno.

8 OBRAZOVAWE ¹ OBRAZOVAWE Poqoprivredno-prehrambena {kola oti{la korak daqe u prakti~noj nastavi SIREVI I SOKOVI PRSTE DA ¹ Poqoprivrednoprehrambena {kola u Prijedoru jedna je od najopremqenijih i najorganizovanijih sredwih {kola u Republici Srpskoj kada je rije~ o prakti~noj nastavi. U to se uvjerila i na{a novinarska ekipa koja je imala priliku da vidi kako se odvija proces p r o i z v o d w e polutvrdog sira i prirodnog soka ¹ U~enici zainteresovani za prakti~nu nastavu Profesor Marko Kne`evi}: sok od jabuke iz {kolskog vo}waka Pored sira i prirodnih sokova, u ovoj prijedorskoj {koli prave zimnicu, marmeladu, tjesteninu, su{eno vo}e. Proizvode prodaju u okviru [kole, a mu{terija ne mawka. Zaradu ula`u u unapre ewe prakti~ne nastave i ostale potrebe ove obrazovne ustanove. Sok proizvode od vo}a iz sops t v e n o g vo}waka. - Proizvodwu prirodnog s o k a po~iwemo prawem jabuka. Zatim uklawamo ne~isto}e sa jabuka, meqemo ih i presujemo. Slijedi pasterizacija i puwewe boca sokom - pojasnila je u~enica ove {kole Marijana Milinkovi}. Uz dobru organizaciju i stru~ne savjete profesora, taj proces ide glatko i bez problema. U~enicima je posebno zanimqiva proizvodwa polutvrdog Mladi proizvo a~i polutvrdog sira #Sunce Prijedora#, sir po italijanskoj recepturi sira. Kako taj proces izgleda, pojasnila je u~enica M i l i c a Babi}. - Mlijeko treba dobro zagrijati, potom dodajemo sirilo. Nakon toga jo{ moramo dogrijati mlijeko i na kraju sir stavqamo u kalupe - objasnila je Milica. Pored sira i prirodnih sokova, prave i zimnicu, marmeladu, tjesteninu, su{eno vo}e. - Nedavno smo dobili liniju za proizvodwu soka, zahvaquju}i programu #PRILI- KA PLUS#, Agenciji #PREDA- PD# i [vajcarcima. To nam je omogu}ilo da proizvodimo zdrave i prirodne sokove - rekao je profesor stru~nih predmeta prehrambene struke Marko Kne`evi}. Pojedina odjeqewa ove {kole imaju praksu i van {kole, da bi se upoznali sa industrijskom proizvodwom. Vlastite proizvode prodaju u okviru [kole. Zara eni novac ula`u u unapre ewe prakti~ne nastave i ostale potrebe ove obrazovne ustanove. M. Stegi} oktobar #Kozarski vjesnik#

9 TIM POVODOM ¹ TIM POVODOM Dvije mlade `ene ne dozvoqavaju da ih sputava slabovidost ^VRSTOM VOQOM PREVAZI[LE HENDIKEP - Na{e dru{tvo je poprili~no primitivno, bez obzira na sve, sa`aqevaju te. Me utim, navikla sam na u nekom svom svijetu, imam krug prijateqa koji me prihvataju onakvu kakva jesam - ka`e Sla ana Miqevi}. Jadranka Ru`i~i}, kao i Sla ana, slabovida je od ro ewa, ali je to nije sprije~ilo da zavr{i fakultet i svije porodi~no gnijezdo Sla ana: ne treba nam sa`aqewe Sla ana Miqevi} (36) vidi samo desetak odsto. Na desno oko osje}a svjetlost, a na lijevo vidi samo jednim dijelim. Zbog toga se pomalo ote- `ano kre}e. Zavr{ila je sredwu {kolu za u~enike o{te}enog vida u Zemunu i nakon volontirawa i u~ewa italijanskog jezika, prije pet godina, dobila posao u Me unarodnoj humanitarnoj organizaciji #Udru`ewe Program Prijedor#. Bilo je mnogo prepreka, no u sje}awu ostaju samo dobre situacije, poput one kada je na ruke dobila svoj prvi zara eni novac. - U Italiju sam i{la kao prevodilac s jednom grupom djece. Tamo sam bila nekih sedam dana, a zarada je bila 50-tak evra. Bila sam veoma ponosna {to sam uspjela da sama ne{to zaradim, a ne da ~ekam da mi te pare neko pokloni - pri~a Sla ana. Ka`e da joj posao poma`e u ja~awu samopouzdawa, komunikacije s drugima i ja~awu tolerancije. Zahvalna je Optimizam na prvom mjestu Prvo mjesto osvojili su doma}ini, ~ime su stekli uslov da se na u na dr`avnom takmi~ewu. U ovoj ekipi bio je i Pavle Zori}, u~enik devetog razreda. Programirawem se bavi dvije godine i bio je u~esnik na nekoliko takmi~ewa. Na regionalnom takmi~ewu robotike, ~iji je doma}in wegova {kola, sa svojim vr{wacima odmjeravao je znawe u programirawu vozila robota za kretawe po zadatoj stazi. - Programirawem sam se po~eo baviti prije dvije godine samostalno, a onda nastavio ovdje u {koli sa grupom programera. Danas radimo na programu kretawa robota po zadatoj stazi, uz pomo} senzora - pojasnio je Zori}. Wegov {kolski kolega Arsenije Radosavac tako e je u~estvovao na #Udru`ewu Program Prijedor# na pru`enoj {ansi. Jadranka Ru`i~i} (35), diplomirani socijalni radnik, kao pripravnik volontira u Centru za socijalni rad i zahvalna Jadranka i Sla ana apelovale su na sve nadle`ne institucije na BiH, entitetskom i lokalnom nivou da {ansu pru`e qudima s invaliditetom i da ih zaposle. S jedne strane, to je humano, a s druge, osoba sa invaliditetom }e se osje}ati sposobnom da sama zara uje. Ne}e zavisiti od pomo}i drugih, {to je ponekad i najte`e. U prilog ovoj molbi i ~iwenica da je na podru~ju Me uop- {tinskog udru`ewa slabovidih osoba Prijedor tek nekolicina wih, poput Sla ane i Jadranke, dobilo priliku za radno mjesto Jadranka: dobra godina za mene je ovoj ustanovi. I ona je, kao Sla ana, slabovida od ro ewa s deset odsto vida. To ne smatra velikim problemom. Optimizam je uvijek na prvom mjestu, potom borbenost, da ima ciq i podr{ku qudi iz Centra koji su sve to prepoznali. - Velika mi je ~ast i zadovoqstvo {to sam dobila priliku u Centru za socijalni rad koji je prepoznao moje zalagawe, takmi~ewima i sa ponosom isti~e nagrade koje je osvojila wihova {kola. - Pro{le godine na regionalnom takmi~ewu, koje je dr`ano tako e u na- {oj {koli, osvojili smo prvo mjesto. Tako smo se na{li na dr`avnom takmi~ewu gdje smo opet bili prvi, {to nam je dalo mogu}nost da se na emo i na me unarodnom takmi~ewu robotike u Zagrebu na kojem su u~estvovale Srbija, BiH i Hrvatska - naveo je Radosavac. Zoran Beben, nastavnik inofrmatike i tehni~kog obrazovawa O[ #Branko ]opi}#, koji je ujedno i organizator ovog takmi~ewa, istakao je da je {kola u{la u projekat #Moj prvi robot# zahvaquju}i mostarskom udru`ewu #Spark# koje im je doniralo dva mbot robota. - Ciq Projekta je da u~enici {to mla- borbu i trud - pri~a Jadranka. Obe ove mlade `ene u `ivotu su pratile brojne neugodne situacije, ali bilo je i mnogo radosti. Sla ana ka`e da se prili~no dobro nosi sa neugodnostima, jer, kako slikovito poja{wava, ~ovjek ne mo`e da pati za ne~im {to nije iskusio. - Mnogo puta mi se desilo da padnem, s obzirom da se kre}em sama po nepo- zna- tom terenu, da upadnem u neku baru ili u em u butik, proma{im vrata, na em se u potpuno desetoj prostoriji i pravim se da ne{to razgledam. Prijedor jeste grad, ali je ovo ipak primitivna sredina. Dru{tvo te sa`aqeva. Me utim, ja sam na to u svom filmu, imam krug prijateqa koji me prihvataju onakvu kakva jesam, a imam i svog psa - ka`e Sla ana. Jadranka dodaje da je problema bilo tokom studirawa, uglavnom zbog neprilago ene literature. Kopirale su se kwige, uve}avali fontovi, koristio govorni softver, lupa... No, bilo je dosta razumijevawa profesora. Bila je me u boqim studentima, a Dobro se nosim sa neprijatnostima uspje{no se nosila i s brojnim predrasudama. Toga je, kako ka`e, uvijek bilo, pogotovo u pubertetu. Sada je potpredsjednica Me uop{tinskog udru`ewa slobovidih osoba Prijedor. Ispuwena je i u privatnom `ivotu. - Udata sam od maja. Mu` nema nikakav oblik invalidnosti, {to je rijetko, jer obi~no #zdrave# osobe zaziru od bilo kakvog generalnog kontakta sa osobama sa invaliditetom, a kamoli da u u u neke intimnije pri~e s wima. Pro{le godine sam diplomirala, ove se udala i uspjela da se zaposlim. Ova godina mi je, u svim segmentima, jako pozitivna - ne krije sre- }u Jadranka. Regionalno takmi~ewe u robotici PROGRAMIRAWE VOZILA ROBOTA O[ #Branko ]opi}# pro{le sedmice bila je doma}in, a i pobjednik regionalnog takmi~ewa u robotici. Pored wih, svoje programe upravqawa robotima predstavqali su u~enici drugih osnovnih {kola iz Prijedora, Kostajnice i Novog Grada Na takmi~ewu u~estvovale ekipe iz Prijedora, Novog Grada i Kostajnice eg doba steknu znawa iz informatike, jedno je pomena da smo na me unarodnom robotike, programirawa i matematike. takmi~ewu programera u Zagrebu osvojili zavidno mjesto - rekao je da aktivno poboq{amo formalno i neformalno obrazovawe. Vri- P.[. #Kozarski vjesnik# 27. oktobar M.Z.

10 TIM POVODOM ¹ TIM POVODOM Stigla sezona prehlade i gripa CIJENA VAKCINE 18 MARAKA Sa dolaskom jeseni i hladnijih dana, na vrata je zakucala sezona prehlade i gripa. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske 26. oktobra po~eo je sa vakcinacijom protiv gripa. Za te potrebe obezbije eno je doza komercijalnih vakcina, dok je u ambulantama porodi~ne medicine u Srpskoj po~ela Ukoliko bi se vodili predrasudama koje prate momke na motorima i u crnim ko`nim jaknama, na pomen rije~i #bajkeri# i #krv#, pomislili biste da se radi o izvje{taju iz crne hronike. Me utim, prijedorski qubiteqi dvoto~ka{a iz Moto kluba #Otpisani# pobrinuli su se za humani aspekt ove pri~e. Oni su pregazili predra- Potrebno oja~ati imunitet Akcija Moto kluba #Otpisani# vakcinacija stanovnika koji su oslobo eni pla}awa. Za te namjene obezbije eno je doza. Jedna doza vakcine ko{ta 18 KM. Vakcinacija se preporu~uje hroni~nim bolesnicima, starijim osobama, licima koja su u kontaktu sa rizi~nim grupama, zdravstvenim radnicima, kao i zaposlenima u sektorima i slu`bama od javnog zna~aja. Pored imunizacije za ove kategorije, qekari gra anima preporu~uju da pa`wu posvete ja~awu imunog sistema. Tako e, mora se napraviti razlika izme u obi~ne prehlade i gripa. - Prehlada ima bla`e simptome, dok su kod gripe simptomi dosta izra`eniji, poput visoke tjelesne temperature, ka{qa, glavoboqe, bolova u mi{i}ima, kostima, kao i osje}aja iscrpqenosti - navodi dr Marijana Radanovi} iz prijedorskog Doma zdravqa. Ukoliko pacijenti osjete neke od simptoma, preporu~uje se mirovawe, kori{tewe antipiretika, uno{ewe {to vi- {e te~nosti, vitamina C, te da se provjetravaju prostorije u kojima borave. Ukoliko sipmtomi nastave da se manifestuju ili se pogor{aju, obavezno se treba javiti qekaru. Z. Jeli} BAJKERI HUMANO[]U RU[E STEREOTIPE Uvijek spremni na humana djela Momci golubije du{e i meka srca sude, organizovawem akcije dobrovoqnog darivawa krvi u kojoj su u~estvovali Bajkeri su jo{ jednom pokazali da nisu pri~a kojom se pla{e mala djeca, ve} da su qubiteqi motora i otvorene ceste, grupa prijateqa koje ve`e oktan u krvi i humano srce. ~lanovi Kluba. - Bajkeri su momci golubije du{e i meka srca i uvijek su spremni da pomognu. Mi smo i jedna od najugro- `nijih grupa u saobra}aju. Udesi u kojima u~estvuju motociklisti ~esto, na- `alost, zavr{e fatalnim ishodom - pojesnio je neke od razloga ove akcije jedan od Kasap. Darivawe krvi, nadaju se bajkeri, pre}i }e u tradiciju. Dodaju da ovo nije jedina akcija humanog karaktera koju oni pokre}u, te da nove tek slijede. - Bilo ih je dosta u proteklom periodu, uprkos ~iwenici da Klub postoji tek kratko vrijeme. Ima}emo ih i u budu}nosti, jer ve} u decembru slijedi podjela novogodi{wih paketi}a, kao i posjeta Centru #Sunce# - rekao nam je ~lan #Otpisanih# Slavko Vru}ini}. Z. Jeli} Crveni krst Prijedor: dobrovoqno darivawe krvi STANDARDNO DOBAR ODZIV Pedesetak dobrovoqnih davalaca krvi, protekle nedjeqe, odazvalo se akciji koju, tradicionalno, organizuje Gradska organizacija Crvenog krsta Prijedor. Me u wima je bilo najvi{e vi{estrukih davalaca poput Zorana [are, kojemu je ovo bio 103. put da daje krv. - Ova doza krvi mo`e da vrati osmijeh u porodicu u kojoj je neko obolio. I dok god me zdravqe slu`i, ja }u davati krv - rekao je [ara. U Crvenom krstu napomiwu da se radi o veoma humanom djelu, te su pozvali gra ane da se {to ~e{}e odazivaju ovakvim akcijama. Prijedor~ani su pokazali da imaju sluha za one kojima je pomo} potrebna. - U ovoj akciji u~estvovali su svi aktivi na podru~ju grada. Svima smo dali priliku, ali s obzirom da je u proteklom periodu bilo dosta akcija, u prijedorskoj slu`bi Zavoda za transfuzijsku medicinu rekli su da nije bilo potrebe za masovnijim odzivom - rekao je sekretar GO Crvenog krsta Prijedor Zoran Veselinovi}. On je istakao da je ponosan na ~iwenicu da ova organizacija na evidenciji ima gotovo Zainteresovanih vi{e nego {to je trenutno potrebno Razmi{qawa: evidentiranih aktivnih davalaca krvi, {to ispuwava plan od 3% davalaca u odnosu na broj stanovnika. Nakon akcije, organizovano je dru`ewe i ru- ~ak za dobrovoqne davaoce, na kome su uru~ena priznawa za dugogodi{we darivaoce dragocjene te~nosti. GRIJAWE I GORIVA Sa pribli`avawem zime, autori razli~itog nivoa znawa o grijawu i gorivima po novinama objavquju ~lanke o tro- {kovima za grijawe, obi~no stambenih jedinica odre ene povr{ine, ako se za wihovo grijawe koriste razli~ita goriva. Po{to je cijena goriva na tr`i{tu promjenqiva, te analize imaju upotrebqivost za kra}i period. Na tr`i{tu se cijene goriva, uglavnom, izra`avaju u nov- ~anim jedinicama po jedinici mase ili zapremine {to kupcima koji, uglavnom, nisu specijalisti za navedeno, ote- `ava kvalitetno pore ewe. Me utim, mi gorivo ne kupujemo zbog wegove mase ili zapremine, ve} energije koju ono sadr`i. Stoga smo u radu objavqenom godine obrazlo`ili potrebu iskazivawa cijene goriva i po jedinici toplotne energije koje ono sadr`i i to u KM/megavatsatu ili KM/kilovatsatu. Takvim pristupom bi kupcima bilo pojednostavqeno snala`ewe pri izboru vrste goriva i olak{ano dono{ewe odluka. Tako recimo pri cijeni peleta od 300 KM/toni, wegova cijena izra`ena putem energije je 60 KM/megavatsatu. Duplo mawu cijenu Z. Jeli} ima energija iz kvalitetnog mrkog ugqa (30 KM/MWh) kada je wegova cijena 180 KM/toni. Tako je cijena toplotne energije iz peleta i mazuta ista kada je cijena mazuta oko 2,3 puta ve}a, recimo 700 KM/toni. Ono {to je termodinami~ka ~iwenica je to da je energetska vrijednost elektri~ne energije vi{e no duplo ve}a od toplotne energije. Stoga bi i wena cjenovna vrijednost za najmawe toliko trebala biti ve}a. Po{to se najve}i dio energije za grijawe objekata gubi kroz wihove zidove i prozore, nastojimo popraviti wihova termi~ka svojstva. Na zidove stavqamo termi~ku izolaciju, a stakla na prozorima zamjewujemo ostakqenim panelima puwenim argonom. Neki novokomponovani stru~waci za energetsku efikasnost, bez potrebe mijewaju i {tokove prozora iako time ne posti`u u{tede energije. Tako mi se ponekad u~ini da ovi prostori za nauku, stru~no znawe, pa skoro i zdrav razum, sve vi{e postaju ono {to je crna rupa za materiju i energiju. Dr P. Petrovi}, profesor termodinamike Bawaluka oktobar #Kozarski vjesnik#

11 Prijedorska premijera #Sve o `enama#, autora Mire Gavrana i u re`iji Darka Cvijeti}a, ujedno je 49. svjetska premijera jedne od najigranijih predstava poznatog hrvatskog dramskog pisca. Prije Prijedora igrana je u Buenos Airesu, Bratislavi, Pragu, Moskvi... Gavran je, nakon premijere koju je odgledao u dru{tvu supruge Mladene i brojne publike, nije {tedio komplimente za glumce i re`isera: - Sve je lijepo upakovano u jednu divnu sugestivnu predstavu u kojoj se, na dobar na~in, izmjewuju emocije i humor. Ba{ onaj balans koji sam `elio posti}i pi{u}i taj tekst, KULTURA ¹ KULTURA Publika gromkim aplauzom nagradila premijeru #Sve o `enama# TRI GLUMICE U PETNAEST LIKOVA ¹ Predstava #Sve o `enama#, koja je u re`iji Darka Cvijeti}a premijerno prikazana pro{le subote u gradskom pozori{tu, stekla je pregr{t komplimenata ne samo kod publike nego i autora teksta Mire Gavrana ¹ umjetni~ka ekipa koja je radila ovu predstavu do~arala je na sceni. Vidjelo se da je publika u Prijedoru na veoma lijep na~in primila ovu predstavu. Bilo je ovo ugodno ve~e i za mene kao autora - rekao je Gavran. U predstavi #Sve o `enama# igraju Mirela Predojevi}, Jelena Seksen i Sabina Zadovoqan je nakon premijere bio Darko Cvijeti}, re`iser predstave, stava da je rije~ o glumstvenoj predstavi, koja tra`i #da gospo a gluma# iza e van. - Poku{ao sam re`irati predstavu u kojoj }e se re`ija {to mawe vidjeti, gdje }e autorski tekst iza}i napoqe i glumci imati priliku da poka`u svu rasko{ talenta. Mislim da se to, ovog puta, dogodilo i da su vrlo lijepo nagra eni aplauzom - rekao je Cvijeti}. Brze promjene uloga Halilovi}. Svaka po pet uloga nam jo{ vi{e u 16 slika. pozitivne energije. Wegova - Kad se ne{to voli, onda nije supruga je ranije igrala jednu te{ko - ocjewuje Mirela od ovih rola, za {to je i Predojevi} brze promjene iz nagra ivana. I ona nas je uloge u ulogu. pohvalila, tako da to mnogo Ka`e da je rije~ o odli~nom zna~i - rekla je Predojevi}eva tekstu i predstavi koju je publika odli~no prihvatila. Glumica Sabina Halilovi} nakon premijere. Odu{evqena je ~iwenicom da smatra da je ovo predstava koju je predstavu gledao autor teksta. - Ovim putem `elim da se zah- }e publika voqeti. - Mnogo zna~i da vam pisac valim Darku Cvijeti}u koji nas do e na premijeru i jo{ da vas ve} toliko poznaje i toliko pohvali. On i wegova supruga nam uliva povjerewe da sve su pozitivni qudi i ulili su {to radimo s wim, na kraju Cvijeti} s Gavranom i wegovom suprugom zablista. Mislim da je presudno za ovu predstavu bilo {to smo sve tri #zagrizle# kao lavice kad smo prvi put pro~itale ovaj tekst, koji nam je dao prostora i ~aroliju stvarawa igre, glume. U`ivala sam rade}i na ovom tekstu i mislim da imamo dobru predstavu - rekla je Halilovi}eva. Prva repriza predstave #Sve o `enama# na repertoaru gradskog pozori{ta je sutra (28. oktobar). Zoran Radowi}, DVA KONKURSA ZA BOGATU SEZONU direktor Muzeja Kozare M. Z. - Poslije nedavnog konkursa za izbor likovnih sadr`aja u godini, uskoro }emo raspisati i me unarodni konkurs za ve} afirmisano Bijenale radova na papiru U Muzej Kozare nedavno je okon~an konkurs za likovne izlo`be u godini koje, prema propozicijama, mogu biti zajedni~ke i samostalne. - Rezultati konkursa bi}e saop{teni najkasnije do 15. novembra, a svi autori ~ije izlo`be Umjetni~ki savjet Muzeja uvrsti u program, obavezni su, kao i do sada, da Muzeju Kozare ustupe po jedan rad sa izlo`be - rekao je direktor Zoran Radowi} i precizirao da je na konkurs stiglo devet prijava doma}ih i autora Najava dobrih sadr`aja: Zoran Radowi} iz Srbije. - Za nas ovaj konkurs ima veliki zna~aj, jer, zahvaquju}i selekciji koju vr{i Umjetni~ki savjet Muzeja Kozare, imamo zagarantovane kvalitetne likovne sadr`aje. Pri tome ne insistiramo na akademskom obrazovawu, ve} kvalitetu samih djela. Istina, provjereni akademski slikari su na{ naj~e{}i izbor, ali to nije iskqu~ivo pravilo. Najboqi i najsvje`iji primjer za to je izlo`ba Dragana Stupara, naivnog slikara i na{eg sugra anina, koju su posjetioci mogli vidjeti u februaru ove godine. Istovremeno, ovaj vid selekcije ima veliki zna~aj za radnu biografiju samih autora, jer se `irirane izlo`be potpuno druga~ije vrednuju od onih koje to nisu - naveo je Radowi}. Prema wegovim rije~ima, osim autora koje }e Umjetni~ki savjet izabrati na osnovu zavr{enog konkursa za izlaga~ku godinu, bi}e raspisan i konkurs za Drugo me unarodno bijenale radova na papiru #Prijedor 2018#. - Ovu zna~ajnu me unarodnu likovnu manif e s t a c i j u Izlo`ba Radovana Kraguqa pred velikim brojem qubiteqa umjetnosti zapo~eli smo godine, a rezultati izlo`be, prema{ili su na{a o~ekivawa - konstatovao je Radowi} i podsjetio da je to jedino me unarodno bijenale u Republici Srpskoj i jedino te vrste u Bosni i Hercegovini. - Iako je ova manifestacija odr`ana po prvi put, Muzej se kao organizator zaista mo`e pohvaliti u~e{}em vrhunskih autora iz cijelog svijeta. Na konkurs Bijenala tada se prijavilo 166 autora sa 306 radova, iz 21 dr`ave, sa svih kontinenata, osim Afrike - pojasnio je direktor Muzeja Kozare Zoran Radowi}. On je podsjetio da je stru~ni `iri, koji su sa~iwavali akademski grafi~ar Radovan Kraguq (Velika Britanija), muzejski savjetnik, istori~ar umjetnosti i likovni kriti~ar Aleksander Basin (Slovenija) i akademski slikar Janko Ora~ (Slovenija), tada odabrao 140 radova od 92 autora iz 19 zemaqa. - Ve}ina autora odabranih radova je svoja djela poklonila Muzeju Kozare koji je sada Muzej Kozare nastavqa rad na prikupqawu, ~uvawu, nau~noj obradi i prezentaciji muzejske gra e u samom ustanovi, ali i {irem podru~ju Potkozarja, na {ta ih obavezuje i status mati~nog muzeja. - Od mati~nih aktivnosti, osim intenzivne saradwe sa KOC Novi Grad, koju nastavqamo i u sqede}oj godini, trenutno je najbitniji planirani nastavak arheolo{kih istra`ivawa i konzervacije Manastira \ur evac. O~ekujemo nastavak saradwe sa Univerzitetom u Kembrixu te arheolo{kih istra`ivawa podru~ja Zecova, ^arakova i Topi}a brda - zakqu~io je direktor Muzeja Kozare Zoran Radowi}. Sa otvarawa Prvog me unarodnog bijenala bogatiji za 112 vrhunskih radova - kazao je Radowi} i dodao da je Bijenale realizovano uz podr{ku Grada Prijedora i Ministarstva prosvjete i kulture RS, koji su, kako isti~e, prepoznali zna~aj kulturnog razvoja na{eg grada i po~etak odli~ne manifestacije sa me unarodnim predznakom. U pripremi je izlo`ba djela Bo{ka Karanovi}a. - Karanovi} je jedan od najzna~ajnijih srpskih grafi~ara i likovnih pedagoga dvadesetog vijeka, a wegova zbirka u Bosanskoj Krupi je godine progla{ena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine - navodi Radowi}. Osim likovnih sadr`aja, prema wegovim rije~ima, planirane su istorijske i etnolo{ke izlo`be muzejskih kustosa kao i izdavawe ozbiqne publikacije o stradawu srpskog naroda na podru~ju Prijedora u Drugom svjetskom ratu. - Ukoliko sve bude kao {to smo predvidjeli, Muzej Kozare }e do kraja ove godine dobiti novu, stalnu arheolo{ku postavku, zahvaquju}i kojoj }e brojni zanimqivi arheolo{ki eksponati iz na{eg depoa biti predstavqeni publici. S obzirom da savremeni na~in prezentacije muzejskih predmeta zahtijeva ozbiqan pristup i saradwu profesionalaca iz razli~itih oblasti, on svakako iziskuje i odre ena finansijska sredstva, pa bih iskoristio ovu priliku da se zahvalim Gradu Prijedoru na razumijevawu i podr{ci prilikom realizacije ove, ali i stalne etnolo{ke postavke, koju smo otvorili u julu ove godine - isti~e Radowi}. R. Re~evi} #Kozarski vjesnik# oktobar 2017.

12 Susretima Prvog kola startovao je [ a m p i o n a t Republike Srpske za k o { a r k a { e. Podmla eni tim #Prijedora#, na doma}em terenu, visokim rezultatom 77:59 savladao je #Slaviju 1996# iz Isto~nog Sarajeva. Prva ~etvrtina je zavr{ena rezultatom 19:12 za #Prijedor#, dok je drugih deset minuta igre pripalo gostima, rezultatom 16:15. #Prijedor# je u nastavku zaigrao znatno boqe, a dva minuta pred kraj susreta imao rezultat 75:55. Trener Prijedor~ana Danilo Palali} tada je uveo momke sa klupe za SPORT ¹ SPORT Prva liga RS za ko{arka{e #PRIJEDOR# BOQI OD #SLAVIJE# Sjede}a odbojka DVIJE POBJEDE #KOZARE# Start pobjedom: KK #Prijedor# rezervu, {to su pozdravili qubiteqi ko{arke. U Vujmilovi} i Marko Blaz po sedam ko{eva. Mirza pobjedni~kom timu Teletovac ubacio je pet #Prijedora# Sr an Staki} ko{eva. U 2. kolu postigao je ko{arka{i #Prijedora# Rajkovi} 13, Nemawa igraju protiv #Sutjeske# iz Bilanovi} 11, Aleksandar Fo~e. Iveti} deset, a Nemawa Stonoteniski TOP 8 BiH MARIJA GWATI] NAJBOQA KADETKIWA BiH Pavle Puziga}a i Marija Gwati} nastupile su: Sandra Stupar, N a t a { a Gvozden, Ivana Polovina, Milica Despot, Jelena Seidl, Dajana Ke~an, Marija Gwati}, ~lanica STK #Prijedor#, na turniru najboqih osam kadetkiwa u BiH, #TOP 8#, osvojila je prvo mjesto i tako potvrdila da je trenutno najboqa kadetkiwa. Na turniru u Ilija{u ovjerila je prvo mjesto na ranglisti kadetkiwa BiH. Gwati}eva je nastupila i na kvalifikacijama za TOP 8 seniorki BiH i uspjela izboriti mjesto u drugoj kvalitetnoj grupi TOP 8 B. U nedjequ, 29. oktobra, u Tuzli se odr`ava turnir TOP 8 BiH za juniore i juniorke. U prvoj kvalitetnoj grupi TOP 8 A nastupi}e Marija Gwati}. Pavle Puziga}a nastupa u drugoj kvalitetnoj grupi TOP 8 B. Sutra (subota) u Stonoteniskom domu #Tukovi# odr`ava se ekipno juniorsko takmi~ewe Republike Srpske. Prijedorske takmi~arke brane titulu pro{logodi{weg juniorskog prvaka. Odbojka{ki klub #Prijedor# POBJEDE SENIORKI I PIONIRKI Odbojka{i #Kozare# U Prvoj ligi Republike Srpske u sjede}oj odbojci, Odbojka{ki klub #Kozara# Prijedor, nakon pobjede nad ekipom #Dervente#, gostuju}u pobjedu ostvarila je kod #Semberije# u Bijeqini gdje je slavila rezultatom 3:0. Po setovima je bilo 25:23, 25:19 i 25:17 za #Kozaru#. Sa {est bodova su tre}i. U nedjequ, 28. oktobra, u okviru polufinala Kupa Republike Srpske, #Kozara# }e ugostiti #Kne`evo#. Me~ se igra u sali O[ #Petar Ko~i}# u 12 ~asova. U posqedwem susretu Prijedor~ani su slavili rezultatom 3:1, odnosno 92:78. Karate: ZLATO UZELCU, SREBRO STANI]U Na Karate turniru #Una 2017# u Kozarskoj Dubici, takmi~ar prijedorskog Karate kluba #[odan# Nikola Uzelac okitio se zlatnom, a Marko Stani} srebrnom medaqom. Oba takmi~ara pokazala su veoma dobre borbe, tako da su u Klubu zadovoqni postignutim rezultatima. Uzelac i Stani} Seniorke #Prijedora# Boks: Pionirska i seniorska ekipa OK #Prijedora# bile su uspje{ne u pro{lom kolu. Seniori su odigrali prvo kolo Druge `enske odbojka{ke lige RS i u Mrkowi} Gradu sa 3:0 ubjedqivo pobijedili OK #Balkana MG#. Za seniorsku ekipu OK #Prijedora# Mila Dobra{ i Vedrana Krneta. U pionirskoj ligi Republike Srpske odbojka{ke nade #Prijedora# rezultatom 3:0 pobijedile su OK #Pionir# iz Kozarske Stegi}: o~ekuje pobjedu u Wema~koj Pionirska ekipa OK #Prijedor# U pionirskoj ekipi OK #Prijedor# bile su: Lara Saxakov, Nina Marinkovi}, Tijana Rajak, Awa Kotaran, Anabela Jela~a, Na a Baji}, Bojana Karan, An ela Maksimovi}, Ivana Oqa~a, Tijana Radanovi}, Nikolina Topi}, Lara Kuzman. Treneri pionirske ekipe su Sandra Stupar i Jagoda Kotaran. STEGI] PROTIV KOVA^A Prijedorski Stegi}, u nedjequ, 28. oktobra, boksuje u wema~kom gradu Karlsruheu. Protivnik mu je Aleksandar Kuva~a iz BiH. Planirano je da me~ traje {est rundi po tri minuta. Stegi} je optimista i o~ekuje pobjedu. Za protivnika, Kuva~u, rekao je da je iskusan bokser sa skorom od 12 pobjeda i 20 poraza. Stegi}ev skor je sedam pobjeda i jedan poraz. Pripremio: M. Bogun oktobar #Kozarski vjesnik#

13 U SANI^ANIMA VE^E KULTURNOG STVARALA[TVA Ve~eras, (27. oktobra) od ~asova, u Dru{tvenom domu u Sani~anima bi}e odr`ano #Ve~e kulturnog stvarala{tva#. U programu Manifestacije u~estvova}e: u~enici O[ #Branko Radi~evi}# Petrovo - Podru~no odjeqewe Rakeli}i, KUD #Sani~ani#, vokalni solisti, muzi~ari, pjesnici, izvorne grupe i narodni umjetnici. Voditeq programa je Sa{a Gorowa, a ulaz je besplatan. Pokroviteq je Grad Prijedor, medijski pokroviteq IPC #Kozarski vjesnik#, a prijateq Manifestacije Tvornica keksa #Mira# a.d, ~lanica #Kra{ grupe#. OGLASI ¹ SPORT FK #Rudar-Prijedor# u pobjedni~kom ritmu TRI GOLA ZA 23 MINUTA Me~ 11. kola [ampionata Republike Srpske #Rudar-Prijedor# - #Sutjeska# iz Fo~e okon~an je rezultatom 3:0. Poluvrijeme je odigrano izme u dva {esnaesterca, a stopostotnu priliku imao je u 30. minutu Aleksandar Popovi}. [anse za gol nisu iskoristili Dra{ko Loli} i Ranko Deki}. U drugom dijelu me~a uslijedila je ofanzivnija igra Prijedor~ana. U 60. minutu, iz slobodnog udarca, vode}i gol postigao je Qubi{a Peceq. Rezervista Ervin Fudbaleri "Rudar-Prijedora", pobjedom od 2:1 nad "^elikom" iz Zenice, ostvarili su plasman u ~etvrtfinale Kupa BiH. Nakon ]ati}, minut po ulasku u igru, postigao je efektan gol za 2:0, dok je Dra{ko Loli} u 83. minuti sa 32 metra pogodio za vo stvo #rudara# od 3:0. Bili su to #laki# golovi protiv tima sa doweg dijela tabele. Zlatko Jelisavac, trener #Rudar-Prijedora#, ka`e da je ovo bila vrlo dobra utakmica u kojoj su, nakon {ansi u prvom dijelu, u nastavku igrali hladne glave i sr~ano se borili za te{ku, ali zaslu`enu pobjedu. Sa 29 bodova, #Rudar-Prijedor# je drugi tim Lige i za Radost doma}ih igra~a vode}om #Zvijezdom 09# zaostaje dva boda i gol razliku. U narednom kolu, 28. oktobra, od 15 Osmina finala Kupa BiH: ~asova, gost #Rudar- Prijedora# je {estoplasirano #Podriwe#. #RUDAR- PRIJEDOR# ELIMINISAO #^ELIK#, KO JE SLIJEDE]I? igre izme u d v a {esnaesterca i nekoliko zrelih prilika, oba tima u prvih 45 minuta, uprkos dominaciji na t e r e n u Prijedor~ana, gosti su, u 71. minuti izveli korner, a Aldin [i{i} Ofanzivna igra je glavom Prijedor~ana se postigao gol, isplatila i ^elik je poveo sa 1:0. Prijedor~ani su izjedna~ili u 74. minuti kad je gostuju}i igra~ Emrah Hasanhoxi} autogolom izjedna~io rezultat. Kapiten doma}ih Ogwen Davidovi} je u 78. minuti osmislio akciju po desnoj strani, nesebi~no uposlio Demira Jakupovi}a, a ovaj je povisio rezultat na 2:1 za "Rudar Prijedor". U pobjedni~koj ekipi igrali su: [arac, Vejnovi}, Jakupovi}, Jandri} (od 46. Mari}), Peceq, Ja}imovi}, Pekija, Popovi} (od 46. Gavranovi}), [aki} (od. 49.]ati}), Davidovi} i Loli}. Rezerve: Milinkovi}, Rokvi}, Deki}, No. Petrovi} i trener Zlatko Jelisavac. U ~etvrtfinalu Kupa su: #[iroki Brijeg#, #Krupa#, #Sloboda#, #Olimpik#, #Sloga# Simin Han, te pobjednik susreta #Leotar#- #Zvijezda 09#. M. Bogun JZU #DOM ZDRAVQA# PRIJEDOR Na osnovu Odluka Upravnog odbora o prodaji rashodovanih vozila JZU Doma zdravqa Prijedor, br UO-28-5/17 od i UO od godine, te ~lana 7. Statuta, Dom zdravqa Prijedor objavquje JAVNI POZIV za u~e{}e u kupoprodaji rashodovanih vozila putem pisanih ponuda Predmet kupoprodaje su rashodovana vozila i to: 1. putni~ko vozilo #renault master#, god. proiz. 2007, reg. tablica: 782-E-976, 2. teretno vozilo #iveko daili# god. proizvodwe 2003, reg. tablica M21-A-259, 3. putni~ko vozilo #opel corsa#, god. proiz. 1999, reg. tablica 464-J-876, 4. putni~ko vozilo #opel corsa#, god. proiz. 1999, reg. tablica 464-J-842, 5. Rashodovana vozila su u voznom stawu, odjavqena su kod nadle`nog organa osim vozila pod rednim brojem 4. koji je registrovan do g. prodaju se u vi enom stawu, bez prava na naknadne reklamacije. Najni`e cijene vozila utvr uju se prema procijewenoj vrijednosti u iznosu od: - za vozilo pod rednim brojem ,00 KM - za vozilo pod rednim brojem ,00 KM - za vozilo pod rednim brojem ,00 KM - za vozilo pod rednim brojem ,00 KM. Ponude sa cijenom ispod utvr ene najni`e cijene odbaci}e se bez razmatrawa. Kupac je ponu a~ koji ponudi najvi{u cijenu. Rok za podno{ewe pisanih ponuda je 8 (osam) dana od dana objavqivawa javnog poziva u listu #Kozarski vjesnik#. Ponuda se dostavqa u zatvorenoj koverti, obavezno mora sadr`avati ime i prezime i JMBG za fizi~ko, firmu i JIB za pravno lice, adresu, broj telefona, navesti vozilo koje se kupuje, ponu enu kupoprodajnu cijenu i dostavqa se na protokol Doma zdravqa ili po{tom na adresu: JZU #DOM ZDRAVQA# Prijedor, Vo`da Kara or a 2, sa naznakom: #Javni poziv za kupoprodaju vozila#. Zadu`eno lice za kontakt je Luki} Mladen, telefon 052/ ili mob. tel. 065/ GRAD PRIJEDOR SKUP[TINA GRADA Broj: 01-Sl/17 Datum: godine OBAVJE[TEWE Skup{tina grada Prijedora je na 11. sjednici odr`anoj godine usvojila Nacrt statuta grada Prijedora i uputila ga na Javnu raspravu koja }e trajati 15 dana. Ovim putem obavje{tavaju se sva zainteresovana lica da mogu izvr{iti uvid u Nacrt statuta koji se nalazi na Info-pultu u zgradi Gradske uprave i na internet stranici Grada Prijedora te eventualne primjedbe dostave u pisanom obliku do godine na Odsjek za stru~ne i administrativne poslove Skup{tine grada, Trg oslobo ewa 1, Prijedor. Javna rasprava odr`a}e se godine sa po~etkom u 11,00 ~asova u sali Skup{tine grada. PREDSJEDNIK SKUP[TINE GRADA Sead Jakupovi}, s.r. Prodajem ili mijewam poslovno-stambeni objekat Restoran #ORION# u ^ejrecima, 2 km od centra Prijedora. Objekat je povoqan za bilo koji obrt, kao restoran, trgovina {pilsalon ili kladionica. Objekat le`i na 710 m2 zemqi{ta veli~ine 14h11 m pored {kole i mjesne zajednice, uli~na rasvjeta, gradska voda i struja. Sa malo ~i{}ewa i kre~ewa, odmah useqiv. Posjeduje rje{ewe za poslovni prostor i sve ostale papire 1/1. U zamjenu dolazi u obzir 3-4 dunuma zemqe sa svim prikqu~cima uz Unu ili ve}i stan u Biha}u, sve mora biti 1/1. Ostale informacije na telefon 037/ , 062/ #Kozarski vjesnik# oktobar 2017.

14 Dana navr{ava se {est godina od stradawa u saobra}ajnoj nesre}i na{eg dragog SINI[E SAGANOVI]A ( ) Dana navr{ava se 31 godina od tragi~ne i nerasvijetqene smrti RADOMIRA RADUKE JEVTI]A ( ) In memoriam Tuga i bol za tobom ne mogu te vratiti, ali sje}awe na tebe i tvoj dje~a~ki osmijeh vje~no }e trajati. Tvoji roditeqi Radoslav i Alma, brat \or e, deda Gojko i baka Dosta 8668 Uspomenu na tebe ~uvaju sin Braco i k}erka Milka s porodicama 8694 Dana navr{ava se {est godina od stradawa u saobra}ajnoj nesre}i na{eg dragog Dana navr{ava se {est godina od stradawa u saobra}ajnoj nesre}i na{eg dragog Dana navr{ava se {est tu`nih godina od stradawa u saobra}ajnoj nesre}i na{eg sina, brata i unuka Dana navr{ava se 19 godina od smrti dragog nam MIRKA TOPI]A ILIJA \UKI] ( ) SINI[E SAGANOVI]A Tvoji najmiliji: stric Miodrag s porodicom i stric Dragan 8668 SINI[E SAGANOVI]A ( ) Sa tugom u srcu i qubavqu, mislimo na tebe. Tvoja tetka Qerka s porodicom 8668 SINI[E SAGANOVI]A ( ) Tuga i bol za tobom ne mogu te vratiti, ali sje}awe na tebe i tvoj osmijeh dje~a~ki, vje~no }e trajati.tvoji: mama, tata, brat i baka 8683 Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. Tvoji: supruga Milena, sin Darko, k}erka Vesna, snaha Jelena, unu~ad Milana, Milica i Aleksa 24/17 Punih 25 godina nisi s nama, ali `ivi{ u na{im srcima. Vole te beskrajno k}erke Milica i Gordana, unu~ad Sawa, Milo{ i Ogwen, zetovi Milan i Slavko, snaha Vawa, praunu~ad Vasja i Mitja 000 Dana navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti dragog nam oca, svekra, starca i djeda Dana navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti dragog supruga Dana navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti dragog nam GOLUBA [PADI]A Dragi deda, sa tugom smo primili vijest da te vi{e nama. Vje~no }e{ ostati u na{em sje}awu. Sla ana i Marija Dana navr{ava se godina od pogibije na{eg sina, oca i brata 8691 GOLUBA [PADI]A I dok dani prolaze jedan za drugim, ti nam sve vi{e nedostaje{. Ostavio si iza sebe mnogo lijepih uspomena po kojima }emo te vje~no pamtiti. Tvoji: sin Pero, k}erka Bo`ica, snaha Stana, zet Miroslav, unu~ad Danijel, Filip i Ivana 000 GOLUBA [PADI]A Dragi Golube, tvoj odlazak unio je veliku prazninu u moj `ivot. Sve uspomene na tebe ~uva}u do kraja `ivota JANKA MILUTINOVI]A Pro e godina, a tuga, `alost i praznina ne prolaze. Nikada te ne}e zaboraviti tvoj tata Predo, mama Spasa, sin Goran, k}erka Vedrana, bra}a, sestre i tvoja rodbina 8690 M A L I O G L A S I - Prodajem ku}u u Koprivni, voda, struja, telefon, sa 11 dunuma zemqe. Sve informacije na telefone: 052/ ili 065/ (8577) - Prodajem trosoban stan, 80 m2, u centru grada, kontakt telefon (8688) - Prodajem ku}u 12 h 10 m, na sprat, Branka Radi~evi}a 3, sa namje{tajem, povoqno, i zemqu u Bo`i}ima, 16 dunuma oranice i {ume, vo}wak 10,5 dunuma sa raznim vo}em, m2 za vikendicu, ulaz sa glavnog puta. Kontakt telefoni: i Kupujem jednosoban stan u prizemqu, mogu i vi{i spratovi sa liftom. Ponude na telefone: 052/ i 065/ Prodajem ili mijewam ku}u u Kokinom Gradu sa 2 dvosobna stana i duplom gara`om, za jednosoban stan uz doplatu. Kontakt telefoni i Prodajem 3 (tri) dunuma vo}waka u Bo`i}ima, ima put, struja, ogra eno, potok ispod vo}waka. Vo}wak je dobar, ima {qiva, jabuka, kru{ka i tre{wa. Telefon Prodajem ili izdajem lokal #Trokadero#, prodajem rashladnu komoru. Kontakt telefoni i S V A K O G P E T K A S V A M A K O Z A R S K I V J E S N I K oktobar #Kozarski vjesnik#

15 Dana navr{ava se pet tu`nih godina od smrti nam dragog supruga i oca MIRKA DALMACIJE S qubavqu i po{tovawem, ~uvamo te od zaborava. Tvoji: supruga Mileva, k}erka Jadranka i sin Mladen 8687 Dana navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti voqene i nikad pre`aqene supruge STOJANKE (ro. Luki}) MAJSTOROVI] ( ) Vrijeme koje je pro{lo i koje }e pro}i, ne}e ubla`iti bol i tugu za tobom. Hvala ti za svu poklowenu qubav i dobrotu. Uvijek }u te nositi u srcu i ~uvati od zaborava. Tvoj neutje{ni suprug Milan Mi}an Majstorovi} 8678 Dana navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage mame, svekrve i bake STOJANKE MAJSTOROVI] ( ) Sa qubavqu koja je vje~na i tugom koju vrijeme ne lije~i, postoji{ i `ivi{ u na{em sje}awu i na{im srcima. Sa qubavqu i po{tovawem, tvoji: sin Zoran, snaha Tawa i unuk Veqko 8680 Dana navr{ava se 40 tu`nih dana otkako je prestalo da kuca plemenito srce moje majke, svekrve i bake STOJANKE (ro. Luki}) MAJSTOROVI] ( ) Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima, dok mi `ivimo. Tvoj neutje{ni sin Goran, snaha Ivana i unuka Marija 8681 Dana navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti moje prije STOJANKE MAJSTOROVI] ( ) Draga prijo, uvijek }u te pamtiti po tvojoj dobroti i voqi za `ivotom. S po{tovawem, tvoja prija Mira 8680 Dana navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e voqene snahe, sestre i tetke STOJANKE (ro. Luki}) MAJSTOROVI] Vrijeme koje je pro{lo, a koje }e pro}i, ne}e ubla`iti bol i tugu u na{im srcima za tobom. Hvala ti za svu pa`wu i dobrotu koju si nam poklawala. Tvoji: djever Quqo, sestra Milada, sestri} Nikola i Rade 8681 Dana navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti moje voqene sestre STOJANKE (ro. Luki}) MAJSTOROVI] ( ) Draga moja sestro, te{ko se pomiriti sa istinom da te vi{e nema, ali dok mi `ivimo, i ti }e{ `ivjeti u na{im srcima. Neutje{na tvoja sestra Ankica, sestri} Mladen, sestri~ina Vesna i Marko, te Goran Batos 8679 In memoriam najboqem mu`u i ocu Tu`no sje}awe Tu`no sje}awe na voqenog brata, oca, djeda i pradjeda Tu`no sje}awe na majku BRANKO SANTRA^ ( ) DU[ANKA (ro. Voki}) SANTRA^ ( ) Uvijek }emo vas se sje}ati, jer ste ostavili neizbrisiv trag. Porodica 8689 RISTU KOVA^I]A iz Brekiwe Najdra`i, pro{le su decenije, a ja ~esto pomislim na na{e tu`no djetiwstvo, mili, ni u {kolu nismo po{li, a ve} smo bez svojih roditeqa bili. Po~ivaj u miru Bo`ijem! Sestra Zora [ukalo 8686 VUKU Za svu qubav koju si nam dala, zauvijek ti hvala. Za sve {to dolazi, nedostaja}e{ nama. Od tvojih k}erki Dragice i Nevenke 8677 STEVI \URI]U ( ) Ostajemo u dubokom bolu, sa sje}awem na sve sre}ne godine koje smo proveli zajedno. Ponosni smo na tebe i sve {to si nam pru`io tokom `ivota. Bio si oslonac, na{a snaga i sigurnost. Vje~no zahvalna tvoja porodica 8676 #Kozarski vjesnik# 27. oktobar

16 SPORT ¹ SPORT Tekvondo turnir u Qubqani TRE]I UZASTOPNI TRIJUMF #QUBIJE# Tekvondo klub #Qubija# Prijedor, tre}u godinu zaredom, osvojio je titulu apsolutnog prvaka na Me unarodnom turniru "Gaiana Ljubljana Trophy 2017". #Qubija# je, u konkurenciji 320 sportista iz osam zemaqa, nastupila sa 34 takmi~ara i osvojila isto toliko medaqa: devet zlatnih, 17 srebrnih i osam bronzanih RUKOMET: GOST #MIRE# U susretu 4. kola Premijer lige BiH, rukometa{ice #Mire# pobijedile su u Prijedoru novajlije u #Haxi}i Dido grup#, rezultatom 37:33. Izabranice Qubice Iveti} u srijedu su gostovale u Zavidovi}ima, a u nedjequ, 28. oktobra, od 17 ~asova, u Dvorani #Mladost# do~ekuju ekipu #Gora`da#. Mladi tim #Mire# `eli ostvariti drugu prvenstvenu pobjedu. Ulaz na me~ je slobodan. Prva liga RS za rukometa{e Najboqi u Qubqani: TKD #Qubija# Uz pehar za sveukupno \uki}, Darija Toma{, Kotora{, Nemawa prvo mjesto, Milo{ Jeli~i}, Nikolina Kne`evi}, Dino Ceri}, takmi~ari Vese Ple}a{ i Jovana Topi}. Stefan i Sa{a Tadi}, Are`ine dobili su pehare Srebrnim medaqama okitili su se: Sergej Vukoti}, Mia Babi} i Sara Romana Kobas, Danilo u borbama, a Nata{i Ili} pripao je pehar za najboqu Budimli}, Na a Topi}. Bronzani su bili: u kategoriji lima~ica. Majstorovi}, Petra Keki}, Marko Gwati}, Sofija Zlatne medaqe osvojili Teodora Jari}, Sawa Vukoti}, Milica Gruji}, su: Nata{a Ili}, Manuela Rastoka, Stefan Muti}, Kristina Kobas, Sr an Kukavica, Ivana Zori}, Adi Miqatovi}, Dejan i Sara \or e Boji}, Mihajlo Zubanovi}, Nemawa Kne`evi} i Jelena Do{en. FK #Deportivo 2016# gostovao u Mariboru OD SLOVENACA SE MNOGO NAU^ITI Ru k o m e t a { i #Prijedora#, u [ a m p i o n a t u Republike Srpske, prekinuli su seriju poraza i rezultatom 31:23 pobijedili gostuju}u ekipu #Leotara# iz Trebiwa. Gosti iz Hercegovine su, nakon 12 minuta igre, imali rezultat 5:2. Serijom od tri gola u dva minuta, #Prijedor# je izjedna~io i u nastavku Osjetili radost prve pobjede: rukometa{i #Prijedora# PRVA POBJEDA #PRIJEDORA# utakmice konce igre preuzeo u svoje ruke. Na odmor se oti{lo pri rezultatu 13:10 za #Prijedor#. Prijedor~ani su u 43. minuti imali deset golova vi{ka, 23:13. Posqedwih deset minuta, kada su igrali prijedorski momci sa skromnim iskustvom, gosti su postigli sedam, a doma}i dva gola za kona~an rezultat 31: 23. #Prijedor# su do pobjede, sa po osam postignutih golova, predvodili Mladen Blagojevi} i Kristijan Kecman. Milan Radakovi} je postigao pet, Milan Balaban ~etiri, a Viktor [erbula dva gola. U listu strijelaca su se upisali Milan Miqu{, Ogwen Rujevi}, Sandro Popovi}, Vuk Kova~evi}. Gojko Topi} je imao 13, a Stefan \uri~i} tri odbrane. FK #Deportivo 2016#, Prijedor, ovih dana boravio je u Mariboru. Ekspedicija od 40-ak igra~a ro enih izme u i godine, wihovi treneri i roditeqi bili su gosti {kole fudbala biv{eg fudbalera Maribora, zagreba~kog #Dinama# i reprezentacije Slovenije, Marinka Gali}a. Od tri susreta, prijedorska ekipa (2010. godi{te) pobijedila je vr{wake sa 1:0. U ostal- Prijedor~ani odu{evqeni gostovawem u Mariboru U proqe}e godine pojavio se prvi broj "Kozarskog partizanskog vjesnika# u izdawu Partizanskog obavje{tajnog biroa Drugog kraji{kog (kozarskog) NOP odreda "Mladen Stojanovi}#. U qeto iza{ao je prvi broj poslije drugog svjetskog rata. im susretima uspje{niji su bili doma}ini. Za #Deportivo 2016# Luka Savanovi} postigao je ~etiri, a Aleksandar Mar~eta dva gola. U listu strijelaca upisali su se Nikolina Vukojevi}, Darijan Jawanin, Aleksa Kecman i Milan Novakovi}. Prijedor~ani su posjetili stadion FK #Maribor# i uvjerili se u uslove koje pru`a ovo sportsko zdawe. Za odlazak u Sloveniju najzaslu`niji je Prijedor~anin Mato-Ximi Stani}, nekada{wi igra~ #Maribora# i prijedorski fudbalski majstor. Narednog vikenda #Deportivo 2016# gostuje kod FK #Lakta{i#, a prisustvova}e i me~u ko{arka{ke ABA lige #Igokea# -#FMP#. Tokom novembra slijede gostovawa kod vr{waka iz beogradskih klubova #Crvena zvezda# i #Partizan#. Kozarski vjesnik Tenis Marija Kova~evi} i Matea Jandri} Na terenima skog prvenstva na Tenis kluba kom su nastupile #Dr Mladen takmi~arke do 12 Stojanovi}# u godina i polaznici Prijedoru odr`an je drugi dio klup- Teniske {kole. To je tradicija kojom Izdaje: Informativno-poslovni centar "Kozarski vjesnik# Prijedor Redakcija i administracija: Ulica Save Kova~evi}a 15. List registrovan kod Ministarstva informacija Republike Srpske, br. 170/93 od godine. Izlazi svakog petka Direktor i glavni i odgovorni urednik: Zoran Soviq Redakcija: Milan Bogun, Mira Zgowanin, Tawa Mandi} (glavni i odgovorni urednik RTV Prijedor), Stana Marinovi}, Radomir Re~evi}, Mirjana Stegi}, Deborah Soviq, Pero [padi}. Zoran Jeli} Tehni~ka priprema: Smiqa Bunxa, Radmila Radinovi}, Mile Stanar Fotograf: Dragan Stojni} NAJBOQA KOVA^EVI]EVA I BALABAN se okon~ava u s p j e { n a takmi~arska sezona ovog trofejnog kluba. Kod djevoj~ica do 12 godina, u rezultatski neizvjesnom me~u, Marija Kova~evi} je, rezultatom 3:6, 6:4 i 10:7, pobijedila Mateu Jandri}. Tre}eplasirane su Tamara Prole i T e o d o r a Kova~evi}. U konkurenciji takmi~ara teniske {kole, pobjednik je Filip Balaban, druga Jovana Ba{i}, a tre}i Luka Deriku}a i Ana Ba{i}. Potpredsjednik Kluba Nenad Jandri} isti~e da Filip Balaban su bili zanimqivi me~evi u kojim su mogli u`ivati i roditeqi teniskih nada. Uz uspje{niju narednu godinu, ciq svih je da se ponovo igra prijedorski fju~ers, odnosno Memorijal #Dr Mladen Stojanovi}#. Pripremio: M. Bogun Telefoni: Direktor , urednik , novinari , , , slu`ba malih oglasa, ra~unovodstvo i marketing , , tehni~ka priprema , Radio Prijedor , Televizija Prijedor Tel/faks , Cijena primjerka od{tampana na "glavi# Lista Pretplata: Sve informacije o pretplati na List na telefone i Rukopisi i fotografije se ne ra~un: NLB Razvojna banka AD Filijala Prijedor `r (sa naznakom za "Kozarski vjesnik#) [tampa: "Dnevne Nezavisne novine# Za {tampu: Aleksandar Kopawa, direktor