Utjecaj pokazatelja financijske stabilnosti na kreditni rejting i gospodarski rast Republike Hrvatske

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Utjecaj pokazatelja financijske stabilnosti na kreditni rejting i gospodarski rast Republike Hrvatske"

Транскрипт

1 Utjecaj pokazatelja financijske stabilnosti na kreditni rejting i gospodarski rast Republike Hrvatske Lazić, Matej Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University North / Sveučilište Sjever Permanent link / Trajna poveznica: Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: Repository / Repozitorij: University North Digital Repository

2 SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN DIPLOMSKI RAD br. UTJECAJ POKAZATELJA FINANCIJSKE STABILNOSTI NA KREDITNI REJTING I GOSPODARSKI RAST REPUBLIKE HRVATSKE Matej Lazić DIR 002 Varaždin, ožujak 2020.

3 SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN Studij Poslovne ekonomije DIPLOMSKI RAD br. UTJECAJ POKAZATELJA FINANCIJSKE STABILNOSTI NA KREDITNI REJTING I GOSPODARSKI RAST REPUBLIKE HRVATSKE Student: Matej Lazić, 0680/336D Mentor: doc. dr. sc. Damira Đukec Varaždin, ožujak 2020.

4

5 Sažetak Cilj je ovoga rada utvrditi uzročno-posljedične odnose domaćeg i inozemnog zaduživanja, državnog i realnog sektora Republike Hrvatske u razdoblju od do godine. Promatrana je uloga kreditnih rejting agencija i njihova ocjena kreditnog rejtinga te na temelju kojih pokazatelja daju ocjenu rejtinga. U teorijskom dijelu rada sagledan je europski i globalni institucionalni okvir te uloga tijela zaduženih za nadzor tržišta kapitala i vrijednosnih papira. Definirane su kreditne rejting agencije te postupak kako agencije dodjeljuju ocjene kreditnog rejtinga državama i poduzećima. Proučavani su pokazatelji financijske stabilnosti Hrvatske: BDP, javni i inozemni dug, stope (ne)zaposlenosti i inflacije te kako se promjene vrijednosti pokazatelja reflektiraju na dodijeljenu ocjenu kreditnog rejtinga. Utjecaj zaduživanja na gospodarski rast Hrvatske analiziran je pomoću statističkog modela u kojem je proučen utjecaj zavisnih varijabli javnog i inozemnog te odobrenih kredita stanovništvu i trgovačkim društvima na stope rasta/pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u promatranom razdoblju. Glavna pitanja na koja se nastoji odgovoriti su: Koje su posljedice visoke zaduženosti na gospodarski rast Hrvatske? Koji promatrani pokazatelji imaju najveći utjecaj na rast ili pad bruto domaćeg proizvoda? Kako pokazatelji financijske stabilnosti utječu na dodijeljenu ocjenu kreditnog rejtinga? Ključne riječi: bruto domaći proizvod Hrvatske, javni dug, utjecaj zaduživanja na BDP, kreditni rejting

6 Summary The aim of this paper was to establish the relations of domestic and foreign loaning of public and real sector in Republic of Croatia in period from up to For this purpose it was observed the role of credit rating agencies their manner and indicators of performing crediting ratings. The theoretical part of the paper examines the European and global institutional framework and the role of supervisory institutions in charge of supervising the capital and securities markets. Define credit rating agencies, the process of assignment credit ratings both to the state and businesses. Indicators of Croatia's financial stability were studied: GDP, public and foreign debt, (un)employment rates and inflation, and how changes in the value of indicators are reflected in the assigned credit rating. In observed area, the impact of indebtedness on Croatia's economic growth was analyzed using a statistical model in which the position of dependent variables of public and foreign debt and approved loans to households and companies was put in ratio with the growth / decline rate of Croatian gross domestic product. The main questions are: What are the consequences of high indebtedness on the Croatian economy? Which observed indicators have the greatest impact on the growth or decline of gross domestic product? How do financial stability indicators affect the credit rating assigned? Key words: Croatian gross domestic product, publict debt, debt impact on economic growth, credit rating

7 SADRŽAJ 1. UVOD Predmet i cilj rada Istraživačka pitanja OCJENJIVANJE KREDITNOG REJTINGA Institucionalni okvir u EU Kreditne rejting agencije Postupak ocjenjivanja kreditnog rejtinga Kreditni rejting Republike Hrvatske FINANCIJSKA STABILNOST I POKAZATELJI Zakonski okvir i uloga Vijeća za financijsku stabilnost Pokazatelji stabilnosti za makroekonomsko okruženje Pokazatelji ranjivosti gospodarstva Pokazatelji otpornosti financijskog sustava METODE ISTRAŽIVANJA I REZULTATI ANALIZE Usporedba i međuovisnost kreditnog rejtinga i gospodarskog rasta Usporedba i međuovisnost kreditnog rejtinga te inflacije i zaposlenosti Opis metoda i modela istraživanja Analiza utjecaja kredita, javnog i inozemnog duga na gospodarski rast ZAKLJUČAK LITERATURA PRILOZI POPIS TABLICA POPIS SLIKA I GRAFIKONA

8 1. UVOD Globalna financijska kriza i godine nije zaobišla ni hrvatsko gospodarstvo. Hrvatski bruto domaći proizvod nakon dugogodišnjeg uzastopnog rasta stagnira te u godini hrvatsko gospodarstvo ulazi u recesiju. Trendove pada hrvatskog gospodarstva prate i ocjene kreditnih rejting agencija te se Hrvatska sve teže i po sve većim kamatama zadužuje na vanjskom tržištu. Rad je podijeljen na tri cjeline. U prvom dijelu rada objasnit će se uloga tijela zaduženih za nadzor tržišta kapitala i vrijednosnih papira, kako na razini Europske unije tako i na globalnoj razini. Definirat će se što su kreditne rejting agencije i koji je njihov značaj, koje su najveće kreditne agencije te na koji način one obavljaju svoje poslovanje i dodjeljuju ocjene kreditnog rejtinga državama i poduzećima. Osim toga, proučit će se kako se kretao hrvatski kreditni rejting od godine kada je dodijeljena prva ocjena rejtinga pa sve do kraja godine. U drugom dijelu rada definirat će se uloga Vijeća za financijsku stabilnost te će se proučavati makroekonomski indikatori te kretanje njihovih vrijednosti u razdoblju od do godine. Posebnu pozornost posvetit će se javnom dugu Republike Hrvatske i njezinom financijskom sustavu. U posljednjem dijelu rada, koristeći se statističkim metodama i modelima, analizirat će se utjecaj spomenutih makroekonomskih indikatora na kretanje hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, a zatim će se protumačiti dobiveni rezultati i ocijeniti njihova reprezentnost Predmet i cilj rada Predmet ovog rada je analiza između pokazatelja financijske stabilnosti i dodijeljene razine kreditnog rejtinga kao i utjecaj zaduživanja na gospodarski rast Republike Hrvatske. Cilj rada je na temelju stvarnih podataka makroekonomskih veličina i pokazatelja financijske stabilnosti (iz područja gospodarske ranjivosti ili otpornosti financijskog sustava) pokazati dosadašnja kretanja, smjer i jačinu veze između analiziranih veličina. 2

9 1.2. Istraživačka pitanja 1. Kakav je odnos između pokazatelja makroekonomskog okruženja (BDP) i pokazatelja ranjivosti gospodarstva (javni dug, krediti privatnom sektoru)? Analizom i odgovorom na ovo pitanje pokazuje se odnos između samih varijabli financijske stabilnosti kao što su BDP, javni dug, inozemni dug krediti trgovačkim društvima i krediti stanovništvu). U naravi se analizira statistička veza između pokazatelja makroekonomskog okruženja i pokazatelja ranjivosti gospodarstva. 2. Koji pokazatelji financijske stabilnosti najbolje koreliraju s odabranim kreditnim rejtingom u promatranom razdoblju? Analizom i odgovorom na ovo pitanje prikazuje se smjer kretanja pojedinih varijabli (pokazatelja financijske stabilnosti) i opisane razine dodijeljenog kreditnog rejtinga prikazanog u obliku oznaka S&P kreditnog rejtinga. 3

10 2. OCJENJIVANJE KREDITNOG REJTINGA Kreditni rejting može se općenito definirati kao ocjena kreditne sposobnosti određenog subjekta da podmiri svoje financijske obveze. Kreditne rejting agencije specijalizirane su tvrtke koje raznim metodologijama dodjeljuju ocjenu kreditnog rejtinga poslovnim ili privatnim subjektima koje investitori koriste prilikom donošenja odluka o budućim investiranjima Institucionalni okvir u EU Institucionalni okvir skup je zajedničkih institucija kroz koji države članice surađuju i djeluju u okviru zajedčkih zakona, pravila i odredbi. Stvaranjem Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) kao decentralizirane mreže godine dovelo je do uspostave sustava mikrobonitetnog i makrobonitetnog nadzora koji se sastoji od europskih i nacionalnih nadzornih tijela. Mikrobonitetni nadzor višeslojni je sustav tijela koji vrši nadzor nad svakom pojedinom institucijom. Slojevi se razlikuju prema sektorskom području, a čine ga Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). EBA (European Banking Authority) je dio ESFS-a u čijem su djelokrugu kreditne institucije, financijski konglomerati, investicijska društva i institucije za platni promet. Ima sjedište u Londonu. EIOPA (European Insurance and Occupational Pensions Authority) je europski regulator osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja. Zadaća joj je doprinositi stabilnosti financijskog sustava Europske unije osiguranjem integriteta, transparentnosti, učinkovitosti i urednog djelovanja financijskih tržišta, kao i povećanom zaštitom osiguranika, korisnika i vlasnika mirovina. Sjedište EIOPA-e je u Frankfurtu na Majni. Nadzorno tijelo koje je zaduženo za vrijednosne papire i tržište kapitala je ESMA (European Securities and Market Authority) koja je usmjerena doprinosu stabilnosti financijskog sustava Europske unije kroz osiguranje cjelovitosti, učinkovitosti i urednog djelovanja financijskog tržišta te kroz povećanje zaštite investitora. Smještena je u Parizu. 4

11 Osim EBA-e, EIOPA-e i ESMA-e mikrobonitetni nadzor čini i zajednički odbor europskih nadzornih tijela koji je, između ostalog, zadužen za rješavanje međusektorskih sporova između tijela ESFS-a, a sastavljen je od predsjednika europskih nadzornih tijela, kao i nadležnih nacionalnih tijela. Makrobonitetni nadzor na europskoj razini provodi Europski odbor za sistemske rizike (ESRB). Glavni cilj ESRB-a je smanjiti i spriječiti sistemski rizik za financijsku stabilnost u Europskoj uniji u kontekstu makroekonomskih kretanja. Sjedište ESRB-a je u Frankfurtu na Majni. 1 Uloga i položaj ESMA-e ESMA (European Securities and Markets Authority) je europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala. Osnovana je 1. siječnja godine kao nasljednica Odbora europskih regulatora za tržišta vrijednosnih papira (CESR). Kao dio Europskog sustava za financijski nadzor ESMA tijesno surađuje s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, Europskim odborom za sistemske razlike i Europskim nadzornim tijelom za strukovno i mirovinsko osiguranje. 2 Prilikom osnivanja ESMA je zadržala sve funkcije CESR-a koje su podijeljene na četiri razine: 3 Prva razina - savjetuje Europsku komisiju dok ona uspostavlja propise za političke ciljeve na viskoj razini. Druga razina - izrađuje podzakonske akte (nazvane povjerenim i provedbenim aktima) koji se fokusiraju na sadržaj u zakonskim zahtjevima. Treća razina - razvija smjernice za uspostavljanje prakse unutar Europskog sustava financijskog nadzora i osiguravanje jedinstvene primjene EU zakona; navedene smjernice nisu pravno obvezujuće, ali regulatorne vlasti moraju se pokušati uskladiti s njima, odnosno pružiti adekvatno objašnjenje ukoliko nisu usklađeni. Četvrta razina - može provesti ispitivanje te dati preporuke na temelju nalaza vlastite istrage. 1 EBA: ( ) 2 ESMA: ( ) 3 ESMA: ( ) 5

12 Uz zadržane funkcije ESMA je dobila nova zaduženja i ovlasti: 4 sposobnost za izradu tehničkih standarada koji su pravno obvezujući za sve članice EU sposobnost za pokretanje ubrzanog postupka da bi se osigurala dosljedna primjena EU zakona nove ovlasti u rješavanju nesuglasica između nacionalnih tijela dodatne odgovornosti za zaštitu potrošača (uključujući mogućnost zabrane financijskih proizvoda koje ugrožavaju financijsku stabilnost ili uredno funkcioniranje tržišta u periodu od tri mjeseca) hitne ovlasti: sudjelovanje u Colleges of Supervisors te inspekcije na licu mjesta praćenje sustavnog rizika preko graničnih financijskih institucija sposobnost za sklapanje upravnih ugovora s nadzornim tijelima, međunarodnim organizacijama i upravama trećih zemalja revizija sklopljenih ugovora. U području regulacije kreditnih rejting agencija ESMA ima ključnu ulogu. Osim što predlaže akte i zakone o pravilu poslovanja rejting agencija, objavljuje i tehničke standarde i temeljna pravila koja reguliraju poslovanje kreditnih agencija. Ona je i jedini direktni supervizor kreditnim rejting agencijama koje posluju na području Europske unije. Osim toga, zadužena je i za registraciju i certifikaciju rejting agencija, a po potrebi ih i kažnjava ukoliko nisu ispunile sve potrebne uvjete za obavljanje posla na području Europske unije. Uloga i položaj IOSCO-a IOSCO (International Organization of Securities Commissions) je osnovan godine temeljem sporazuma 11 regulatornih agencija Sjeverne i Južne Amerike. Cilj ujedinjavanja bio je oformiti jedinstveno internacionalno tijelo koje će imati zadatak nadzirati i regulirati tržišta kapitala. Godinu dana kasnije organizaciji se priključuju neamerička nacionalna nadzorna tijela i oformljavaju globalnu agenciju. 5 4 ESMA: ( ) 5 IOSCO: ( ) 6

13 IOSCO je internacionalna organizacija koja razvija, implementira i promiče standarde regulacije na tržištu kapitala. Intenzivno surađuje s G20 i Odborom za financijsku stabilnost (Financial Stability Board - FSB). Danas članice IOSCO-a reguliraju više od 95 posto svjetskog tržišta kapitala u više od 115 jurisdikcija. Članice IOSCO-a, prilikom ulaska u organizaciju, obvezale su se: 6 surađivati u razvitku, implementaciji i promociji pridržavanja međunarodno priznatih i konzistentnih regulativnih standarda, nadzirati i provoditi ih sa svrhom zaštite investitora, održavati poštena, efikasna i transparentna tržišta te ciljati na rješavanje sistemskih rizika pojačati zaštitu investitora i poticati ih na ulaganje putem pojačane razmjene informacija te pojačan nadzor poslovanja na tržištu razmjenjivati informacije na globalnoj i regionalnoj razini kako bi se potpomogao razvoj tržišta, njegova infrastruktura i implementirale potrebne regulacije. HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) postala je članica IOSCO-a 19. listopada godine. U kontekstu europskih integracija pozitivna ocjena međunarodnog verifikacijskog odbora, s obzirom na visoke postavljene kriterije pristupnim članicama, dokazuje kvalitetu pravnog sustava, doprinosi jačanju međunarodnog položaja Hrvatske i donosi pozitivno ozračje za buduće ulagače Kreditne rejting agencije Kreditne rejting agencije specijalizirane su tvrtke koje daju mišljenje o kreditnoj sposobnosti entiteta ili o financijskoj obvezi, kao što su npr. obveznice, preferencijalne dionice i komercijalni papiri. Imaju ključnu ulogu u smanjenju asimetričnih informacija između investitora i izdavatelja dužničkih vrijednosnica. 7 Agencije za kreditni rejting razvijale su se tijekom vremena pa su tako od agencija koje su procjenjivale rizičnost izdavanja željezničkih kompanija proširile svoje poslovanje i započele s ocjenjivanjem instrumenata cijelog financijskog tržišta. Danas se kreditne agencije bave 6 IOSCO: ( ) 7 Pavković, A., Vedriš, D.:Redefiniranje uloga agencija za kreditni rejting u suvremenom financijskom sustavu, 2011., str

14 procjenom rizičnosti raznih instrumenata na financijskom tržištu, kao što su obveznice lokalnih jedinica, preferencijalne dionice, komercijalni papiri, certifikati o depozitu, procjena rizičnosti derivata itd. 8 Kreditne agencije sudjeluju u brojnim domaćim i međunarodnim transakcijama. Agencije analiziraju i nastoje protumačiti veliku količinu dostupnih informacija o investitorima i dužnicima, tržištu i promjenama ekonomskih uvjeta s ciljem pružanja boljeg razumijevanja rizika s kojim se sreću u poslovanju. Kreditni rejting je mišljenje koliko je vjerojatno da će izdavatelj uredno podmiriti dug ili ispuniti preuzetu financijsku obvezu. 9 U svijetu postoji 118 kreditnih rejting agencija. Čak ih je dvanaest u Sjedinjenim Američkim Državama. Osam se agencija nalazi u Kini, a po četiri agencije smještene su u Peruu i Koreji. Od 195 zemalja samo 47 zemlje imaju rejting agencije. Republika Hrvatska jedna je od zemalja koja nema kreditnu rejting agenciju. Najpoznatije međunarodne rejting agencije nalaze se u Sjedinjenim Američkim državama. Standard&Poor's, Moody's i Fitch su najveće i najvažnije kreditne agencije. Često ih nazivaju i Tri američke sestre. Njihov ukupni tržišni udio je iznad 95 posto svjetskih usluga rejtinga. Kreditne rejting agencije imaju važnu ulogu u financijskom sustavu jer pomažu smanjiti i otkloniti asimetričnost informacija koje karakteriziraju financijska tržišta. Glavno područje djelovanja rejting agencija je fokusirano na procjenu boniteta, odnosno rizičnost pozajmljivača Postupak ocjenjivanja kreditnog rejtinga Kreditni rejting definira se kao skup svojstava tražitelja kredita, kao što su položaj, imovina, poslovi i perspektiva, na temelju kojih je moguće donijeti ocjenu o njezinoj kreditnoj sposobnosti. Rejting pokazuje sposobnost države hoće li moći otplatiti vanjski ili unutarnji dug (b/p). Kreditni rejting države procjena je relativne vrijednosti da bi se vidjelo hoće li doći do 8 Pavković, A., Vedriš, D.:Redefiniranje uloga agencija za kreditni rejting u suvremenom financijskom sustavu, 2011., str Pavković, A., Vedriš, D.:Redefiniranje uloga agencija za kreditni rejting u suvremenom financijskom sustavu, 2011., str Cavallaro, G., Trotta, A.: Role and Regulation of Credit Rating Agencies: The European Way, 2019., str

15 ispunjenja ugovorenih obveza od strane izdavatelja. Vlade same traže procjenu rejtinga kako bi imale lakši pristup međunarodnom tržištu kapitala. Ne postoji određena univerzalna formula određivanja kreditne rejting ocjene. Agencije, osim objektivne procjene financijskih i ekonomskih parametara koje imaju na raspolaganju, koriste i subjektivnu procjenu. Prilikom dodjele kreditnog rejtinga državi agencije koriste različite ekonomske pokazatelje, kao na primjer dohodak po glavi stanovnika. Što je dohodak po glavi stanovnika veći, veća je i porezna baza, a time je i vjerojatnije da će zemlja biti u mogućnosti izvršavati svoje financijske obveze. Osim toga, rast BDP-a ukazuje da će otplata dugova postajati sve jednostavnija za zemlju što je rast veći. Također, agencije koriste i parametre kretanja inflacije. Povećani rast inflacije ukazuje im na strukturne probleme u vladinoj politici, nemogućnost ili nedostatak volje za boljim oblikom financiranja nego izdavanjem novca. Pri procjeni rizičnosti zemlje važan kriterij je i stanje bilance. Postojanje velikog deficita ukazuje na probleme i nemogućnost države da pribavi potrebna financijska sredstva. Gledaju se i povijesni podatci. Ukoliko je zemlja u prošlosti imala problema s izvršavanjem obveza, ima znatno veći rizik i niži rejting za razliku od zemalja koje su svoje obveze ispunjavale uredno i u zadanim vremenskim okvirima. 11 Osim ekonomskih promatraju se i neekonomski pokazatelji. Rast populacije, struktura stanovništva prema starosti, produktivnost različitih sektora u ekonomiji, efikasnost obrazovnog sustava, kvaliteta administracije samo su neki od pokazatelja koji utječu na kreditnu ocjenu. 11 Pavković, A., Vedriš, D.:Redefiniranje uloga agencija za kreditni rejting u suvremenom financijskom sustavu, 2011., str

16 Spekulativni razred rejtinga Investicijski razred rejtinga Tablica 1: Simboli kreditnog rejtinga triju najpoznatijih svjetskih agencija MOODY'S STANDARD&POOR'S FITCH OPIS Dugi rok Kratki rok Dugi rok Kratki rok Dugi rok Kratki rok Aaa / AAA / AAA / Najviša kvaliteta kreditna Aa1 AA+ AA+ Visoka kreditna Aa2 Prime-1 AA A1+ AA F1 kvaliteta Aa3 AA- AA- A1 A+ A+ Snažna sposobnost A2 Prime-2 A A1 A / plaćanja A3 A- A- Baa1 BBB+ BBB+ A2 F2 Adekvatna sposobnost Baa2 Prime-3 BBB BBB A3 F3 plaćanja Baa3 BBB- BBB- Ba1 BB+ BB+ Zbog ekonomskih Ba2 / BB B BB B promjena razvija se Ba3 BB- BBkreditni rizik spekulativni B1 B+ B+ Prisustvo visokog B2 Not prime B / B / spekulativnog kreditnog rizika, nije B3 B- B- pogodna za investiranje Caa1 CCC+ CC+ Visok rizik, sposobnost ovisi o povoljnim poslovnim Caa2 / CCC+ C CCC C odlukama, financijskim i ekonomskim Caa3 CCC- CCC- uvjetima CC CC tržišta Ca, C / C, D / C, D D Najniža nenaplativo Izvor: Bajo A., Penava J.: Kreditne rejting agencije i kreditni rejting države, Ekonomski fakultet Zagreb, 2011., str. 51 kategorija, 2.4. Kreditni rejting Republike Hrvatske Postupak ocjenjivanja hrvatske kreditne sposobnosti započeo je godine. Hrvatska je zatražila procjenu kreditnog rejtinga od agencija S&P i Fitch-a, a agencija Moody's samostalno je započela proces procjene. Sve tri agencije pozitivno su ocijenile političku stabilnost i njezinu ekonomsku politiku. Takvim ocjenama objedinjen je proces regulacije Republike Hrvatske s vanjskim kreditorima i omogućeno joj je otvaranje međunarodnog tržišta. 10

17 Prilikom ocjenjivanja dugoročne ocjene strane valute dobivena ocjena kreditnih agencija određuje visinu kamatne stope i kvalitetu uvjeta pri kojim će se zemlja zadužiti u stranoj valuti. Agencija Moody's, sve do godine, kreditni rejting Hrvatske ocjenjivala je pozitivnom ocjenom u investicijskom razredu uz promjene outlooka u nekoliko navrata. Godine Moody's svoju procjenu hrvatskog kreditnog rejtinga mijenja u Bb1/stabilni, odnosno ocjenjuje ulaganja u Hrvatsku spekulativnim. S&P je od do godine hrvatski kreditni rejting ocjenjivao investicijskim. Godine mijenja se ocjena iz investicijskog u spekulativni razred. Ocjene kreditne agencije Fitch također su u rangu investicijskog razreda, osim i godine kada je hrvatski rejting pao na razininu spekulativnog. Godine agencija Fitch mijenja ocjenu rejtinga iz investicijskoga u spekulativni razred. Krajem i početkom godine sve tri najveće kreditne agencije outlook hrvatskog rejtinga mijenjaju iz negativnoga u stabilni. Do kraja godine agencije S&P i Moody's zadržavaju ocjenu rejtinga na istoj razini, a kreditna rejting agencija Fitch podiže ocjenu na BB+ sa stabilnim outlookom. Tijekom godine dodijeljeni kreditni rejting agencije Fitch ostaje nepromijenjen, a ocjena agencije Standard & Poor's povećava se s ocjene BB na ocjenu BB+ sa zadržanim stabilnim outlookom. 11

18 Tablica 2: Dugoročna ocjena rejtinga Hrvatske u stranoj valuti Godina S&P Moody's Fitch BBB- Baa3 BBB BBB- Baa4 BBB BBB- Baa5 BB BBB- Baa6 BB BBB- Baa3/negativni BBB BBB-/stabilni Baa3/stabilni BBB-/stabilni BBB-/stabilni Baa3/stabilni BBB-/pozitivni BBB/stabilni Baa3/stabilni BBB-/pozitivni BBB/stabilni Baa3/stabilni BBB-/stabilni BBB/stabilni Baa3/stabilni BBB-/stabilni BBB/stabilni Baa3/pozitivni BBB-/stabilni BBB/stabilni Baa3/pozitivni BBB-/stabilni BBB/negativni Baa3/stabilni BBB-/negativni BBB-/negativni Baa3/stabilni BBB-/negativni BBB-/negativni Baa3/stabilni BBB-/negativni BB+/stabilni Baa3/stabilni BBB-/negativni BB+/negativni Ba1/stabilni BB+/stabilni BB/stabilni Ba/negativni BB/stabilni BB/negativni Ba2/negativni BB/negativni BB/stabilni Ba2/stabilni BB/stabilni BB/stabilni Ba2/stabilni BB+/stabilni BB+/stabilni BB+/stabilni Izvor: Kratkoročna ocjena rejtinga Hrvatske u stranoj valuti određuje pod kojim se uvjetima Republika Hrvatska može kratkoročno zaduživati. Prema agenciji Moody's kratkoročna ocjena strane valute je Prime-3 od početka pa sve do godine. Od godine raste čak za dvije razine na Prime-1, što predstavlja visoku kreditnu kvalitetu. Ocjena A3 rejtinga agencije S&P nepromijenjena je sve do godine kada je spuštaju na ocjenu B spekulativnog razreda. Agenciji Fitch početna je ocjena bila A3, a godine snižava ocjenu na B (spekulativni razred). Nakon godine vraća joj investicijski razred i takva ostaje sve do godine, a tada je opet snižava na ocjenu B. Ponovni rast ocjene kratkoročnog kreditnog rejtinga u stranoj valuti dolazi u godini i takav se zadržava do kraja godine. 12

19 Tablica 3: Kratkoročna ocjena rejtinga Hrvatske u stranoj valuti Kratkoročna ocjena rejtinga Hrvatske u stranoj valuti Godina S&P Moody's Fitch A3 P-3 A A3 P-3 A A3 P-3 B A3 P-3 B A3 P-3 F A3 P-3 F A- P-3 F A3 P-3 F A3 P-3 F A3 P-1 F A3 P-1 F A3 P-1 F A3 P-1 F A3 P-1 F A3 P-1 F B P-1 F B P-1 B B / B B / B B / B A3 / F A3 / F3 Izvor:

20 3. FINANCIJSKA STABILNOST I POKAZATELJI Financijska stabilnost je stanje koje se očituje u nesmetanom i učinkovitom funkcioniranju ukupnoga financijskog sustava u procesima alokacije financijskih resursa, procjene i upravljanja rizicima te izvršavanja plaćanja, kao i u otpornosti financijskog sustava na iznenadne šokove. 12 U radu će se proučavati kretanja vrijednosti makroekonomskih pokazatelja kao što su bruto domaći proizvod, stope rasta inozemnog duga i stope nezaposlonesti. Posebna pozornost posvetit će se stopi promjene javnog duga kao pokazatelja ranjivosti gospodarstva, a kao pokazatelj otpornosti financijskog sustava koristit će se detaljan pregled strukture poslovanja banaka koje obavljaju svoju poslovnu djelatnost na području Republike Hrvatske Zakonski okvir i uloga Vijeća za financijsku stabilnost Početkom godine osnovano je Vijeće za financijsku stabilnost na temelju istoimenog zakona kojim se utvrđuju pitanja iz područja financijske stabilnosti, oblikovanje i provođenje makrobonitetne politike i njezini ciljevi, osnivanje, način rada i nadležnost Vijeća te druga pitanja bitna za oblikovanje i provođenje makrobonitetne politike. Vijeće čine predstavnici institucija ključnih za očuvanje financijske stabilnosti u Republici Hrvatskoj, a to su Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Državna agencija za osnivanje štednih uloga i sanaciju banaka Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost, Članak 2., Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost, Članak 2.,

21 Slika 1: Sudionici Vijeća za financijsku stabilnost Izvor: Glavni zadatci Vijeća su: 14 oblikovanje makrobonitetne politike Republike Hrvatske identifikacija, ocjenjivanje i razmatranje sistemskih rizika osiguranje suradnje i razmjene informacija između nadležnih tijela za potrebe provođenja Zakona o Vijeću za financijsku stabilnost, osobito u kriznim situacijama poduzimanje aktivnosti vezanih uz ispunjavanje zahtjeva iz upozorenja i preporuka ESRB-a i priprema odgovarajućih obrazloženja u slučaju neispunjavanja tih zahtjeva usklađivanje metodologije za identifikaciju sistemskih važnih financijskih institucija ili struktura sudjelovanje u oblikovanju i provođenju aktivnosti vezanih uz oporavak i sanaciju kreditnih institucija i nebankovnih financijskih institucija sudjelovanje u oblikovanju sustava osiguranja kreditnih depozita sudjelovanje u oblikovanju sustava za zaštitu ulagatelja 14 Vijeće za financijsku stabilnost: ( ) 15

22 ostali zadatci određeni zakonom o Vijeću za financijsku stabilnost Pokazatelji stabilnosti za makroekonomsko okruženje Makroekonomski indikatori su pokazatelji stanja i putanje gospodarskog razvoja jedne zemlje. U ovom radu koristit će se makroekonomski indikatori, kao što su inflacija, zaposlenost, inozemini dug, nezaposlenost te broj stanovnika zemlje s ciljem proučavanja njihov utjecaja na kretanje bruto domaćeg proizvoda. Tablica 4: Kretanje makroekonomskih indikatora u razdoblju od do Godina BDP(u mil. EUR) Inflacija Inozemni dug (u% BDP-a) Nezaposlenost Broj stanovnika (mil.) Zaposlenost ,3 71,2 12, , ,2 73,9 11, , ,9 76,8 9, , ,1 91,5 8, , ,4 106,9 9, , ,1 109,5 11, , ,3 109,6 13, , ,4 108,2 15, , ,2 110,8 17, , ,2 113,1 17, , ,5 108,0 16, , ,1 95,9 13, , ,1 88,9 11, , ,5 82,8 8, ,9 Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun Bruto domaći proizvod (BDP) jedan je od relevantnih makroekonomskih indikatora koji pokazuje vrijednost ukupnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom godine dana, a izražen je u novčanim jedinicama. BDP Republike Hrvatske od godine bilježio je konstantan rast sve do godine. Uslijed globalne financijske krize godine BDP bilježi značajan pad od 7.4% te se taj pad nastavlja sve do godine. U godini BDP nakon šest godina uzastopnog opadanja bilježi rast od 2.4%. Taj pozitivan trend nastavlja se i u godini kada rast BDP-a iznosi 3.5%. U i nastavlja se rast BDP-a, ali sa smanjenim intezitetom te izosi 3.1% i 2.6%. 16

23 Graf 1: Hrvatski bruto domaći proizvod u razdoblju od do godine BDP (u mil EUR) Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun Inflacija označava rast opće razine cijena. Stabilnost cijena nužan je uvjet stabilnog razvoja, zaposlenosti i rasta gospodarstva. Inflaciju dijelimo prema intezitetu na tri vrste: umjerena inflacija: stabilan i predvidiv rast cijena; iznosi do 10% godišnje galopirajuća inflacija: novac vrlo brzo gubi svoju vrijednost, financijska tržišta odumiru, a kapital odlazi u inozemstvo, ekonomija jedva preživljava; iznosi preko 100% godišnje hiperinflacija: inflacija je potpuno izvan kontrole, cijene se iz dana u dan mijenjaju, a vrijednost valute pada i iznosi preko 50% mjesečno Inflacija u Republici Hrvatskoj u razdoblju od do godine bila je relativno stabilna od oko 2% godišnje osim godine kada je uslijed globalne financijske krize dosegla vrijednost od 6.1%. Takva stabilnost ponajprije je odraz politike Hrvatske narodne banke kojoj je glavna zadaća očuvati stabilnost kune. 17

24 Graf 2: Kretanje inflacije U Hrvatskoj u razdoblju od do godine 7,0 6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 0,0-1, ,0 Inflacija Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun Inozemni ili vanjski dug predstavlja zbroj dugova središnje države i pravnih subjekata te države prema inozemnim vjerovnicima. Inozemni dug Republike Hrvatske dijelimo na četiri sektora: monetarni sektor, sektor države, bankarski sektor te ostale sektore. Monetarni sektor čini Hrvatska narodna banka i pozajmljeni krediti od MMF-a radi održavanja međunarodnih pričuva. Sektor države obuhvaća središnju državu (troškovi Vlade, Sabora, ministarstava...), izvanproračunske fondove (zavodi, Hrvatska uprava za ceste, Hrvatske vode), Hrvatsku banku za obnovu i razvoj te tijela lokalne uprave. Bankarski sektor obuhvaća pravne osobe registrirane kao banke (prema Zakonu o bankama), a pod ostale sektore ubrajamo poduzeća i obrtnici. 15 Hrvatski inozemni dug godine iznosio je mil. eura, odnosno 71.2% BDP-a. Od godine inozemni je dug u stalnom porastu sve do kraja godine kada je iznosio 109.6% BDP-a. Nakon toga dolazi do smanjenja duga na 108.2% BDP-a krajem godine te u naredne dvije godine nastavlja rasti do 113.1% krajem godine. Do kraja godine inozemni dug pada na milijuna eura, odnosno iznosi 95.9% bruto domaćeg proizvoda. Tedencija pada inozemnog duga nastavlja se i u naredne dvije godine kada javni dug iznosi 88.9% BDP-a u godini te 82.8% u godini. 15 Kačan, A.: Analiza inozemnog duga Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, izdanje 2000., str. 6 18

25 Graf 3: Inozemni dug Republike Hrvatske u razdoblju od do godine 120,0 100,0 80,0 60,0 40,0 20,0 0, Inozemni dug (u mil. EUR) Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun Uz ekonomske indikatore, prilikom praćenja promjena BDP-a, važno je uzeti u obzir broj stanovnika koji sudjeluje u ekonomiji države. Trenutna demografska slika Republike Hrvatske predstavlja velik problem za sadašnju i sve buduće vlade. Od godine broj stanovnika u konstantnom je padu. Omjer umrlih i novorođenih sve je negativniji, stanovništvo sve starije, a uz sve veći broj mladih ljudi koji se iseljava u inozemstvo pritisak na mirovinski sustav koji je uređen prema modelu generacijske solidarnosti sve je izraženiji. U razdoblju od do godine prvi se put spominje i ukazuje na problem hrvatske demografske slike. Krajem godine Vlada osniva Ministarstvo demografije. Postojala je inicijativa za dodjelu 1000 eura za svako novorođenče, ali i nakon dvije godine sve je ostalo samo na inicijativi. U i godini nastavlja se val iseljavanja stanovništva Republike Hrvatske. Prema zadnjim dostupnim podacima u godini broj stanovnika je milijuna. 19

26 Graf 4: Broj stanovnika u Republici Hrvatskoj u razdoblju od do godine Broj stanovnika Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun Kada promatramo udio zaposlenih među radno sposobnim stanovništvom, situacija je poražavajuća. Stopa zaposlenog stanovništva prema definiciji ILO-a (International Labour organization) u godini iznosila je 43.3%. Od godine ostvaruje se rast sve do kraja godine kada je stopa zaposlenih iznosila 48.6%. Nakon godine stopa opada sve do godine kada iznos i 42.1%. Godinu dana poslije iznosila je 43.3% što je uz Grčku najniža stopa zaposlenih u Europskoj uniji. Nakon godine broj zaposlenih je u rastu, ali treba uzeti u obzir velik broj iseljavanja što izravno utječe na povećanje postotka zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Krajem godine broj zaposlenih iznosio je 46.9 milijuna stanovnika. 20

27 Graf 5: Kretanje stopa zaposlenosti i nezaposlenosti u razdoblju od do godine 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0, Nezaposlenost Zaposlenost Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun S obzirom na nisku zaposlenost i negativni demografski trend, problem nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj dolazi još jače do izražaja. Od godine, kada je bila na razini od 12.7%, započinje tendencija opadanja sve do godine kada je iznosila 8.5%. Nakon godine Hrvatska bilježi konstantni porast stope nezaposlenosti sve do godine kada iznosi visokih 17.3%. U posljednje četiri godine stopa nezaposlenosti pala je na 8.4%. Osim uobičajenih socijalno-društvenih posljedica nezaposlenosti na pojedinca, u Hrvatskoj je izražen i regionalni problem nezaposlenosti. Najmanje su stope nezaposlenosti u velikim gradovima, a ruralno područje bilježi povećane stope nezaposlenosti koje konstantno rastu. Trenutno u Hrvatskoj omjer zaposlenih i korisnika mirovina iznosi 1:1,17 što stvara veliki pritisak na mirovinski sustav. Ukoliko se ovakvi trendovi nastave, bit će ugrožen mirovinski sustav i njegova održivost Pokazatelji ranjivosti gospodarstva Ranjivost gospodarstva neke zemlje može se utvrditi prateći promjene vrijednosti sljedećih pokazatelja: javni dug, sistemski rizik za sektor poduzeća te sistemski rizik za sektor stanovništva, eurizacija i tekući račun platne bilance. 21

28 Javni dug može se definirati kao akumulirana pozajmljena novčana sredstva države, odnosno kao suma svih potraživanja koju prema javnom sektoru imaju vjerovnici u određenom trenutku. On je izvanredan prihod države i predstavlja jedan od izvora financiranja njezinih funkcija. U slučajevima kada država ne posjeduje dovoljno financijskih sredstava za svoje potrebe i ciljeve, odnosno kada postoji proračunski deficit (prihodi su države manji od rashoda), država se zadužuje puneći proračun i na taj načun rješava svoje tekuće probleme. Koristeći takav model financiranja svojih potreba, država olakšava potrošnju, izuzima javne izdatke od nadzora poreznih obveznika i teret je za budućnost. 16 Početkom 20. stoljeća nastaju teorijske pretpostavke utjecaja javnog duga na gospodarski rast. Teoretičari se pozivaju na tri različite ekonomske škole: neoklasičnu školu, keynesijansku školu i rikardijansku školu. S obzirom na snagu njihovih modela i empirijsku potvrdu, može se zaključiti kako rikardijansku paradigmu valja odbaciti ne samo iz teorijskih razloga, već i zato što ima vrlo malo dokaza u stvarnom ponašanju gospodarskih veličina. Temeljna je pretpostavka neoklasične škole da društvo dugoročno planira svoju portošnju. Stanovništvo svoju potrošnju konstantno povećava, a financira ju povećanjem proračunskog deficita tako što prebacuje porezni teret na buduće generacije. Predstavnici neoklasične škole smatraju, s obzirom da se generacije preklapaju, da u svakom promatranom razdoblju postoji ravnoteža. Što se tiče preostalih dviju škola, može se reći da neoklasična pruža teorijsku podlogu za analizu trajne komponente deficita, dok kejnezijanska daje okvir za analizu privremenih deficita. Njihov je osnovni nedostatak što prilikom izučavanja učinaka deficita i javnog duga na gospodarsku aktivnost u velikoj mjeri zanemaruju bitne elemente politike deficitnog financiranja: način financiranja deficita (financiranje emisijom duga ili monetarno financiranje), uzrok nastanka deficita (povećanje državne potrošnje ili smanjenje poreznih prihoda), strukturu poreznih prihoda i strukturu državne potrošnje, rok u kojem se provodi deficitno financiranje (osim neoklasične škole koja pravi razliku između trajnih i privremenih deficita) i jesu li egzogene politike anticipirane ili neanticipirane. Neka novija razmatranja utjecaja deficita na gospodarsku aktivnost polaze od toga da je, u svrhu ocjene utjecaja 16 Smilaj, D.: Javni dug i gospodarski razvoj, Ekonomija/Economics, , str

29 fiskalne politike na agregatnu potražnju, potrebno izraditi model ekonomije i specificirati referentnu politiku (politika se može nazvati ekspanzivnom ili restriktivnom). 17 U posljednjem desetljeću provodila su se razna istraživanja utjecaja zaduživanja na gospodarski rast. Jedno od najčešće citiranih istraživanja je Growth in a Time of Debt autora Reinharta i Rogoffa. U članku je analiziran rast brutodomaćeg proizvoda u odnosu na pet intervala ukupnog postotka javnog duga BDP-a. Dobiveni rezultati ukazuju da je rast BDP-a najviši ukoliko je postotak javnog duga manji od 30% BDP-a. Gospodarski pad počinje tek kada javni dug iznosi 90 ili više posto. 18 Javni je dug u Hrvatskoj dug opće države. Dijelimo ga na središnju državu, fondove socijalne sigurnosti i lokalnu državu. Fondovi socijalne sigurnost su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te Hrvatski zavod za zapošljavanje. Instrumenti zaduživanja su kratkoročni i dugoročni vrijednosni papiri te krediti. Tablica 5: Javni dug Republike Hrvatske u razdoblju od do Unutarnji d , , , , , , , , , , , , , ,4 1.1 Unutarn , , , , , , , , , , , , , ,3 Kratkor , , , , , , , , , , , , , ,1 Dugoroč , , , , , , , , , , , , , ,7 Krediti , , , , , , , , , , , , , ,6 1.2 Unutarn 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,0 2,3 1,6 0,9 3,5 1,9 0,6 0,0 1,1 Kratkor 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Dugoroč 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,0 2,3 1,6 0,9 3,5 1,9 0,6 0,0 1,1 1.3 Unutarn 1.979, , , , , , , , , , , , , ,5 Kratkor 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Dugoroč 149,4 246,9 364,8 416,2 406,8 384,9 260,2 209,1 151,7 74,8 59,5 13,4 0,0 0,0 Krediti 1.830, , , , , , , , , , , , , ,5 2. Inozemni , , , , , , , , , , , , , ,8 2.1 Inozemn , , , , , , , , , , , , , ,3 Kratkor 68,0 920,1 323,5 183, , , ,3 895,1 539,8 642,5 62,7 13,5 150,0 4,7 Dugoroč , , , , , , , , , , , , , ,7 Krediti , , , , , , , , , , , , , ,0 2.2 Inozemn 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Kratkor 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Dugoroč 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 2.3 Inozemn 241,1 190,9 321,9 421,7 736,4 656,7 564,6 512,7 483,4 481,0 413,6 375,3 341,9 337,5 Kratkor 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Dugoroč 34,2 46,5 105,7 165,8 165,3 165,8 133,6 132,5 132,7 130,4 65,4 31,0 0,0 0,0 Krediti 206,9 144,4 216,2 255,9 571,1 490,9 431,0 380,2 350,7 350,6 348,3 344,3 341,9 337,5 Ukupno dug , , , , , , , , , , , , , ,2 Dodatak: Izdana jamstva opće države 1) Javni dug Do 9.454, , , , , , , , , , , , , ,0 od 4.547, , , , , ,3 802, , , , , , , ,9 In 5.817, , , , , , , , , , , , , ,8 Unutarnji dug opće države = ( konsolidacijski elementi) * Podaci su revidirani od prosinca uslijed daljnjeg usklađivanja sektorizacije institucionalnih jedinica s ESA2010 metodologijom. Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun 17 Bajo, A., Primorac, M., Andabaka Badurina, A. Osnove upravljanja javnim dugom. Institut za javne financije, 2010., Zagreb, str Reinhart, C., Rogoff K.: Growth in a Time of Debt, American Economic Review, izdanje 2010., str

30 S obzirom na izvor, javni dug može biti klasificiran kao unutarnji ili vanjski. Unutarnji javni dug nastaje zaduživanjem države na domaćem financijskom tržištu, odnosno uzimanje kredita kod Hrvatske narodne banke te izdavanjem obveznica i trezorskih zapisa. Jedna od prednosti ovakvog zaduživanja je u tome što po osnovi servisiranja duga novac ne odlazi izvan granice zemlje, a samim time država se ne dovodi u opasnost da bude nelikvidna prema inozemstvu u slučajevima većeg zaduživanja. Vanjski dug Hrvatske javlja se prilikom zaduživanja središnje države, fondova i lokalne države u obliku kredita i obveznica na inozemnom tržištu. Inozemni dug Republike Hrvatske većinom čini dug središnje države (preko 99%) i fondova, dok je dug lokalne države zanemariv. Razlog zaduživanja na inozemnom, a ne na domaćem tržištu su povoljniji uvjeti otplate ili nedostatak kapitala na domaćem tržištu. Nedostatak ovakvog oblika zaduživanja su poremećaji na domaćem deviznom tržištu i pritisak na tečajnu politiku. Postoji mogućnost povećanja cijena ili pojave nelikvidnosti prema inozemstvu. 19 Graf 6: Javni dug Hrvatske od do , , , , , ,0 0, Unutarnji dug opće države Inozemni dug opće države Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun Javni dug Republike Hrvatske od pa sve do godine bilježi konstantan porast. U trinaest godina javni se dug povećao 2,5 puta. Kada promatramo javni dug u postotku BDP-a, godine iznosio je 41.3% bruto domaćeg proizvoda. Od pa do kraja godine 19 Smilaj, D.: Javni dug i gospodarski razvoj, Ekonomija/Economics, str

31 omjer javnog duga i BDP-a smanjio na 39.6%. Nakon godine taj se omjer konstantno povećava sve do godine kada doseže svoj vrhunac od 84.7%. Nakon sedam godina uzastopnog negativnog povećanja omjera javnog duga i BDP-a, u godini omjer se spušta na 74.8% Pokazatelji otpornosti financijskog sustava Financijski sustav neke zemlje čine njezina valuta i platni sustav, financijska tržišta, financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad. Dominantnu poziciju u financijskom sustavu Republike Hrvatske zauzimaju kreditne institucije, odnosno banke čiji rad regulira i nadzire Hrvatska narodna banka. 20 Otpornost financijskog sustava predstavlja sposobnost sustava da absorbira iznenadne financijske troškove. Pokazatelji otpornosti financijskog sustava su Z-indeks, stress test te strane/optimalne međunarodne pričuve. Ispitivanja koja je provela Hrvatska narodna banka ukazuju na visoku izloženost bankarskog sustava prema sektoru države i koncentraciju izloženosti koja se nedavno materijalizirala u slučaju koncerna Agrokor. 21 U Hrvatskoj je krajem godine bilo 21 registriranih banaka. Njih 11 nalazi se u većinskom vlasništvu inozemnih dioničara, a 10 u domaćem vlasništvu. Banke u stranom vlasništvu zauzimaju 90,2% udjela u ukupnoj imovini banaka, a domaće banke sačinjavaju 9.8% ukupne imovine. Najveći udio u stranom vlasništvu čine talijanske banke s udjelom od skoro 50%, a slijede ih banke u vlasništvu Republike Austrije s udjelom oko 30% Hrvatska narodna banka: ( ) 21 Financijska stabilnost 18, Hrvatska narodna banka, izdanje 2017., str Bilten o bankama 32, Hrvatska narodna banka, izdanje 2019., str

32 Tablica 6: Vlasnička struktura banaka i udio u imovini XII XII XII Broj Broj Broj Udio Udio Udio banaka banaka Banaka Domaće vlasništvo 11 10,3 10 9,9 10 9,8 Domaće vlasništvo Domaće vlasništvo privatno državno 8 4,0 7 3,7 7 3,6 3 6,3 3 6,1 3 6,2 Strano vlasništvo 15 89, , ,2 Ukupno , , ,0 Izvor: Bilten o bankama 32 Imovina banaka u godini dosegnula je rekordno visku vrijednost nakon šestogodišnjeg razdoblja pada i stagnacije. Zamjetno su porasli domaći depoziti, poglavito depoziti stanovništva, a kreditna se aktivnost pojačala, posebice gotovinski nenamjenski krediti stanovništvu. Na povećanje nenamjenskih gotovinskih kredita stanovništvu djelomično je posljedica pooštravanja pravila odobravanja stambenog potrošačkog kredita od strane Hrvatske narodne banke. HNB je izdao posebnu preporuku za ujednačavanje kriterija utvrđivanja kreditne sposobnosti za stambene i nestambene kredite s dužim inicijalnim rokovima dospijeća te zatražio optimalno uključivanje rizika u procjenu adekvatnosti kapitala banaka kako bi se kvalitetno adresirali potencijalni rizici i promovirali oprezniji uvjeti novog gotovinskog nenamjenskog kreditiranja. 23 U strukturi imovine banaka porasla je važnost visokolikvidnih stavki, osobito gotovine i depozita kod središnje banke i ulaganje u dug domaće središnje države. Viškovi likvidnosti u godini bili su na rekordno visokoj razini, a saldo žiroračuna kod HNB-a na kraju godine dosegnuo je čak 45,2 milijarde kuna, što čini 11,1% imovine. Udio kredita u strukturi imovine banaka također je porastao. Dani krediti stanovništvu porasli su 3,5%. U strukturi danih kredita stanovništvu dominiraju gotovinski nenamjenski krediti s udjelom od 39,4% te stambeni krediti s udjelom od 41,9%. Na porast odobrenih stambenih kredita uvelike su utjecale državne mjere subvencioniranja stambenih kredita za mlade. U sektoru stanovništva također su se 23 Bilten o bankama 32, Hrvatska narodna banka, izdanje 2019., str. 8 26

33 povećali i kunski krediti koji su premašili polovinu ukupnih kredita. Takvom se strukturom kredita izloženost banaka valutno i kamatno induciranom kreditnom riziku smanjila, ali je upravljanje izravnom izloženošću, a osobito kamatnom riziku, postalo izazovnije zbog male razine dugoročnih kunskih izvora i daljnjeg pretvaranja oročenih depozita u depozite na transakcijskim računima. 24 Tablica 7: Struktura imovine banaka na kraju razdoblja u milijunima kuna XII XII Iznos Udio Iznos Udio Promjena Novčana sredstva, potraživanja i obveze središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju ,5 18, ,6 15,5-10,5 Financijska imovina koja se drži radi trgovanja 3.297,5 0, ,2 1,0 25,9 Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 2.121,0 0,5 722,1 0,2-66,0 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 402,1 0,1 Financijska imovina po vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ,8 11, ,3 12,0 7,8 Financijska imovina po amortiziranom trošku ,8 64, ,4 67,9 10,1 Izvedenice - računovodstvo zaštite 0,0 0,0 0,4 0,0 Primjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika 0,0 0,0 5,3 0,0 Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 8.794,7 2, ,6 1,3-38,1 Materijalna imovina 4.923,0 1, ,6 1,1-12,0 Nematerijalna imovina 1.186,6 0, ,1 0,3 14,7 Porezna imovina 1.396,0 0, ,8 0,2-28,0 Ostala imovina 491,6 0,1 970,4 0,2 97,4 Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 780,8 0,2 388,8 0,1-50,2 Ukupno imovina ,4 100, ,3 100,0 4,4 Izvor: HNB Bilten 256, autorov izračun U godini kapital banaka blago se smanjio, ponajviše zbog pripajanja Splitske banke OTP banci Hrvatska, no udio mu je i dalje ostao vrlo visok (14,0% ukupne imovine). Osim spomenutog pripajanja, nepovoljne učinke imalo je i uvođenje MSFI-ja zbog čega su evidentirati gubici u ukupnome iznosu od 1,4 mlrd. kuna, uglavnom u sklopu zadržane dobiti. Ta su kretanja ublažena znatno boljim rezultatima poslovanja u godini zarada se banaka oporavila nakon snažnog pada u godini ostvarenog zbog poteškoća u poslovanju grupe Agrokor. 25 Zamjetno su porasli domaći izvori financiranja, osobito depoziti stanovništva i depoziti na transakcijskim računima. Rast depozita stanovništva posebice je bio prisutan u srednjem dijelu godine zbog učinka turističke sezone, a slična su kretanja zabilježena i kod nefinancijskih 24 Bilten o bankama 32, Hrvatska narodna banka, izdanje 2019., str Bilten o bankama 32, Hrvatska narodna banka, izdanje 2019., str