Glavni projekt stambene zgrade u ulici Brzet u Omišu

Транскрипт

1 Glavni projekt tambene zgrade u ulici Brzet u Omišu ušura, Toni ater' thei / 07 Degree Grantor / Utanova koja je dodijelila akademki / tručni tupanj: Univerity of Split, Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodey / Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinartva, arhitekture i geodezije Permanent link / Trajna poveznica: Right / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: Repoitory / Repozitorij: FCEAG Repoitory - Repoitory of the Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodey, Univerity of Split

2 SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA ARHITEKTURE I GEODEZIJE DIPLOSKI RAD Split, 07.

3 SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA ARHITEKTURE I GEODEZIJE Glavni projekt tambene zgrade u ulici Brzet u Omišu Split, 07.

4 Sažetak: Glavni projekt tambene zgrade u ulici Brzet u Omišu U radu je prikazan glavni projekt tambene zgrade koja e nalazi u turitičkom naelju Brzet pored Omiša. Stambena zgrada nalazi e na građevinkoj parceli katatarke četice 7, koja pripada katatarkoj općini Omiš. Predmetna građevina atoji e od 4 dijela (zgrade), ukupne katnoti nad zemljom: 6 katova, te ukupanom garažom katnoti kata. Građevina je izvedena u armiranom betonu, ve monolitne izvedbe armirano betonkim zidovima, tupovima i armirano betonkim pločama kao međukatnom kontrukcijom. Projekt adrži: tehnički opi kontrukcije, opće i poebne tehničke uvjete, plan kontrole i oiguranja kvalitete, proračun noivih kontrukcijkih elemenata i karakteritične građevinke nacrte i armaturne planove. Ključne riječi: tambena građevina, glavni projekt, monolitna izvedba Abtract: ain deing of the reidental building in Brzet treet in Omiš ain deing of the reidential building, which i poitioned in touritic place Brzet near Omiš, i preented in thi work. A reidential building i located on a building plot of cadatral plot 7, which belong to cadatral municipality of Omiš. Subject building i conit of four eparate part (building), with total number of uperground torie: 6 torie, and underground garage with torey. Building i made of reinforced concrete element: wall, column and ceiling lab, all cating in ite. The work include tehnical decription of the tructure, general and particular condition of civil engineering work, control plan and quality aurance plan, calculation of the main tructural element a well a characteritic tructural plan and reinforcement plan. Keyword: reidential building, main deing, monolithic contruction

5 SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE STUDIJ: KANDIDAT: DIPLOSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA BROJ INDEKSA: 6 KATEDRA: PREDET: Katedra za Betonke kontrukcije i motove Betonke kontrukcije ZADATAK ZA DIPLOSKI RAD Tema: Glavni projekt tambene zgrade u ulici Brzet u Omišu Opi zadatka: Na temelju danih arhitektonkih podloga, potrebno je izraditi glavni projekt tambene zgrade. Izrađeni projekt mora adržavati: tehnički opi plan kontrole i oiguranja kvalitete proračune građevinke nacrte U Splitu, ožujak 07. Voditelj Diplomkog rada: Prof. dr. c. Alen Harapin Predjednik Povjerentva za završne i diplomke ipite: Doc. dr. c. Veljko Srzić

6 Sadržaj:. TEHNIČKI OPIS.... Općenito (projektni zadatak).... Oblik i veličina građevinke četice.... Namjena građevine....4 Kontruktivne pojedinoti općenito Kontruktivne pojedinoti garaža....6 Kontruktivne pojedinot katovi....7 Lokacija i opterećenja....8 Izvedba....9 aterijali GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ Podaci o itažnim radovima Geološka i inženjerko geološka itraživanja Dubina podzemne vode Temeljenje PLAN KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE Opće napomene Potizanje zahtijevane geometrije Zemljani radovi....4 Betonki i armirano betonki radovi Beton Betonki čelik Prekidi betoniranja Oplata Primijenjeni tandardi Otali radovi i materijali Kontrolna ipitivanja Dužnoti izvođača OPĆI I POSEBNI TEHNČKI UVJETI Oplate i kele Tranport i ugradnja betona Betoniranje pri viokim vanjkim temperaturama Betoniranje pri nikim vanjkim temperaturama Obaveze izvođača.... NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA... 4

7 6. UVJETI ODRŽAVANJA I PROJEKTIRANI VIJEK TRAJANJA PLANOVI POZICIJA ANALIZA OPTEREĆENJA Stalno opterećenje Dodatno talno opterećenje Promjenjivo opterećenje Opterećenje nijegom Opterećenje vjetrom Izvanredno opterećenje Potreno opterećenje NUERIČKI ODEL Rezultati dinamičke analize DIENZIONIRANJE HORIZONTALNIH ELEENATA KONSTRUKCIJE Proračun AB ploča Proračun ploče POZ Proračun ploče POZ Proračun AB tubišta Proračun AB greda Proračun greda POZ Proračun greda POZ 00 (x0 ) Proračun greda POZ 00 (x0 ).... DIENZIONIRANJE VERTIKALNIH ELEENATA KONSTRUKCIJE.... Proračun AB tupova.... Proračun AB zidova..... Proračun zida Z-D (mjer X)..... Proračun zida Z-6 (mjer Y) Proračun obodnih zidova garaže.... PRORAČUN TEELJA Proračun trakatog temelja (x mjer) Dimenzioniranje temelja T-F Rezultati proračuna temeljnih traka (x mjer) Proračun trakatog temelja (y mjer) Dimenzioniranje temelja T Rezultati proračuna temeljnih traka (y mjer) Proračun temelja amca GRAFIČKI PRILOZI LITERATURA... 77

8 . TEHNIČKI OPIS. Općenito (projektni zadatak) U turitičkom naelju Brzet pored Omiša, u neporednoj blizini mora (prvi red) invetitor ima ideju izgraditi četiri tambene zgrade međuobno povezane, a zajedničkom podzemnom garažom ipod njih. Južna granica četice na kojoj e planira izgraditi objekt čini ceta, Jadranka magitrala, a itočnu potok. Građevinka parcela površine je cca 90 m. Analizirajući lokaciju, oblik i veličinu građevinke parcele, viinke razlike priutne na terenu, a vodeći računa o važećoj plankoj dokumentaciji, izrađeno je arhitektonko rješenje kompleka amotojećih višetambenih objekata. Ovaj glavni projekt uklađen je a vim protorno plankim parametrima važećom lokacijkom dozvolom, formiranje četice, namjena građevine, veličina i površina građevine, izgrađenot, viina, etažnot, mještaj građevine na građevnoj četici, uređenje četice, priključenje na javno prometnu površinu i komunalnu infratrukturu, parkirališna mjeta IT potok 78.4 Jadranko more IT Slika.. Situacija položaj kompleka tambeni zgrada obzirom na okolni teren

9 . Oblik i veličina građevinke četice Parcela je nepravilnog oblika površine oko 90 m. Tlocrtna površina objekta, koji e atoji od četiri tambene zgrade međuobno povezane, je m ( podzemnom garažom m ), pa koeficijent izgrađenoti parcele iznoi.90 %, odnono.7 %, što odgovara uvjetima iz urbanitičkog plana uređenja (UPU). Smještaj građevine na parceli proizlazi iz protorno prometnih uvjeta, odnono mogućnoti pješačkog i kolnog pritupa prometnica koje e nalaze na jugozapadnoj trani višetambene zgrade... Namjena građevine Namjena građevine je tambena. Sadržaji građevine podijeljeni u viinki u jednoj podzemnoj i šet nadzemnih etaža, i to prizemlje i pet katova, te podrum koji e koriti kao garaža a 6 parkirnih mjeta, riješivši time problem parkirnih mjeta za korinike građevine. Time e na najbolji način koriti površina za mještaj vozila, a okoliš e može urediti kao zelena površina. U podrumu zgrade projektirana je vertikalna komunikacija koju čine tubište i lift. Vertikalna komunikacija proteže e od podzemne garaže, do poljednje predviđene etaže predmetne građevine. U podrumu zgrade predviđena u dva kladišna protora za potrebe održavanja garaže i intalacija u njoj. Nivo prizemlja je izdignut u odnou na uređeni teren pored objekta, koji e nalazi.0-.8 m iznad zelene površine oko objekta. Zgrada A i B povezne u tepenicama a zgradama C i D koje u u odnou na zgrade A i B izdignute za. m. Na katovima je predviđeno po 4 tana prema karakteritičnom katu, koji e ponavlja od prizemlja do. kata. Viina zgrade je 8. m od nulte točke terena. Predmetna građevina adrži ravne krovove izvedene a parapetom u viini 0. m. Krov nema poebnu namjenu, a ograđena je a vih trana za potrebe održavanja tlocrtne površine krova i pratećih intalacija na njemu. Ukupno je u objektu predviđeno 0 tanova, te 4 premišta u prizemlju i garaži i premište na. katu. Kolni prilaz na građevinku parcelu, tj. ulaz u garažu kao i pješački prilaz, tj. ulaz u zgradu nalazi e na jugozapadnoj trani objekta. Sa cete e ulazi rampom garažu. Okolni teren zgrada prikladno će e hortikulturalno urediti. Svi infratrukturni priključci izvet će e prema poebnim zahtjevima komunalnih i javnih poduzeća ili tručnih lužbi grada i županije.

10 Slika.. Prejek kompleka tambenih zgrada A G H I J B C D E E F K L L N P Slika.. Tlocrt podzemne garaže

11 a a A C D S E E F G +7.0 S H I J S 87 K L L 4S O P 4 6a Slika.4. Tlocrt karakteritičnog kata tambene zgrade.4 Kontruktivne pojedinoti općenito U kontrukcijkom milu građevina je tandardne betonke i armirano betonke kontrukcije koje će e izveti prema ovom projektu. Na objektu će e izveti ravni krov, jednakih viinkih kota za ve objekte kompleka. Temelji objekta izveti će e kao trakati temelji. Dubina temelja je definirana arhitektonkim i ovim projektom. Sve međukatne kontrukcije u AB ploče. Debljina ploče iznad garaže te između tanova iznoi d = 0. Noivi zidovi u debljine d =, za ve obodne zidove podzemne garaže i dijela zidova u njoj, kao i obodnih zidova nadzemne građevine. Noivi zidovi debljine d = nalaze e u tanovima predmetne građevine, gdje je bilo potrebe za tim. Svi noivi zidovi u armirano betonki, potrebnim termičkim lojevima. Točan položaj AB zidova dan je u prilozima. Sve otale vertikalne pregrade izvedene u kao lagane pregrade, zidane porobetonkim blokovima (npr. Ytong) ili šupljom opekom i niu tretirane ovim proračunom, oim kao dodatno opterećenje na pločama. 4

12 . Kontruktivne pojedinoti garaža Kontrukcija ploče garaže je armiranobetonka monolitna kontrukcija koja e atoji od armiranobetonkih ploča (d = 0 ) i armiranobetonkih greda (d = 0 ), koje u pridržane zidovima na to predviđenim mjetima. Garaža e atoji od jedne u potpunoti ukopane etaže kojoj e prilazi rampom te koja je kao takva ukrućena obodnim zidovima i naipom zemlje za horizontalna opterećenja. Vertikalni noivi utav čine zidovi debljine. aterijal izrade je beton klae C /7..6 Kontruktivne pojedinot katovi Za izvedbu međukatne kontrukcije predviđena je AB ploča. Izrađena je od betona klae C /7 (prikazano u planovima pozicija), debljine d = 0 gredama dimenzija x 0 ( x 0 ). Betonka ploča izvodi e lijevanjem na licu mjeta u oplati. Stupovi u dimenzija x, povezani a gredama. U proračunu u dane onovne dimenzije i količine armature za pojedine kontruktivne elemente uglavnom kroz kice armature. Elementi koji niu računati armiraju e kontruktivno ( 0.% površine betonkog prejeka)..7 Lokacija i opterećenja Građevina e nalazi na lokaciji koja prema važećim propiima pada u zonu za koju je zadano projektno ubrzanje tla ag = 0.7 g. Kontrukcija eizmičke ile preuzima utavom armiranobetonkih zidova i tupova, što je u kladu Eurokodom i Eurokodom 8. Građevina e nalazi na lokaciji koja prema važećim propiima pada u III. zonu opterećenja vjetrom..8 Izvedba Ikop građevinke jame do nivoa.70 m ipod nivoa prizemlja buduće građevine izvršit će e u širokom ikopu vertikalnim zajekom (0:). Pritup jami predviđen je na mjetu buduće rampe. U trenutku izrade projektne dokumentacije nije poznat izvođač kontrukcije. Prilikom izrade tatičkog proračuna uklađena je geometrija prejeka elemenata kontrukcije izvođačkim mogućnotima većine građevinkih firmi. Prilikom odabira izvođača moguće je da dođe do manjih odtupanja u obliku poprečnog prejeka pojedinih elemenata u odnou na elemente iz tatičkog proračuna, ali e ne očekuju bitna odtupanja, koja bi imala utjecaj na ukupnu tabilnot građevine te je dovoljno ove razlike obraditi u izvedbenom projektu kontrukcije. Opterećenja u uzeta prema podacima dobivenim od trane invetitora, projektanata intalacija te prema normama i pravilima truke.

13 Zbog veličine i loženoti građevine u cilju oiguranja što kvalitetnije izvedbe noive kontrukcije invetitor je dužan oigurati projektantki nadzor nad kontrukcijom tijekom cijelog vremena izvedbe kontrukcije u kladu Zakonom o gradnji (NN /)..9 aterijali a) Beton Za ve betonke radove predviđen je beton C /7, a ve prema "Tehničkim propiima za betonke kontrukcije" ("TPBK" N.N. 9/09, 4/0, /0, 6/). Tehnički uvjeti za projektirana vojtva vježeg betona dani u u tablici u natavku. Tablica.. Tehnički uvjeti za projektirana vojtva vježeg betona NAJENA Podbeton Temelji (temljne trake, šahte liftova u tlu) Ploča međ. kontr., grede, tupovi, zidovi, tubišta ( 0. m bet./m ili m') Otali kontruktivni elementi ( 0. m bet./m ili m') TRAŽENA SVOJSTVA SVJEŽEG I OČVRSLOG BETONA KLASA A B C Razred čvrtoće normalnog betona C 6/0 C /7 Razred izloženoti X0 XC XC XC in količina cementa (kg/m ) ax vodecemntni faktor (v/c) Dodatak uperplatifikatora NE DA Razred lijeganja S ili S4 S ili S4 ax zrno agregata (mm) 6 6 Razred adržaja klorida C 0.0 ax vrijeme obradivoti (min) Temperatura vježeg betona (+ ºC) - 6

14 b) Armatura Predviđena armatura je B 00B (prema "TPBK") za ve elemente, u obliku šipki ili mreža. Zaštitni lojevi betona do armature iznoe min.. Veličinu zaštitnog loja oigurati dotatnim brojem kvalitetnih ditancera. Kvalitetu zaštitnog loja oigurati kvalitetnom oplatom i ugradnjom betona te dodacima betonu i otalim rješenjima prema zahtjevima ovog projekta i projektu betona, kojeg je dužan izraditi izvođač radova. Veličina i kvaliteta zaštitnog loja betona preudni u za trajnot objekta. U potpunoti poštivati projektirani rapored i položaj armaturnih šipki, koje trebaju biti nepomične kod betoniranja. Sva upotrebljena armatura treba imati odgovarajuće atete o kakvoći. Skidanje oplate za grede i ploče može e izvršiti nakon što beton potigne min. 70% čvrtoće (cca 7 dana uz normalnu njegu betona). Za temelje e može upotrijebiti beton niže klae. 7

15 . GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ. Podaci o itažnim radovima Pobliži opi itraživanja na lokaciji objekta dan je u elaboratu: Izvješće o rezultatima inženjerko-geološkog i geotehničkog itraživanja na lokalitetu k.č. 7, k.o. Omiš kojeg je izradio GEOS, društvo za geološka itraživanja, projektiranje i inženjering. Geotehnički itražni radovi u e atojali od obilaka terena propekcijkim pregledom i detaljnim geološkim kartiranjem, izrade fotodokumentacije, georadarkog nimanja, eizmičkog nimanja i ikopa i pregleda dvije itražne jame. Sve itražne jame u ikopane do dubine pojave matične tijene, na dijagonalnim kutovima građevine. U natavku u izneeni amo najvažniji zaključci iz navedenog elaborata koji u bitni za ovu predmetnu građevinu.. Geološka i inženjerko geološka itraživanja Tlo je uglavnom ujednačenog atava. U tlu e najčešće protežu čiti lojevi lapora koji u tvrdi i imaju karakteritike lične vapnencima. Na području predmetne lokacije moguće je potojanje većih krških pojava (kaverne i l.), zbog čega je potrebno nakon ikopa temeljnih jama izvršiti kompreorku provjeru tijenke mae.. Dubina podzemne vode U hidrogeološkom milu, razlomljene i okršene nalage lapora imaju pukotinku i moguće kavernoznu poroznot te e oborinke vode relativno brzo procjeđuju u podzemlje. U nijednoj itražnoj jami nije zabilježena pojava podzemne vode. 8

16 .4 Temeljenje Površinki loj ačinjavaju elementi natali trošenjem matične tijene ili naipni materijal, koji e atoji uglavnom od žućkatomeđe gline, ame ili pomiješane crvenkatomeđom zemljom. Kako je predviđena dubina dna temelja pretpotavlja e da će e vi temelji nalaziti na kvalitetnoj laporovitoj tijeni. Ikop građevinke jame do nivoa.70 m ipod nivoa prizemlja buduće građevine izvršit će e u širokom ikopu vertikalnim zajekom (0:). Pri zaijecanju potrebno je ukloniti ve netabilne tijene. Zaijek treba zaštititi prkanim betonom debljine d = -0 uz armiranje armaturnom mrežom Q-96 i geotehničkim idrima duljine l =. m po potrebi prema poebnom projektu. Pritup jami predviđen je na mjetu buduće rampe. Nakon ikopa potrebno je temeljnu plohu ručno očititi od otataka razlomljenog materijala, kao i eventualnu glinovitu ipunu iz pukotina. Po obavljenom čišćenju temeljne plohe potrebno je neravnine i udubine (škrape) popuniti i izravnati podložnim betonom C6/0 do projektirane kote temeljenja. Ukoliko e naiđe na kavernu (pukotinu), veće udubine i relativno manje širine, a nije moguće potpuno uklanjanje gline crvenice, anaciju izveti tako da e glina očiti do dubine cca 0 ipod kote temeljenja, a natali protor do projektiranje kote temeljenja "plombira", tj. zapuni podbetonom. Dopuštena centrična naprezanja tla na detaljno očišćenim nalagama matične tijene uzeta u za onovna opterećenja 0. Pa. Za potrebe projekta, dopušteno naprezanje iznoi 0.0 Pa. Za predviđeni način temeljenja ne očekuju e lijeganja niti diferencijalna lijeganja. Naročitu pažnju treba povetiti na eventualne proširene pukotine bez ipune koje mogu biti dio većeg podzemnog utava. Na tim mjetima je potrebno izvršiti provjeru bušenjem vrdlom Ø mm ("štampom") do dubine.0 do.0 m od kote temeljenja. 9

17 . PLAN KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE. Opće napomene Izvoditelj je odgovoran za kvalitetu izvođenja radova i za uredno polovanje. Izvoditelj ne mije odtupati od projekta bez pimenog odobrenja nadzornog inženjera, a uz prethodnu uglanot projektanta. Sve izmjene e moraju unijeti u građevinku knjigu i građevinki dnevnik. Kvaliteta korištenog građevinkog materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda, kao i kvaliteta izvedenih radova mora odgovarati prethodno navedenim uvjetima propianim važećim propiima, tandardima, uvjetima iz tehničke dokumentacije, te uvjetima iz ugovora. Ukoliko izvoditelj ugrađuje materijal koji nije tandardiziran, za iti je dužan pribaviti odgovarajuće dokaze o kakvoći i priložiti ih u pimenoj formi. Pri izvođenju građevine, izvoditelj e dužan pridržavati navedenih propia kao i vih otalih Pravilnika, Tehničkih normativa, poebnih uvjeta za izradu, ugradnju i obradu pojedinih elemenata građevine, kao i tandarda propianih za izvođenje radova na građevini (temeljenje, betonki radovi, kele i oplate, armatura, čelik za armiranje, kontrola kvalitete betona i čelika, zidanje zidova, završni radovi), kako bi oigurao da izvedena građevina odgovara projektu, te vim propiima i tandardima RH.. Potizanje zahtijevane geometrije Od faze ikolčenja objekta, preko vih faza izgradnje do završetka objekta, nužan je talni geodetki nadzor. Tijekom građenja vršiti: talnu kontrolu geometrije vih elemenata i objekta kao cjeline kontrolu oiguranja vih točaka kontrolu potavljenih profila kontrolu repera i poligonalnih točaka 0

18 . Zemljani radovi ) Ikopi Tijekom radova na ikopima kontrolirati ljedeće: Ikop e obavlja prema profilima i viinkim kotama iz projektra, te a propianim nagibima pokoa ikopa (uzimajući u obzit geomehanička vojtva tla) Tijekom rada ne mije doći do potkopavanja ili oštećenja okolnih građevina ili okolnog tla Ne miju e ikapati nepotrebno povećani ili štetni ikopi Ne mije e degradirati ili oštetiti temeljno tlo zbog nekontroliranih miniranja i neadekvatnih ikopa Za vrijeme rada na ikopu, pa do završetka vih radova na objektu, Izvođač je dužan oigurati pravilnu odvodnju, ne mije dozvoliti zadržavanje vode u ikopima Vrtu i karakteritiku temeljnog tla kontrolirati prema geotehničkom elaboratu, a dubine i gabarite ikopa prema građevinkom projektu građevine ) Naipi Kontrolu kvalitete materijala za izradu naipa vršiti prema važećim normama. Kontrolom i tekućim ipitivanjima obuhvatiti: određivanje tupnja zbijenoti u odnou na Proctorov potupak (Sz) ili određivanje modula tišljivoti () ipitivanje granulometrije naipanog materijala Naipavanje izvoditi po propianim debljinama lojeva i propianom zbijenošću. Kontrola zbijenoti vrši e probno po lojevima i obvezno na vrhu.

19 .4 Betonki i armirano betonki radovi.4. Beton Sve komponente betona (agregat, cement, voda, dodaci), te beton kao materijal, trebaju udovoljavati zahtjevima važećih normi, propia i pravila truke. Izvoditelj je dužan izraditi projekt betona u kladu projektom kontrukcije i dotaviti ga na uglanot projektantu objekta. Kontrola kvalitete betona atoji e od kontrole proizvodnje i kontrole uglanoti uvjetima projekta kontrukcije i projekta betona. Betonki radovi moraju e izvoditi prema projektu kontrukcije i projektu betona (kojeg je dužan izraditi Izvođač), a u vemu ukladno : Tehničkim propiima za betonke kontrukcije ( TPBK N.N.9/09,4/0,/0,6/), te a vim pratećim normativima Kod projektiranog betona u projektu mora biti pecificiran razred tlačne čvrtoće (marka betona) i to kao karakteritična vrijednot 9%-tne vjerojatnoti kriterijima ukladnoti prema normi HRN EN 06-. Satavni materijali od kojih e beton proizvodi, ili koji mu e pri proizvodnji dodaju, moraju ipunjavati zahtjeve normi na koje upućuje norma HRN EN 06- i zahtjeve prema Tehničkom propiu za betonke kontrukcije. Zahtjevi za iporuku betona i informacije proizvođača betona koriniku moraju adržavati podatke prema normi HRN EN 06-. Uzimanje uzoraka, priprema ipitnih uzoraka i ipitivanje vojtava vježeg betona provodi e prema normama niza HRN EN 0, a ipitivanje vojtava očvrnulog betona prema normama niza HRN EN 90. Eventualna vremenki ubrzana proizvodnja betonkih elemenata, u cilju ubrzanja građenja, dopuštena je amo uz poeban projekt tehnologije izvođenja i dokaz zahtijevanih vojtava prethodnim ipitivanjima. Za vako odtupanje od projekta, nadzorni inženjer je dužan izvijetiti Projektanta i Invetitora. Nužna je njega ugrađenog betona da e ne pojave štetne pukotine, a u vemu prema projektu betona, važećim propiima i pravilima truke.

20 .4. Betonki čelik Betonki čelici trebaju udovoljavati zahtjevima važećih propia. Za čelik za armiranje primjenjuju e norme: nhrn EN Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik.dio: Opći zahtjevi (pren 0080-:999) nhrn EN Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik. dio: Tehnički uvjeti iporuke čelika razreda A (pren 0080-:999) nhrn EN Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik. dio: Tehnički uvjeti iporuke čelika razreda B (pren 0080-:999) nhrn EN Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik 4. dio: Tehnički uvjeti iporuke čelika razreda C (pren :999) nhrn EN Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik. dio: Tehnički uvjeti iporuke zavarenih armaturnih mreža (pren 0080-:999) nhrn EN Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik 6. dio: Tehnički uvjeti iporuke rešetki za gredice (pren :999) Potvrđivanje ukladnoti čelika za armiranje provodi e prema odredbama Dodataka A norme nhrn EN i odredbama poebnog propia. Uzimanje uzoraka, priprema ipitnih uzoraka i ipitivanje vojtava čelika za armiranje provodi e prema normama nizova nhrn EN 0080, odnono nhrn EN 08, i prema normama niza HRN EN ISO 6 i prema normi HRN EN Preklopi e izvode prema odredbama priznatim tehničkim pravilima iz Priloga H Tehničkog propia za betonke kontrukcije, odnono prema normi HRN ENV 99--:004. Sva armatura je iz čelika B00 u obliku šipki ili mreža. Oobito poštivati projektom predviđene razmake i zaštitne lojeve armature. Ni jedno betoniranje elementa ne može započeti bez prethodnog detaljnog pregleda armature od trane nadzornog inženjera i njegove dozvole..4. Prekidi betoniranja Prekid i natavci betoniranja kontrukcija moraju biti obrađeni projektom betona.

21 .4.4 Oplata Za izvedbu vih betonkih i armiranobetonkih elemenata potrebno je pravovremeno izraditi, potaviti i učvrtiti odgovarajuću drvenu, metalnu ili ličnu oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama građevinkih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem oplate mora e oigurati njena tabilnot i nedeformabilnot pod teretom ugrađene mješavine. Unutarnje površine moraju biti ravne i glatke, bilo da u vertikalne, horizontalne ili koe. Potavljena oplata mora e lako i jednotavno rataviti, bez udaranja i upotrebe pomoćnih alata i redtava čime bi e "mlada" kontrukcija izložila štetnim vibracijama. Ako e nakon kidanja oplate utanovi da izvedena kontrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu Izvođač je obavezan itu rušiti i ponovo izveti prema projektu. Prije ugradnje vježe mješavine betona u oplatu itu, ako je drvena, potrebno je dobro navlažiti, a ako je metalna mora e premazati odgovarajućim premazom. Izvođač ne može započeti betoniranje dok nadzor ne izvrši pregled potavljene oplate i pimeno je ne odobri..4. Primijenjeni tandardi Standardi za beton onovni HRN EN 06-:00 HRN EN 06-/A:004 nhrn EN 06-/A Standardi za beton - otali HRN EN 0- HRN EN 0- HRN EN 0- HRN EN 0-4 HRN EN 0- HRN EN 0-6 HRN EN 0-7 HRN EN 90- HRN EN 90- HRN EN 90- Beton. dio: Specifikacije, vojtva, proizvodnja i ukladnot (EN 06-:000) Beton. dio: Specifikacija, vojtva, proizvodnja i ukladnot (EN 06-:000/A:004) Beton. dio: Specifikacija, vojtva, proizvodnja i ukladnot (EN 06-:000/prA:004) Ipitivanje vježeg betona. dio: Uzorkovanje Ipitivanje vježeg betona. dio: Ipitivanje lijeganjem Ipitivanje vježeg betona. dio: VeBe ipitivanje Ipitivanje vježeg betona 4. dio: Stupanj zbijenoti Ipitivanje vježeg betona. dio: Ipitivanje raprotiranjem Ipitivanje vježeg betona 6. dio: Gutoća Ipitivanje vježeg betona 7. dio: Sadržaj pora Tlačne metode Ipitivanje očvrnulog betona. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe Ipitivanje očvrnulog betona. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ipitivanje čvrtoće Ipitivanje očvrnulog betona. dio: Tlačna čvrtoća uzoraka 4

22 HRN EN 90-6 HRN EN 90-7 HRN EN 90-8 prcen/ts 90-9 ISO 89- ISO 9 HRN U..07 HRN U..06 HRN EN 480- Ipitivanje očvrnulog betona 6. dio: Vlačna čvrtoća cijepanjem uzoraka Ipitivanje očvrnulog betona 7. dio: Gutoća očvrnulog betona Ipitivanje očvrnulog betona 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom Ipitivanje očvrnulog betona 9. dio: otpornot na mrzavanje ljuštenjem Plan uzorkovanja za atributni nadzor. dio: Plan uzorkovanja indekiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor količine po količine Potupci uzorkovanja i karta nadzora varijablama neukladnoti Granulometrijki atav mješavina agregata za beton Beton. Ipitivanje otpornoti na djelovanje mraza Dodaci betonu, mortu i injekcijkim mjeama etode ipitivanja. dio: Utvrđivanje karakteritika zračnih pora u očvrnulom betonu HRN EN04- Ipitivanje betona u kontrukcijama. dio: Izvađeni uzorci Uzimanje, pregled i ipitivanje tlačne čvrtoće HRN EN 04- HRN EN 04- HRN EN 04-4 pren 79:00 Standardi za čelik za armiranje onovni nhrn EN nhrn EN nhrnen nhrn EN nhrn EN Ipitivanje betona u kontrukcijama. dio: Nerazorno ipitivanje Određivanje veličine odkoka Ipitivanje betona u kontrukciji. dio: Određivanje ile čupanja Ipitivanje betona u kontrukciji 4. dio: Određivanje brzine ultrazvuka Ocjena tlačne čvrtoće betona u kontrukcijama ili u kontrukcijkim elementima Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik.dio: Opći zahtjevi (pren 0080-:999) Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik. dio: Tehnički uvjeti iporuke čelika razreda A (pren 0080-:999) Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik. dio: Tehnički uvjeti iporuke čelika razreda B (pren 0080-:999) Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik 4. dio: Tehnički uvjeti iporuke čelika razreda C (pren :999) Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik. dio: Tehnički uvjeti iporuke zavarenih armaturnih mreža (pren 0080-:999)

23 nhrn EN Standardi za čelik za armiranje otali HRN EN 000 Čelik za armiranje betona Zavarljivi armaturni čelik 6. dio: Tehnički uvjeti iporuke zavarenih rešetki za gredice (pren :999) Definicije i razredba vrta čelika HRN EN 00 Toplovaljani proizvodi od nelegiranih kontrukcijkih čelika Tehnički uvjeti iporuke HRN EN 007- HRN EN 007- EN 0079 HRN EN 004 pren ISO 7660 Sutavi označivanja čelika. dio: Nazivi čelika, glavni imboli Sutavi označivanja čelika. dio: Brojčani utav Definicije čeličnih proizvoda etalni proizvodi Vrte dokumenata o ipitivanju (uključuje dopunu A:99) Zavarivanje čelika za armiranje HRN EN 87- Provjera opoobljenoti zavarivača Zavarivanje taljenjem. dio: Čelici HRN EN 79 HRN EN 79- HRN EN ISO 406 HRN EN ISO 77 HRN EN 000- Koordinacija zavarivanja Zadaci i odgovornoti Zahtjevi za kakvoću zavarivanja Zavarivanje taljenjem metalnih materijala. dio: Standardni zahtjevi za kakvoću Zavarivanje i rodni potupci Nomenklatura potupaka i referentni brojevi Čelik i čelični proizvodi Položaj i priprema uzoraka i ipitnih uzoraka za mehanička ipitivanja etalni materijali Vlačni poku. dio: etoda ipitivanja (pri obnoj temperaturi) HRN EN ISO 6- Čelik za armiranje i prednapinjanje betona Ipitne metode. dio: Armaturne šipke i žice HRN EN ISO 6- Čelik za armiranje i prednapinjanje betona Ipitne metode. dio: Zavarene mreže Otali tandardi ENV 99-- ENV 99-- Eurokod Projektiranje betonkih kontrukcija. dio: Opća pravila i pravila za zgrade Eurokod Projektiranje betonkih kontrukcija - dio: Opća pravila Projektiranje kontrukcije na požar 6

24 Ovlaštene organizacije i intitucije za atetiranje u na liti u Glaniku Zavoda kojeg izdaje Državni zavod za normizaciju i graditeljtvo. Izvoditelj je dužan oiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema Zakonu i prema zahtjevima iz projekta, te u tom milu mora čuvati dokumentaciju o ipitivanju ugrađenog materijala, proizvoda i opreme prema programu ipitivanja iz projekta. Nadzorni inženjer dužan je voditi računa da je kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme u kladu a zahtjevima projekta te da je kvaliteta dokazana propianim ipitivanjima i dokumentima. Nadzorni inženjer dužan je da za tehnički pregled priredi završno izvješće o izvedbi građevine.. Otali radovi i materijali Svi otali materijali i proizvodi koji e ugrađuju u objekt trebaju biti kvalitetni i trajni, uz zadovoljenje vih važećih normi, propia i pravila truke. Za ve e upotrijebljene materijale provode tekuća i kontrolna ipitivanja, odnono prilažu ateti iporučitelja. Izvedba vih radova treba biti ipravna, kvalitetna i pod talnim tručnim nadzorom. Za vako odtupanje primijenjenog gradiva ili gotovog proizvoda od projekta, potrebna je uglanot Projektanta i Invetitora. Za vrijeme izvođenja radova potreban je talni tehnički nadzor. Preporuča e talni kvalificirani nadzor građevinke truke koji će moći realizirati ve potavke iz ovog proračuna..6 Kontrolna ipitivanja Kontrolna ipitivanja provodi nadzorni organ, a za konačnu ocjenu kvalitete materijala i radova mjerodavni u rezultati kontrolnog ipitivanja. Kontrolna ipitivanja obavljaju e u tijeku izvedbe radova po vrti, obujmu i vremenu, kako to nalažu zakonki propii i tehnička regulativa. Ukoliko rezultati kontrolnih ipitivanja pokažu da kvaliteta upotrebljenih materijala i izvedenih radova ne odgovara zahtijevanim uvjetima, nadzorni organ je dužan izdati nalog izvođaču da nekvalitetan materijal zamjeni kvalitetnim i radove dovede u ipravno tanje. Izvođač je dužan napraviti Projekt betona koji će zadovoljiti uvjete date ovom projektnom dokumentacijom, a itovremeno uvažiti tehnologiju proizvodnje i ugradbe betona koju primjenjuje izvođač, te zadovoljiti propiane uvjete. Kontrolu kvalitete betonkih radova treba provjeriti za to regitriranoj organizaciji, a za kontrolna ipitivanja je potrebno primijeniti u kladu TPBK N.N. 9/09, 4/0, /0, 6/. 7

25 .7 Dužnoti izvođača Radove izvoditi na način određen ugovorom, propiima i pravilima truke, tehničkim normativima i tandardima propianim i prihvaćenim u RH, te prema odobrenoj projektnoj dokumentaciji. Poduzeti ve potrebne mjere za igurnot zapolenih radnika, javnog prometa, kao i ujednih objekata pored kojih e izvode radovi. Organizirati kontrolu radova u terenkim i pogonkim laboratorijima, ili provjeriti tu kontrolu tručnim organizacijama koje u za to upiane u udki regitar. Ugrađivati materijal, predgotovljene elemente, elemente, uređaje i tehničku opremu koji odgovaraju propianim tandardima i tehničkim normativima. Kvalitetu radova, materijala i uređaja koji mogu utjecati na tabilnot i igurnot objekta i kvalitetu cijelog objekta, odnono radove, dokumentirati obrađenim rezultatima ipitivanja ili ipravama izdanim u kladu a zakonom ili propiima o tehničkim normativima i tandardima. Radove izvoditi po redolijedu kojim e oigurava kvalitetno izvođenje i o izvođenju pojedinih faza na vrijeme obavijetiti nadzorni organ zbog pregleda i utvrđivanja kvalitete. Rezultate ipitivanja Izvođač je dužan dotaviti nadzornom inženjeru. Dužan je pribaviti ve atete kada je to propiano tehničkim normativima ili propiima. Ne mije upotrebljavati građevinke materijale bez odobrenja nadzornog organa, a u lučaju da ih upotrijebi, noi rizik i troškove koji iz toga natanu. Izvođač je dužan tijekom građenja i po završetku itog pribaviti dokaze o kvaliteti upotrijebljenog građevinkog materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda od ovlaštenih organizacija kao što je: Upi geomehaničara u građevinki dnevnik potvrdom kvalitete temeljnog tla Izvješće o kvaliteti betona za monolitne AB kontrukcije Izvješće o ipitivanju betonkog čelika Uvjerenje o kvaliteti zavarene građevinke armaturne mreže 8

26 4. OPĆI I POSEBNI TEHNČKI UVJETI 4. Oplate i kele Skele i oplate moraju imati takvu igurnot i krutot da bez lijeganja i štetnih deformacija mogu primiti opterećenja i utjecaje koji nataju tijekom izvedbe radova. Skela i oplata moraju biti izvedeni tako da e oigurava puna igurnot radnika i redtava rada kao i igurnot prolaznika, prometa, ujednih objekata i okoline uopće. aterijali za izradu kela i oplata moraju biti propiane kvalitete. Nadzorni inženjer treba odobriti oplatu prije početka betoniranja. Kod izrade projekta oplate mora e uzeti u obzir kompaktiranje pomoću vibratora na oplati tamo gdje je to potrebno. Oplata mora adržavati ve otvore i detalje prikazane u nacrtima, odnono tražene od nadzornog inženjera. Oplata odnono kela treba oigurati da e beton ne onečiti. Obje moraju biti dovoljno čvrte i krute da odole priticima kod ugradnje i vibriranja i da priječe ipupčenja. Nadzorni inženjer će, tamo gdje mu e čini potrebno, tražiti proračunki dokaz tabilnoti i progibanja. Nadvišenja oplate dokazuju e računki i geodetki e provjeravaju prije betoniranja. Oplata mora biti toliko vodotijena da priječi itjecanje cementnog mlijeka. Ukoliko e za učvršćenje oplate rabe metalne šipke od kojih dio otaje ugrađen u betonu, kraj talno ugrađenog dijela ne mije biti bliži površini od. Šupljina koja otaje nakon uklanjanja šipke mora e dobro ipuniti, naročito ako e radi o plohama koje će biti izložene protjecanju vode. Ovakav način učvršćenja ne mije e upotrijebiti za vidljive plohe betona. Žičane pojnice za pridržavanje oplate ne miju prolaziti kroz vanjke plohe gdje bi bile vidljive. Radne reške moraju biti, gdje god je moguće, horizontalne ili vertikalne i moraju biti na itoj viini zadržavajući kontinuitet. Pritup oplati i keli radi čišćenja, kontrole i preuzimanja, mora biti oiguran. Oplata mora biti tako izrađena, naročito za noače i kontrukcije izložene proticanju vode, da e kidanje može obaviti lako i bez oštećenja rubova i površine. Površina oplate mora biti očišćena od inkrutacija i veg materijala koji bi mogao štetno djelovati na izložene vanjke plohe. Kad e oplata premazuje uljem, mora e priječiti prljanje betona i armature. Oplata, ukoliko je drvena, mora prije betoniranja biti natopljena vodom na vim površinama koje će doći u dodir betonom i zaštićena od prianjanja za beton premazom vapnom. Skidanje oplate e mora izvršiti čim je to provedivo, naročito tamo gdje oplata ne dozvoljava polijevanje betona, ali nakon što je beton dovoljno očvrnuo. Svi popravci betona 9

27 trebaju e izvršiti na predviđen način i to što je prije moguće. Oplata e mora kidati prema određenom redolijedu, pažljivo i tručno, da e izbjegnu oštećenja. oraju e poduzeti mjere predotrožnoti za lučaj neplaniranog kolapa. Nadzorni inženjer će odrediti kad e mora, odnono može, kidati oplata. Sve kele (za oplatu, pomoćne i faadne) moraju e izveti od zdravoga drva ili čeličnih cijevi potrebnih dimenzija. Sve kele moraju biti tabilne, ukrućene dijagonalno u poprečnom i uzdužnom milu, te olidno vezane ponama i kliještima. onice i ograde trebaju biti također dovoljno ukrućene. Skelama treba dati nadvišenje koje e određuje ikutveno u ovinoti o građevini ili proračunki. Ako to traži nadzorni inženjer, vanjka kela, vanjke trane, treba biti prekrivena tršćanim ili lanenim pletivom kako bi e uz općenitu zaštitu oigurala i kvalitetnija izvedba i zaštita faadnog lica. Skele moraju biti izrađene prema pravilima truke i propiima Pravilnika o higijenkim i tehničkim zaštitnim mjerama u građevinartvu. Nadzorni inženjer mora zabraniti izradu i primjenu oplata i kela koje prema njegovom mišljenju ne bi mogle oigurati traženu kvalitetu lica gotovog betona ili u neprihvatljive kvalitete ili igurnoti. Prijem gotove kele ili oplate vrši e vizualno, geodetkom kontrolom i otalom izmjerom. Pregled i prijem gotove kele, oplate i armature vrši nadzorni inženjer. Bez obzira na odobrenu primjenu kela, oplate i armature, izvođač noi punu odgovornot za igurnot i kvalitetu radova. 4. Tranport i ugradnja betona S betoniranjem e može početi amo na onovi pimene potvrde o preuzimanju podloge, kele, oplate i armature te po odobrenju programa betoniranja od nadzornog inženjera. Beton e mora ugrađivati prema unaprijed izrađenom programu i izabranom itemu. Vrijeme tranporta i drugih manipulacija a vježim betonom ne mije biti duže od onog koje je utvrđeno u toku prethodnih ipitivanja (promjena konzitencije vremenom pri raznim temperaturama). Tranportna redtva ne miju izazivati egregaciju mjee betona. U lučaju tranporta betona auto-miješalicama, polije pražnjenja auto-miješalice treba oprati bubanj, a prije punjenja treba provjeriti je li ipražnjena va voda iz bubnja. Zabranjeno je korigiranje adržaja vode u gotovom vježem betonu bez priutva tehnologa za beton. Dozvoljena viina lobodnog pada betona je.0 m. Nije dozvoljeno tranportiranje betona po koinama. Tranportna redtva e ne miju olanjati na oplatu ili armaturu kako ne bi dovela u pitanje njihov projektirani položaj. 0

28 Svaki započeti betonki odjek, kontruktivni dio ili element objekta mora biti neprekidno izbetoniran u opegu, koji je predviđen programom betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenke promjene ili iključenja pojedinih uređaja mehanizacije pogona. Ako dođe do neizbježnog, nepredvidljivog prekida rada, betoniranje mora biti završeno tako da e na mjetu prekida može izraditi kontruktivno i tehnološki odgovarajući radni poj. Izrada takvog radnog poja moguća je amo uz odobrenje nadzornog inženjera. Svježi beton mora e ugrađivati vibriranjem u lojevima čija debljina ne mije biti veća od 70. Sloj betona koji e ugrađuje mora vibriranjem biti dobro pojen prethodnim donjim lojem betona. Ako dođe do prekida betoniranja, prije natavka betoniranja površina donjeg loja betona mora biti dobro očišćena ipuhivanjem i ipiranjem, a po potrebi i pjekarenjem. Beton treba ubaciti što bliže njegovom konačnom položaju u kontrukciji da bi e izbjegla egregacija. Smije e vibrirati amo oplatom ukliješten beton. Nije dozvoljeno tranportiranje betona pomoću pervibratora. Ugrađeni beton ne mije imati temperaturu veću od 4 C u periodu od dana nakon ugradnje.

29 4. Betoniranje pri viokim vanjkim temperaturama Nika početna temperatura vježeg betona ima višetruko povoljan utjecaj na poboljšanje uvjeta za betoniranje maivnih kontrukcija. Stoga je niženje temperature vježeg betona i održavanje ite u propianim granicama od poebnog značaja. Za održavanje temperature vježeg betona unutar dopuštenih C, neophodno je poduzeti ljedeće mjere: krupne frakcije agregata hladiti rapršivanjem vode po površini deponije, što e ne preporuča frakcijama do 8 mm, zbog poteškoća održavanjem konzitencije betona deponije pijeka zaštititi nadtrešnicama iloe za cement, rezervoare, miješalicu, cijevi itd. zaštititi od unca bojenjem u bijelo Ukoliko ovi potupci hlađenja niu dotatni, daljnje niženje temperature može e potići hlađenjem vode u poebnim potrojenjima (coolerima). Za vrijeme viokih dnevnih temperatura (oko C), kada potoje poteškoće održavanjem dozvoljene temperature vježeg betona, početak radova na betoniranju treba pomaknuti prema hladnijem dijelu dana (noć, jutro). Vrijeme od pravljanja betona do ugradnje treba biti što kraće, kako bi e izbjegli problemi pri pražnjenju tranportnih redtava i ugradnji zbog manjenja obradivoti. Ugrađivanje e mora odvijati brzo i bez zatoja. Redolijed betoniranja mora omogućiti povezivanje novog betona prethodnim. U uvjetima vrućeg vremena najpogodnije je njegovanje vodom. Njegovanje treba početi čim beton počne očvršćivati. Ako je intenzitet iparavanja blizu kritične granice, površina e može finim rapršivanjem vode održavati vlažnom, bez opanoti od ipiranja. Čelične oplate treba rahlađivati vodom, a podloga prije betoniranja mora biti dobro nakvašena. Ukoliko e u vježem betonu pojave pukotine, treba ih zatvoriti revibriranjem. Voda koja e upotrebljava za njegovanje ne mije biti mnogo hladnija od betona, kako razlike između temperature betona na površini i unutar jezgre ne bi prouzročile pojavu pukotina. Stoga je efikaan način njegovanja pokrivanje betona materijalima koji vodu upijaju i zadržavaju (juta, pužvati materijal i l.) te dodatno prekrivanje platičnom folijom. Prekrivanje povoljno djeluje i na utjecaj razlika temperatura noć - dan.

30 4.4 Betoniranje pri nikim vanjkim temperaturama Betoniranje pri temperaturama nižim od + C moguće je uz pridržavanje mjera za zimko betoniranje. Upotreba mrznutog agregata u mješavini nije dozvoljena, a zagrijavanje pijeka parom nije preporučljivo zbog poteškoća održavanjem konzitencije betona. Pri ugradnji vježi beton mora imati minimalnu temperaturu od +6 C, koja e na nižim temperaturama zraka (0 < t < + C) može potići amo zagrijavanjem vode, pri čemu temperatura mješavine agregata i vode prije dodavanja cementa ne mije prijeći + C. Temperatura vježeg betona u zimkom periodu na mjetu ugradnje mora biti od +6 C do + C. Da bi e omogućio normalni tok procea tvrdnjavanja i priječilo mrzavanje, odmah polije ugradnje, beton e toplinki zaštićuje prekrivanjem otvorenih površina izolacijkim materijalima i izolacijom čeličnih oplata. Toplinka izolacija betona mora biti takva da oigura potizanje najmanje 0 % projektirane čvrtoće na pritiak prije nego što beton bude izložen djelovanju mraza. Pri temperaturama zraka nižim od + C, temperatura vježeg betona mjeri e najmanje jedanput u toku h. 4. Obaveze izvođača Izvođač je dužan na voj trošak otkloniti ve nedotatke koji e ukažu u dogovorenom roku. Invetitor može priznati amo količine materijala koje u ugrađene. Sav neipravan ili nepropian materijal ne mije e ugrađivati i mora e otkloniti a gradilišta. Po završetku vih radova izvođenja, treba izvršiti tehnički pregled i ataviti zapinik o nedotatcima. Garantni rok za ipravnot ugrađenih materijla i izvršenih radova regulira e ugovorom o izvođenju radova. Za vrijeme garantnog roka izvođač je dužan da na poziv invetitora otkloni ve nedotatke koji e u toku garantnog roka pojave. Izvođač ne mije vršiti bušenja armirano - betonkih kontrukcije bez prethodnog odobrenja i uputtava nadzornog organa, što treba unijeti u građevinki dnevnik. Izvođač je dužan nabaviti ve atete za av ugrađeni materijal. Izvođač radova je obavezan da koriniku preda upute za rukovanje ugrađenom opremom.

31 . NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA Način zbrinjavanja građevnog otpada mora biti u kladu propiima o otpadu. Onovni propi iz tog područja u: Zakon o održivom gopodarenju otpadom (NN 94/) Pravilnik o gopodarenju otpada (NN /4) Pravilnik o gopodarenju građevnim otpadom (NN 8/08) Prema navedenom zakonu građevni otpad pada u inertni otpad jer uopće ne adrži ili adrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijkoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. Nakon završetka radova gradilište treba očititi od otpadaka i uvišnog materijala i okolni dio terena doveti u prvobitno tanje. Pravilnikom o vrtama otpada određeno je da je proizvođač otpada čija e vrijedna redtva mogu ikorititi dužan otpad razvrtavati na mjetu natanka, odvojeno kupljati po vrtama i oigurati uvjete kladištenja za očuvanje kakvoće u vrhu ponovne obrade. Taj pravilnik predviđa lijedeće moguće potupke otpadom: kemijko-fizikalna obrada biološka obrada termička obrada kondicioniranje otpada odlaganje otpada Kemijko-fizikalna obrada otpada je obrada kemijko-fizikalnim metodama ciljem mijenjanja njegovih kemijko-fizikalnih, odnono bioloških vojtava, a može biti: neutralizacija, taloženje, ektrakcija, redukcija, okidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, edimentacija, rezervna omoza. Biološka obrada je obrada biološkim metodama ciljem mijenjanja kemijkih, fizikalnih, odnono bioloških vojtava, a može biti: aerobna i anaerobna razgradnja. Termička obrada je obrada termičkim potupkom. Provodi e ciljem mijenjanja kemijkih, fizikalnih, odnono bioloških vojtava, a može biti: paljivanje, piroliza, iparavanje, detilacija, interiranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u taklo. 4

32 Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način obrade ili odlaganja, a može biti: uitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, oprašivanje, očvršćivanje te potupci kojima e manjuje utjecaj štetnih tvari koje adrži otpad. S građevnim otpadom treba potupiti u kladu Pravilnikom o uvjetima za potupanje otpadom. Taj pravilnik predviđa moguću termičku obradu za lijedeći otpad: drvo platiku afalt koji adrži katran katran i proizvodi koji adrže katran Kondicioniranjem e može obraditi lijedeći otpad: građevinki materijali na bazi azbeta afalt koji adrži katran afalt (bez katrana) katran i proizvodi koji adrže katran izolacijki materijal koji adrži azbet miješani građevni otpad i otpad od rušenja Najveći dio građevnog otpada (prethodno obrađen ili neobrađen) može e odveti u najbliže javno odlagalište otpada: beton, cigle, pločice i keramika, građevinki materijali na bazi gipa, drvo, taklo, platika, bakar, bronca, mjed, aluminij, olovo, cink, željezo i čelik, koitar, miješani materijali, kablovi, zemlja i kamenje i otali izolacijki materijali. Nakon završetka radova gradilište treba očititi od otpada i uvišnog materijala, potupiti prema izneenom, a okolni dio terena doveti u prvobitno tanje.

33 6. UVJETI ODRŽAVANJA I PROJEKTIRANI VIJEK TRAJANJA Razmatrana građevinane zahtijeva poeban tretman održavanja. Ipak, ukopanot u tlo i relativna blizina agreivne redine (mora) zahtijevaju povećanu mjeru opreza i pojačani nadzor nad vim elementima (kontruktivnim i nekontruktivnim) građevina. Tehnološkim mjerama, koje u navedene u ovom projektu pokušalo e dobiti što kvalitetniju i trajniju kontrukciju. U tom milu neophodno je poštovati mjere za potizanje kvalitete materijala i kontrukcija, kao i poebne tehničke uvjete. Radnje u okviru održavanja betonkih kontrukcija treba provoditi prema odredbama Priloga J.. Održavanje betonkih kontrukcija, Tehničkog propia za betonke kontrukcije (N.N. 9/09, 4/0, /0,6/) i normama na koje upućuje Prilog J.., te odgovarajućom primjenom odredaba otalih priloga Tehničkog propia za betonke kontrukcije (N.N. 9/09, 4/0, /0,6/). Redoviti pregled predmetne građevine, od trane kvalificiranih ooba, a u vrhu održavanja kontrukcije za predmetnu građevinu treba provoditi najmanje vakih godina (zgrade javne namjene). Izvanredne preglede građevine provoditi nakon nekog izvanrednog događaja (ektremne vremenke neprilike, potre, požar, ekplozija i lično) ili prema zahtjevu inpekcije. Oim ovih pregleda preporučuje e da korinici građevine vrše godišnje preglede i ukoliko primijete neku nepravilnot na kontrukciji zatraže redoviti ili izvanredni pregled i prije roka predviđenog ovim projektom. Način obavljanja pregleda uključuje: vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine napuklina i pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornoti i tabilnoti građevine utvrđivanja tanja zaštitnog loja armature, za betonke kontrukcije u umjereno ili jako agreivnom okolišu utvrđivanje veličine progiba glavnih noivih elemenata betonke kontrukcije za lučaj onovnog djelovanja, ako e na temelju vizualnog pregleda umnja u ipunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornoti i tabilnoti Nakon obavljenih pregleda kontrukcije potrebno je izraditi dokumentaciju o tanju kontrukcije nakon pregleda a potrebnim mjerama i radovima na aniranju i održavanju kontrukcije. Ovu i drugu dokumentaciju o održavanju betonke kontrukcije dužan je trajno čuvati vlanik građevine. anje nedotatke može ipraviti tručna ooba (zanatlija) na licu mjeta, a kod većih 6

34 zahvata vlanik (ili korinici) građevine dužni u potupiti prema potrebnim zahtjevima i mjerama iz dokumentacije o tanju kontrukcije te izveti neophodne radove održavanja, obnove i izmjene uređaja i dijelova te radove popravka, ojačanja i rekontrukcije. Sve radove pregleda i izvedbe radova na kontrukciji potrebno je povjeriti za to ovlaštenim oobama. Norme za ipitivanje i održavanje građevina: HRN ENV 69 HRN EN 6 Održavanje Smjernice za izradu ugovora o održavanju Nazivlje u održavanju HRN ENV 670-:00 Izvedba betonkih kontrukcija. dio: Općenito (ENV 670- :000) HRN U..047:987 HRN EN 4866:999 pren 79:00 HRN ISO 686-:00 HRN ISO 686-:00 HRN ISO 686-:004 Ipitivanje kontrukcija viokogradnje pokunim opterećenjem i ipitivanje do loma ehaničke vibracije i udari Vibracije građevina Smjernice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na građevine (ISO 4866:990+Dopuna :994+Dopuna :996) Ocjena tlačne čvrtoće betona u kontrukcijama ili u kontrukcijkim elementima Zgrade i druge građevine Planiranje vijeka uporabe. dio: Opća načela (ISO 686-:000) Zgrade i druge građevine Planiranje vijeka uporabe. dio: Potupci predviđanja vijeka uporabe (ISO 686-:00) Zgrade i druge građevine Planiranje vijeka uporabe. dio: Neovine ocjene (auditi) i pregledi vojtava (ISO 686-:00) HRN 04-:000 Ipitivanje betona u kontrukcijama. dio: Izvađeni uzorci Uzimanje, pregled i ipitivanje tlačne čvrtoće (EN 04-:000) HRN 04-:00 Svojtva betona u kontrukcijama.dio: Nerozorno ipitivanje Određivanje indeka klerometra (EN 04-:00) nhrn EN 04- HRN EN 04-4:004 HRN EN 90-:00 HRN EN 90-:00 Ipitivanje betona u kontrukcijama. dio: Određivanje ile čupanja (pull-out) (pren 04-:00) Ipitivanje betona 4. dio: Određivanje brzine ultrazvučnog impula (EN 04-4:004) Ipitivanje očvrloga betona. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 90-:000) Ipitivanje očvrloga betona. dio: Tlačna čvrtoća ipitnih uzoraka (EN 90-:00) Očekivani vijek trajanja građevina je 0 godina. Preduvjet za potizanje očekivanog vijeka trajanja je pravilna izvedba te pravilno održavanje u kladu prethodno navedenim zahtjevima te zakonima i pravilima truke. 7

35 7. PLANOVI POZICIJA Planovi pozicija i relevantni tlocrti i prejeci prikazani u u grafičkim prilozima. Ploče u označavane velikim lovom P (P00, P00...) i pripadajućim brojem, grede u označavane velikim lovom G (G00,G00,..) i pripadajućim brojem, tupovi velikim lovom S (S00,S00..) i pripadajućim brojem te temeljne tope velikim lovom T. U grafičkim prilozima numeričkog proračuna vidljiva je potrebna količina armature na pojedinim mjetima u ploči. Svi računalni proračuni u izvršeni računalnim programom Scia Engineer 06. Zbog opširnoti projekta prikazani u amo oni rezultati koji u matrani relevantnim. Svi ulazni i izlazni podaci e mogu, na zahtjev, dobiti kod autora ovog projekta. Svi otali podaci i detalji relevantni za predmetni objekt dani u kroz projektna rješenja. Za ve izmjene i dopune konzultirati projektanta. Sva opterećenja uzeta prema: HRN ENV 99- Eurokod : Onove projektiranja i djelovanja na kontrukcije. dio: Onove projektiranja (ENV 99-:994) HRN ENV 99-- Eurokod : Onove projektiranja i djelovanja na kontrukcije -. dio: Djelovanja na kontrukcije Protorne težine, vlatite težine, uporabna opterećenja (ENV 99--:99) HRN ENV 99-- Eurokod : Onove proračuna i djelovanja na kontrukcije -. dio: Djelovanja na kontrukcije Djelovanja na kontrukcije izložene požaru (ENV 99--:99) HRN ENV 99-- Eurokod : Onove projektiranja i djelovanja na kontrukcije -. dio: Djelovanja na kontrukcije Opterećenje nijegom (ENV 99--:99) HRN ENV Eurokod : Onove projektiranja i djelovanja na kontrukcije - 4. dio: Djelovanja na kontrukcije Opterećenje vjetrom (ENV 99--4:99) HRN ENV Eurokod : Onove projektiranja i djelovanja na kontrukcije - 6. dio: Djelovanja na kontrukcije Djelovanja tijekom izvedbe (ENV 99--6:997) HRN ENV Eurokod : Onove projektiranja i djelovanja na kontrukcije - 7. dio: Djelovanja na kontrukcije Izvanredna djelovanja prouzročena udarom i ekplozijom (ENV :998) HRN ENV 998--:00 Eurokod 8: Projektiranje kontrukcija otpornih na potre -. dio: Opća pravila Potrena djelovanja i opći zahtjevi za kontrukcije (ENV 998--:994) 8

36 8. ANALIZA OPTEREĆENJA debljina AB ploče: l 7.0 d pl 0.0 m 0 8. Stalno opterećenje Vlatita težina Vlatita težina vih kontruktivnih elemenata je automatki uključena u programkom paketu Scia Engineer. 8. Dodatno talno opterećenje a) Ravni krov Betonke ploce Podmetaci PE folija / Hidroizolacija.x Toplinka izolacija 0 Parna brana Beton za pad 8 AB ploca 0 Žbuka Slika 8.. Prejek ploče ravnog krova 9

37 Sloj: d (m) (kn/m ) d x (kn/m ) Betonke ploče Podmetači PE folija Hidroizolacija 0.0x Toplinka izolacija Parna brana Beton za pad AB ploča 0.0 Uključena kroz program Žbuka Ukupno dodatno talno opterećenje: Δg=.90 kn/m Tablica 8.. Slojevi ravnog krova b) Pod između tanova Keramicke plocice AB etrih PE folija / Toplinko-zvucna izolacija AB ploca 0 Žbuka Slika 8.. Prejek ploče između tanova

38 Sloj: d (m) (kn/m ) d x (kn/m ) Pregrade Keramičke pločice AB etrih PE folija Toplinko-zvučna izolacija AB ploča 0.0 Uključena kroz program Žbuka Ukupno dodatno talno opterećenje: Δg=.0 kn/m Tablica 8.. Slojevi poda između tanova c) Podet Kamene ploce Cementni mort AB ploca Žbuka Slika 8.. Prejek ploče podeta Sloj: d (m) (kn/m ) d x (kn/m ) Kamene ploče Cementni mort AB ploča 0.0 Uključena kroz program Žbuka Ukupno dodatno talno opterećenje: Δg=.6 kn/m Tablica 8.. Slojevi poda podeta

39 d) Pod između garaže i prizemlja Keramicke plocice AB etrih PE folija / Toplinko-zvucna izolacija AB ploca 0 Toplinka izolacija 8 Gip ploce. Slika 8.4. Prejek ploče između prizemlja i garaže Sloj: d (m) (kn/m ) d x (kn/m ) Pregrade Keramičke pločice AB etrih PE folija Toplinko-zvučna izolacija AB ploča 0.0 Uključena kroz program Toplinka izolacija Gip ploče Ukupno dodatno talno opterećenje: Δg=. kn/m Tablica 8.4. Slojevi poda između garaže i prizemlja

40 e) Stubište Slika 8.. Prejek tubišta Sloj: d (m) (kn/m ) d x (kn/m ) Kamene ploče Cementni mort Stuba AB ploča 0.0 Uključena kroz program Žbuka Ukupno dodatno talno opterećenje: Δg=.7 kn/m Tablica 8.. Slojevi poda tubišta

41 8. Promjenjivo opterećenje inimalno korino opterećenje za zgrade definirano je u EC99--. Ovo korino opterećenje je najmanje koje e mije primijeniti na zgradama. Na zahtjev invetitora ili pri procjeni projektanta mije e korititi veće opterećenje. Za potrebe proračuna, a prema EC99-- korištena u lijedeća opterećenja: Ravni krov: q=.0 kn/m Stambeni protor: q=. kn/m Stubišta: q=. kn/m Garaža: q=. kn/m 8.. Opterećenje nijegom Opterećenje nijegom na krovu i ploči nad garažom: C i e C t k kn/ m μi koeficijent oblika za opterećenje nijegom (ravni krov 0º α º μ=μ= 0.8) Ce koeficijent izloženoti Ce=.0; Ct toplinki koeficijent Ct=.0 Slika 8.6. Klimatke zone karakteritičnog opterećenja nijegom Omiš zona III (00 m. n. v.) k= 0.4 kn/m kn/ m 4

42 8.. Opterećenje vjetrom Opterećenje vjetrom definirani je Eurokodom 99-- Djelovanje vjetra (Eurocode : Action on tructure - General action Part-4: Wind action). vb,0 je onovna poredbena brzina vjetra ovina o geografkom položaju objekta. Onovna poredbena vrijednot brzine vjetra je karakteritična rednja 0-minutna vrijednot brzine vjetra, neovina o mjeru vjetra, vremenu i godišnjem dobu, na 0 m iznad površine otvorenog terena, koji može biti obratao travom i grmljem i manjim preprekama. Vrijednot onovne poredbene brzine vjetra vb,0 dodatno e korigira obzirom na mjer vjetra, godišnje doba i nadmorku viinu, te e tako dobiva poredbena (referentna) brzina vjetra: v b c DIR c TE c ALT v b,0 Koeficijent mjera vjetra (cdir) proizlazi iz odnoa brzine vjetra za različit mjer vjetra i uzima e za cijelo područje Hrvatke: cdir=.0. Koeficijent godišnjeg doba (cte) uzima e za cijelo područje Hrvatke: cte=.0 Koeficijent nadorke viine (calt) koji obuhvaća povećanje brzine vjetra nadmorkom viinom, zbog ograničenog broja mjernih mjeta na planinkom području Republike Hrvatke nije moguće egzaktno odrediti, te e koriti izraz: c gdje je a nadmorka viina mjeta u (m). ALT a Slika 8.7. Karta područja opterećenja vjetrom

43 Srednja brzina vjetra na nekoj viini z: v m z cr zc0 zvb c c r r z k r lnz / z0 za zmin z cr zmin za z zmin z z max - koeficijent hrapavoti 0.9 z k r - koeficijent terena z0, II c 0 z - koeficijent topografije (uglavnom e uzima.0) Tablica 8.6. Kategorije zemljišta i poredbene vrijednoti akimalna viina zmax e obično uzima 00 m. Turbulencija vjetra na viini z iznad terena dana je izrazom: l l ln z za zmin c0 z z / z0 z l zmin za z zmin v v v Pa je makimalni tlak brzine vjetra: z z max q p z r 7 l z v z c z zr qb vb z. kg/ m zr v m e q b 6

44 Rezultirajuća ila vjetra: w w e i p ze c pe q - ila vjetra na vanjke plohe; cpe koeficijent vanjkog tlaka p ze c pi q - ila vjetra na vanjke plohe; cpi koeficijent vanjkog tlaka ze referentna viina objekta Određivanje koeficijenta vanjkog tlaka cpe ) Referentna viina objekta ze određuje e prema odnou h/b Slika 8.8. Referentna viina ze u ovinoti h i b, te odgovarajući profil brzina 7

45 ) Podjela zgrade na zone Vertikalni zidovi Slika 8.9. Područja djelovanja vanjkog tlaka za vertikalne zgrade Tablica 8.7. Koeficijenti vanjkog tlaka za vertikalne zidove zgrada 8

46 Ravni krov Slika 8.0. Područja djelovanja vanjkog tlaka za ravne krovove Tablica 8.8. Koeficijenti vanjkog tlaka za ravne krovove 9

47 Određivanje koeficijenta unutarnjeg tlaka cpi akimalni koeficijent unutarnjeg tlaka je 0.8, a minimalni koeficijent unutarnjeg tlaka (podtlak) je -0.. Rezultirajuća ila vjetra na vanjke i unutarnje plohe (we i wi) e raporedi prema hemi prikazanoj na lici 8.. te e zbrajanjem odnono oduzimanjem rezultirajuće ile vjetra dobije ekvivalentna ila vjetra na plohu. Slika 8.. Smjer djelovanja unutarnjeg i vanjkog tlaka U natavku u prikazani rezultati proračuna predmetne građevine. 860 Zgrada D Zgrada A 00 Zgrada C 760 y 760 Zgrada B x 674 Slika 8.. Skica predmetne građevine 40

48 Rezultati proračuna zgrada A i C Smjer x Područje: III v b,0 = m/, kategorija terena: 0 k r = 0.6, z min = m, z 0 = 0.00 m z e (m) 7.60 z e (m) 0.90 z e (m) 8.0 v b,0 (m/) v b,0 (m/) v b,0 (m/) a (m) 0 a (m) 0 a (m) 0 c ALT.00 c ALT.00 c ALT.00 C DIR.0 C DIR.0 C DIR.0 C TE.0 C TE.0 C TE.0 v b (m/).0 v b (m/).0 v b (m/).0 c r (z). c r (z).79 c r (z).6 k r 0.6 k r 0.6 k r 0.6 z 7.60 z 0.90 z 8.0 z z z c 0 (z).0 c 0 (z).0 c 0 (z).0 v m (z) 4.84 v m (z) v m (z) l v (z) 0.8 l v (z) 0. l v (z) 0. ρ zr (kg/m ). ρ zr (kg/m ). ρ zr (kg/m ). q p (z) (kn/m ).7 q p (z) (kn/m ).6 q p (z) (kn/m ).6 Tablica 8.9. Proračun makimalnog tlaka brzine vjetra z e =7.60 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E z e =0.90 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E z e =8.0 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E Tablica 8.0. Proračun ekvivalentnog opterećenja wekv 4

49 Smjer y Područje: III v b,0 = m/, kategorija terena: 0 k r = 0.6, z min = m, z 0 = 0.00 m z e (m). z e (m) 8.0 v b,0 (m/) v b,0 (m/) a (m) 0 a (m) 0 c ALT.00 c ALT.00 C DIR.0 C DIR.0 C TE.0 C TE.0 v b (m/).0 v b (m/).0 c r (z). c r (z).6 k r 0.6 k r 0.6 z. z 8.0 z z c 0 (z).0 c 0 (z).0 v m (z) v m (z) l v (z) 0.9 l v (z) 0. ρ zr (kg/m ). ρ zr (kg/m ). q p (z) (kn/m ).44 q p (z) (kn/m ).6 Tablica 8.. Proračun makimalnog tlaka brzine vjetra z e =. (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E z e =8.0 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E Tablica 8.. Proračun ekvivalentnog opterećenja wekv 4

50 Rezultati proračuna zgrade B Smjer x Područje: III v b,0 = m/, kategorija terena: 0 k r = 0.6, z min = m, z 0 = 0.00 m z e (m) 7.60 z e (m) 0.90 z e (m) 8.0 v b,0 (m/) v b,0 (m/) v b,0 (m/) a (m) 0 a (m) 0 a (m) 0 c ALT.00 c ALT.00 c ALT.00 C DIR.0 C DIR.0 C DIR.0 C TE.0 C TE.0 C TE.0 v b (m/).0 v b (m/).0 v b (m/).0 c r (z). c r (z).79 c r (z).6 k r 0.6 k r 0.6 k r 0.6 z 7.60 z 0.90 z 8.0 z z z c 0 (z).0 c 0 (z).0 c 0 (z).0 v m (z) 4.84 v m (z) v m (z) l v (z) 0.8 l v (z) 0. l v (z) 0. ρ zr (kg/m ). ρ zr (kg/m ). ρ zr (kg/m ). q p (z) (kn/m ).7 q p (z) (kn/m ).6 q p (z) (kn/m ).6 Tablica 8.. Proračun makimalnog tlaka brzine vjetra z e =7.60 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E z e =0.90 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E z e =8.0 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E Tablica 8.4. Proračun ekvivalentnog opterećenja wekv 4

51 Smjer y Područje: III v b,0 = m/, kategorija terena: 0 k r = 0.6, z min = m, z 0 = 0.00 m z e (m) 6.74 z e (m) 8.0 v b,0 (m/) v b,0 (m/) a (m) 0 a (m) 0 c ALT.00 c ALT.00 C DIR.0 C DIR.0 C TE.0 C TE.0 v b (m/).0 v b (m/).0 c r (z).46 c r (z).6 k r 0.6 k r 0.6 z 6.74 z 8.0 z z c 0 (z).0 c 0 (z).0 v m (z) 47.0 v m (z) l v (z) 0.6 l v (z) 0. ρ zr (kg/m ). ρ zr (kg/m ). q p (z) (kn/m ).7 q p (z) (kn/m ).6 Tablica 8.. Proračun makimalnog tlaka brzine vjetra z e =6.74 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E z e =8.0 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E Tablica 8.6. Proračun ekvivalentnog opterećenja wekv 44

52 Rezultati proračuna zgrade D Smjer x Područje: III v b,0 = m/, kategorija terena: 0 k r = 0.6, z min = m, z 0 = 0.00 m z e (m) 7.60 z e (m) 0.90 z e (m) 8.0 v b,0 (m/) v b,0 (m/) v b,0 (m/) a (m) 0 a (m) 0 a (m) 0 c ALT.00 c ALT.00 c ALT.00 C DIR.0 C DIR.0 C DIR.0 C TE.0 C TE.0 C TE.0 v b (m/).0 v b (m/).0 v b (m/).0 c r (z). c r (z).79 c r (z).6 k r 0.6 k r 0.6 k r 0.6 z 7.60 z 0.90 z 8.0 z z z c 0 (z).0 c 0 (z).0 c 0 (z).0 v m (z) 4.84 v m (z) v m (z) l v (z) 0.8 l v (z) 0. l v (z) 0. ρ zr (kg/m ). ρ zr (kg/m ). ρ zr (kg/m ). q p (z) (kn/m ).7 q p (z) (kn/m ).6 q p (z) (kn/m ).6 Tablica 8.7. Proračun makimalnog tlaka brzine vjetra z e =7.60 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E z e =0.90 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E z e =8.0 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E Tablica 8.8. Proračun ekvivalentnog opterećenja wekv 4

53 Smjer y Područje: III v b,0 = m/, kategorija terena: 0 k r = 0.6, z min = m, z 0 = 0.00 m z e (m) 8.0 v b,0 (m/) a (m) 0 c ALT.00 C DIR.0 C TE.0 v b (m/).0 c r (z).6 k r 0.6 z 8.0 z c 0 (z).0 v m (z) l v (z) 0. ρ zr (kg/m ). q p (z) (kn/m ).6 Tablica 8.9. Proračun makimalnog tlaka brzine vjetra z e =8.0 (m) q p (kn/m ) c pe c pi - max c pi - min w e (kn/m ) w i - max (kn/m ) w i - min (kn/m ) w uk - max w uk - min (kn/m ) w ekv (kn/m ) (kn/m ) A B C D E Tablica 8.0. Proračun ekvivalentnog opterećenja wekv 46

54 8.4 Izvanredno opterećenje 8.4. Potreno opterećenje Za proračun potrenog opterećenja korištena je višemodalna pektralna analiza. Pri izračunu maa korištena je kombinacija talnog opterećenja (težina kontrukcije i dodatno talno opterećenje) i % promjenjivog opterećenja. Građevina e nalazi u Omišu i mještena je u zonu gdje poredbeno vršno ubrzanje temeljnog tla iznoi α= 0.7g prema važećoj eizmičkoj karti (povratni period 47 godina za GSN). Slika 8.. Seizmološka karta Republike Hrvatke 47

55 Slika 8.4. Prikaz parametara za promatranu lokaciju Proračun je proveden pomoću računalnog programa Scia Engineer ulaznim podacima navedenim u tablici: Klaa tla A Računko ubrzanje tla ag 0.7g Koeficijent računkog ubrzanja tla α 0.7 Faktor tla S za klau tla A.0 Donja vrijednot faktora horizontalnog pektra odaziva Granični periodi ociliranja za klau tla A 0. TB= 0. TC= 0.40 TD=.0 Tablica 8.7. Ulazni podaci za proračun potrenog opterećenja 48

56 Proračun faktora ponašanja Faktor ponašanja za klau DC q q0 k. w Onovni faktor ponašanja: q 0 u za zidni utav u.0 za tlocrtno nepravilne utave Faktor prevladavajućeg loma: q k w uz uvjet 0. kw ; 0 h l wi wi Za zgrade nepravilne po viini faktor ponašanja e umanjuje za 0% q 0.8 q0 k w Slika 8.. Normirani računki pekatr odaziva 49

57 9. NUERIČKI ODEL Numerički model je izrađen u računalnom programu Scia Engineer. odelom u obuhvaćeni vi noivi zidovi, ploče, tupovi i grede. Zidovi u armiranobetonki debljine, modelirani kao D elementi. Stupovi u kvadratnog poprečnog prejeka duljine tranice, modelirani kao štapni elementi. eđukatne kontrukcije u pune armiranobetonke ploče debljine 0, modelirane kao pločati elementi.. Grede poprečnog prejeka x0 i x0 modelirani u kao štapni elementi. Svi noivi elementi u klae betona C /7 te kvalitete čelika B 00B. odel je opterećen talnim opterećenjem (vlatita težina kontrukcije i nekontruktivni elementi), te korinim opterećenjem, pri čemu u va opterećenja zadana kao rapodijeljena opterećenja po pločama. Sile od vjetra u imulirane kao rapodijeljeno horizontalno opterećenje na vanjke zidove, u dva okomita mjera. Opterećenje nijegom je zanemareno jer je vrijednot opterećenja nijegom zanemariva u odnou na potavljeno korino opterećenje na krov. Za potrebe analize na potre izvršena je višemodalna pektralna analiza, pri čemu u rezultati vakog moda kombinirani SRSS metodom (direktno obrađeno kroz program). Proračun je proveden u računalnom programu Scia Engineer i to za granično tanje noivoti i granično tanje uporabljivoti kombinacijama prikaznim u tablici: Granično tanje noivoti (GSN) Granično tanje uporabljivoti (GSU) GSN-K. g+. Δg+. q GSU-K.0 g+.0 Δg+.0 q GSN-K. g+. Δg+.. q GSU-K.0 (g+δg)+0. q x GSN-K. (g+δg)+.. q+. wx GSU-K.0 (g+δg)+0. q y GSN-K4. (g+δg)+.. q+. wy GSN-K. (g+δg)+. q+. wx GSN-K9.0 (g+δg)+.0 q+.0 x GSN-K6. (g+δg)+. q+. wy GSN-K0.0 (g+δg)+.0 q+.0 y GSN-K7.0 (g+δg)+0 q+. wx GSN-K.0 (g+δg)+0 q+.0 x GSN-K8.0 (g+δg)+0 q+. wy GSN-K.0 (g+δg)+0 q+.0 y Tablica 9.. Proračunke kombinacije 0

58 Slika 9.. Numerički model 860 Zgrada D Zgrada A 00 Zgrada C 760 y 760 Zgrada B x 674 Slika 9.. Skica predmetne građevine

59 9. Rezultati dinamičke analize Za potrebe modalne analize građevina je podijeljena na 4 dijela odnono vaka zgrada je promatrana zaebno te u rezultati dinamičke analize prikazani za vaku zgradu pojedinačno. Prikaz aktivacije maa za zgradu A

60 Prikaz aktivacije maa za zgradu B

61 Prikaz aktivacije maa za zgradu C 4

62 Prikaz aktivacije maa za zgradu D

63 Grafički prikaz deformacije ulijed nekoliko modova ociliranja Slika 9.. Tranlacija u mjeru globalne oi x za zgradu A; mod Slika 9.4. Tranlacija u mjeru globalne oi y za zgradu A; mod 6

64 Slika 9.. Torzija oko globalne oi z za zgradu A ; mod Slika 9.6. Tranlacija u mjeru globalne oi y za zgradu B; mod 7

65 Slika 9.7. Tranlacija u mjeru globalne oi x za zgradu B; mod Slika 9.8. Torzija oko globalne oi z za zgradu B; mod 8

66 Slika 9.9. Tranlacija u mjeru globalne oi y za zgradu C; mod Slika 9.0. Tranlacija u mjeru globalne oi x za zgradu C; mod 9

67 Slika 9.. Torzija oko globalne oi x za zgradu C; mod Slika 9.. Torzija oko globalne oi z za zgradu D; mod 60

68 0. DIENZIONIRANJE HORIZONTALNIH ELEENATA KONSTRUKCIJE 0. Proračun AB ploča Proračun ploča proveden je prema EC- (Eurokod : Projektiranje betonkih kontrukcija). Za proračun ploča u polju i na ležaju upotrebljene u mjerodavne kombinacije graničnog tanja noivoti dok u za kontrolu pukotina i kontrolu progiba upotrebljene mjerodavne kombinacije graničnog tanja uporabljivoti. U natavku je prikazan proračun ploče iznad garaže (POZ 000) te ploče prizemlja (POZ 00). Armatura dobivena proračunom ploče POZ 00 mjerodavna je za armiranje ploča POZ Proračun ploče POZ 000 Rezultati proračuna Slika 0.. omenti za proračun ploče POZ 000 u polju, GSN-K 6

69 Slika 0.. omenti za proračun ploče POZ 000 na ležaju, GSN-K4 akimalni moment avijanja ploče iznad garaže (POZ 000) koji iznoi 6.0 knm nije upotrebljen kao mjerodavni jer e javlja na četiri mjeta u cijeloj ploči (označeno na lici 0..). Kao mjerodavni moment upotrebljen je onaj koji iznoi 4.80 knm. U armaturnom planu armatura gornje zone na mjetu makimalnog momenta je povećana ukladno iznoom tog momenta. 6

70 Dimenzioniranje ploče na avijanje ) Polje A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b = 00.0 h = 0.0 d = 6. =. knm/m N = 0 kn b d f cd Očitano: ε = 0 εc =. ξ = 0. ζ= A. 6 d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrano: Q 8 (A =.8 ) 6

71 ) Ležaj A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b = 00.0 h = 0.0 d = 6. = 4.96 knm/m N = 0 kn b d f cd Očitano: ε = 0 εc =.9 ξ = 0.60 ζ= A d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrano: R 78 (A = 7.8 ) U armaturnom planu na mjetu makimalnog momenta armatura gornje zone je povećana ukladno tom momentu te iznoi R 78 + (A = 0. ). 64

72 Kontrola pukotina jerodavni momenti u ploči za kontrolu pukotina dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.. omenti za kontrolu pukotina ploče POZ 000, GSU-K Granična vrijednot širine pukotine: wg = 0. mm (EC-) Proračunka vrijednot širine pukotine (EC-): w k r, max m wg 6

73 ) Polje anja vrijednot od.(c+ø/) ili (h-x)/ c=.0 A c,eff Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b = 00.0 h = 0.0 d = 6. c =.0 akimalni ekplotacijki moment u polju: = 8.0 knm Armatura ploče donja zona: Q 8; preklop 40 A Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn.6. 6 z A k Dugotrajno opterećenje t Pa 66

74 A p, eff Ac, eff m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 67

75 ) Ležaj anja vrijednot od.(c+ø/) ili (h-x)/ c=.0 A c,eff Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b = 00.0 h = 0.0 d = 6. c =.0 akimalni ekplotacijki moment na ležaju: = 7.4 knm Armatura ploče gornja zona: R 78; preklop 40 A Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn z A k Dugotrajno opterećenje t Pa 68

76 A p, eff Ac, eff 0.07 m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm 0.07 Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 69

77 Kontrola progiba Progibi ploča dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.4. akimalni progib ploče POZ 000, GSU-K Granična vrijednot progiba ploče u polju: L 9 p, f dop Kratkotrajni progib ploče (očitano iz modela): f k 0. f f K Ukupni progib: d k r. 4 - konačni koeficijent puzanja K r A A f d fu f f f,. 08 k d p dop 70

78 0.. Proračun ploče POZ 00 Rezultati proračuna Slika 0.. omenti za proračun ploče POZ 00 u polju, GSN-K akimalni moment avijanja ploče prizemlja (POZ 00) koji iznoi 4.0 knm nije upotrebljen kao mjerodavni jer e javlja amo na dva mjeta u cijeloj ploči (označeno na lici 0..). Kao mjerodavni moment upotrebljen je onaj u polju ploče koji iznoi 8.9 knm. U armaturnom planu armatura donje zone na mjetu makimalnog momenta je povećana ukladno iznoom tog momenta. 7

79 Slika 0.6. omenti za proračun ploče POZ 00 na ležaju, GSN-K akimalni moment avijanja ploče prizemlja (POZ 00) koji iznoi.00 knm nije upotrebljen kao mjerodavni jer e javlja na jednom mjetu u cijeloj ploči (označeno na lici 0.6.). Kao mjerodavni moment upotrebljen je onaj koji iznoi.8 knm. U armaturnom planu armatura gornje zone na mjetu makimalnog momenta je povećana ukladno iznoom tog momenta. 7

80 Dimenzioniranje ploče na avijanje ) Polje A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b = 00.0 h = 0.0 d = 6. = 8.9 knm/m N = 0 kn b d f cd 0.04 Očitano: ε = 0 εc =. ξ = ζ= A. 64 d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrano: Q 8 (A =.8 ) U armaturnom planu na mjetu makimalnog momenta armatura donje zone je povećana ukladno tom momentu te iznoi Q 8 + (A = 7.4 ). 7

81 ) Ležaj A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b = 00.0 h = 0.0 d = 6. =.8 knm/m N = 0 kn b d f cd 0.06 Očitano: ε = 0 εc =.6 ξ = 0.8 ζ= A. 6 d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrano: R 66 (A = 6.6 ) U armaturnom planu na mjetu makimalnog momenta armatura gornje zone je povećana ukladno tom momentu te iznoi R 66 + (A = 8.6 ). 74

82 Kontrola pukotina jerodavni momenti u ploči za kontrolu pukotina dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.7. omenti za kontrolu pukotina ploče POZ 00, GSU-K Granična vrijednot širine pukotine: wg = 0. mm (EC-) Proračunka vrijednot širine pukotine (EC-): w k r, max m wg 7

83 ) Polje anja vrijednot od.(c+ø/) ili (h-x)/ c=.0 A c,eff Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b = 00.0 h = 0.0 d = 6. c =.0 akimalni ekplotacijki moment u polju: = 9.60 knm Armatura ploče donja zona: Q 8; preklop 40 A Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn z A Pa k Dugotrajno opterećenje t 76

84 A p, eff Ac, eff m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g Kontrolom pukotina ploče prizemlja zaključeno je da odabrana armatura u polju (A =.8 ) zadovoljava na cijeloj ploči oim na mjetu makimalnog momenta. Na tom mjetu je predviđeno povećanje armature Q 8 + (A = 7.4 ). 77

85 ) Ležaj anja vrijednot od.(c+ø/) ili (h-x)/ c=.0 A c,eff Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b = 00.0 h = 0.0 d = 6. c =.0 akimalni ekplotacijki moment na ležaju: = 7.8 knm Armatura ploče gornja zona: R 66; preklop 40 A Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn.. z A k Dugotrajno opterećenje t Pa 78

86 A p, eff Ac, eff 0.07 m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm 0.07 Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 79

87 Kontrola progiba Progibi ploča dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.8. akimalni progib ploče POZ 00, GSU-K Granična vrijednot progiba ploče u polju: L 40 p, f dop Kratkotrajni progib ploče (očitano iz modela): f k 0. Ukupni progib: f d f k Kr. 4 - konačni koeficijent puzanja K r A A f d fu f f f,. 64 k d p dop 80

88 0. Proračun AB tubišta Proračun tubišta proveden je prema EC- (Eurokod : Projektiranje betonkih kontrukcija) u polju i na poju tubišta i podeta. odel tubišta napravljen je poebno u numeričkom programu Scia Engineer 06. Slika 0.9. odel tubišta Slika 0.0. odel tubišta za proračun 8

89 Rezultati proračuna Slika 0.. omenti my za proračun tubišta, GSN-K Slika 0.. omenti my za proračun tubišta, GSN-K 8

90 Dimenzioniranje ploče tubišta na avijanje ) Polje A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b = 0.0 h = 0.0 d = 6. = 6.44 knm/m N = 0 kn b d f cd 0.00 Očitano: ε = 0 εc = 0.8 ξ = ζ= A. d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrano: Q 8 (A =.8 ) 8

91 ) Spoj tubišta i podeta A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b = 0.0 h = 0.0 d = 6. = 9.0 knm/m N = 0 kn b d f cd 0.0 Očitano: ε = 0 εc = 0.9 ξ = 0.08 ζ= A. 74 d f yd A,min.% b h A,max.0% b h Odabrano: R 8 (A =.8 ). 84

92 Kontrola pukotina jerodavni momenti za kontrolu pukotina ploče tubišta dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.. omenti za kontrolu pukotina ploče tubišta, GSU-K Granična vrijednot širine pukotine: wg = 0. mm (EC-) Proračunka vrijednot širine pukotine (EC-): w k r, max m wg 8

93 ) Polje anja vrijednot od.(c+ø/) ili (h-x)/ c=.0 A c,eff Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b = 0.0 h = 0.0 d = 6. c =.0 akimalni ekplotacijki moment u polju: =.80 knm Armatura ploče donja zona: Q 8, A. 8 Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn z A k Dugotrajno opterećenje t A p, eff Ac, eff Pa 86

94 m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 87

95 ) Spoj tubišta i podeta anja vrijednot od.(c+ø/) ili (h-x)/ c=.0 A c,eff Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b = 0.0 h = 0.0 d = 6. c =.0 akimalni ekplotacijki moment na ležaju: =.7 knm Armatura ploče gornja zona: R 8; A. 8 Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A.700. kn. z A k Dugotrajno opterećenje t A p, eff Ac, eff Pa 88

96 m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 89

97 0. Proračun AB greda Proračun greda proveden je prema EC- (Eurokod : Projektiranje betonkih kontrukcija). Za proračun graničnog tanja noivoti greda u polju upotrebljena je kombinacija GSN-K4 dok u kombinacije GNS-K i GSN-K4 upotrebljene za proračun greda na ležaju. Za kontrolu pukotina i kontrolu progiba upotrebljene mjerodavne kombinacije graničnog tanja uporabljivoti. U natavku je prikazan proračun greda POZ 000, POZ 00 (x0 ) i POZ 00 (x0). Armatura dobivena proračunom greda POZ 00 mjerodavna je za armiranje greda POZ Proračun greda POZ A G () G 000- () B G 000-B G 000-C C G () G 000- () G 000-D D E G 000-E () G 000-E () E F G I J G 000-I G 000-H H L G 000-L () G 000-L () K L G 000- G () G 000- () G 000-N () G 000-N () N G () G 000- () P Slika 0.4. Plan pozicija greda garaže (POZ 000) 90

98 Rezultati proračuna Slika 0.. omenti za proračun greda POZ 000 u polju, GSN-K4 Slika 0.6. omenti za proračun greda POZ 000 na ležaju, GSN-K 9

99 Dimenzioniranje grede na avijanje ) Polje 00 0 A S 4 0 Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ beff = 00.0 h = 0.0 d = 4.0 = knm/m b eff d f cd 0.0 Očitano: ε = 0 εc = 0.8 ξ = ζ= A d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrana armatura: 44 (A = 6.6 ) 9

100 ) Ležaj 00 A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ beff =.0 h = 0.0 d = 4.0 = 6.74 knm/m b eff d f cd Očitano: ε = 0 εc =. ξ = 0.74 ζ= A 6. 9 d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrana armatura: 4 (A = 7.70 ) 9

101 Dimenzioniranje grede na poprečnu ilu Slika 0.7. Poprečne ile za proračun greda POZ 000, GSN-K Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b =.0 h = 0.0 d = 4.0 V =.8 kn N = 0.0 kn V Rd ck, c crdc k 00 l f b d w k.67.0 d 40 l A A c cp N A c ; crdc 0.. c V Rd c 0..67, N 7.4 kn V. kn 94

102 0.0 k fck V V Rd, max 0. b w d f cd f 0.6 ck V.8 kn VRd max , 80 kn V V Rd,max d; min 0.6 4; min 7 ; min 7 A V max b ; 0.00; m min w w, min min A m m z f ctg 0.79 w,min ywd Rd, VRd V, V, kn V. 8 kn Rd A Rd c m z f 0.79 w,min ywd pot 8. V Odabrane pone na udaljenoti m od ležaja: 0/ (Aw = 0.79 ) Odabrane pone u redini grede: 0/ (Aw = 0.79 ) kn 9

103 Greda G- () (max poprečna ila) Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b =.0 h = 0.0 d = 4.0 V = 0.6 kn N = 0.0 kn V Rd ck, c crdc k 00 l f b d w k.67.0 d 40 l A A c cp N A c ; crdc 0.. c V Rd c 0..67, N 7.4 kn V 0. kn ck 0.0 k f V V Rd, max 0. b w d f cd f 0.6 ck V 0.6 kn VRd, max kn V V Rd,max d; min 0.6 4; min 7 ; min 7 max 96

104 A V V b ; 0.00; m min w w, min min A m m z f ctg 0.79 w,min ywd Rd, 9. V V kn V Rd Rd, Rd, c 6 A m z f 0.79 w,min ywd pot. 66 V kn kn GREDE G- () i G- (): Odabrane pone na udaljenoti m od ležaja: 0/0 (Aw = 0.79 ) Odabrane pone u redini grede: 0/0 (Aw = 0.79 ) 97

105 Kontrola pukotina jerodavni momenti u gredama POZ 000 dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.8. omenti za kontrolu pukotina greda POZ 000, GSU-K Granična vrijednot širine pukotine: wg = 0. mm (EC-) Proračunka vrijednot širine pukotine (EC-): w k r, max m wg 98

106 ) Polje d = A =Ø4 x h=0 d=4 =60.7 knm A =4Ø4 c=4.0 d = b= Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b =.0 h = 0.0 d = 4.0 c = 4.0 akimalni ekplotacijki moment u polju: = 60.7 knm Armatura grede: A = 6.6 Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn.. z A Pa 99

107 k t Dugotrajno opterećenje A 6.6. p, eff Ac, eff m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 00

108 ) Ležaj d = A =Ø4 c=4.0 h=0 d=4 =79.9 knm A =Ø4 x d = b= Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b =.0 h = 0.0 d = 4.0 c = 4.0 akimalni ekplotacijki moment na ležaju: = 79.9 knm Armatura grede: A = 7.70 Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn z A Pa 0

109 k t Dugotrajno opterećenje A p, eff Ac, eff 0.00 m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm 0.00 Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 0

110 Kontrola progiba Progibi greda POZ 000 dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.9. akimalni progib greda POZ 000, GSU-K Granična vrijednot progiba grede u polju: L 696 p, f dop Kratkotrajni progib grede (očitano iz modela): f k 0. 8 f f K Ukupni progib: d k r. 4 - konačni koeficijent puzanja K r A A f d fu f f f,. 78 k d p dop 0

111 0.. Proračun greda POZ 00 (x0 ) Rezultati proračuna Slika 0.0. omenti za proračun greda POZ 00 (x0) u polju i na ležaju, GSN-K4 Slika 0.. Poprečne ile za proračun greda POZ 00 (x0), GSN-K4 04

112 Dimenzioniranje grede na avijanje ) Polje 0 A S 4 0 Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ beff = 00.0 h = 0.0 d = 4.0 = 4.60 knm/m b eff d f cd 0.0 Očitano: ε = 0 εc = 0.6 ξ = 0.07 ζ= A. 84 d f yd A,min 0.% b h A,max.0% b h Odabrana armatura: 4 (A = 4.6 ) 0

113 ) Ležaj A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ beff =.0 h = 0.0 d = 4.0 = 4.46 knm/m b eff d f cd 0. Očitano: ε = 0 εc =. ξ = 0.00 ζ= A 6. 4 d f yd A,min 0.% b h A,max.0% b h Odabrana armatura: 4 (A = 7.70 ) 06

114 Dimenzioniranje grede na poprečnu ilu Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b =.0 h = 0.0 d = 4.0 V = 7.9 kn N = 0.0 kn V Rd ck, c crdc k 00 l f b d w k.67.0 d 40 l A A c cp N A c ; crdc 0.. c V Rd c 0..67, N 66.6 kn V 7. kn ck 0.0 k f V V Rd, max 0. b w d f cd f 0.6 ck V 7.9 kn VRd max , 0 kn V V Rd,max d; min 0.8 4; min 6 ; min max 07

115 A V V b ; 0.00; m min w w, min min A m m z f ctg 0.79 w,min ywd Rd, V V kn V Rd Rd, Rd, c 9 A m z f 0.79 w,min ywd pot 7. 6 V Odabrane pone na cijeloj dužini grede: 0/ (Aw = 0.79 ) kn kn 08

116 Kontrola pukotina jerodavni momenti u gredama POZ 00 (x0) dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.. omenti za kontrolu pukotina greda POZ 00 (x0), GSU-K Granična vrijednot širine pukotine: wg = 0. mm (EC-) Proračunka vrijednot širine pukotine (EC-): w k r, max m wg 09

117 ) Polje d = A =Ø4 x h=0 d=4 =7.09 knm A =Ø4 c=4.0 d = b= Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b =.0 h = 0.0 d = 4.0 c = 4.0 akimalni ekplotacijki moment u polju: = 7.09 knm Armatura grede: A = 4.6 Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn z A Pa 0

118 k t Dugotrajno opterećenje A 4.6. p, eff Ac, eff m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g

119 ) Ležaj d = A =Ø4 c=4.0 h=0 d=4 =7.00 knm A =Ø4 x d = b= Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b =.0 h = 0.0 d = 4.0 c = 4.0 akimalni ekplotacijki moment na ležaju: = 7.00 knm Armatura grede: A = 7.70 Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn z A Pa

120 k t Dugotrajno opterećenje A p, eff Ac, eff m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g

121 Kontrola progiba Progibi greda POZ 00 (x0) dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.. akimalni progib greda POZ 00 (x0), GSU-K Granična vrijednot progiba grede u polju: L 680 p, f dop Kratkotrajni progib grede (očitano iz modela): f k 0. 8 f f K Ukupni progib: d k r. 4 - konačni koeficijent puzanja K r A A f d fu f k f d f p, dop. 7 4

122 0.. Proračun greda POZ 00 (x0 ) Rezultati proračuna Slika 0.4. omenti za proračun greda POZ 00 (x0) u polju i na ležaju, GSN-K4 Slika 0.. Poprečne ile za proračun greda POZ 00 (x0), GSN-K4

123 Dimenzioniranje grede na avijanje ) Polje 00 0 A S 4 0 Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ beff = 00.0 h = 0.0 d = 4.0 = 4. knm/m b eff d f cd Očitano: ε = 0 εc = 0. ξ = ζ= A. 78 d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrana armatura: (A =.9 ) 6

124 ) Ležaj 00 A S Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ beff =.0 h = 0.0 d = 4.0 = 70.6 knm/m b eff d f cd 0.08 Očitano: ε = 0 εc =. ξ = 0. ζ= A. 79 d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrana armatura: 4 (A = 4. ) 7

125 Dimenzioniranje grede na poprečnu ilu Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b =.0 h = 0.0 d = 4.0 V =. knm N = 0.0 kn V Rd ck, c crdc k 00 l f b d w k.67.0 d 40 l A A c cp N A c ; crdc 0.. c V Rd c 0..67, N 64.4 kn V. kn Nije potreban proračun poprečne armature, već je uvojena kontruktivna poprečna armatura: 0/ (Aw = 0.79 ) 8

126 Kontrola pukotina jerodavni momenti u gredama POZ 00 (x0) dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.6. omenti za kontrolu pukotina grede POZ 00, GSU-K Granična vrijednot širine pukotine: wg = 0. mm (EC-) Proračunka vrijednot širine pukotine (EC-): w k r, max m wg 9

127 ) Polje d = A =Ø x h=0 d=4 =8.0 knm A =Ø c=4.0 d = b= Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b =.0 h = 0.0 d = 4.0 c = 4.0 akimalni ekplotacijki moment u polju: = 8.0 knm Armatura grede: A =.9 Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A kn.. z A Pa 0

128 k t Dugotrajno opterećenje A.9. p, eff Ac, eff m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g

129 ) Ležaj d = A =4Ø c=4.0 h=0 d=4 =.48 knm A =Ø x d = b= Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b =.0 h = 0.0 d = 4.0 c = 4.0 akimalni ekplotacijki moment na ležaju: =.48 knm Armatura grede: A = 4. Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S x d A.4800 kn z A Pa

130 k t Dugotrajno opterećenje A 4.. p, eff Ac, eff 0.0 m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm 0.0 Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g

131 Kontrola progiba Progibi greda POZ 00 dobiveni u kroz numerički model. Korite e rezultati od kratkotrajnog djelovanja i radne kombinacije opterećenja: e.0 g. 0 q Slika 0.7. akimalni progib greda POZ 00, GSU-K Granična vrijednot progiba grede u polju: L f p, dop. 0 Kratkotrajni progib grede (očitano iz modela): f k 0. 9 f f K Ukupni progib: d k r. 4 - konačni koeficijent puzanja K r A A f d fu f f f,. 0 k d p dop 4

132 . DIENZIONIRANJE VERTIKALNIH ELEENATA KONSTRUKCIJE. Proračun AB tupova Proračun AB tupova proveden je tako da e za pretpotavljenu armaturu i beton izradio dijagram granične noivoti tupa. Proračun je izvršen pomoću programkog paketa ApalathoSectionDeign te u rezultati proračuna prikazani pomoću icrooft Excel-a. Utjecaj vitkoti tupova obuhvaćen je inženjerkom metodom povećanja momenta. Povećanje momenta zbog vitkoti tupa provedeno je približnim potupkom prema EC-. Stupovi u predviđeni kao klaično armirano betonki elementi, kvadratnog poprečnog prejeka dimenzija x. Viina tupova mjereno od oi iznoi m. Za ve tupove predviđen je beton C /7 te armatura B00B. Zaštitni loj betona do armature iznoi.0. jerodavne rezne ile na tupovima očitane u iz numeričkog modela te je dimenzioniranje tupa izvršeno za najkritičniji prejek. Rezultati proračuna Slika.. akimalni moment avijanja y za proračun tupa, GSN-K

133 Slika.. Pripadna uzdužna ila N za proračun tupa, GSN-K Slika.. Pripadni moment avijanja y za proračun tupa, GSN-K 6

134 Slika.4. akimalna uzdužna ila N za proračun tupa, GSN-K Slika.. akimalna poprečna ila Vz za proračun tupa, GSN-K 7

135 Dimenzioniranje tupova na avijanje i uzdužnu ilu ) akimalni moment avijanja i pripadna uzdužna ila I 6. 8 knm ; N 4. 4 kn II I E 00 E Pa.4 I b m ; 0.4 h t m E I N e kn 4. 0 Cm N N e ; C m.0 ; II 7 knm ) akimalna uzdužna ila i pripadni moment avijanja I knm ; N kn II I E 00 E Pa.4 I b m ; 0.4 h t m E I N e kn 4. 0 Cm N N e ; C m.0 ;. II knm 8

136 Slika.6. Dijagram granične noivoti tupa x (C/7) Ucrtavanjem vrijednoti makimalnog momenta avijanja i pripadajuće uzdužne ile, te makimalne uzdužne ile i pripadajućeg momenta avijanja u dijagram granične noivoti tupa (lika.6.), utanovljeno je da u ve vrijednoti manje od dopuštenog naprezanja poprečnog prejeka te da e nalaze unutar krivulje noivoti za tup dimenzija / armiran a Ø4 i kontruktivnom armaturom 4Ø. Ø4 Ø Ø4 Ø Ø 4 Ø4 Ø Ø4 4 Slika.7. Poprečni prejek tupa armaturom 9

137 Dimenzioniranje tupova na poprečnu ilu Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b =.0 h =.0 d = 7.0 V = 4.77 kn N = 68.8 kn V Rd, c c Rdc k 00 f 0. b d l ck cp w k.86.0 d 70 l A A c cp N A c kn/ 900 ; c Rdc c V V Rd, c Rd, c kn V 4.77 kn N Nije potreban proračun poprečne armature, već je uvojena kontruktivna poprečna armatura: pri dnu i vrhu tupa 0/0 (Aw = 0.79 ) po redini tupa 0/ (Aw = 0.79 ) Kontrola naprezanja AB tupova akimalna uzdužna ila: N kn Granično tanje naprezanja: 0. 4 f c ck kn/ f ck Naprezanje u betonu: c N A c kn /. kn / Kontrola naprezanja zadovoljava!

138 . Proračun AB zidova Proračun AB zidova proveden je prema EC-8 (Eurokod 8: Projektiranje kontrukcija na otpornot potrea). U natavku je prikazan proračun dva karakteritična zida: Z-D u X-mjeru (lika ) i Z-6 u Y-mjeru (lika ). Zid Z-D nije proračunat u cijeloj dužini zida već je za potrebe diplomkog rada prikazan proračun dijela zida dužine. Za preotali dio zida kao i otale zidove u X-mjeru uvojena je armatura dobivena proračunom dijela zida Z-D. Također za zid Z-6 prikazan je proračun dijela zida dužine 40 te je za preotali dio zida i otale zidove u Y-mjeru uvojena armatura dobivena proračunom dijela zida Z-6. Rezultati za oba zida prikazani u kao rezultati na D elementu. Unutarnje ile na D elementu u dobivene integriranjem naprezanja na D elementu za odabranu efektivnu širinu korištenjem opcije Intergration trip u oftwareu SCIA Engineer. AB zidovi u debljine. Za ve zidove predviđena je klaa betona C /7 te armatura B 00B. Zaštitni loj betona iznoi Z-A Z- A 90 Z-7 Z-C C Z-D 6 D 8 Slika.8. Prikaz pozicije zidova zgrade D

139 E 6 Z-E Z I Z- Z-I 7 L Z-L 6 6 Slika.9. Prikaz pozicije zidova zgrade A

140 .. Proračun zida Z-D (mjer X) Rezultati proračuna Slika.0. Dijagram momenata avijanja zida Z-D; GSN-K0

141 Slika.. Dijagram poprečnih ila zida Z-D; GSN-K0 Slika.. Dijagram uzdužnih ila zida Z-D; GSN-K0 4

142 Proračunke ovojnice reznih ila Hw = 8.0 m; lw =. m; klaa duktilnoti H l w w > vitki zid; potrebno povećanje momenata avijanja a d ctg - vlačni pomak ulijed povećanja poprečne ile DC ctg., odabrano ctg = d 0.9 lw a (knm) a =4.7 m 907. Slika.. Ovojnica momenata avijanja za zid Z-D Proračunka ovojnica poprečnih ila VSd izvodi e iz V Sd V gdje je V poprečna ila po viini zida dobivena proračunom, a ε faktor uvećanja koji za klau duktilnoti DC iznoi ε =..

143 V (kn) 046.6/= /Hw=6.0 m Slika.4. Ovojnica poprečnih ila za zid Z-D N (kn) Slika.. Ovojnica uzdužnih ila za zid Z-D 6

144 Dimenzioniranje karakteritičnog zida Geometrijke karakteritike zida: ) Duljina: lw = 4) Širina: bw0 = ) d =.0 6) dx = 7 7) dy = 47 Beton: C /7; fcd = /. = 0.0 Pa Armatura: B 00B; fyd = 00/. = Pa Duljina rubnog erklaža: l min 0.l ;. b min 78.7;4 c 4 Dimenzioniranje na moment avijanja i uzdužnu ilu N 907. knm 464. kn w w b h f cd 0.04 N b h f cd Iz dijagrama interakcije za omjer armature (α) i omjer (), očitamo mehanički koeficijent armiranja: A d d.0 ; 0. Očitano iz dijagrama interakcije: ω = 0.0 A h h A, min A, max f cd.0 A b h f 4.48 yd Odabrana armatura: 0 (A = 8.0 ) 7

145 Za tvarno armirani prejek moment noivoti: A f b h f yd cd N b h f cd Očitano iz dijagrama interakcije: Proračunka otpornot na avijanje u podnožju zida: b h f Rd cd knm Dimenzioniranje na poprečnu ilu V kn 0., 0.% d A min Odabrano: Q 8 (A =.8 /m) obotrano Viina kritičnog područja: l ; h / 6 max ;0 hkr max w w h kr l h h w 00 za n 6 katova h 80 za n 7 katova h kr 80 Noivot zidova na poprečne ile ( minimalnom armaturom): lom tlačne dijagonale izvan kritičnog područja V V Rd, max cw b w0 z f ctg tg cd cw.0, ctg.0, tg.0 f 0.6 ck

146 V kn Rd, max 6 V 046. lom tlačne dijagonale u kritičnom području; za klau DC kao u EC- kn V V f 0. ck f 0 b z Rd, max cd w in 0.4 ctg.; ctg.0 V kn V 046. kn Rd, max in 6 lom vlačne dijagonale V l w Horizontalne šipke u hrptu moraju zadovoljiti uvjet: V Rd b w0 0.8 lw h f ywd ctg V Vertikalne šipke moraju zadovoljiti uvjet: f h b z f b z yd, h w0 v yd, v w0 min N Ah.8 h v omjer armiranja hrpta b 00 f w0 h 00 f yd, h f yd, v 44. Pa - proračunka vrijednot granice popuštanja armature. ywd 78 Horizontalne šipke: V kn V 046. kn Rd 6 Horizontalne šipke zadovoljavaju! Vertikalne šipke: Vertikalne šipke zadovoljavaju! Odabrana armatura: Q 8 (A =.8 ) obotrano 9

147 Za klau DC nije potrebna provjera na pomični lom klizanjem. Detaljiranje lokalne duktilnoti zida Viina kritičnog područja: h kr 80 Pretpotavljena armatura: 6 (A = 0.8 ) b 0 w bl 7 Razmak vilica: w0 min 8 d ; ;7 min 8 ; ;7 min 40;0; mm Pretpotavljene vilice: 6/, m= wd DC Duljina rubnog erklaža: a) l min 0.l ;. b min 78.7;4 c 4 w w b) Duljina rubnog elementa zida mora biti veća od duljine na kojoj je εc =. l c x u cu cu, c x u d v l b w c b 0 bezdimenzionalna vrijednot uzdužne ile N 464. d DC b h f.0 cd mehanički koeficijent armiranja v f v f cd yd Pretpotavljena debljina zaštitnog loja do glavne uzdužne armature te vilice 6: b 0 4 mm 0 b c 0 mm 40

148 x u cu cu, c wd T 0. 7 T C 0. 4 T T ( q ) ( T / ) C 0 C T q q Rd f yd y, d E wd b c 0. 0 d v yd b 0 wd Negativna vrijednot ukazuje da je daljnji proračun nepotreban te e uvaja minimalna duljina rubnog elementa koja izni 4. mehanički obujamki omjer zahtjevane ovijene armature rubnog elementa wd volumen vilica volumen betonke jezgre f f yd cd Kako nije zadovoljen uvjet za DC, odabran je manji razmak vilica: 6/0 wd wd

149 0.4 d 0.0 b 0. 4 b c h 0 4 y, d n n 6 b b i 0 h n b 0 h odabrana armatura zadovoljava! wd Odabrana armatura: Q 8 obotrano 0 u rubnom erklažu 6/0 - pone.9 Ø6/0 4 0Ø Q 8 0Ø l c=4 Slika.6. Armatura zida Z-D u kritičnom području 4

150 .. Proračun zida Z-6 (mjer Y) Rezultati proračuna Slika.7. Dijagram momenata avijanja zida Z-6; GSN-K4 4

151 Slika.8. Dijagram poprečnih ila zida Z-6; GSN-K4 Slika.9. Dijagram uzdužnih ila zida Z-6; GSN-K4 44

152 Proračunke ovojnice reznih ila Hw = 8.0 m; lw = 4.0 m; klaa duktilnoti H l w w > vitki zid; potrebno povećanje momenata avijanja a d ctg - vlačni pomak ulijed povećanja poprečne ile DC ctg., odabrano ctg = d 0.9 lw a (knm) a =.64 m 90. Slika.0. Ovojnica momenata avijanja za zid Z-6 Proračunka ovojnica poprečnih ila VSd izvodi e iz V Sd V gdje je V poprečna ila po viini zida dobivena proračunom, a ε faktor uvećanja koji za klau duktilnoti DC iznoi ε =.. 4

153 (kn) V 78.67/=89.4 /Hw=6.0 m Slika.. Ovojnica poprečnih ila za zid Z-6 N (kn) Slika.. Ovojnica uzdužnih ila za zid Z-6 46

154 Dimenzioniranje karakteritičnog zida Geometrijke karakteritike zida: 8) Duljina: lw = 40 9) Širina: bw0 = 0) d =.0 ) dx = 7 ) dy = 64 Beton: C /7; fcd = /. = 0.0 Pa Armatura: B 00B; fyd = 00/. = Pa Duljina rubnog erklaža: l min 0.l ;. b min 60.7;4 c 4 Dimenzioniranje na moment avijanja i uzdužnu ilu N 90. knm 48.0 kn w w b h f cd 0.0 N b h f cd Iz dijagrama interakcije za omjer armature (α) i omjer (), očitamo mehanički koeficijent armiranja: A d d.0 ; 0. Očitano iz dijagrama interakcije: ω = 0.0 A h h A, min A, max f cd.0 A b h f 4.48 yd Odabrana armatura: 8 (A =.4 ) 47

155 Za tvarno armirani prejek moment noivoti: A f b h f yd cd N b h f cd Očitano iz dijagrama interakcije: Proračunka otpornot na avijanje u podnožju zida: b h f Rd cd knm Dimenzioniranje na poprečnu ilu V kn 0., 0.% d A min Odabrano: Q 0 (A =.0 /m) obotrano Viina kritičnog područja: l ; h / 6 max 40;0 hkr max 40 w w h kr l h h w za n 6 katova h 80 za n 7 katova h kr 80 Noivot zidova na poprečne ile ( minimalnom armaturom): lom tlačne dijagonale izvan kritičnog područja V V Rd, max cw b w0 z f ctg tg cd cw.0, ctg.0, tg.0 f 0.6 ck

156 V kn Rd, max 67 V 78. lom tlačne dijagonale u kritičnom području; za klau DC kao u EC- kn V V f 0. ck f 0 b z Rd, max cd w in 0.4 ctg.; ctg.0 V kn V 78. kn Rd, max in 67 lom vlačne dijagonale V l w Horizontalne šipke u hrptu moraju zadovoljiti uvjet: V Rd b w0 0.8 lw h f ywd ctg V Vertikalne šipke moraju zadovoljiti uvjet: f h b z f b z yd, h w0 v yd, v w0 min N Ah.0 h v omjer armiranja hrpta b 00 f w0 h 00 f yd, h f yd, v 44. Pa - proračunka vrijednot granice popuštanja armature. ywd 78 Horizontalne šipke: V kn V 78. kn Rd 67 Horizontalne šipke zadovoljavaju! Vertikalne šipke: Vertikalne šipke zadovoljavaju! Odabrana armatura: Q 0 (A =.0 ) obotrano 49

157 Za klau DC nije potrebna provjera na pomični lom klizanjem. Detaljiranje lokalne duktilnoti zida Viina kritičnog područja: h kr 80 Pretpotavljena armatura: 6 (A = 0.8 ) b 0 w bl 7 Razmak vilica: w0 min 8 d ; ;7 min 8 ; ;7 min 40;0; mm Pretpotavljene vilice: 6/0, m= wd DC Duljina rubnog erklaža: a) l min 0.l ;. b min 60.7;4 c 4 w w b) Duljina rubnog elementa zida mora biti veća od duljine na kojoj je εc =. l c x u cu cu, c x u d v l b w c b 0 bezdimenzionalna vrijednot uzdužne ile N 48.0 d DC b h f 40.0 cd mehanički koeficijent armiranja v f v f cd yd Pretpotavljena debljina zaštitnog loja do glavne uzdužne armature te vilice 6: b 0 4 mm 0 b c 0 mm 0

158 40 x u cu cu, c wd T 0. 7 T C 0. 4 T T ( q ) ( T / ) C 0 C T q q Rd f yd y, d E wd b c 0. 0 d v yd b 0 wd Negativna vrijednot ukazuje da je daljnji proračun nepotreban te e uvaja minimalna duljina rubnog elementa koja izni 4. mehanički obujamki omjer zahtjevane ovijene armature rubnog elementa wd volumen vilica volumen betonke jezgre f f yd cd

159 0. d 0.80 b 0. 4 b c h 0 4 y, d n n 6 b b i 0 h n b 0 h odabrana armatura zadovoljava! wd Odabrana armatura: Q 0 obotrano 8 u rubnom erklažu 6/0 - pone 0.8 Ø6/0 4 8Ø Q 0 8Ø l c=4 40 Slika.. Armatura zida Z-6 u kritičnom području

160 . Proračun obodnih zidova garaže Obodni zidovi u garaži dominantno u opterećeni aktivnim tlakom tla. Potporni zid, koji je ujedno zid ame kontrukcije, omeđuje cijelu građevinu u podzemnoj etaži. Oim opterećenja aktivnim tlakom tla (pa), zid je opterećen i dodatnim tlakom (p0). Zid je dreniran, a prema geotehničkom elaboratu nivo podzemne vode niži je od kote dna temelja, toga e ne računa dodatni tlak vode. Zbog igurnoti, dodatni tlak je uzet u nešto većem iznou da e kompezira moguća pojava hidrotatkog tlaka. P 4 p a p 0 Slika.4. Skica opterećenja obodnog zida garaže Koeficijent tlaka mirovanja: K Horizontalni bočni tlak: h e0 v K0 Debljina zida: d Viina zida: H 4 m Dodatni tlak: p.0 kn m 0 / Tlo je uglavnom ujednačenog atava. U tlu e najčešće protežu čiti lojevi lapora koji u tvrdi i imaju karakteritike lične vapnencima. Specifična težina tla: z 9.0 kn/ m p a h K z kn/ 9 m

161 L, pa L, p 0 P, pa L, p 0 pa H knm/ m p0 H.0.4. knm/ m 8 8 pa H knm/ m 9 p0 H knm/ m 8 8 L, q knm m / P, q L, pa L, p knm m / P, pa P, p0 Dimenzioniranje e provodi amo na moment avijanja bez uzdužne tlačne ile. Beton: C /7 fcd = fck/c = /. = 0.0 Pa fcd =.0 kn/ Armatura: B 00B fyd = fyk/ = 00/. = 44.8 P fyd = 4.48 kn/ b = 00.0 h =.0 d = 7.0 Vanjka trana zida = knm/m N = 0 kn b d f cd Očitano: ε = 0 εc =. ξ = 0.07 ζ= A. 7 d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrano: Q 66 (A = 6.6 /m') 4

162 Unutarnja trana zida =.78 knm/m N = 0 kn b d f cd 0.0 Očitano: ε = 0 εc = 0.8 ξ = ζ= A. 87 d f yd 0 A,min.% b h A,max.0% b h Odabrano: Q 66 (A = 6.6 /m')

163 Kontrola pukotina na vanjkoj trani zida Granična vrijednot širine pukotine: wg = 0. mm (EC-) Proračunka vrijednot širine pukotine (EC-): w k r, max m wg anja vrijednot od.(c+ø/) ili (h-x)/ c=. A c,eff 7 00 Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b = 00.0 h =.0 d = 7.0 c =. akimalni ekplotacijki moment u polju: L, q knm m / L, pa L, p0 Armatura ploče na vanjkoj trani zida: Q 66 A 6.6 / m Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S

164 x d A kn z A Pa k Dugotrajno opterećenje t A p, eff Ac, eff m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 7

165 Kontrola pukotina na unutarnjoj trani zida Granična vrijednot širine pukotine: wg = 0. mm (EC-) Proračunka vrijednot širine pukotine (EC-): w k r, max m wg anja vrijednot od.(c+ø/) ili (h-x)/ c=. A c,eff 00 7 Beton: C /7 fcd =.0 kn/ fctm =.9 Pa E =.0 GPa Armatura: B 00B fyd = 4.48 kn/ E = 00.0 GPa b = 00.0 h =.0 d = 7.0 c =. akimalni ekplotacijki moment u polju: P, q knm m / P, pa P, p0 Armatura ploče na vanjkoj trani zida: Q 66 A 6.6 / m Proračun rednje deformacije armature: m f ct, eff kt e p, eff p, eff 0. 6 E E E 00 e Odno modula elatičnoti E e A x b S b d A e S

166 x d A kn 4. z A k Dugotrajno opterećenje t A p, eff Ac, eff Pa m m Srednji razmak pukotina: r,max k c k k k 4 p, eff k rebrata armatura k 0. - avijanje k.4 k r, max mm Karakteritična širina pukotine: w mm w 0. mm k r, max m g 9

167 . PRORAČUN TEELJA Temelji e izvode kao klaični armirani betonki elementi. Za ve temelje predviđen je beton klae C /7 te armatura B 00B. Zaštitni loj betona do armature iznoi. Rezne ile na temeljima očitane u iz numeričkog modela za mjerodavnu kombinaciju opterećenja graničnog tanja noivoti. Dopušteno naprezanje u tlu iznoi 00 kn/m A B C D E F G I J H L K N P Slika.. Prikaz pozicija trakatih temelja 60

168 . Proračun trakatog temelja (x mjer) U natavku je prikazan primjer proračuna temelja T-F te u na kraju prikazani rezultati proračuna vih temelja pomoću icrooft Excel-a... Dimenzioniranje temelja T-F Dopušteno naprezanje u tlu: Beton: C/7; fck = Pa Odabrana viina: h = 0. m Duljina temelja: l =.67 m 0. Pa 00 kn m tla, dop / jerodavne rezne ile:.7 knm ; N kn Slika.. Rezultante reakcija u ležajevima; GSN-K4 6

169 Odabir širine temelja akimalno tlačno naprezanje mora biti manje od dopuštenog: N A W dop N N N N b hl 97.8 b b T bet b.7.67 b.67 b b 77.6b b. 74 m Odabrana širina temelja: b =.8 m Proračun naprezanja ipod temeljne trake Površina temelja: A l b m oment otpora: W l b m Naprezanja:, N A W. 7 knm N N NT kn kn 48. / kn / m m 6

170 b N kn/m 4.79 kn/m 4.7 kn/m Slika.. Naprezanje ipod temelja T-F Proračun armature temelja Pri proračunu mjerodavnog momenta, temelj je opterećen naprezanjem koje e javlja na plohi temelj tlo kn/m 48. kn/m 7 Slika.4. Opterećenje temelja T-F 6

171 jerodavni moment avijanja: b, b b.0 b b.0 6 b, knm/ m b w d b, f cd Očitano: ε = 0 εc =.0 ξ = 0.09 ζ=0.968 A b, d f yd / m A,min A,max 0.% b h / m.0% b h / m Odabrana armatura: 7 (A = 7.9 ) 64

172 .. Rezultati proračuna temeljnih traka (x mjer) Temelj l (m) b (m) h (m) A (m ) W (m ) (knm) N (kn) N T (kn) N (kn) (kn/m ) (kn/m ) dop (kn/m ) T-A (-0) T-A (0-6) T-B (-) T-B (6-0) T-C (0-) T-C (4-6) T-D (7-) T-D (4-6) T-E (-) T-E (4-7) T-F T-G T-H T-I T-J T-K T-L (-) T-L (4-7) T- (-) T- (6-) T-N (-) T-N (6-) T-N (4-7) T-P (-) T-P (-7) Tablica.. Proračun naprezanja ipod temeljnih traka (x-mjer) Temelj b' (m) (kn/m ) (kn/m ) b' (kn/m ) (knm) A ( /m') T-A (-0) T-A (0-6) T-B (-) T-B (6-0) T-C (0-) T-C (4-6) T-D (7-) T-D (4-6) T-E (-) T-E (4-7) T-F T-G T-H T-I T-J T-K T-L (-) T-L (4-7) T- (-) T- (6-) T-N (-) T-N (6-) T-N (4-7) T-P (-) T-P (-7) Tablica.. Proračun potrebne armature za temeljne trake (x-mjer) 6

173 . Proračun trakatog temelja (y mjer) U natavku je prikazan primjer proračuna temelja T-6 te u na kraju prikazani rezultati proračuna vih temelja pomoću icrooft Excel-a... Dimenzioniranje temelja T-6 Dopušteno naprezanje u tlu: Beton: C/7; fck = Pa Odabrana viina: h = 0. m Duljina temelja: l = 9.9 m 0. Pa 00 kn m tla, dop / jerodavne rezne ile: 64.7 knm ; N kn Slika.. Rezultante reakcija u ležajevima; GSN-K 66