Rehabilitacija bolesnika za mišićno-koštanim obolenjima-povredma

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Rehabilitacija bolesnika za mišićno-koštanim obolenjima-povredma"

Транскрипт

1 Rehabilitacija bolesnika za mišićno-koštanim obolenjima-povredma dr Željko Kanjuh Povreda lokomotornog sistema Lokomotorni aparat je sistem odgovoran za statičku i dinamičku stabilnost ekstremiteta i trupa pri izvođenju bitnih funkcija. Poremećaj stabilnosti gubitak funkcije. Trauma: akutna (direktna): fraktura, uganuća, luksacije... hronična može biti posledica stava ili radnih navika koji uzrokuju mišićni zamor. 1

2 Prelomi kostiju Faze zarastanja kostiju Prva faza hematom Druga faza organizacija hematoma Treća faza stvaranje kalusa Četvrta faza remodelovanje Orjentaciono vreme zarastanja pršljenovi, butna kost karlica oko 3 meseca tibia 2 meseca kosti podlakta 6 do 8 nedelja klavikula, fibula i metatarzalne kosti 4 do 6 nedelja metakarpalne kosti i falange 3 do 4 nedelje rebra 4 do 6 nedelja 2

3 Početak opterećenja mesta preloma zavisi od kliničke slike i rtg nalaza. Posledice preloma: atrofija muskulature; rigidnost (kontrakture) zglobova; ožiljne promene u tkivu; cirkulatorne smetnje. 3

4 4

5 Postupci nege Faza imobilizacije pozicioniranje u postelji; statičke i dinamičke kontrakcije prevencija sekundarnih komplikacija pluća-stazna pneumonija DVS-TDV koža-decubitus lokomotorni aparatkontraktura Kontrakture Definicija: ograničenje pokreta u zglobu Uzroci: zapaljenje, povreda, produžena i nepravilna imobilizacija, imobilnost, nepravilno pozicioniranje, mišićni disbalans, starije životno doba. Podela zglobni - artrogene vanzglobni tendogene, miogene, dezmogene, dermogene. Podela prema smeru ograničenja fleksione ekstenzione adukcione abdukcione kombinovane 5

6 Kontrakture Mere prevencije statičke kontrakcije imobilisanih segmenata, dinamičke kontrakcije susednih slobodnih segmenata. Savladavanje korektivni položaj (kontrakture kuka, kolena) istezanje korektivnom šinom sistemom koturača sila zemljine teže ortoza, specijalnih aparata Amputacija ekstremiteta Invalidnost nastala kao posledica terapije a ne patološkog stanja. Razlozi za amputaciju: traumatizam vaskularna insuficijencija (gangrena..) infekcija tumor. Vrste potkolene, natkolene, podlakatne, nadlakatne. 6

7 Amputacija cilj rehabilitacije Amputacija Faze osposobljavanja preprotetska, protetska. 7

8 Preprotetska faza Ciljevi u preproteskoj fazi Održavanje optimalne psihofizičke kondicije Priprema patrljka za protetisanje Emocionalna adaptacija na spoljašnji izgled bez proteze Postupci nege nega kože (zarastanje rane, slobodna pokretljivost prema kosti i mišićima bol ( neuropatski i fantomski) formiranje patrljka (bandažiranje) očuvanje pokretljivosti patrljka (korektivni položajpostavljanje patrljka u ekstenziju i adukciju) Obuka ADŽ. Prevencija kontraktura 8

9 Bandažiranje patrljka Bandažiranje patrljka posle natkolene amputacije. Elastičnim bandažiranjem se smanjuje otok i oblikuje patrljak u koničnu formu. Bandažiranje patrljka posle nadlaktne amputacije. Vođenje zavoja preko leđa i ramena pojačava sigurnost umotavanja. Bandažiranje patrljka Opšti principi: Pravilno i propisno sprovođenje Dovoljno jak pritisak- jači distalno, slabiji proksimalno Nosi se 15 min 2 sata; pauza 2 sata. Ne postavlja se noću Kontrola bandaže (pulsirajuće senzacije, bol, promena boje, lokalne temperature skida se). 9

10 Postupci nege u protetskoj fazi Preduslovi Uredno sproveden postupak u pretproteskoj fazi Formiran i opteretiv patrljak Puna saradnja bolesnik - tim Program zdr. nege Mesta pojačanog pritiska ležišta proteze; Prevencija infekcije; Edukacija održavanja proteze i edukacija ADŽ Reintegracija (dnevni boravak) Dugoročno praćenje Rehabilitacija bolesnika sa reumatskim bolestima Definicija: velika skupina bolesti nepoznate etiologije, koje se pretežno manifestuju na lokomotornom aparatu i imaju zajednički simptom bol i ograničenje pokreta u zahvaćenom području. 10

11 Zapaljenski Reumatoidni artritis progresivno, sistemsko i hronično obolenje. patoanatomski upala vezivnog tkiva kolagenoza sistemska bolest. Početak između 20-e i 45-e god. simetričnost, remisije i egzacerbacije. Zapaljenski Reumatoidni artritis Kl. slika: opšte stanje poremećeno jutarnja zakočenost zglobova, najčešće šaka. bol pri pokretu ili pritisku kasnije i pri mirovanju. otok sa vretenastim zadebljanjem zgloba kontrakture, ankiloza, deformacije (ulnarna devijacija, "rupica za dugme", "devina grba"... 11

12 Primer rehabilitacionog programa reumatoidni artritis oštećenje deformacija malih zglobova šaka nesposobnost teškoće sa hvatom hendikep nemogućnost zadržavanja posla ili hobija Program rehabilitacije: kontrola boli i upale prevencija i/ili korekcija deformiteta, biomehaničkih poremećaja, zaštite zglobova očuvanje i/ili poboljšanje neuromišićno-koštanih funkcija, psihosocijalnog statusa reintegracija u zajednicu edukacija bolesnika i porodice Sestrinska intervencija Kontrola bola i upale korektivni položaj funkcionalni položaj (ASZ) - u egzacerbaciji edukacija ADŽ uz pomagala. 12

13 Degenerativni reumatizam lokalne promene na lokomotornom aparatu patoanatmoski: degeneracija hrskavice bolesti zglobova artroze bolesti kičmenog stuba spondiloze Klinička slika Bol koji se gubi sa mirovanjem Jutarnja ukočenost manja od 30 min gubi se sa kretanjem Povremeni znaci akutnog sinovitisa Fleksione kontrakture Vertebralni sindrom Kičmeni stub centralni organ za kretanje. Funkcije Statička stabilnost Dinamika stabilnost Zaštitna funkcija 13

14 Kičmeni stub Degenerativne promene Gubljenje hidrodinamičkih karakteristika i.v. diskusa destabilizacija dinamičke funkcije (starenje, opterećenje...) Degenerativne promene Cervikalni sindrom (C5/6 i C6/7) Lumbalni sindrom (L4/5 i L5/S1) 14

15 Oblici: Cervikocefalni Cervikalni Cervikobrahijani Klinička slika: Cervikalni sindrom bol, zategnutost vratnih mišića, potiljka, ramen, lopatice, ramnima i/ili duž ruke. spazam PVM, antalgičan stav, ograničenje pokretljivosti Narušen psihofizički komfor; potreba za pomoć u ASZ Cervikalni sindrom Akutna faza Kontrola bola Medikamenti Mirovanje; rasterećnje (jastuk, kragna Šanc...) Pomoć u ASZ Subakutna faza Kontrola bola RT uz promenu obrazaca navika i ponašanja KT jačanje dubokih stabilizatora vrata 15

16 Cervikalni sindrom Lumbalni sindrom Profil bolesnika karakteriše: Bol l/s koji može da iradira niz nogu do stopala. Antalgična skolioza (spazam i ograničenje pokretljivsoti l/s) Teško obavljanje ASZ zbog bola i ograničenja pokretljivosti. Nemogućnost dugog zadržavanja jednog položaja (pojava trnjenja, pojačanje bola, prisustvo motorne slabosti...) Sfinkterijalne smetnje kod sy caudae equinae Emocionalne smetnje (razdražljivost, nervoza, strah, nesanica... ) Cilj : otklanjanje subjektivnih tegoba i ZPP u ASZ. 16

17 Sestrinska intervencija korektivni - rasteretni položaj (bol u krstima-williams, modifikovani na boku, pronirani položaj, "fetus" položaj. pomoć i obuka u samozbrinjavanju. obuka transferima obuka i kontrola upotrebe pomagala (štake, štap, podizač stopala, mider...) Akutna faza Kontrola bola Medikamenti Lumbalni sindrom Rasteretni položaj (Williams...) Edukacija i ASZ kroz ZPP i korišćenje pomagala. Praćenje sfinkterijalnih funkcija Subakutna i hronična Kontrola bola Edukacija i kontrola izvođenja ASZ kroz ZPP, upotreba pomagala. 17

18 Lumbalni sindrom - ZPP 18