Nagrade Grada SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA TJEDNIK S NAJVEĆOM NAKLADOM U ŽUPANIJI

Транскрипт

1 lanac je, kojim se zatvarao ulaz u luku. Taj se lanac do pred kraj XV. slika tjedna SENADA TIKVEŠA TJEDNIK S NAJVEĆOM NAKLADOM U ŽUPANIJI BROJ 775 PETAK 7. VELJAČE GODIŠTE XVI LIST JE BESPLATAN VEČERNJA BAJKA... NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA S udjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com ODREDBE MALOG VIJEĆA SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA Na današnji dan, 7. veljače godine, Malo vijeće određuje tri nadstojnika za vođenje brige oko sječe drva za lučki lanac. Lučki lanac prvi put se spominje godine, kada se određuje da se za zatvaranje luke napravi željezni lanac, koji će se po noći zakvačiti za kulu sv. Luke i rastegnuti do Mula. 27 godina kasnije, također na današnji dan, godine, Malo vijeće naredilo je izdavanje drva za popravak vitla u kuli od Mula (koja se tu naziva Lučka kula), a koje je služilo za natezanje lučkog lanca. Sam Lučki lanac: Catena portus, sto ljeća pružao gotovo 130 metara, od kule Mula do kule sv. Luke. Nakon što je sagrađen lukobran Kaše, lanac se pružao od lukobrana do kule Mula odnosno do tvrđave sv. Ivana. Lanac, nije bio lanac u pravom smislu riječi, već su to bile paralelno postavljene drvene grede, spojene u blizini obaju krajeva komadima lanca. Slični lanci pod nazivom»barikada«upotrebljavali su se i u oba svjetska rata za zatvaranje luka. Nagrade Grada FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ U DUBROVNIKU POTPISAN UGOVOR 93 milijuna kuna vrijedan projekt razvoja brzog Interneta na širem području Dubrovnika STR. 8

2 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA HUMANIZAM ANTIKRISTA DARKA (4) IZNADUSTAVNO PRAVO NA LAŽ Imenjak dr.pavelića ovega je puta nadahnuće da mi odgovori našao u magu di Umago i njegovim kaubojima i njihovoj demonstraciji svehrvatskog bratstva i jedinstva. Krivicu svaljuje na uredništvo GGa, koje da je iznimno velikodušno prema meni, nezasitnom skribomanu, koji da punim ovaj tjednik tek gramatički, ali ne i etički, ispravnim prilozima, jer, da se držim etike ne bih brkao parafraziranje i parodiranje. Štoviše da grubo podvaljujem kada kažem da CITIRAM biskupa Uzinića, koji u svojoj božićnoj čestitci baš kaže da Isusovo rođenje nema baš neko veliko značenje za nas i naš život. Tako dr.šoljić, tipični predstavnik hrvatokatoličke teologije i prakse, paradigmatski demonstrira ono što ja nazivam iznadustavnim pravom na laž koje si je uzurpirala Crkva u Hrvata za svoje službenike i sljedbenike. Ja citiram integralni tekst idiotske ode kojom se nadbiskup vrhbosanski Ivan Evanđelist Šarić ispred cijele svoje nadbiskupije, pa i šire, urbi et orbi uprknjiva ustaškom svemoćniku Anti dr. Paveliću o Božiću 1941., a Pavelićev ovodobni imenjak i više-manje sličnomišljenik upinje se relativizirati tu činjenicu, tu istinu, tu odu prdoklačinama tipa da je treba čitati u onom a ne ovom kontekstu, odnosno da treba(m) konzultirati određene idiotarije koje su nadrljali stanoviti idioti, e da bih došao do trezvenijih zaključaka, dakle da kleroustaški biskupski nadidiot nije napisao to što je napisao, odnosno da nije mislio to što je napisao, odnosno da nije znao o čemu i komu piše Ja pojasnim neinformiranom imenjaku dr.pavelića da moj članak jest parafraza odnosno parodija na božićnu čestitku biskupa Uzinića, ali da baš ona misao koju baš Šoljić apostrofira JEST citat iz Uzinićeve čestitke, a on, umjesto da potraži izvornik i uvjeri se, apriorno to proglašava nemogućim i pribjegava spomenutom iznadustavnom hrvatokatoličkom pravu na laž, objeđuje me da se tu kod mene radi zapravo o gruboj podvali. Zatim se naš imenjak dr.pavelića, opet paradigmatski za hrvatokatolički svjetonazor, vraća Červaru i kaubojima i velebnom dočeku koji im je priređen u Zagrebu, gdje da se u punini demonstriralo kako se voli Hrvatska NEOPISIVO! Pa brka hrvatske jabuke i katoličke kruške i pita se: Zašto nam se ne bi pridružio i Darko Kaciga umjesto da sve svoje energije troši na šibanje i pljuvanje Crkve u Hrvata? Ima biti da se u modernoj, postnacionalnoj Evropi otvoreni nacionalizam tolerira još samo u sportu. Kako volim i sport i Hrvatsku, i na ovom rukometnom evropskom prvenstvu, kao i onom vaterpolskom, bio sam prikovan uz televiziju i zdušno navijao za hrvatske reprezentacije. Iako iz grada vaterpola, za rukometaše žešće. Ma, meč s Nijemcima sam pomno odgledao i u sutrašnjoj reprizi, jer mi po svršetku utakmice nije bilo jasno kako su se naši uspjeli Nijemcima!!! izvući iz ponora od 5-6 golova zaostatka još sredinom drugog poluvremena Dakle, imenjače dr.pavelića, voli Darko Kaciga svoju HRVATSKU reprezentaciju neopisivo. I zaista sam uživao u scenama veličanstvenog dočeka koji su im brojni Zagrepčani priredili. Zaslužili su to naši momci! Ali, neopisivo sam popi..io na čin još velebnijeg dočeka Karačića, Marića, Šege i dr. HRVATSKIH reprezentativaca hercegovačkog porijekla u Mostaru, nesuđenom glavnom gradu zločinačke Herceg-Bosne. Ako su oni izabrali Hrvatsku kao svoju domovinu koju će reprezentirati, dobro su došli i ja za njih bezrezervno navijam kao i za ostale hrvatske reprezentativce. Ali, kao hrvatski ZELENI TELEFON Otvoreni zeleni apel za gradski porat Do kada će ovo doplutalo stablo (doplutalo prije 3 mjeseca) stajati i prijetiti u gradskom portu - pitaju nas naši sugrađani preko našeg Zelenog telefona Eko Fona 020 / ?..Čude se kako se nitko od odgovornih gradskih komunalnih institucija nije našao da ovo stablo ukloni!? Dijelimo ogorčenost naših sugrađana i molimo odgovorne gradske komunalne službe da ovo čim prije riješe. Fotografiju doplutalog stabla u gradskom portu snimili smo na Kandeloru u popodnevnim satima. Voditeljica Zelenog telefona Eko-Fona: Jadranka Šimunović (sportski) nacionalist ne pristajem da i ovaj veliki i čisti uspjeh njihove i moje hrvatske reprezentacije politički dezavuiraju stavljajući je u funkciju zločinačke Herceg-Bosne u vidu hercegbosanske provokacije Bosni i Hercegovini i tamošnjoj (jedno)nacionalnoj reprezentaciji, koja je, nota bene, također sudjelovala na ovom evropskom prvenstvu. Dosta je više šporkavanja najblistavijih i, koliko je objektivno moguće, čistih hrvatskih pobjeda, od one ratne u Oluji do recentnih sportskih, prekolani u nogometu, nekidan u rukometu; onda serijom osvetničkih zlodjela prema civilima i imovini, prekolani s neoustaškom paradigmom Thompson, a sada s Herceg-Bosnom! Na koncu Pavelićev imenjak kao osviješteni hadezenjara ne propušta priliku pozvati svoje istomišljenike da na skorim stranačkim izborima glasaju za alternativni HDZ na čelu s Kovačem, Penavom i Stierom, jer je nesumnjivo sposobni Plenković odvukao stranku na svoj briselski kolosijek. Poziva ih da odvuku HDZ na njegov odnosno njihov hercegbosanski slijepi kolosijek. Darko Kaciga P.S.1. E moj imenjače dr.pavelića, bitna razlika između nas Hrvata i vas Herceg-Bosanaca je što mi uredno možemo biti Hrvati i ateisti, a vi morate biti makar formalni sljedbenici Crkve u Hrvata (hrvatokatolici), jer je to jedina suštinska razlika između vas i vaših bosanskohercegovačkih sunarodnjaka koji se krste s tri prsta, odnosno klanjaju i šišaju piše svojim sinovima. P.S.2 Ceterum censeo uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime Most Dubrovnik. DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Gdje su rešetke? Evo kako vidite na fotografiji, nedostaju željezne rešetke na cesti u blizini ljetnikovca Natali. Što drugo nego da se što prije popravi! Zdravko Trojanović Trojo OPĆINSKI ODBORI HDZ-A ŽUPE DUBROVAČKE I KONAVALA Potpora Andreju Plenkoviću pred nadolazeće unutarstranačke izbore Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, nakon održanih sastanaka općinskih odbora HDZ-a Župe dubrovačke i Konavala dali su potporu premijeru Andreju Plenkoviću pred nadolazeće unutarstranačke izbore. Premijer Plenković najuspješniji je hrvatski predsjednik Vlade, a u njegovom mandatu ostvareni su neki od najznačajnijih projekata za Hrvatsku i sami jug Lijepe naše. Hrvatsku demokratsku zajednicu vratio je na poziciju demokratskog centra koju je izvorno zadao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Nema nikakve sumnje da ćemo tim putem nastaviti raditi na boljitku svih naših sugrađana. Zajedno uvijek jači. Općinski odbori HDZ-a Župe dubrovačke i Konavala 2 GlasGrada petak

3 MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA. UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU. POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA Tjedno izvješće za promet U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 8 prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, teže ozlijeđenih osoba nije bilo, a četiri osobe su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 643 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. četiri ubojice u prometu te su tako 422 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 48 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 12 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 16 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje. - Od ostalih prekršaja izdvajamo 28 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja, 32 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 17 mjera koje su poduzete prema vozačima koji tijekom vožnje nisu koristili dnevna svjetla. NAJVEĆA KONCENTRACIJA ALKOHOLA ZABILJEŽENA JE U KORČULI Najveća koncentracija alkohola od 2,06 g/kg izmjerena je u večernjim satima 2. veljače, 62-godišnjaku koji je zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole u Lumbardi. Vozač je smješten u posebne prostorije policije do otriježnjenja te mu je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 10 tisuća kuna. NAJVEĆA NOVČANA KAZNA Najveća novčana kazna izrečena je 24-godišnjem vozaču osobnog vozila koji je 2. veljače, u ranim jutarnjim satima, u Zagrebačkoj ulici u Dubrovniku zatečen prilikom vožnje osobnog vozila pod utjecajem alkohola od 1,55 g/kg. Također je utvrđeno da kod sebe posjeduje manju količinu marihuane. Vozaču je uručen prekršajni nalog na novčani iznos od 15 tisuća kuna. TAČNO.NET Dva Josipa sačuvala Istru i Rijeku Tako su se eto istarski katolički svećenici te godine, kada se k tome u Jugoslaviji vladalo po staljinističkom modelu, izjasnili da će radije živjeti pod vlašću komuniste Tita u Hrvatskoj i Jugoslaviji, nego li u Katoličkoj Italiji. Nije li neobično da se katolički svećenici izjašnjavaju za život u komunističkoj Jugoslaviji pod Brozovim režimom, a kojeg danas Katolička crkva u Hrvatskoj prvenstveno karakterizira kao sistem koji ih je progonio, trovao i ubijao? Moramo zahvaliti Bogu ali i mudrosti i odvažnosti Josipa Broza Tita, koji se odupro engleskom generalu Alexanderu i njegovim nastojanjima da Istra ne pripadne Hrvatskoj, riječi su koje u Krašiću, rodnom mjestu blaženog Alojzija Stepinca, u propovijedi na misi održanoj u njegovu slavu, izgovara biskup Josip Pavlišić u veljači/februaru godine. Od kada je biskup Josip Pavlišić izrekao te riječi do danas, ne samo da nitko nije izgovorio riječ hvale o Josipu Brozu, već izgleda kao da su se hrvatski političari natjecali svih ovih dvadesetak godina tko će više ocrniti Tita, usprkos poznatih i pozitivnih činjenica koje kod njega nesumnjivo prevladavaju. A prilika za kazati i izreći slično onom kao što je to učinio javno i na misi u Stepinčevu kraju biskup Josip Pavlišić je bilo, pa upravo i sada kada cijela Hrvatska kao u transu slavi pobjedu u graničnom sporu sa Slovenijom, iako nije odlučeno ništa, niti je granična crta povučena, niti je problem koji hrvatski i slovenski političari rješavaju već 3o godina riješen. I nitko se od njih ne sjeti kazati, kao što je to rekao biskup Josip Pavlišić Pa da vam nije bilo Josipa Broza danas bi se vi Hrvati skupa sa Talijanima naganjali po Rijeci koji kvart pripada Italiji, a koji Hrvatskoj, te da li je granica na Rječini ili negdje drugdje. Josip Pavlišić ( ) narodni je i pučki svećenik koji kao župnik službuje u Istri, blizak je malima i progonjenima, zaštitnik siromašnih i žalosnih, branitelj je vjere i naroda. Nadbiskup je Riječko-senjski od do godine. Kako je uvijek bio sa svojim narodom, tako je kao i mnogobrojni Istrijani uz Titovu patriotsku partizansku vojsku. Sudjeluje u radu Pokrajinskog Narodno oslobodilačkog odbora, a sa svojih 46 subraće svećenika potpisuje izjavu o priključenju Istre Hrvatskoj s kojom Msgr Božo Milanović odlazi na Parišku konferenciju godine kada se odlučivalo o sudbini Istre, kome će pripasti Italiji ili Jugoslaviji. Tako su se eto istarski katolički svećenici te godine, kada se k tome u Jugoslaviji vladalo po staljinističkom modelu, izjasnili da će radije živjeti pod vlašću komuniste Tita u Hrvatskoj i Jugoslaviji, nego li u Katoličkoj Italiji. Nije li neobično da se katolički svećenici izjašnjavaju za život u komunističkoj Jugoslaviji pod Brozovim režimom, a kojeg danas Katolička crkva u Hrvatskoj prvenstveno karakterizira kao sistem koji ih je progonio, trovao i ubijao? I zato hvala blagopokojnom biskupu Josipu Pavlišiću, tako su to radili zahvalni, za razliku od današnje neiskrene Hrvatske, tako se odužuju oni koji su znali cijeniti činjenicu da ih je taj čovjek Josip Broz oslobodio fašističkog jarma, da im je vratio njihovo narodno ime, da je oživio njihov narodni jezik, te da je ta sloboda plaćena desetinama tisuća poginulih partizanskih boraca. Predstavnici uskrsle Istre, izražavajući volju istarskog naroda odaju počast svim borcima palim za slobodu Istre i zahvaljuju NOV Hrvatske na ukazanoj pomoći, stajalo je u proglasu Narodno oslobodilačkog odbora Istre koji je upućen iz Pazina godine, a u pisanju tog proglasa sudjelovao je i tada svećenik Josip Pavlišić. Crvena zvijezda je bila simbol Brozovih patriotskih partizanskih boraca i ona nije bila samo puki znak raspoznavanja, ta zvijezda na kapi isto kao i ona na njihovim zastavama simbolizirala je ideje pravednosti, jednakosti i nacionalne slobode, simbolizirala je borbu protiv okupatora. Na kapi pjesnika I.G.Kovačića ona simbolizira borbu za slobodu, a na šeširu književnika Vladimira Nazora ta zvijezda je simbol žudnje Dalmacije i ostalih potalijančenih krajeva za našim lijepim hrvatskim jezikom, kao što je na kapi Stjepana Filipovića ona simbol otpora protiv zla, ne samo u nas već i u cijelom svijetu. U kontekstu Rijeke i Istre ta je crvena zvijezda simbol slobode i hrvatstva kako Rijeke tako i Istre. U godini u kojoj će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture bijes rigidnih desničara, ali vrlo vjerojatno i žalosni izostanak predsjednika Vlade i još uvijek aktualne predsjednice Republike, izazvao je projekt Rijeka, koraci i vrijeme, koji prikazuje povijest grada posljednjih stotinjak godina kroz pripadnost različitim državama prikazujući zastave tih zemalja, od Austrougarske carevine, D Annunzijeve i Slobodne države Rijeke, Italije, nacističke Njemačke, Jugoslavije i Republike Hrvatske. I od svih tih država i zastava našim desničarskim ikonama od Marijane Petir, Ruže Tomašić, Ivana Penave i notornog Josipa Đakića zasmetala je jedino zastava Jugoslavije. Nije njima zasmetala ni zastava nacističke Njemačke ni D Annunzijeve Rijeke koje su hrvatski narod držale u pokornosti, smeta im zastava pod kojom su Rijeka i Istra priključene Hrvatskoj i Jugoslaviji, te time jasno pokazuju da je naša desničarska scena u suštini družina lažnih domoljuba koji bi sutra ponovo, kao što su to radili i u prošlosti Hrvatsku krčmili, dijelili i prodavali. Za 118 katoličkih svećenika sudionika Narodno oslobodilačke borbe i suradnike Brozovog partizanskog pokreta od kojih je 43 u tom ratu i poginulo, na sramotu katoličke crkve a i cijele zajednice gotovo da se i ne zna. No u crkvama diljem Hrvatske održavaju se mise i bude se sjećanja za najvišim dužnosnicima, generalima i pukovnicima NDH. Da li smo uopće svjesni dubine naše ljudske i moralne propasti i kamo nas to vodi? Može li se Hrvatska ugledati na Rijeku? Vedran Sršen, Ploče GlasGrada petak

4 PO OTVARANJU FESTE SVETOG VLAHA TRADICIONALNI PRIJEM DUBROVAČKIH TROMBUNJERA I POVIJESNIH POSTROJBI Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica tradicionalno su se na Kandeloru po otvaranju Feste svetog Vlaha susreli s predstavnicima Dubrovačkih trombunjera i njihovim gostima iz drugih povijesnih postrojbi. Na prijemu u Velikoj vijećnici tako su se našli pripadnici Keglevićeve straže iz Kostela, Gradske straže Požega, Rapskih samostreličara, U MOKOŠICI Otvorena nova judo dvorana Nova judo dvorana u Mokošici, na adresi Ulica Marina Kneževića 58, 30.siječnja je otvorila vrata svojim korisnicima nakon funkcionalne adaptacije. Judaši sada imaju adekvatne uvjete rada, a polivalentan prostor bit će na raspolaganju i drugim rekreativcima s ovog područja. Radove je izvela tvrtka Texo Molior d.o.o., a investicija je vrijedna ukupno 3.4 milijuna kuna s PDV-om. Dvoranu je svečano otvorio gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši kako je ova gradska uprava stavila naglasak na desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu. Podsjetio je na nedavno otvaranje hangara za male jedriličare u Orsanu te uz izgradnju nogometnog terena s umjetnom travom u Gospinom polju. - Što se tiče Mokošice, puno toga se ima za riješiti. Ne postoji naselje da ima ovoliko stanovnika, a da nema javnih sadržaja. Nakon toliko vremena otvorili smo jedna kvalitetan prostor koji ima javni sadržaj, ali čeka nas još projekata koji će se nadam se realizirati u Mokošici. - rekao je Franković te se zahvalio Gradskom kotaru Mokošica i pohvalio rad Judo kluba Mokošica. Judo trener Boris Čikato zahvalio se gradonačelniku Frankoviću Gradske straže Bakar, Hrvatskog sokola iz Osijeka te pripadnici Počasno-zaštitne bojne Glavnog stožera OS RH. Njima su se pridružili i predstavnici Hajdučke družine Mijata Tomića iz Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini. Gradonačelnik Mato Franković gostima je poželio dobrodošlicu te im je zahvalio što će i ove godine uz Dubrovačke trombunjere uveličati Festu svetoga Vlaha i tradicionalnu procesiju. Ispred povijesnih postrojbi prigodno se obratio predsjednik Društva Dubrovački trombunjeri Tomislav Macan. Dubrovački trombunjeri povijesna su vojna postrojba, po predaji utemeljena godine. Sudjeluju u svim važnijim događajima u Dubrovniku, ali i diljem Hrvatske. Najvažnija im je uloga predvođenje procesije na blagdan svetoga Vlaha. i gradskoj upravi, rekavši kako je Judo klub Mokošica tradicija u ovom prigradskom naselju od 2004., a obnovom dvorane stotinjak članova dobit će adekvatne uvjete za razvoj. Poslovni prostor u suterenu stambeno poslovne zgrade S u Mokošici površine 370 kvadratnih metara i prije se koristio za potrebe Judo kluba Mokošica, no materijali i instalacije bili su dotrajali. Postojeća dvorana zadržana je u istim gabaritima, ali joj je priključen prostor bivše strojarnice kao servisno spremište za sprave. Postojeći ulazni dio podijeljen je u dvije cjeline s tim da se prvi dio spušta u odnosu na ostatak suterena i sastoji se od ulaznog prostora s garderobama i pratećim sadržajima, malim spremištem i kabinetom za trenere. Drugi dio koji je na visinskoj kvoti velike judo dvorane prenamijenjen je u dodatni prostor za vježbanje, a zahvaljujući pomičnim harmo stijenama bit će ga moguće koristiti kao jednu veću ili dvije manje prostorije. Prostorija za kino projektor prenamijenjena je u smještajni prostor za gostujuće trenere. U sklopu radova uređen je i trijem na južnom pročelju te saniran i dio fasade, podna obloga, obloga stepeništa i terasa. Uređenje judo dvorane jedna je od brojnih investicija u sport koje je Grad pokrenuo gotovo istovremeno, a sve su definirane Strategijom razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku od do godine. URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA Prijem za predstavnike grada prijatelja Beyoglua Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, zamjenicom Jelkom Tepšić, pročelnicom Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinkom Raguž i predsjednikom Gradskog vijeća Markom Potrebicom susreo se 2.veljače sa zamjenikom gradonačelnika grada prijatelja Beyoglua, Rustemom Dindarolom. Radi se o prvom susretu predstavnika dvaju gradova prijatelja od izbora novog gradonačelnika i uprave ovog turskog grada. Uz riječi dobrodošlice gradonačelnik Mato Franković iskazao je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom gradova te nadu u nadogradnju dobrih odnosa i u budućnosti. Zamjenik gradonačelnika Beyoglua Rustem Dindarol prenio je pozdrave novoizabranog kolege gradonačelnika Haydara Ali Yildiza izrazivši nadu u skori ponovni susret i nastavak uspješne suradnje. Podsjetimo, povelja o bratimljenju dvaju gradova potpisana je godine. Beyoglu se nalazi u europskom dijelu Istanbula i jedna je od najrazvijenijih općina u cijeloj Turskoj, poznata i kao biser Istanbula. Uski diplomatski i drugi odnosi Dubrovnika i Istanbula datiraju još od početka 18. stoljeća. kada je otvoren konzulat Dubrovačke republike u današnjem centru grada. 4 GlasGrada petak

5 GOVOR GRADONAČELNIKA MATA FRANKOVIĆA NA SVEČANOJ SJEDNICI UZ DAN GRADA DUBROVNIKA Na prvom mjestu interesi Grada i građana Treći put vas s ovog mjesta pozdravljam u funkciji gradonačelnika Grada Dubrovnika i, kao što to dobra praksa nalaže, treći put ću ukratko izložiti sve ono što je gradska uprava ostvarila kroz proteklu godinu dana. Ovo je grad kojeg neizmjerno volimo, kojeg zovemo domom, čiju povijest poštujemo, baštinu čuvamo i čiju tradiciju živimo. To radimo i danas, uoči dana ki dohodi nami jednom na godište, kada se put spremamo slaviti našeg nebeskog zaštitnika - svetoga Vlaha. Na nama je danas da ovaj drevni grad s naslijeđem države uistinu učinimo mjestom za kvalitetan i ispunjen život, vodeći se pritom samo jednom niti vodiljom da u svemu što radimo uvijek na prvom mjestu ističemo interese Grada i građana. Na taj sveti postulat brige o javnom obvezuju nas naši potomci kojima ćemo Grad ostaviti, ali i svi naši pali anđeli, hrabri hrvatski branitelji i oni koji su ovaj grad u Domovinskom ratu obranili, bilo aktivno ili ostankom na svojim kućnim pragovima. Neka nas na tom putu vodi požrtvovnost i providnost svetoga Vlaha, ali i državničko umijeće naših predaka. Interese Grada znamo štititi, pokazali smo to i prošle godine kada smo raspleli gordijski čvor s tvrtkom Excelsa nekretnine izborivši dugo obećavanu koncesijsku naknadu i osiguravši naplatu višegodišnjih dugovanja. Značajnije projekte ostvarene ili započete od prethodne Feste prikazali smo vam u videu koji ste upravo odgledali. Taj popis nije kratak, i u tome nalazim ohrabrenje. Znači to da smo na dobrom putu ostvarenja svega onoga za što su nas naši građani na izborima ovlastili. Ne zovemo to vladanjem, nego dobrim gospodarenjem i služenjem. A pravilno služiti možemo jedino razboritim upravljanjem i odgovornim trošenjem javnog novca. Nažalost, u javnosti je prisutna posve pogrešna predodžba kako je Dubrovnik grad izobilja, kao neka hrvatska verzija Eldorada, pa nam se često zbrajaju grijesi i predbacuju nam se propusti koji niti nisu naši. Činjenica jest da je ovogodišnji proračun najveći u povijesti, međutim ni tako rekordan, on nije dostatan za realizaciju svega onoga što je potrebno napraviti kako bismo u svakom kutku ovog grada izjednačili kvalitetu života i kako bismo desetljećima zapostavljani komunalni standard uskladili sa zahtjevima suvremenog života. A upravo to je posao koji nam je povjeren. Nešto od toga već smo riješili i prekrižili s popisa. Uspješnim završetkom izgradnje pročistača i njegovim puštanjem u rad višedesetljetni problem ovog grada prestao je biti problem. Saniramo odlagalište otpada na Grabovici kako bismo ga konačno zatvorili, a zahvaljujući dostupnim europskim, nacionalnim i vlastitim sredstvima pokrećemo brojne investicije u mrežu vodoopskrbe i odvodnje. Sve su to pitanja koja su godinama dio javno-političkog narativa, a upravo će ih ova gradska uprava iznijeti na svojim leđima. Pokrenuli smo velike i značajne kapitalne projekte, stvaramo preduvjete za širenje zone stanovanja na prigradska područja. Prvi stanovi za mlade obitelji, izgrađeni prema vlastitom modelu poticane stanogradnje, već niču u Mokošici. Nepravednosti koje su obilježile sve prethodne modele POS-a želimo izbjeći pod svaku cijenu i biti sigurni da će stanovi pripasti samo onima kojima su zaista i potrebni. U obrazovanje i osnovnoškolske kapacitete samo u protekloj godini investirali smo 100 milijuna kuna. Sustavno ulažemo u kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu skrb, a te donacije mjere se u milijunima kuna. Na osnovu donesene Strategije razvoja sporta definirali smo prioritete i pokrenuli ciklus ulaganja u sportsku infrastrukturu koji se više ne može zaustaviti. Štitimo vrijednu spomeničku baštinu i postavljamo nove kriterije u upravljanju turizmom. Od destinacije koju je turizam skoro pregazio, postali smo promotori održivosti i odgovornosti. Naše napore sve više prepoznaje svjetska turistička javnost i mediji. Nije to slučajno, ma što o tome neki mislili. Znamo iskoristiti sredstva EU fondova. Posve ignoriran od prethodnih uprava, taj vid financiranja osigurao nam je preko 100 milijuna kuna bespovratnih vanproračunskih sredstava. Priznanje za najbolji hrvatski grad u kategoriji Pametnog grada opravdamo projektima baziranim na strateškoj primjeni najmodernijih tehnoloških rješenja. Približili smo rad gradske uprave građanima, vodimo računa o svim društvenim skupinama: o gospodarstvenicima, ženama poduzetnicima, o udrugama mladih, braniteljima, učenicima, djeci, roditeljima, osobama s invaliditetom, potrebitima i našim građanima treće životne dobi godinu obilježit će kulminacija svih nabrojenih aktivnosti, a ono što smo unijeli u naše planove možemo realno i ostvariti. I zato sve vas koji kao odabrani predstavnici građana sudjelujete u političkom životu Grada pozivam da izbjegavamo sitne antagonizme i da uvijek ustrajavamo na afirmativnom i konstruktivnom radu za opće dobro. Od našeg Parca tražimo nebeski zagovor i zaštitu, istu ona koju nam je vjerno pružao, uvijek kada je to bilo potrebno. Neka nas i dalje vodi naprijed svojom čvrstom rukom, krepošću duha i blagošću srca. U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, svim građanima, ovogodišnjim laureatima, našim pomorcima, Dubrovčanima izvan Domovine i svim dragim gostima čestitam blagdan svetog Vlaha i Dan Grada Dubrovnika. Pozdravljam Vas, kako i doliči, riječima Živio sveti Vlaho! GlasGrada petak

6 GRAD DUBROVNIK SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA DODIJELJENE NAGRADE GRADA Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održana je 2.veljače u Kazalištu Marina Držića, a osim gradonačelnika Mata Frankovića i gradskih vijećnika, nazočili su i ostali brojni visoki dužnosnici. Nazočio je premijer Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Sabora Branko Bačić, potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum, rektor Sveučilišta u Zagrebu Boras te rektor sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, saborski zastupnik Arsen Bauk, gradonačelnici mnogih hrvatskih gradova i ostali. Premijer Andrej Plenković je istaknuo kako čestita na trudu za kvalitetniji život. Kao što je prije bila sloboda danas znači pametno upravljanje svim resursima posebno turizmom. One je bio rekordan, a važno je i smanjivanje nezaposlenosti te vođenje računa o braniteljima koji su dali sve za slobodu. Motivira nas sve to NA BABINOM KUKU SVE JE SPREMNO ZA IZGRADNJU NOVOG IGRALIŠTA S ČETIRI ZONE Na glavici Babinog kuka uskoro započinju radovi na izgradnji novog sportsko-rekreacijskog parka s dječjim i sportskim igralištem te platoima za trening i fitnes na otvorenom. Odabrani izvođač radova, Alfaplan građenje d.o.o., uveden je u posao 4.veljače, od kada počinje teći i ugovoreni rok od 75 dana za izvođenje. Sportsko-rekreacijski park na glavici Babinog kuka koncipiran je u četiri jedinice, s tim da jedinicu A čini dječje igralište sa zonama za djecu do 6 i za djecu iznad 6 godina koje je također opremljeno spravama za djecu s poteškoćama u razvoju. Jedinice B i C čine plato za fitnes na otvorenom, odnosno igralište za mali nogomet i košarku, dok je na jedinici D smješten plato za trening na otvorenom (street workout). Na zapadnoj strani, izvan ograde igrališta, nalazi se klupa-tribina. Osim prostora parka uredit će se nogostup za pristup do parka, prostor za odlaganje otpada i autobusno stajalište. Projekt je izradio TLO STUDIO d.o.o., za nadzor je zadužen Bation inženjering d.o.o., dok vrijednost radova ukupno iznosi ,88 kuna s PDV-om. Realizacijom ove investicije u društvenu infrastrukturu namijenjenu sportu i rekreaciji, građani svih dobnih skupina s područja Babinog kuka dobit će novu zelenu zonu za aktivno provođenje vremena. 6 GlasGrada petak da zajednički radimo dalje na onim temeljima koji su važni i za Županiju. Ovo je grad kulture i imali smo priliku vidjeti sjajne Dubrovačke ljetne igre prošle godine. Mi ćemo ovo predsjedanje EU iskoristiti da dio prebacimo u Dubrovniku jer to je važna poruka koliko nam je Dubrovnik bitan. U našoj vladi imamo troje ljudi iz Županije na poziciji ministara, a i Šuica je potpredsjednica Europske komisije te predstavlja nas. Grad Dubrovnik, ali i neki brojni drugi su jedinice lokalne samouprave kojima je naša vlada pružila operativnu ruku i tu ćemo politiku nastaviti jer jedino decentralizacijom možemo ostvariti uspješan i ravnomjeran razvoj. Zalagat ćemo se za politiku sinergije između Vlade, Europske unije i lokalnih središta, kazao je Plenković. Dodijeljene su i Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo predsjedniku Jedriličarskog kluba Orsan Marinku Mikulandri i posmrtno fotoreporteru Slobodne Dalmacije Milu Kovaču. Dobitnici godišnjih nagrada su Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku, novinari Boris Njavro i Mario Bukvić, Željan Konsuo i talijanski odvjetnik Cristiano Pambianchi, promotor dubrovačke umjetnosti i kulture. Libero portal, foto: Željko Tutnjević MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE REPUBLIKE HRVATSKE OBJAVLJEN POZIV ZA FINANCIRANJE LAPADSKE OBALE Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske objavilo je 1.veljače poziv za financiranje projekta Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II., III. i IV. faza izgradnje. Stopa financiranja za projekt Lapadske obale iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova, odnosno ukupna bespovratna sredstva iznose ,00 kuna, od čega 85 % sredstva putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, a 15 % sredstva financirat će se iz državnog proračuna. Naime, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Grad Dubrovnik je demonstrirao potrebu i spremnost svog projekta, a budući da je putem Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grad već dokazao da zna iskoristiti europska sredstva te uvažavajući činjenicu da su za prvu i drugu fazu radova ishođene građevinske dozvole, radovi na rekonstrukciji Lapadske obale planirani su već u listopadu. Važno je napomenuti kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj upravo u Gradu Dubrovniku podržala projekt rekonstrukcije Lapadske obale, a u sklopu zaključka vezanog za pokretanje aktivnosti Programa sustavne i integrirane revitalizacije, valorizacije i održivog razvoja integriranog intermodalnog održivog prometa i novih urbanih sadržaja šireg prostora Grada Dubrovnika.

7 PRIJEM Predstavnici udruge Janjevo- Zagreb u Gradu Vodstvo udruge Janjevo-Zagreb, predvođeno predsjednicom ove udruge Ružom Golomejić, primili su u ponedjeljak, 3.veljače, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica. Naime, Janjevci i Janjevke tradicionalno hodočaste Festu svetog Vlaha, pa tako i članovi navedene udruge iz redova janjevačke zajednice koji žive i rade u Zagrebu. Gradonačelnik Mato Franković poželio im je dobrodošlicu i zahvalio na vjernosti Dubrovniku i Festi sv. Vlaha. Uvažavajući dugu povijesnu UZ DAN GRADA I FESTU SVETOG VLAHA Odana počast poginulim braniteljima Odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja na groblju Boninovo započeo je središnji program obilježavanja Dana Grada i Feste svetog Vlaha. Vijence su u spomen na stradale hrvatske branitelje položili i svijeće upalili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te gradski vijećnik Blaž Pezo. Vijenac su položili i župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, gradonačelnik grada prijatelja Vukovara Ivan Penava, predstavnici Policijske uprave dubrovačke-neretvanske te predstavnici udruga branitelja i udruga proisteklih iz Domovinskog rata. DUBROVAČKA BAŠTINA D.O.O. Sajam u Lazaretima Tvrtka Grada Dubrovnika - Dubrovačka baština d.o.o. u svom djelovanju ove godine organizirala je Sajam u Lazaretima. Na platou Lazareta brojni zakupci izložili su svoju ponudu koja je bila vrlo raznolika od obuće i odjeće, do kovanih i drvenih predmeta, nakita, igračaka, te slastica i cvijeća. Ove godine u ponudi su bili i mnogi proizvodi OPG-ova. Sajam je počeo i trajao je do u vremenu od 8 20 sati. povezanost Dubrovnika i Janjeva na prijemu se razgovaralo i o mogućnosti značajnije uključenosti Udruge Janjevo-Zagreb u program obilježavanja Dana Grada i proslave Feste svetoga Vlaha, a za što je iskazana obostrana zainteresiranost. Janjevci se smatraju jednom od najstarijih etničkih zajednica hrvatske dijaspore, a prema povijesnim zapisima, na Kosovo su početkom 14. stoljeća jednim dijelom migrirali upravo s područja Dubrovačke Republike. POVODOM DANA GRADA I FESTE SV. VLAHA Prijem za goste iz gradova prijatelja Povodom Dana Grada i Feste sv. Vlaha gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž primili su 3.veljače predstavnike gradova prijatelja Rueil Malmaisona, Bad Homburga, Sarajeva i Vukovara. Prijemu je u ime francuskog Rueil Malmaisona, s kojim Dubrovnik formalno surađuje od godine na brojnim projektima, nazočila pročelnica međunarodne suradnje Isabelle Paget. Grad Bad Homburg predstavljao je gradonačelnik Alexsander Hetjes i njegovi suradnici Alfred Etzrodt, Ralf Gehrsitz i Werner Meuer. Protokol o suradnji s Bad Homburgom potpisan je godine, a dva grada aktivno surađuju u različitim područjima, od suradnje sportskih klubova i razmjene mladih do vrijednih donacija, ponajprije u socijalnoj skrbi. U ime grada prijatelja Vukovara Dubrovnik su prigodom Dana Grada posjetili gradonačelnik Ivan Penava i zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček. Grad prijatelj Sarajevo, s kojim je protokol u suradnji potpisan godine, predstavljao je zamjenik gradonačelnika Milan Trivić sa suradnicima Snežanom Omukić i Srđanom Simonovićem. Predstavnici Grada Dubrovnika gostima su zahvalili što su svojim dolaskom uveličali ovogodišnju Festu sv. Vlaha i Dan Grada. Istaknuta je želja za aktivnijom suradnjom i razvojem novih projekata, posebno na polju turizma i kulture. Grad Dubrovnik razvija suradnju s ukupno 12 gradova prijatelja. Prvi sporazum o bratimljenju potpisan je s talijanskom Ravennom godine, a posljednja u nizu suradnja uspostavljena je s turskim Beyogluom godine. GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA NA TERENU Tri inspektora u obilasku gradilišta Nakon što je duže vrijeme područje Dubrovnika bilo bez adekvatnog broja građevinskih inspektora, odlukom glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, a nakon inicijative od strane dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića, u Dubrovniku odnedavno djeluju tri građevinska inspektora. O tome je nakon održanog sastanka u Dubrovniku s gradonačelnikom Matom Frankovićem u utorak, 4.veljače, izvijestio Andrija Mikulić, čelni čovjek objedinjenog Državnog inspektorata. Kao glavni inspektor osobno sam donio odluku da dva inspektora iz Zagreba dođu ovdje na ispomoć i oni će se svakih nekoliko mjeseci mijenjati i raditi nadzore. Gledat ćemo izvode li se objekti u skladu s građevinskim dozvolama. Dva inspektora koja su ovdje od petka su samo na području grada do sada obavili 30 nadzora i ustanovili određene nepravilnosti niže razine. Ni jedna za sada nije bila takva da treba zatvoriti gradilište. Uz njih će još dolaziti i inspektor iz Ploča kao ispomoć, pojasnio je glavni inspektor Mikulić. Na problem nedostatka građevinskih inspektora, a posebno zbog visokog intenziteta gradnje, već je ranije upozoravao i dubrovački gradonačelnik te je ovom prigodom izrazio zadovoljstvo i zahvalio Državnom inspektoratu zbog uvažavanja potreba Dubrovnika. Poseban naglasak našeg razgovora bila je građevina jer je poznato da je uslijed iznimno lošeg GUP-a, usvojenog godine, došlo do prekomjerne gradnje na što ni mi ni naši sugrađani ne gledamo blagonaklono. Građevinski inspektorat u tom smislu ne može zabraniti nešto što je po važećem GUP-u, ali može kontrolirati način izvođenja gradnje, pridržavanje pravila i svega noga što je u njihovoj nadležnosti, rekao je gradonačelnik Franković. Tema razgovora bili su i turistički inspektori, a glavni državni inspektor obišao je i granične prijelaze na našem području te ustanovio da je sustav u funkciji. GlasGrada petak

8 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA U DUBROVNIKU POTPISAN UGOVOR 93 milijuna kuna vrijedan projekt razvoja brzog Interneta na širem području Dubrovnika U Dubrovniku je 3.veljače potpisan ugovor za projekt razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika, koja bi za oko 11 tisuća kućanstava te 1200 tvrtki i institucija na području od Dubrovačkog primorja do Konavala omogućila pristup ultra brzom Internetu. Ugovore su u Konavoskom salonu Grada Dubrovnika potpisali dubrovački gradonačelnik Mato Franković i direktor Odjela za razvoj i implementaciju EU BB programa u Hrvatskom telekomu Milan Meden. Potpisivanju ugovora nazočili su i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvijo Nardelli te pročelnik Općine Dubrovačko primorje Ivo Kola. Grad Dubrovnik nositelj je 93 milijuna kuna vrijednog projekta uz partnerstvo s općinama Konavle, Župa Dubrovačka i Dubrovačko primorje. Gradonačelnik Franković zahvalio je dubrovačko-neretvanskom županu Nikoli Dobroslaviću na viziji i pripremi projekta kao preduvjeta 8 GlasGrada petak Mreža širokopojasnog Interneta trebala bi biti ostvarena do 31. prosinca godine, do kada se očekuje izgradnja i stavljanje u operativno stanje za realizaciju. Da nije odrađen taj veliki posao ne bismo se mogli ni natjecati. Vidjeli smo u međuvremenu da je bolje projekt podijeliti u zone. Najveći dio sredstava bit će povučen iz fondova EU, a drugi će financirati Hrvatski telekom. Hvala načelnicima jer smo zajedničkim nastupom došli do iznimno visoko vrijednog projekta. Ovo će olakšati stanovnicima Dubrovnika, Konavala i Župe dubrovačke brži, bolji i sigurniji Internet, rekao je Franković. Župan Nikola Dobroslavić podsjetio je kako je projekt razvoja širokopojasne infrastrukture u županiji počeo prije četiri godine. Imamo tri pod područja. Prvo je Dubrovnik s područjem od Dubrovačkog primorja do Konavala, drugo je Pelješac s otocima, a treće dolina Neretve. Sva su tri projekta spremna za kandidaturu. Prvo područje je uspjelo, a očekujem da će HT pokazati interes i za druga dva područja. Stalo nam je da nam cijela županija bude pokrivena i nadam se da će država ponoviti ovaj natječaj, objasnio je Dobroslavić. Milan Meden rekao je da je ugovorom određen nastavak izgradnje širokopojasne infrastrukture na jugu Hrvatske. Naša uloga je da svi građani dobiju kvalitetu širokopojasnog projekta. Samo u infrastrukturi je ulaganje 72 milijuna kuna, od čega se pola vraća iz EU fondova nakon uspješne provedbe, izjavio je Meden. Nakon iskaza interesa, dvije javne rasprave i izrade nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI), Grad Dubrovnik je u postupku pred odabira izabran među 16 gradova i općina od 71 prijavljenih za dostavu prijave za dodjelu bespovratnih sredstava. HT Telekom izabran je natječajem za partnera po investicijskom modelu A, te će biti odgovoran za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom. Ukupna vrijednost projekta je 93 milijuna kuna, od čega partner HT Telekom financira prihvatljive investicijske troškove sa 57 milijuna kuna, dok se ostali iznos od 36 milijuna kuna financira iz bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Mreža širokopojasnog Interneta trebala bi biti ostvarena do 31. prosinca godine, do kada se očekuje izgradnja i stavljanje u operativno stanje. Inače, ukupna vrijednost projekta za sva tri područja je veća od 230 milijuna kuna. ZAPOČELO JE 1. VELJAČE GODINE I TRAJAT ĆE DO 29. VELJAČE GODINE Natjecanje za Europsko stablo Između šesnaest kandidata za ovogodišnje natjecanje Europsko stablo godine Republiku Hrvatsku predstavljati će Ginko iz Daruvara (Ginkgo biloba L.), pobjednik nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo godine, kojega je kandidirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije nacionalni koordinator natjecanja. Riječ je o najstarijoj vrsti drveća na Zemlji, koja postoji više od 200 milijuna godina. Drvo ginka u Daruvaru najveće je i najstarije u Hrvatskoj te ujedno drugo najstarije u Europi. Muški primjerak Ginkga bilobe Daruvarci nazivaju Adam. Adam svojom raskošnom krošnjom i opsegom debla većim od sedam metara uživa zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture pojedinačno stablo. U njegovoj sjeni raste i ženski primjerak stabla ginka po imenu Eva. Zahvaljujući njihovoj zajedničkoj povijesti, nastala je priča o zaljubljenom ginku. Javno glasovanje putem online stranice započelo je u subotu01. veljače godine u 00:00 sati. Glasovati se može za dva stabla favorita s jedne adrese do 29. veljače godine u 00:00 sati. U razdoblju od 23. do 29. veljače rezultati glasovanja u natjecanju postat će tajni. Pobjednik natjecanja biti će objavljen u Bruxellesu 17. ožujka godine na svečanoj ceremoniji u povodu obilježavanja desete godišnjice od početka natjecanja. Upute za glasovanje: pristupiti stranici dva kandidata i glasati za njih;za potvrdu odabira u naznačeno mjesto upisati svoju adresu;glas će se uvažiti tek nakon što kliknete na link koji dobijete na adresu;link putem kojega se može pristupiti stranici na hrvatskom jeziku je: Ovim putem pozivamo Vas da glasate za Zaljubljenog ginka i svojim glasom podržite Republiku Hrvatsku u natjecanju Europsko stablo godine

9 SMOKVICA DAN OPĆINE Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Smokvice povodom blagdana Gospe Kandelore i Dana općine Smokvica u ime Županije nazočio je Pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove Miho Baće. Zadovoljstvo mi je što mogu večeras biti ovdje s vama i proslaviti Dan koji nekako simbolički označava novi početak, odnosno novo razdoblje suradnje. Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano ulaže i nastavit će ulagati u svoje otoke, a to se posebice odnoi na Korčulu. Iako nije izravno u vašoj općini, ali projekti lučke infrastrukture koji se provode ovdje, od izgradnje Pomorsko-putničkog terminala, Nove luke Korčula, luke Perna itd. Pridonijet će boljem životu svih žitelja Smokvice i svih Korčulana. To su projekti vrijedni nekoliko stotina milijuna kuna, a za sve njih, nakon dobre pripreme, osigurana su sredstva na državnoj razini. Županija je također usvojila prijedlog Općine Smokvica i ostalih jedinica lokalne samouprave za izmicanje pretovarne stanice za budući Centar za gospodarenje otpadom. Moram ovdje istaknuti i kako se aktivno zalažemo za bolju pomorsku povezanost Smokvice i cijele Korčule. Svjesni smo činjenice da situacija s trajektnim, odnosno katamaranskim linijama nije savršena, ali je puno bolja nego što je bila. I mi nećemo odustati od daljnjeg poboljšanja. Nažalost, brodovi koje Jadrolinija trenutno ima u svojoj floti samo djelomično odgovaraju potrebama otočana, no nadamo se kako bi se i to moglo uskoro promijeniti. U Smokvici se u sklopu projekta Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija, kojem je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, gradi Muzej zlata i srebra Smokvice i uređuje mjesni trg, a riječ je o projektu kojeg financira EU. Njegova ukupna vrijednost je veća od 33 milijuna kuna. U sklopu tog projekta u Gradu Korčuli predviđena je obnova vrlo vrijednog kulturnog dobra, palače Ismaeli-Gabrielis u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju obnovljena je i nedavno svečano otvorena župna kuće u kojoj je uspostavljena Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, a na Mljetu se obnavlja Austrijski put i uspostavlja tematska staza Babinog polja, rekao je pročelnik Baće te nastavio: Također, u proteklih dvije godine na području ove općine Županijska uprava za ceste uložila je značajna sredstva u sanaciju kolnika na dionici ceste od naselja Smokvica do naselja Blato kao i sanaciju asfaltnog kolnika na dionici između naselja Čara i Smokvica. Kroz naše upravne odjele radili su se i uvjetno rečeno, mali, ali životni projekti. Tu mislim na izgradnju i opremanje dječjeg igrališta u Brni, sanaciju srušenog zida u Brni, čišćenje morskog otpada itd. Kao šećer na kraju prisjetit ću se činjenice da je Dubrovačko-neretvanska županija godine Narodnoj glazbi Smokvica dodijelila Nagradu za izrazita postignuća. No da ne duljim želim vam sretan Dan općine i neka vam Gospa Kandelora bude uvijek na pomoći, rekao je pročelnik Baće. TURISTIČKA ZAJEDNICA DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE NASTUP NA TURISTIČKOM SAJMU U LONDONU Destinations: Holiday and Travel Show po 26. put se održao u Londonu u izložbenom prostoru Olympia London gdje je posljednjih nekoliko godina preseljen s Earl s Courta. Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije već deseti put nastupila na Destinations: Holiday and Travel Show-u, a kao i svake godine do sada, nastupila je zajedno s turističkim zajednicama Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Ličko-senjske županije na štandu od 24 m2 što se pokazalo vrlo atraktivnim i financijski prihvatljivim. Turisti iz Velike Britanije su već tradicionalno najvjerniji i najbrojniji gosti kako Dubrovačko-neretvanske županije, tako i grada Dubrovnika, a u godini su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvarili dolazaka i noćenja što je 6% više dolazaka i 3% više noćenja nego u godini. SAVJET VINARA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE O budućoj suradnji u plasmanu i promociji vina Sjednica Savjeta vinara Dubrovačko-neretvanske županije na kojoj su nazočili i župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom te pročelnikom UO za gospodarstvo i more Ivom Klaićem, održana je u utorak, 4.veljače, u palači Ranjina. Na sastanku je bilo govora o budućoj suradnji u plasmanu i promociji vina s juga Hrvatske pogotovo u kontekstu ovogodišnjeg 7. Dubrovnik Festiwinea koji će se održati krajem ožujka. Također, na sastanku se razgovaralo o načinima kvalitetnog organiziranja u pogledu novog Zakona o vinima koji URED ŽUPANA Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku judašima iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su ostvarili izvrsne rezultate na održanom Prvenstvu Hrvatske. Zlato, tri srebra i četiri bronce koje donosite doma služe na čast i ponos vama, ali i svima nama. Dubrovački judo odavno je u hrvatskom predviđa četiri vinske regije, od kojih je jedna Dalmacija. Naime, vinari s područja Dubrovačko-neretvanske županije imaju više od 50 posto hektara od ukupnog broja zasađenih loza u toj regiji stoga je neophodno zajednički nastupati kako bi interesi vinara i prepoznatljivih vinskih sorti iz županije i dalje bili adekvatno zaštićeni i valorizirani. Dogovoreno je kako će u skorom roku biti održan i prošireni sastanak s vinarima s područja Dubrovačko-neretvanske županije kako bi što veći broj proizvođača vina bio upoznat s novom legislativom. Čestitka judašima iz Dubrovačko neretvanske županije vrhu i čini me zadovoljnim vidjeti da vi radom, trudom i upornošću ne dopuštate da se to promijeni. Stjepo Roko, Iva Oberan, Anđela Violić, Ivana Šutalo, Mauricio Bratičević, Josip Bulić, Ardian Sufaj, Petra Đurković od srca čestitam vama, vašim trenerima i roditeljima. GlasGrada petak

10 KONAVLE SPORTSKA INFRASTRUKTURA U KONAVLIMA RADOVI NA TRI SPORTSKA OBJEKTA U tijeku su radovi na tri sportska objekta na području Općine Konavle. Dubrovačko neretvanska županija izvodi radove na sanaciji krova sportske dvorane na Grudi. Vrijednost radova je 576 tisuća kuna. Općina Konavle u suradnji sa partnerima izvodi radove na nogometnom igralištu u Dubravci i na nogometnom igralištu sa umjetnom travom u Čilipima dimenzije metara. VIRTUALNA STVARNOST Virtualno uranjanje u bogato podvodno arheološko nalazište podmorja Cavtata od 30.siječnja je moguće u BLUEMED Centru za promicanje znanja otvorenom u sklopu Odjela za arheologiju Muzeja i galerija Konavala u franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju. Nalazište dolija i amfora pružaju izniman doživljaj za ronioce, a s multimedijalnim pristupom sad su dostupni i široj publici na kopnu. O važnosti arheoloških blaga i njihovoj prezentaciji govorili su župan Nikola Dobroslavić, zamjenik ravnateljice Regionalne agencije DUNEA Bruno Bebić, zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić te ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonija Rusković. Župan Nikola Dobroslavić čestitao je na ostvarenju ovog projekta kojim se osvještava naša kulturna baština. Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje i čestitam na ovom lijepom projektu, samo jednom u nizu kojim osvještavamo našu baštinu, u ovom slučaju, pod morem i što imamo priliku prikazati je našim sugrađanima i gostima. Siguran sam da će Centar za promicanje znanja biti jedna lijepa dopuna postojećem Muzeju. I jučer i danas sam sudjelovao na obilježavanju nekoliko projekata koji su financirani europskim fondovima, i to sve pokazuje da znamo koristiti europska sredstva, njihovi potencijali su ogromni. Svaki projekt ima svoju vrijednost, bez obzira koliko se novca povuče, i mi ćemo i dalje nastaviti raditi na povlačenju sredstava s Regionalnom agencijom DUNEA. Ne bismo sigurno mogli svojim vlastitim sredstvima, a niti sredstvima iz Državnog proračuna realizirati ovoliko projekata, a brojni nas još čekaju, zaključio je župan Dobroslavić. Zamjenik ravnateljice DUNEA-e Bruno Bebić obrazložio je aktivnosti koje je Regionalna agencija DUNEA provodila u posljednje tri godine Uživajte u podvodnom blagu Cavtata kroz BLUEMED Centar za promicanje znanja Danas nalazišta dolija i amfora pružaju izniman doživljaj zarona, a virtualnom prezentacijom u Pridvorju dostupna je svim zainteresiranima od ponedjeljka do subote od 9 do 18, te nedjeljom od 9 do 14 sati naglasivši da je ovaj projekt iskorak u promociji kulturne baštine. Uspostavljanje Centra za promicanje znanja označio je kraj projekta BLUEMED koji je provodila Regionalna agencija DUNEA uz partnere iz Španjolske, Italije, Cipra i Grčke, te Fakultet elektrotehnike i računarstava Zagreb. Za ovaj projekt iznimno su važni bili Muzeji i galerije Konavala, Općina Konavle, Turistička zajednica Konavle i Ronilački centar Epidaurum. Ovom prilikom ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonija Rusković se osvrnula na važnost suradnje lokalne zajednice na ovakvim projektima. Muzejski posao i građa većinom su nezanimljivi široj publici, pogotovo u današnje vrijeme kad živimo ubrzano i svjesni smo da su nove tehnologije jedini atraktivni način kojim prezentiramo građu muzeja. Kroz ovaj projekt mogu reći da smo mi u muzeju najviše profitirali. Dobili smo jednu prezentaciju koju ćemo moći ponuditi široj publici, a utjecaj na ukupnu popularizaciju kulturne baštine je puno veći i značajni. Veliko hvala Regionalnoj agenciji DUNEA, Općini Konavle i Turističkoj zajednici Konavala, te svim našim djelatnicima koji će pomoći turistima u istraživanju novog postava, poručila je Antonija Rusković. Zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić poručio je kako je Općina Konavle vrlo zadovoljna što je u ovakvom ambijentu dobiven jedan moderan prostor kroz koji će prikazati cavtatsko podmorje, a ujedno i konavoska kulturna i prirodna baština. Nakon uvodnih govora uslijedio je stručni dio današnjeg skupa i prezentacije Podvodni arheološki lokaliteti u akvatoriju konavoskog područja doktora znanosti Domagoja Perkića te izlaganje na temu Radovi na podmorskim arheološkim nalazištima u Cavtatu u sklopu projekta Bluemed Nikoline Ćuk sa Sveučilišta u Zadru. Vrijednost uređenja i opremanja Centra iznosila je više od pola milijuna kuna, a ronilački centar Epidurum na korištenje je dobio opremu vrijednu oko 200 tisuća kuna s kojom će kroz sustav podvodnih tableta ponuditi interaktivni posjet nalazištima svim zainteresiranima. Prilikom razgledavanja novouređenih prostora posjetitelji su imali priliku iskušati virtualne naočale koje su ih odvele u dubine podmorja Cavtata, naučiti više o flori i fauni podmorja putem multimedijalnih platformi te osjetiti pravu dubinu u prostoriji osmišljenoj posebno za ovaj projekt. Zanimljivo je da je godine tijekom probnog istraživanja na nalazištu s antičkim dolijima kod otočića Supetar otkriveni drveni ostaci broda koji je prevozi težak teret, a analize su pokazale da se radi o brodu iz 1. stoljeća. Maketa tog broda izrađena je pomoću 3D printera te je izložena u Centru za promicanje znanja. Danas nalazišta dolija i amfora pružaju izniman doživljaj zarona, a virtualnom prezentacijom u Pridvorju dostupna je svim zainteresiranima od ponedjeljka do subote od 9 do 18, te nedjeljom od 9 do 14 sati. Centar za promicanje znanja dio je BLUEMED projekta koji kroz aktivnosti planiranja, testiranja i upravljanja podvodnim muzejima, ronilačkim parkovima i centrima za promicanje znanja nastoji poduprijeti razvoj strategija, planova i smjernica za održiv i odgovoran model razvoja turizma u obalnim i otočnim područjima Mediterana. Ukupan proračun projekta je ,00 eura, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 85 posto sredstava, odnosno , 65 eura. 10 GlasGrada petak

11 Priredio: Nikša Violić KONAVOSKA BAŠTINA PROSLAVA MRATINJEG DANA I BLAGDANA SV. VINKA U KOMAJIMA U Komajima na festu Mratinjeg dana bi se blagoslovljenom vodom krstile, blagoslivljale hrastove bačve i mlado vino. Svi mještani Komaja okupili bi se s punim pletenim košicima bravetine i redom bi obilazili kuće. Tako je bilo nekad Konavle sa lijepim konavoskim poljem, Konavle u kojima se i danas može osluhnuti duh minulih vremena i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka. Između Čilipa i Popovića nalazi se naselje Komaji i zaseoci Kotar, Grušići i Vignje, okruženi plodnim poljima, baštinama i glavicama obraslim raslinjem. Stanovništvo Komaja se od davnina bavilo vinogradarstvom i vinarstvom, živjelo za zemlju i od zemlje. Prema pričanju starih Konavljana, djevojke iz Komaja pamtilo se kao najljepše cure u Konavlima. U zaseoku Kotar je stara, prostrana i obnovljena kuća, većih dimenzija i poznata konavoska vinarija obitelji Crvik čija vina su za kvalitetu dobila niz visokih priznanja. U Komajima se održava starinski običaj festa Mratinjeg dana 11. studenog. (Po staroj grčkoj mitologiji, bog vina je Bakho, a Hrvati svetkuju svetog Martina kao zaštitnika vinogradara i vina, a zašto? Navodno je na nebu Isus sazvao sastanak svih svetaca i samo je sv. Martin dobro zakasnio. Napio se, zaspao i zakasnio. Kad je došao na sastanak, Isus mu je rekao: Martine, ne pij kad ti škodi, amen ). U Komajima na festu Mratinjeg dana bi se blagoslovljenom vodom krstile, blagoslivljale hrastove bačve i mlado vino. Svi mještani Komaja okupili bi se s punim pletenim košicima bravetine i redom bi obilazili kuće. U svakoj kući bi domaćin otvorio punu bačvu i okupljeno društvo bi počastio vinom. U to vrijeme u Komajima bi se do dugo u noć pjevalo i veselilo. Danas više nema tog običaja i obilaska kuća nego se svi okupe u središtu Komaja na trgu Kotarskih velikana. Sačuvao se običaj da svaka kuća donese svoj uzorak vina, a domaćin pun bocun ili demižanu jer nikada se ne zna čije će vino te godine u selu biti proglašeno najbolje. Sv. Martin (blagdan 11.studenog), je nebeski zaštitnik hrvatskih vinogradara i vinara. Već desetak godina Konavoski vinogradari i vinari okupljeni u udrugu Kokam u Komajima, pokrenuli su proslavu na blagdan sv. Vinka 22. siječnja, proslavu vina kada se kuša vino koje je deset mjeseci odležalo u bocunu obješenom na stupu u središtu sela. Prošle g. na blagdan sv. Vinka svečanost je u Komajima započela u privatnoj vinariji Crvik, a potom se pošlo do središta Komaja, do Trga Kotarskih velikana gdje se sa jedinstvenog spomenika vinu i vinovoj lozi, sa visokog stupa skine petlitarski vinski bocun pun vina koji je na tom mjestu boravio od blagdana Blagovijesti 25. ožujka. Svi prisutni mogu slobodno da kušaju to vino. Fešta vina traje do dugo u noć. Ova, već tradicionalna svečanost u Komajima na blagdan sv. Vinka, jedinstvena je u Konavlima, a i na dubrovačkom području. Na ovaj blagdan u Hrvatskim vinogradima tradicionalno se obavlja početak rezidbe loze i time započinje vinogradarska godina. Do kraja g. u Konavoskom polju nalazilo se 157 hektara vinograda. Državna vinarija- Dubrovački Podrumi, na Grudi, započela je sa radom 1963.g. Vrhunska konavoska vina su: Dubrovačka Malvasija, (za koju je poznata Dubrovkinja Cvijeta Zuzzorić ( ) na svojoj svadbi 1570.g. u Ankoni izrekla: Ovo je vino Bogom dano ), zatim Suvignon, Merlot, Maraština, Plavac, Ragusa, Chardonay. Bijela vina se piju hladna. Prema drevnoj grčkoj mitoligiji, Bog vina je Bakus. Do sada su vinarije Crvik i Karaman iz Konavala na raznim međunarodnim i domaćim manifestacijama vina, za svoja vrhunska vina, dobile nekoliko vrhunskih priznanja i medalja. U Komajima je i poznato izletište Kamena Himna. U ambijentu tradicionalne stare konavoske kuće koja je izgrađena prije 4 stoljeća, a koja je preuređena i prilagođena seoskom turizmu, sadašnji vlasnici su s puno ljubavi uredili ovo staro gazdinstvo u seosko domaćinstvo (vezano za seoski turizam i dio su Agroturizma Konavala), koje posjetiteljima nude sve posebnosti Konavala. U uređenom kamenom prostoru izloženi su brojni eksponati vezani uz svilarstvo i konavosku narodnu nošnju. Ovo konavosko domaćinstvo i izletište, 2017.g. osvojilo je drugu nagradu Zlatne naranče u ruralnom turizmu Dubrovačko Neretvanske županje. Iste te godine dobitnici su zlatne povelje priznanja Suncokret ruralnog turizma Hrvatske, za prezentaciju ruralne baštine u kategoriji Turistička seljačka obiteljska gospodarstva, među 180 prijava iz cijele Hrvatske, a koju dodjeljuje Turistička zajednica Hrvatske. U organizaciji Agroturizma Konavala, već tradicionalno, svake godine organizira se manifestacija Mirisi Božića u Konavlima, kada i vinari Konavala otvore svoje podrume. Ova manifestacija bila je 2016.g. proglašena kao najbolja manifestacija u Hrvatskoj, i svake godine krajem mjeseca prosinca u sklopu ove manifestacije, u Konavlima se održava također tradicionalni festival zelene menestre i vina koji okupi veliki broj posjetitelja. Danas na području Konavala je 24 vinarije - podruma i konoba. U mjesecu lipnju 2020.g. u Dubrovniku će se održati međunarodni kongres Malvasije. ŽUPA DUBROVAČKA ŽUPSKE BRIGE Načelnik Nardelli reagirao na problem s poštom u Župi dubrovačkoj Isporuke pošiljki, paketa koji kasne i/ ili uopće ne dolaze na adresu krajnjih primatelja u posljednje vrijeme stvaraju velike poteškoće u svakodnevici stanovnika Župe dubrovačke, a isti problem obuhvaća i poslovanje župskih tvrtki. Zbog učestalih pritužbi mještana Župe dubrovačke na isporuku pošte, Silvio Nardelli, načelnik Općine, održao je sastanak sa Alfonsom Ćurepićem voditeljem službe nadležne za područje Dubrovačko neretvanske županije. Na sastanku su utvrđeni problemi isporuke pošiljki koji već dulje vrijeme ne funkcioniraju kako bi trebali. Voditelj Ćurepić naveo je kako su imali poteškoća sa pronalaskom potrebnih djelatnika za rad na području Župe. Prije nekoliko dana zaposlen je još jedan dostaljač pošte koji se trenutno upoznava sa terenom za koji će biti zadužen, nakon čega očekuje da će se stanje normalizirati. Čurepić je istaknuo kako na području Župe dubrovačke rade 4 poštara i da je broj optimalan za normalan rad, međutim, problem je u čestim promjenama poštara kojima treba određeno vrijeme da upoznaju područje. Kako bi se isporuka pošte još više ubrzala i svim primateljima omogućilo zaprimanje pošiljki u roku, mole se mještani da ažuriraju adrese prema svim pošiljateljima od kojih trajno ili periodično primaju pošiljke, a to se prije svega odnosi na banke, telekom tvrtke, javna i komunalna poduzeća, i sl. Također da postave poštanski sandučić, te vidljivo istaknu kućni broj i svoje prezime. Prije nekoliko godina Općina je osigurala kućne brojeve za sva kućanstva u Župi dubrovačkoj. Ukoliko ima onih koji nisu postavili svoj kućni broj, načelnik Nardelli poziva da se obrate u Općinu kako bi im se osigurali isti. Nadamo se da će se osiguravanjem dovoljnog broja stalnih poštara, točnim i pravilno naznačenim adresama na pošiljkama, a koje su istovjetne sa stanjem na terenu, kao i postavljanjem sandučića sa prezimenima i kućnih brojeva, znatno smanjiti broj mogućih reklamacija te osigurati pravovremena i točna dostava svih vrsta pošiljaka. GlasGrada petak

12 1048. FESTA SV. VLAHA Stari smo, ali ne smijemo bit Festa sv. Vlaha, zaštitnika Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, otvorena je u nedjelju, 2. veljače pred zbornom crkvom dubrovačkog Parca u nazočnosti velikog broja vjernika kao i poštovatelja dubrovačke tradicije. Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u svom obraćanju je govorio o tome kako smo postali stara Crkva, dotaknuo se demografske slike te u primjeru sv. Vlaha potražio neke odgovore. Podsjetio je i kako Crkva danas proslavlja Dan života, a u ovoj godini je posebno posvećena starijim osobama, međugeneracijskoj solidarnosti i poslanju djedova i baka. Naš sv. Vlaho je star, ali je uvijek i mlad. Jer je njegovo nadahnuće evanđelje. Onaj kojeg nasljeduje i svjedoči godina ovom Gradu je Isus Krist, istaknuo je biskup Mi smo stara Crkva, ustvrdio je biskup Uzinić i potaknuo okupljene na promišljanje o tome jesmo li postali ostarjela Crkva. Ne u smislu da je na misama više starijih nego mlađih nego u jednom drugom smislu. Ostarjela Crkva je ona koja je prignuta nad samu sebe, koja se začahurila u svojim tradicijama, koja nije sposobna otvorenim očima gledati svijet i vrijeme u kojem živi i čitati znakove vremena u svijetlu evanđelja Isusa Krista, koja nije sposobna osluškivati Duha Svetoga i osluškujući Duha Svetoga biti u službi ljudi koji sada žive i ovog našeg vremena, poručio je biskup Uzinić. Mi smo star narod i staro društvo, nastavio je biskup. I Europa je stara i pomalo ostarjela. Ovdje više mislim na činjenicu da nas je sve manje. To je potkrijepio nekim primjerima te se upitao zašto smo ostarjeli. Zato što su nam možda neki drugi interesi bili ispred onoga prignuti se, darovati se, služiti. Rektor zborne crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić pročitao je, na njemu svojstven zanimljiv način, čestitke i pozdrave za Festu pristigle ne samo s kopna nego i s mora. Djeca u narodnim nošnjama, trznice, prinijela su darove na blagoslov, među kojima su bile i bijele golubice. Nakon blagoslova biskup je otvorio crvenu košaru iz koje su bijele golubice poletjele u slobodu, na radost svih prisutnih. Na otvorenje Feste pristigli su: Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije; Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup i predvoditelj središnjeg misnog slavlja; Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK te Tomislav Rogić, šibenski biskup. Među vjernicima su bili svećenici, redovnici i redovnice, redovnički poglavari i poglavarice, izaslanici, predstavnici drugih religijskih zajednica. Stigai su i državni dužnosnci na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, županijski i gradski dužnosnici i predstavnici institucija iz cijele Hrvatske i mnogi drugi. Među njima je na otvorenju bio i gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima. Kako Grad Dubrovnik na sv. Vlaha slavi svoj dan biskup im je čestitao Dan Grada. Ovogodišnji festanjuli Ivica Đurđević Tomaš i Ivica Vrlić podigli su barjak sv. Vlaha na standal ispred parčeve crkve, a okupljeni puk predvođen zborom otpjevao je Himan sv. Vlahu, čime je Festa sv. Vlaha otvorena. Propovijedao biskup Zdenko Križić Središnje pontifikalno euharistijsko slavlje u Dubrovniku, na svetkovinu dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha 3. veljače predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Misa je slavljena ispred dubrovačke katedrale u koncelebraciji još devet (nad)biskupa i sedamdesetaksvećenika, brojnih redovnica i redovnica, hodočasnika iz drugih župa kao i iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja,brojnih vjernika štovatelja sv. Vlaha. Dubrovnik je sv. Vlaha izabrao kao svoga zaštitnika još prije 11 stoljeća. Kroz sve to dugo vrijeme grad je imao podosta svojih stradanja, ali je još uvijek tu zajedno sa svojim zaštitnikom, kazao je u uvodu propovijedi biskup Križić te dodao: On je ovaj grad štitio bolje od njegovih prekrasnih zidina i utvrda. Sveti je Vlaho za Dubrovnik i više od zaštitnika: on je na neki način identitet ovoga grada. Njegov lik, kao lik nekog svemoćnog stražara, bdije nad ulaznim vratima grada i jamči sigurnost 12 GlasGrada petak

13 i ostarjeli njegovim sadašnjim i budućim naraštajima. On je simbol postojanja i slobode, ali i jamac neuništivosti ovoga grada. Rekavši kako se sv. Vlahu, kao i o drugim mučenicima iz toga vremena, ne zna puno jer gotovo da nije bilo ljudi koji su mogli napisati njihovu biografiju, propovjednik je kazao da je do nas došla predaja njihova velikog štovanja i iskustvo njihova moćnog zagovora. Sv. Vlaho, biskup i mučenik, svojim je životom, i napose svojim mučeništvom zbog Isusa, ostavio snažan dojam na kršćane svoga vremena, te se njegovo štovanje brzo širilo po cijeloj Crkvi. Kako se u ovoj crkvenoj godini poseban naglasak stavlja na poslanje djedova i baka darove na misi prinijeli su upravo djedovi i bake: Anica i Branko Daničić (iz župe sv. Petra Boninovo), Branko i Veronika Mazarekić (iz župe sv. Mihajla Lapad) i Frano i Stojka Šutalo (iz župe sv. Andrije Pile). Misna čitanja i zazive molitve vjernika čitali su predstavnici različitih župa Dubrovačke biskupije, a liturgijsko pjevanje predvodili su udruženi Mješoviti katedralni zbor i zbor župe sv. Križa iz Gruža kojima je dirigirala Maja Marušić, dok je za orguljama bio Marko Palčok. Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić zahvalio je na kraju predvoditelju mise dajući odgovor na pitanje kojim je propovjednik završio svoju propovijed o tome hoće li Krist kad ponovno dođe naći vjere i u ovom gradu, te da je potraživši odgovor u srcu našao ono hoće budemo li po nadahnuću sv. Vlaha i dalje biti ljudi koji služe, nose svoje križeve i slijedeći Krista pomažu ih nositi i drugima. Nismo mi izabrali sv. Vlaha nego je on izabrao nas. On je otvorio svoje srce ovom Gradu i zato ovaj Grad može uvijek ponovno otvarati svoje srce njemu i njegovim nadahnućima, kazao je biskup Uzinić. Novi katedralni župnik don Marin Lučić pročitao je redoslijed sudionika svečane procesije koja je nakon mise krenula dubrovačkim povijesnim ulicama. Na misi su u svečanoj odjeći sudjelovali festanjuli Feste sv. Vlaha dr. sc. Ivica Đurđević-Tomaš, kapetan i Ivica Vrlić, kamenoklesar, obrtnik, kao i dosadašnji festanjuli te rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić. Mogli su se vidjeti i vjernici u različitim narodnim nošnjama iz raznih krajeva. Uz biskupa domaćina i biskupa predvoditelja slavlja koncelebrirali su: mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, zatim mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor, mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Rrok Gjonelleshaj, barski nadbiskup i apostolski upravitelj kotorski, mons. Ilija Janjić, kotorski biskup u miru, kao i provincijali i provincijalke nekih redovničkih zajednica, izaslanici drugih crkvenih poglavara. Na svečanom misnom slavlju bili su prisutni i predstavnici drugih religijskih zajednica među kojima i vladika Dimitrije Rađenović, episkop zahumsko-hercegovački i primorski. Stigao je i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Kardinala Stepinca. Na slavlje dubrovačkog Parca stigli su i visoki državni dužnosnici: predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Sabora Branko Bačić, zatim ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i drugi ministri, predstavnici raznih institucija, diplomatskog zbora, društveno-političkog i kulturnog života. Na misi je bila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica. Na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem bili su nazočni i županijski dužnosnici, a uz gradonačelnika Mata Frankovića gradski dužnosnici. Procesija s moćima sv. Vlaha Svečana procesija s moćima sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, nakon svečanog pontifikalnog misnog slavlja na Parčevu svetkovinu 3. veljače, krenula je od katedrale Gospe Velike, Ulicom od Puča, pored Onofrijeve fontane, Stradunom, kroz crkvu sv. Vlaha i natrag do katedrale. Deset nadbiskupa i biskupa sudjelovalo je u procesiji, a moći glave sv. Vlaha u procesiji je prvo nosio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, zatim predvoditelj središnjeg misnog slavlja mons. Zdenko Križić, a potom ostali nadbiskupi i biskupi. Moći glave sv. Vlaha koje se nose u procesiji u Dubrovnik su donesene davne godine za vrijeme nadbiskupa Vitala, o čemu je svjedočanstvo ostavio Ijetopisac Milecije, a kasnije je za njih izrađen i prekrasni relikvijar. Ostale moći koji se na ovaj dan iznose iz riznice nosili su svećenici, a vjernici pored kojih je procesija prolazila su im dodirom i poljupcem mogli iskazati štovanje. Među moćima bile su i ostale moći sv. Vlaha te moći hrvatskih svetaca koje se čuvaju u katedrali. Mladi u narodnim nošnjama iz Župe dubrovačke nosili su relikviju Isusove pelenice i baldahin poviše nje. Meditativna čitanja uz hod procesije kroz Grad čitala je Ivana Lenert, a katedralni zborovi pod ravnanjem prof. Maje Marušić pjevanjem su cijeloj procesiji davali pobožno ozračje. U procesiji su sudjelovali i ostali svećenici, redovnici, redovn ice svih redova s područja biskupije u svojim redovničkim odjelima, barjaktari s barjacima dubrovačkih župa, zajednica, udruga kao i društvenih institucija, mladi i oni stariji vjernici u narodnim nošnjama, dubrovački skauti, mladi animatori te hodočasnici iz raznih krajeva Hrvatske. I ove godine na Festu su pristigli Janjevci, stanovnici Boke kotorske koji će u nedjelju svečano proslaviti svoga zaštitnika sv. Tripuna, hodočasnici iz drugih biskupija i iz susjedne Bosne i Hercegovine. Među mnoštvom na Festi mogli su se vidjeti i turisti kojih ovih dana borave u Dubrovniku. U hodu procesije sudjelovali su i državni dužnosnici među kojima i predsjednica Republike, premijer, izaslanik predsjednik Sabora, ministri, predstavnici raznih institucija i osobe iz društveno-političkog i kulturnog života, predstavnici županije te Grada Dubrovnika koji slavi svoj dan. Izvor: Angelina Tadić, Dubrovačka biskupija Foto Željko Tutnjević, Libero portal GlasGrada petak

14 UOČI FESTE SV. VLAHA Predstavljena knjiga Borisa Njavra Ulicama grada Knjiga donosi zapise o ulicama i stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika iz prošlosti i današnjice Knjiga dubrovačkog novinara i dobitnika ovogodišnje Nagrade Grada Dubrovnika Borisa Njavra Ulicama Grada, koja donosi zapise o ulicama i stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika iz prošlosti i današnjice, predstavljena je 1.veljače u dubrovačkom kinu Sloboda. Njavro je i suradnik Libertas televizije i voditelj popularne emisije Uz ulicu niz Ulicu. Autor Boris Njavro izjavio je kako je knjiga zbir kolumni koje je objavljivao u lokalnim listovima kroz devet godina. Skitao sam se, slušao i snimao devet godina, a dvije i pol godine pripremao ovu knjigu. Velik je posao i trud sve staviti na 800 stranica. Gotovo 400 tekstova, 2000 fotografija. Ova je knjiga posvećena Dubrovčanima, generacijama koje još uvijek žive u tim ulicama, koje su do nedavno ili davno u njima živjele. Veliko su mi povjerenje dali, kroz svoje priče i fotografije koje su vadili doslovno iz kutija za cipele, istaknuo je Njavro. Autor predgovora akademik Luko Paljetak rekao je kako je najvažnije pamtiti imena ljudi, jer ona prva iščeznu iz pamćenja. Knjiga nastavlja niz sličnih knjiga koje opisuju svjedočanstva o životu u Gradu. Sve je to dio iste plemenite, ali i tužne namjere s nostalgijom pisane riječi da se sačuva duša ovog grada, koja se sve više prikriva u kutke koje treba tek otkriti, ili koje svatko za sebe mora otkriti. Čitanjem ove knjige bit će vam lakše prepoznati sebe, a kad prepoznate sebe, znat ćete da živite u najljepšem gradu na svijetu, zaključio je Paljetak. Na predstavljanju su sudjelovali i članovi Kazališne družine Kolarin Jelica Čučević, Kaća Carević i Barbara Lončarić Lučić te klape Kaše i Kolafjaka. Libero portal, foto: Željko Tutnjević 14 GlasGrada petak NA MALOJ SCENI BURSA U KMD Prizori 7. i 8. veljače Briljantni Alma Prica i Sreten Mokrović u predstavi Prizori zaigrat će na maloj Sceni Bursa u Kazalištu Marina Držića 7. & 8. veljače s početkom u 19:30h, a tekst postavlja ključno pitanje: Može li dvoje ljudi ostati zajedno cijeli život? Prizori u režiji i adaptaciji glumice i redateljice Sare Stanić su premijerno izveden komad u produkciji Putujućeg kazališta PUK u Muzeja prekinutih veza i donijela je na kazališni repertoar poučnu, zabavnu i promišljenu komornu predstavu. Bergmanovi prizori suočavaju nas sa setom pitanja: Što je brak? Kako obr aniti koncept istoga u vremenu kada smo svi zamjenjivi? Kako odoljeti napadu tog vremena i promjenama koje ono donosi? Postoji li mogućnost održanja osjećaja sigurnosti i odgovornosti, a bez da je propisana religijom/državom? Što je brak zapravo ako nas od njegovog razvrgavanja dijeli nekoliko potpisa? Jesu li doista jedina garancija očuvanja braka djeca i je li pošteno dati im tu funkciju? Treba li mijenjati značenje i način odvijanja brakova ili je to uzaludni posao budući da on, kao i ostale državno vjerske funkcije, počiva na tradiciji? Je li ta tradicija jedina okosnica životu u paru koji je najkompleksniji sustav? Da li brak kao struktura ubija (svojom rutinom, odgovornostima, manjkom slobodne volje) razloge ulaska u brak? I što u svemu tome sa tim mučnim i lijepim pitanjem ljubavi? Rezervacije ulaznica na tel. (020) ili na blagajna@kmd.hr // online kupovina putem portala DUBROVAČKE KNJIŽNICE Izložba radova sa slikarskih radionica Želja Perkovića Zadnji sat besplatnih slikarskih radionica koje su se tijekom dva tjedna odvijala u Dubrovačkim knjižnicama, održao se 30. siječnja, u prizemlju Narodne knjižnice Grad. Polaznici su završavali svoje radove ulja na platnu koji su bili izloženi u istom prostoru od 31. siječnja do 3. veljače. Ove radionice koje je vodio akademski slikar Željo Perković, odvijale su se u organizaciji Odjela za djecu i mlade Dubrovačkih knjižnica, a povodom programa Feste sv. Vlaha. Sastojale su se od četiri praktična predavanja tijekom kojih su polaznici radili najprije s ugljenom u olovci, a zatim s uljem na platnu. U radionicama su sudjelovali: Pave Nobilo, Ankica Mandušić, Dajana Mrsić, Kristina Spajić, Ivan Vulinović, Asja Vlašić, Arnela Ovčina, Mauro Botica, Ivano Prce i Mihaela Đžono. U SUSRET FESTI Slušale se priče i crtao barjak sv. Vlaha Povodom feste sv. Vlaha na Odjelu za djecu i mlade Dubrovačkih knjižnica 29. siječnja, održala se pričaonica i likovna radionica namijenjena djeci od pet do osam godina koju je vodila djelatnica Odjela za mlade Nikolina Miloslavić. Prvo se čitala i gledala skenirana priča Slavice Stojan Čudo svetog Vlaha nakon čega su uslijedila pitanja i rasprava o pročitanome. Iza toga na kreativnoj radionici sva djeca su mogla flomasterima nacrtati barjak svetog Vlaha, kojeg su i dobili na poklon. Veselo druženje vrtića i Odjela za djecu i mlade Povodom Feste sv. Vlaha, Odjel za djecu i mlade Dubrovačkih knjižnica nastavio je sa svojim aktivnostima za najmlađe. U pričaonici, 31. siječnja, namijenjenoj višim vrtićkim uzrastima, Odjel su posjetili grupe iz vrtića Škatulica, Župa i Pile 2 kojima je knjižničarka Deša Ficović Kosović objasnila sve o nadolazećoj Festi. Tako su najprije poslušali priču o Čudu svetog Vlaha, pa su uz mnoga pitanja, smijeh i pjesmicu u čudu napustili Knjižnicu. Put ih je odveo do crkve sv. Stjepana, gdje se Stojku ukazao sveti Vlaho, a potom su se sjurili niz ulice do Kneževog dvora, kao što je to učinio Stojko te davne 972. godine. Ispred crkve sv. Vlaha su ispričali još koju priču, a na kraju sve zaokružili jednim kolektivnim grličanjem u Katedrali. Tako su putevima Stojka završili veselo druženje u susret već Festi svetog Vlaha. Također, u Ogranku Lapad održao se lutkarski igrokaz Kako je sveti Vlaho postao zaštitnik Dubrovnika i pričaonica za učenike nižih razreda osnovnih škola. U Ogranku Mokošica se povodom Feste otvorila izložba fotografija građana Grad u slici, a održalo se i predstavljanje slikovnice Diane Brkić i Dječjeg vrtića Pčelica pod naslovom Orlando, hrabri vitez. IZLOŽBA DUBRAVKA KOVAČEVIĆA: KOLURI GRADA OD SVETOGA VLAHA U ozračju Vlasića, negdje na pola puta između dana ki dohodi nami jedamput na godište i završetka Feste na Gorici svetoga Vlaha, u srijedu, 5. veljače 2020., u prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorena je izložba Koluri Grada od svetoga Vlaha Dubravka Kovačevića, zaljubljenika u Grad i čuvara njegove tradicije, nekadašnjeg festanjula i autora monografije Sveti Vlaho i njegovi festanjuli. Izložba posvećena Svecu što već stoljećima rastapa dubrovačko smrznuto srce u Gradu od kamena bit će otvorena do 15. veljače.

15 71. DUBROVAČKE LJETNE IGRE Predstavljen pred program Pred program 71. Dubrovačkih ljetnih igara, koje će se od 10. srpnja do 25. kolovoza ove godine održati na više od dvadeset ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, javnosti su 2.veljače predstavili intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski, njen pomoćnik za dramski program Saša Božić, pomoćnik za glazbeni program Tomislav Fačini te ravnateljica Ivana Medo Bogdanović u nedjelju, 2. veljače u Festivalskoj palači, u sklopu Feste svetoga Vlaha i Dana grada Dubrovnika. Potporu su festivalu iskazale zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić te zamjenica župana dubrovačko-neretvanskog Žaklina Marević. I ove godine, u 47 festivalskih dana publiku očekuje bogat i raznolik program sačinjen od najkvalitetnijih hrvatskih i inozemnih umjetnika te vrhunskih gostovanja. Sedamdeset i prve Dubrovačke ljetne igre bit će otvorene u petak, 10. srpnja ispred crkve sv. Vlaha svečanom ceremonijom u režiji Marine Pejnović. Premijerni dramski program donosi djelo ruskog klasika Ivana Sergejeviča Turgenjeva Očevi i djeca u režiji makedonskog redatelja Ivana Popovskog. U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara i Zagrebačkog kazališta mladih ova će predstava biti izvedena krajem srpnja na otoku Lokrumu. Premijera Držićeve Grižule u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u suradnji sa zagrebačkom Akademijom dramske umjetnosti, a u sklopu EU projekta Future Epics, održat će se u parku Gradac. Autorska predstava Nataše Rajković i Ivana Penovića Van sebe nastala u sklopu EU projekta Port of Dreamers bit će izvedena na Financijski plan 71. Dubrovačkih ljetnih igara iznosi 15,7 milijuna kuna igralištu ispod Minčete. Nakon prošlogodišnjih uspješnica za najmlađu će se festivalsku publiku ove godine premijerno uprizoriti bajke iz dubrovačkog kraja pod nazivom Zlatno libro u koprodukciji Ljetnih igara i Kazališta Marina Držića te uz potporu zaklade Caboga Stiftung. Režiju ovog glazbeno-scenskog djela koje će biti izvedeno u Collegiumu Ragusinum potpisuje Helena Petković, a glazbu sklada Ivan Končić. Tu je još niz zanimljivih dramskih izvedbi. Glazbeni program 71. Igara otvorit će 11. srpnja izvedba Mozartovog Requiema uz Dubrovački simfonijski orkestar i Oratorijski zbor Crkve svetog Marka s vrsnom sopranisticom Margaretom Klobučar, altisticom Martinom Gojčetom, basom Goranom Jurićem, i tenorom Rokom Radovanom, a pod ravnanjem Tomislava Fačinija na otvorenoj pozornici ispred Katedrale. U sklopu glazbenog programa, uz ostalo, ovo ljeto festivalskoj publici će se predstaviti mnogi glazbenici i zborovi, dobitnici prestižnih međunarodnih priznanja i osvojenih natjecanja. Arturo Sandoval, jedan od najcjenjenijih svjetskih izvođača jazz trube, desetorostruki dobitnik Grammya, dobitnik Emmy nagrade, šest puta dobitnik Billboard nagrade i mnogih drugih nastupit će na taraci tvrđave Revelin. Ugledna francusko-gruzijska pijanistica Khatia Buniatishvili, dvostruka dobitnica nagrade ECHO Klassik, koja se smatra jednom od najprestižnijih nagrada u svijetu klasične glazbe nastupit će s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, a violinistica Patricia Kopatchinskaja, dobitnica mnogih nagrada među kojima je i Grammy godine za album Death and the Maiden, koja danas surađuje s vodećim orkestrima i privlači pažnju svojim neobičnim, često radikalnim nastupima, nastupit će s festivalskoj publici poznatim, talijanskim glazbenim ansamblom Il Giardino Armonico pod vodstvom Giovannija Antoninija. U sklopu programa 71. Igara, bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici će predstavljati Folklorni ansambl Linđo svojim tradicionalnim nastupima na taraci tvrđave Revelin. Popratni program donosi projekcije domaćih filmova pobjednika Pulskog filmskog festivala u ljetnom kinu Jadran, dok će atriju palače Sponza biti otvorene izložbe slikarice Ivane Selmani te Viktora Daldona. Financijski plan 71. Dubrovačkih ljetnih igara iznosi 15,7 milijuna kuna kazala je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović, dodajući da Igre očekuje još jedna financijski stabilna godina. Ukupan program 71. Igara bit će objavljen za točno mjesec dana, odnosno 2. ožujka, kad se očekuje i početak internetske prodaje ulaznica preko festivalskih stranica i servisa Više informacija kao i rezervacije za programe koji još uvijek nisu u prodaji prima Ured prodaje na sales@dubrovnik-festival. hr ili tel.: Izvor: Karla Labaš, DLJI GlasGrada petak

16 MEĐU PORTRETIMA HRVATSKE 2020 DVIJE FOTOGRAFIJE MIHA SKVRCE Brodograditelj i Luko Paljetak OGRANAK MATICE HRVATSKE DUBROVNIK Miho Skvrce jedan je od 89 autora čiji je portret odabran i koji će biti uvršten u monografiju PORTRET HRVATSKE Također, njegov je portret odabran i za izložbu PORTRET HRVAT- SKE Jako smo sretni i ponosni jer naš je muzejski fotograf, Miho Skvrce jedan od 89 autora čiji je portret odabran i koji će biti uvršten u monografiju PORTRET HRVATSKE Također, njegov je portret odabran i za izložbu PORTRET HRVATSKE 2020! Otvorenje izložbe na kojoj će se predstaviti 50 različitih autora sa samo jednim portretom je 29. veljače u 12 sati u Muzeju Mimara u Zagrebu, a jednom od tih radova na samom otvorenju dodijelit će se i titula POR- TRET HRVATSKE Miho će se na izložbi predstaviti portretom pod nazivom Brodograditelj dok su za monografiju odabrana čak dva njegova portreta, Brodograditelj i Luko Paljetak, napisali su na Facebook-stranici Umjetničke galerije Dubrovnik. Libero portal Slikovnica Zgode i nezgode Marojice Caboge U okviru programa Feste sv.vlaha i Dana Grada Dubrovnika Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavit će novu slikovnicu Zgode i nezgode Marojice Caboge autorice Vesne Miović i ilustratora Roberta Kralja. Marojica Caboga junak je domovinske povijesti, premda su njegovi mladenački dani bili obilježeni dogodovštinama koje se nisu mogle opravdati mladenačkim nestašlucima. Katastrofa Velike trešnje godine, koju je dočekao u tamnici smještenoj u dubini Kneževa dvora i samim je čudom preživio, a za njegovo oslobađanje pod gomilom kamenja plaćeno je pedeset dukata, učinila je od Marojice neumornog borca za pravdu i slobodu koji je u srušenom i opustošenom Gradu počeo uvoditi red i zakon. Prešutno amnestiran od svojih grijeha, Marojica je i nakon oporavka domovine nastavio hrabro djelovati za njezinu dobrobit kao poklisar harača u najtežoj krizi političkih odnosa Dubrovačke Republike s Osmanskim carstvom. Njegovi napori urodili su dobrim plodom. Predstavljanje slikovnice održat će se u četvrtak, 6.veljače u Čitaonici Državnog arhiva Dubrovnik u 18 sati, a o slikovnici će govoriti Vesna Miović, Robert Kralj i Slavica Stojan 16 GlasGrada petak

17 SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA Dobitnici Zlatne naranče još jednom potvrdili da su najbolji Sedmi izbor za nagradu Suncokret ruralnog turizma Hrvatske za godinu održao se nedavno u Zagrebu, a u Dubrovačko-neretvansku županiju otišlo je nekoliko priznanja. Hotel Roxanich Wine&Heritage iz Motovuna ovogodišnji je šampion nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske za 2019., a uz šampionsku titulu dodijeljene su Zlatne, Srebrne i Brončane povelje i Posebna priznanja u sedam kategorija: Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije, Tradicijska ruralna gastronomija, Vinski turizam te Zaštićene i marketinške oznake. Konoba Maha obitelji Marelić s Korčule osvojila je zlatnu povelju u kategoriji Poduzetnici u ruralnom turizmu. Predanost radu i trud obitelji Marelić prepoznale su Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA nagradivši ih Zlatnom narančom u godini za najbolji primjer ruralnog turizma. Brončanu povelju u kategoriji Turistička seljačka gospodarstva osvojila je Konoba Knez s Pobrežja, kojoj je pripalo drugo mjesto u izboru Zlatna naranča Ova četveročlana obitelj svojom predanosti i ljubavi prema poslu nastoji pružiti najbolju uslugu posjetiteljima, a nude okuse dubrovačke povijesti jer se još od davne godine obitelj bavi preradom i prodajom mesa i mesnih prerađevina. U Dubrovačko-neretvansku županiju otišle su još dvije nagrade i to u kategoriji vinski turizam gdje je najboljom proglašena Vinarija Volarević iz Metkovića, dok je zlatnu povelju za Zaštićene i marketinške oznake dobila Smiljana Matijaca za tradicionalne korčulanske slastice. U RANJINI ODRŽAN SASTANAK POVJERENSTVA ZA PROVEDBU MJERA NACIONALNE STRATEGIJE ZA PRAVA DJECE Preventivni programi U palači Ranjina održan je sastanak Povjerenstva za provedbu mjera Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od do godine i praćenje Strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Na sastanku su iznesena izvješća o preventivnim programima koji su uz potporu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dubrovačko-neretvanske županije provedeni u predškolskim ustanovama,osnovnim i srednjim školama na području Dubrovačko-neretvanske županije. Tijekom godine provedeni su preventivni programi štetnih utjecaja na zdravo odrastanje djece poput preventivnog programa edukacije roditelja o štetnom utjecaju elektroničkih medija na djecu već u predškolskoj dobi te u prvim razredima osnovne škole, zatim program prevencije virtualnog nasilja za učenike petih razreda osnovnih škola, edukativni program za nastavnike svih osnovnih i srednjih škola na području županije o načinima upravljanja emocijama ljutnje učenika te preventivni program Prevencija nasilja u mladenačkim vezama za učenike drugih i trećih razreda srednjih škola. Osim raspravljanja o izvješćima o provedbi navedenih preventivnih programa, članovi Povjerenstva; predstavnici Županije, stručnih suradnika iz osnovnih i srednjih škola, policije i centara za socijalnu skrb iznijeli su svoje prijedloge o nastavku izvođenja i mogućoj razradi novih preventivnih programa s obzirom na uočene potrebe kako bi se navedene edukativne aktivnosti mogle i ostvariti tijekom godine. U METKOVIĆU Održan seminar Porezna reforma Centar za poduzetništvo d.o.o. održao je u prostorijama Učilišta Mijoč u Metkoviću održao besplatni seminar Porezna reforma. Na seminaru su predstavljene novosti 4. kruga porezne reforme koje se primjenjuju od godine. Polaznici su se upoznali s promjenama vezanim za: izmjene Zakona i Pravilnika o PDV-u; izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dobit; izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak; izmjene Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti; izmjene Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu druge porezne promjene i aktualnosti. EUROPSKI ODBOR REGIJA Župan Nikola Dobroslavić imenovan izvjestiteljem Župan Nikola Dobroslavić imenovan je izvjestiteljem za Mišljenje Europskog odbora regija o Izazovima lokalne demokracije na Zapadnom Balkanu. Glavni fokus u istraživačkim raspravama o ovoj temi ispitivanje je različitih aspekata fenomena poznatog kao zauzimanje lokalne države. To se događa kada moćni pojedinci, skupine ili mreže utječu na sustav lokalne uprave ili njegovih dijelova u korist vlastitih interesa. Ovi elementi imaju negativan učinak na politički i društveni razvoj lokalnih zajednica, dok njihov kombiniran utjecaj ima ozbiljnu štetu po daljnji razvoj demokracije. Usvajanje Mišljenja očekuje se na plenarnoj sjednici Europskog odbora regija u Bruxellesu koncem ožujka godine. Dobroslavić je ovom prilikom izjavio da očekuje da Mišljenje o izazovima lokalne demokracije na Zapadnom Balkanu bude dodana vrijednost i jedna od tema na raspravama u okviru Sastanka na vrhu čelnika država i vlada (EU-Zapadni Balkan) u organizaciji Vlade i ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, koji će se održati u Zagrebu u svibnju Ovo imenovanje izvjestiteljem župana Dobroslavića dolazi na početku njegovog novog petogodišnjeg mandata u Europskom odboru regija. Župan je do sada bio izvjestitelj u dva navrata na temu Pravni okvir u prekograničnoj suradnji, te Višegodišnji financijski okvir EU-a LOVAČKI SAVEZ DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE Poziv na izobrazbu novih lovaca Hrvatski lovački savez putem Lovačkog saveza Dubrovačko-neretvanske županije dugi niz godina vrši izobrazbu novih lovaca uz teoretsku i praktičnu obuku. Tako će se i ove godine predavanja izvesti u Dubrovniku i Metkoviću. Predavanja u Dubrovniku počet će 19. veljače u 17 sati u prostorima Centra za poduzetništvo (Vukovarska 16), a u Metkoviću pak nešto ranije, odnosno 17. veljače u prostorijama OŠ Stjepana Radića (Kralja Zvonimira 8) u 17 sati. Prijave se vrše na licu mjesta, a svi polaznici moraju sa sobom donijeti potvrdu o uplati Hrvatskom lovačkom savezu. Polaznici dolaskom na predavanje uz predočenje potvrde o plaćanju dobiju potrebnu literaturu, te na kraju diplomu i potvrdu o položenom lovačkom ispitu. Svi polaznici uz teoretsku i praktičnu obuku dobiju saznanja sa kojima su sigurni u rukovanju oružjem i ponašanjem na dobrobit svoju i svih sudionika u lovu i prirodi. Ispit (uz uvjet napunjenih 17 godina i 6 mjeseci) u Metkoviću je 18. travnja sa početkom u 9 sati, a u Dubrovniku 25. travnja počevši od 9 sati. Izobrazba uz jedinstvenu cijenu na području cijele Hrvatske iznosi 2.000,00 kn koje se mogu platiti u dvije rate Hrvatskom lovačkom savezu na IBAN: HR DOMU ZDRAVLJA KORČULA ZA NABAVKU MAMOGRAFA Županija donirala 200 tisuća kuna Liga protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet je 4.veljače u Centru za kulturu Korčula organizirala humanitarni koncert u povodu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv raka. Koncert je kao i uvijek bio humanitaran na kojemu se prikupljalo za kupnju novog mamografa, a ovom prilikom župan Nikola Dobroslavić je ispred Dubrovačko-neretvanske županije ravnatelju Doma zdravlja Korčula Sebastijanu Fabrisu uručio donaciju od 200 tisuća kuna. Koncertu su osim župana Nikole Dobroslavića sa svojim zamjenikom Joškom Cebalom, nazočili i gradonačelnik Andrija Fabris sa zamjenikom Ivanom Šale, zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić, predsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović te načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić. Nastupili su Klapa Šufit i Marko Škugor. GlasGrada petak

18 Piše: Marija Đanović KINO SLOBODA 7. veljače CATS - Mjuzikl; 109 min Režija: Tom Hooper Ul: James Corden, Judi Dench, Jason Derulo BIRDS OF PREY I EMANCIPACIJA FAMOZNE HARLEY QUINN - Akcija; 109 min Režija: Cathy Yan Ul: Margot Robbie, Ewan McGregor, Mary Elizabeth Winstead MUTNE VODE - Biografski, drama, povijesni; 126 minuta Režija: Todd Haynes Ul: Mark Ruffalo, Anne Hathaway, Tim Robbins 8. veljače POLARNA AVANTURA - Animirani; 92min Režija: Aaron Woodley Ul : Rakan Rushaidat, Aleksandar Cvjetković, Bojan Navojec, Nina Kraljić CATS - Mjuzikl; 109 min Režija: Tom Hooper Ul: James Corden, Judi Dench, Jason Derulo, Idris Elba, Jennifer Hudson BIRDS OF PREY I EMANCIPACIJA FAMOZNE HARLEY QUINN - Akcija; 109 min Režija: Cathy Yan Ul: Margot Robbie, Ewan McGregor MUTNE VODE - Biografski, drama, povijesni ; 126 minuta Režija : Todd Haynes Ul: Mark Ruffalo, Anne Hathaway, Tim Robbins 09.veljače POLARNA AVANTURA - Animirani; 92min Režija: Aaron Woodley Ul: Rakan Rushaidat, Aleksandar Cvjetković, Bojan Navojec, Nina Kraljić CATS - Mjuzikl; 109 min Režija: Tom Hooper Ul: James Corden, Judi Dench, Jason Derulo BIRDS OF PREY I EMANCIPACIJA FAMOZNE HARLEY QUINN - Akcija; 109 min Režija: Cathy Yan Ul: Margot Robbie, Ewan McGregor, Mary Elizabeth Winstead Oscar 2020 *: Ratna drama; 118min Režija : Sam Mendes Ul : Andrew Scott, Benedict Cumberbatch 10.veljače CATS - Mjuzikl; 109 min Režija: Tom Hooper Ul: James Corden, Judi Dench, Jason Derulo Oscar 2020 *: Ratna drama ; 118min Režija : Sam Mendes Ul : Andrew Scott, Benedict Cumberbatch GOSPODA - Kriminalistički ; 113min Režija : Guy Ritchie Ul: Matthew McConaughey, Charlie Hunnam, Michelle Dockery, Hugh Grant 11. veljače POLARNA AVANTURA - Animirani; 92min Režija : Aaron Woodley Ul: Rakan Rushaidat, Aleksandar Cvjetković BIRDS OF PREY I EMANCIPACIJA FAMOZNE HARLEY QUINN - Akcija; 109 min Režija: Cathy Yan Ul: Margot Robbie, Ewan McGregor, Mary Elizabeth Winstead KINEMATOGRAFI DUBROVNIK PROGRAM MUTNE VODE - Biografski, drama, povijesni; 126 minuta Režija: Todd Haynes Ul: Mark Ruffalo, Anne Hathaway, Tim Robbins 12. veljače CATS - Mjuzikl ; 109 min Režija: Tom Hooper Ul: James Corden, Judi Dench, Jason Derulo, Idris Elba, Jennifer Hudson GOSPODA - Kriminalistički ; 113min Režija : Guy Ritchie Ul: Matthew McConaughey, Charlie Hunnam, Michelle Dockery, Hugh Grant MUTNE VODE - Biografski, drama, povijesni; 126 minuta Režija: Todd Haynes Ul: Mark Ruffalo, Anne Hathaway, Tim Robbins DVORANA VISIA 07.veljače Oscar 2020 *: JADNICI - Krimi, drama, triler; 104min Režija : Ladj Ly Ul: Damien Bonnard, Alexis Manenti, Djebril Zonga, Issa Perica RAZBIJAČICA SUSTAVA - Drama ; 118 min Režija : Nora Fingscheidt Ul: Helena Zengel, Albrecht Schuch, Gabriela Maria Schmeide 08.veljače Oscar 2020 * : MALE ŽENE - Drama ; 135min Režija : Greta Gerwig Ul : Saoirse Ronan, Emma Watson, Florence Pugh, Eliza Scanlen Oscar 2020 * : PARAZIT - Drama; 132min; Režija / Director : Bong Joon Ho Ul / Stars : Song Kang Ho, Lee Sun Kyun, Cho Yeo Jeong 09.veljače Oscar 2020 * : MALE ŽENE - Drama ; 135min Režija : Greta Gerwig Ul : Saoirse Ronan, Emma Watson, Florence Pugh, Eliza Scanlen RAZBIJAČICA SUSTAVA - Drama ; 118 min Režija: Nora Fingscheidt Ul: Helena Zengel, Albrecht Schuch, Gabriela Maria Schmeide 10.veljače Oscar 2020 * : MALE ŽENE - Drama ; 135min Režija : Greta Gerwig Ul : Saoirse Ronan, Emma Watson, Florence Pugh, Eliza Scanlen Oscar 2020 * : PARAZIT - Drama ; 132min Režija : Bong Joon Ho Ul : Song Kang Ho, Lee Sun Kyun, Cho Yeo Jeong 11.veljače Oscar 2020 * : PARAZIT - Drama ; 132min Režija : Bong Joon Ho Ul : Song Kang Ho, Lee Sun Kyun, Cho Yeo Jeong 12.veljače NAJVEĆI DAR - Komedija,drama,vestern ; 107min Režija :Juan Manuel Cotelo Ul : Santi Rodríguez, Daniel Ruizar, Joe Gómez PRIČE Bogme je nazbilj Pjerino je sto zamađijan. Ćaćko će ga dezederitat kad skonta koje je spenze potrošio na kortidžane. Da vrag vazme ćaćkovu zlu ćud. Nijesam ja kriv što se ne mogu pasat bez karecanja i bluda. Moja sinjora hrani se s delicijama, manom nebeskom. Ja sam za nju gospar vlasteličić. Kad ćaće uljeze u kuću bune i trjeske nije falilo. Isko je konte. Krudeo, osramotio je Pjerina pred sinjorom kad je otvorio skrinjicu. Napas jedna! Vrag uzo i munitu! Vražje brijeme koje će me ruinat, sve mi je zlo na škinu palo, mrnjavio je Pjerinov ćaćko. Lijepa plemka čekala je da se Pjerin nasiti sinjore i da joj se vrati. Jednog jutra pođe u dvore sinjore Ursule i spovjedi joj Pjerinovu mizeriju. Ćaće će ga poslat u Fjertencu da završi skulu. On je moj vjerenik, ostavite se njega! predikala našjenka Ursuli. Sjetna što ti bi? Što to govoriš? odvrati joj mladica. Provaj š njim što skapulat. Umjetelna čeljad svemu nađu lijeka, svjetovala je plemka. Ajme, je li ovo ja snim? Bogme je nazbilj. Ah, nevoljni Pjerin. Vazda je galant bio, uživah š njim raj zemaljski. Sutra navečer dođe Pjerin u sinjore Ursule. Učinit ću te čestitom, er me ljubiš, a ja sam mahnit za tobom, budi moja žena. Što ludijeh govoriš, imanja nemaš, munitu si spendžo sa mnom, prikrsti se. Komedijola je finula. Ovizijem sam ušima čula da si vjeren za plemku, kćer plemenitog gospara Bonifačića. Ah, sinjora, ah nezahvalna ženo, moja ruino i moj jadu. Ursula se pozdravi s Pjerinom i zatvori mu vrata u facu. MAX TV kanal 822 YouTube LibertasTV Stream B.NET kanal 724 A1 kanal 724 A1 IPTV kanal 142 ISKON kanal 715 LIVE STREAM 24/ GlasGrada petak

19 100. GODIŠNJICA SMRTI CELESTINA MATE MEDOVIĆA Ostao je do kraja života u bliskoj vezi s franjevcima Mato Celestin Medović rođen je u Kuni (Pelješac) 17. studenog Medovićevu sklonost slikanju još u njegovoj dječačkoj dobi zapazili su franjevci u Kuni. Primili su ga u samostan gdje je proboravio i učio godinu dana. Poslije toga došao je u samostan Male braće u Dubrovnik, gdje je na blagdan sv. Antuna, 13. lipnja postao član Franjevačke provincije sv. Frana. U vrijeme novicijata nije se usudio slikati. Bojao se prijekora starješina. Vjerojatno se tada mučio sam sa sobom pokušavajući svoju sklonost prema slikanju gurnuti u podsvijest, ali to mu nije bilo lako. Uvijek nanovo dolazila je do izražaja njegova želja da se slikom izrazi. Iz vremena novicijata je zgoda kad je na kamenici u vrtu nacrtao Mojsijevu glavu, a njegov magister fra Candido Mariotti nije ga ukorio, nego se zauzeo za razvoj Medovićeva slikarskog dara. I drugi franjevci već u prvim godinama njegova studija u tome su ga podržavali. U to vrijeme u samostanu Male braće živio je i poznati ljekarnik Ivan Evanđelsta Kuzmić koji ga je također u slikarskom poslu podržavao. U priču oko Medovićeva studija bio je uključen tadašnji vrhovni starješina Franjevačkog reda generalni ministar fra Bernardino Portogruaro, i to od vremena kada je Medović bio u drugoj godini teologije. U to doba general je bio u Dubrovniku, pa mu je Medović darovao dvije slike, što je ovaj pohvalio i obećao mu da će se zauzeti da poslije završetka teologije dođe u Rim na studij slikarstva. Kasnije je Medović, po korizmenom propovjedniku fra L. Valponi, koji je propovijedao u Dubrovniku, poslao Generalu u Rim kopiju slike Madonna della sedia svršenu olovkom po predlošku. Te činjenice pomogle su mu da ide na studij slikarstva u Rim od do (od čega 14 mjeseci u Firenzi). Čovjek koji ga je vrlo dobro poznavao, književnik Nedjeljko Subotić zapisao je da je Medovića franjevački Dubrovnik uzgojio. I zaista u samostan Male braće došao je Medović kao dječak od 11 godina. Da bi odatle kao mladić u dobi od 24 godine otišao u Rim na studij. Vratio se u Dubrovnik, gdje je proveo dvije godine. Odatle je opet otišao na studij slikarstva u München, gdje je u franjevačkom samostanu Sv. Ane boravio od do Poslije toga vratio se u samostan Male braće. Tu je proboravio svega nekoliko mjeseci, pa kad je shvatio da se njegov slikarski način života nije više mogao složiti s klasičnim franjevačkim zatražio je dopuštenje da prijeđe u svjetovne svećenike i bio je inkardiniran Zagrebačkoj nadbiskupiji, te je ostatak života proživio kao svjetovni svećenik. U samostanu Male braće ukupno je proveo petnaestak godina, od 26 godina koliko je bio član Franjevačke provincije sv. Frana u Dubrovniku. Zahvaljujući rodnom mjestu u kojem je uglavnom živio nakon što je prešao u svjetovne svećenike, ostao je do kraja života u bliskoj vezi s franjevcima. Osnivača svoga Reda, svetog Franju Asiškog, naslikao je dvadesetak puta, pa će jedan likovni kritičar za njega moći ustvrditi: svoja najbolja likovna dostignuća na području sakralnog slikarstva ostvario je u prikazima sv. Franje i svaki puta dao svoju novu i različitu viziju tom njemu veoma bliskog sveca. Među ta ostvarenja svakako spada pala na oltaru sv. Franje Asiškog u crkvi Male braće, djelo koje je Medović naslikao 1888., a sliku je radio uz pomoć fotografije koja se čuva u Male braće, a na njoj je sam Medović u ulozi sv. Franje. Sliku je na prednjoj strani u lijevom donjem kutu potpisao originalnim i jedinstvenim potpisom, kao C. Medović franjevac Medović je umro u Sarajevu 20. siječnja Grad Dubrovnik odužio mu se tako što je ulicu s istočne strane samostana Male braće prozvao ulicom Celestina Medovića. Povodom 100. godišnjice smrti slikara Medovića, Dubrovačka biskupija, u sklopu priprave za Festu sv. Vlaha, u četvrtak, 23. siječnja organizirala je tribinu na temu O slikaru Matu Celestinu Medoviću. Predavanje je održao dr. sc. Antun Karaman, redoviti profesor u miru. Fra Stipe Nosić DUBROVAČKA BISKUPIJA Predstavljena knjiga Isusovci u Dubrovniku U četvrtak, 30. siječnja u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku predstavljena je knjiga Isusovci u Dubrovniku. Komentari Stephana Desiderija iz godine autora Stjepana Ćosića i Mije Korade u organizaciji Vijeća za kulturu i znanosti Dubrovačke biskupije. O knjizi su govorili koautori knjige prof. dr. Stjepan Ćosić i prof. dr. Mijo Korada te Eugenija Egartner, predstavnica izdavačke kuće Leykam International koja je izdala knjigu. Uvodnu riječ uputio je Ivan Viđen koji je kazao kako je knjiga izašla iz tiska tek prije mjesec dana i da je ovo premijera predstavljanja. Dodao je i da će sigurno svim proučavateljima dubrovačke povijesti 17. st. biti korisna. Također je napomenuo da je predstavljač knjige trebao biti i prof.dr. Marko Trogrlić, ali je nažalost zbog bolesti bio spriječen te će njegov dio izlaganja pročitati gđa Egartner. Sakrament krštenja u katedrali Gospe Velike Na Kandeloru (Svijećnicu) u nedjelju, 2. veljače, pod euharistijskim slavljem u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku, dubrovački biskup i predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj mons. Mate Uzinić je podijelio sakrament krštenja maloj Marti, petom djetetu u obitelji Slavice i Dubravka Kutnjak, i Eugeniju Vlahu, drugom djetetu u obitelji Ivane Orsoni Hladilo i Giovannia Orsonija. U homiliji biskup je istaknuo kako je ovo prekrasan dan za imati krštenje, a osobito kada imamo obitelj koja krsti već peto dijete. Započeo je homiliju podsjećajući na nešto što se nalazi u riznici dubrovačke katedrale, a to su, prema tradiciji, Isusove pelene kojima je on bio povijen u trenutku kada ga je Blažena Djevica Marija prinjela u hramu. Upravo je to ono što danas, na Kandeloru, slavimo, kazao je biskup. Koncert duhovne glazbe Nakon svečane večernje uoči svetkovine dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha u nedjelju, 2.veljače u katedrali Gospe Velike održan je koncert duhovne glazbe. Na koncertu su nastupili Mješoviti katedralni zbor i zbor Blasius pod vodstvom prof. Maje Marušič, te uz pratnju prigodnog komornog orkestra uz neke izvedbe. Kao solistica nastupila je Paulina Đapo, sopran, uz klavirsku pratnju prof. Stefani Grbić. Izvor: Dubrovačka biskupija GlasGrada petak

20 KLAUSTAR MALE BRAĆE REMEK DJELO STVARALAŠTVA Simboli ognjila stariji od onih na srpskom grbu Kapiteli klaustra 20 i 43 ukrašeni su simbolima ognjila. U stvari se kapitel 20 u skoro istoj verziji pojavljuju i na mjestu 43. Ognjila su i na jednom i na drugom kapitelu u reljefu postavljena tako da su u paru okrenuta hvatištem jedno prema drugom, a trbuh im ispupčeni dio kojim se udarao kamen gleda van. Na svakom od njih stilizirano je po 12 duplih ognjila, što znači da ih je na svakom po 24. Točnije rečeno, bilo ih je toliko. U domovinskom obrambenom ratu 6. prosinca pogođen je granatom kapitel 20, pa je njegov veći dio uništen. Ognjilo je oruđe izrađeno od kovanog kvalitetnog željeza, i spada u dio pribora kresiva pomoću kojega se skoro do nedavno palila vatra. Uz njega, u kresivo je spadao trud i kremen kamen. S ognjilom se udaralo u kamen i iskra koja se pritom stvarala usmjeravana je na lako zapaljivi trud. Uz pomoć puhanja stvarao se plamen koji se mogao prenositi dalje. Danas je ognjilo uglavnom nestalo. Kao dio srednjovjekovnog upaljača sačuvano je u klaustru u kamenom reljefu. Sačuvamo je i u hrvatskom skoro zaboravljenom frazemu vratiti šilo za ognjilo, što znači uzvratiti jednakom mjerom. Majstori koji su radili u klaustru, ako su htjeli zapaliti vatru ili ako su htjeli upaliti duhan u luli morali su koristiti taj pribor i nositi ga sa sobom. Ognjilo je odavno simbol ognjišta i svjetlosti. Nalazi se i na nekim grbovima francuskih i finskih pokrajina, a najpoznatija su četiri znaka ognjila (četiri S, C ) na srpskom grbu, koji se međutim prvi put pojavljuje na grbu Mrnjavčevića 1393., što znači da su simboli ognjila u klaustru stariji od simbola ognjila na srpskom grbu. Zanimljivo je i da Mala braća čuvaju rukopis u kojem hrvatski književnik i povjesničar Ivan Tomko Mrnavić ( ), naslovni biskup bosanski, pokušava povezati svoje porijeklo s obitelji Mrnjavčevića. Njegov rukopis Privilegia familiae Marnovitiae, Rim, 1629., na koricama ima grb te obitelji. Kapitel 20, na kojem su simboli ognjila, teško je oštećen srpskom granatom u domovinskom ratu. Redovnicima Male braće nije padalo na pamet vraćati im šilo za ognjilo, nego su dali napraviti repliku pogođenog kapitela, pa će ona biti stavljena na mjesto oštećenog. Simbol ognjila, koji u biti znači vatru, može se svrstati u skupinu više drugih solarnih simbola. Još su stari Egipćani 12 dana slavili rođenje Sunca, kao 12 mjeseci u kalendaru, a njihov kalendar bio je ukrašen s 12 režnjeva palmina lišća, pa se svakog mjeseca trgao jedan list. Čini se da na tu činjenicu upućuje kapitel 20 s 12 duplih ognjila, kao i kapitel 43 koji ima isto toliko ognjila, ali i 12 režnjeva palminog lišća. Klesari kapitela svaki dan su vjerojatno koristili ognjilo, ali njegove U starozavjetnim spisima vatra je kao popratna pojava česta uz Božja ukazanja, pa ognjila mogu simbolizirati biblijski grm sav u plamenu kojeg je vidio Mojsije a koji ipak ne izgara (Izl 3,2) simbole na kapitele zasigurno su postavili u sklopu šire znakovne poruke, koja je u heksafori 4 očito vezana s biblijskom. U starozavjetnim spisima vatra je kao popratna pojava česta uz Božja ukazanja, pa ognjila mogu simbolizirati biblijski grm sav u plamenu kojeg je vidio Mojsije a koji ipak ne izgara (Izl 3,2). Budući da je u istoj heksafori predočen Mojsije, ognjila se mogu povezati i s vatrom koja je označavala Jahvu koji je pratio Izraelce za vrijeme izlaska iz Egipatskog ropstva (usp. Izl 24,17; 40,38; Pnz 9,3). U istom kontekstu je i veza s Mojsijevom molitvom i vatrom koju je on upotrijebio kako bi spalio zlatno tele, grijeh Arona i Izraelaca (usp. Pnz 9,20). Simboli ognjila u heksafori 9, na kapitelu 43, vjerojatno su opet u vezi s bogom Perunom čiji lik se nalazi na kapitelu 42, a čije štovanje je također povezano s vatrom. Stari simbol ognjila prihvatilo je kršćanstvo, i ono kod kršćana predstavlja rađanje, život i Uskrsnuće. Fra Stipe Nosić GEO SERVIS DUBROVNIK d.o.o. Vukovarska 22, Dubrovnik mob: 098 / , tel: 020 / POZIV NA UVID U PARCELACIJSKI ELABORAT: Na zahtjev stranke Milorad Vukanović, izrađen je Geodetski elaborat provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice na k.č. 2063/3 i 2054 k.o. Dubrovnik (č.z. 576/34 i 576/9 k.o. Gruž). Pozivaju se ovlaštenici, po katastru i zemljišniku, na predmetnim i susjednim parcelama kat. čest. 5110/1, 2063/4 k.o. Dubrovnik (č.z. 1294/1, č.z. 576/35 k.o. Gruž), na uvid u Geodetski elaborat radi utvrđivanja granice prema Članku 80. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima. Predočenje elaborata će biti obavljeno u prostorijama ureda god. u 9.00 h. GEO SERVIS DUBROVNIK d.o.o. Vukovarska 22, Dubrovnik mob: 098 / , tel: 020 / POZIV NA UVID U PARCELACIJSKI ELABORAT: Na zahtjev stranke Vragolov Božo iz Cavtata, izrađen je Parcelacijski elaborat provedbe dokumenata i akata prostornog uređenja i gradnje na k.č. 720/1 k.o. Cavtat (č.z. 832/1). Pozivaju se ovlaštenici, po katastru i zemljišniku, na predmetnoj kat. čest. 720/1 (č.z. 832/1) k.o. Cavtat, na uvid u Parcelacijski elaborat radi utvrđivanja granice prema Članku 80. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima. Predočenje elaborata će biti obavljeno u prostorijama ureda god. u h. 20 GlasGrada petak

21 GlasGrada petak

22 U MOKOŠICI Održano Županijsko stručno vijeće učitelja informatike U Osnovnoj školi Mokošica u četvrtak, 30. siječnja održalo se Županijsko stručno vijeće učitelja Informatike Dubrovačko-neretvanske županije, na koje se odazvalo petnaestak učitelja informatike iz osnovnih škola iz cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Informatički klub Futura i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnik u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku su održali predavanje i radionicu Uvod u Arduino. Predavač Tomo Sjekavica je učiteljima Informatike prvo prezentirao Arduino tehnologiju, razne vrste Arduino razvojnih pločica, te projekata koji se mogu realizirati pomoću Arduina. Zatim je uz praktičan rad polaznika demonstrirao spajanje i kontroliranje osnovnih elektroničkih komponenti, te programiranje u Arduino IDE razvojnom okruženju. Drugu radionice je održala Margarita Lucin Zlatković iz Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik. Ona je pokazala alat za izradu jednostavnih mrežnih stranica Webnode koji se može koristiti u nastavi s učenicima. Treća radionica je bila o primjeni digitalnih alata za formativno vrednovanje (LearningApps). Sanja Juras iz Osnovne škole Marina Getaldića je uz praktičan rad polaznika pokazalo kako se mogu izraditi različite vrste kvizova u alatu LearningApps koje se koristi za provedbu formativnog vrednovanja. Na kraju je voditeljica ŽSV učitelja Informatike, Nikolina Bubica iz Osnovne škole Mokošica predstavila izmjene koje su nastale uvođenjem novih pravilnika, a koje se odnose na službenu pedagošku dokumentaciju. DAN OPĆINE SMOKVICA - BLAGDAN GOSPE KANDALORE Stjepan Simović počasni građanin ODRŽANA HUMANITARNA MANIFESTACIJA DAN LJUTE NARANČE BONOVI ZA HRANU SIROMAŠNIM OBITELJIMA Udruga DEŠA Dubrovnik humanitarnom manifestacijom Dan ljute naranče, održanom na Kandeloru, u Gradskoj kavani, za pomoć potrebitim građanima grada Dubrovnika, prikupila je vrijednih 8.500,00 kuna. Prikupljena sredstva će donirati u bonova za hranu siromašnim obiteljima, sukladno dogovoru sa Caritasom Dubrovnik. Ove obitelji su na rubu egzistencije i bore se s teškim bolestima. Za potrebe ove akcije brojni dubrovački restorani, hoteli i slastičarne izradili su torte i slastice s našim nagrađivanim džemom od ljute naranče. Bez njihovog angažmana, ne bi se ostvario ovakav rezultat. Stoga u Deši od srca zahvaljuju nesebičnim donatorima: Hotel Kompas ALH, Dubrovnik Sun Gardens, Hotel Valamar Lacroma, Hotel Lero, Hotel Pucić Palace, Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel, Restoran Mimoza, Restoran Nautika, Restoran Kopun, Restoran Sunset Beach Dubrovnik, Bistro Glorijet, Oyster and sushi bar Bota share, Restoran Mezzanave, Slastičarna Ana, Slastičarna Mala truba, Slastičarna Gabi, Slastičarna Marcipan, Pekara Galeta, Marijela Spajić (Facebook iz škafetina), Turističko-ugostiteljska škola, Dom učenica Dubrovnik. Veliko hvala volonterkama DEŠE koje su pomagale pri prodaji slastica te svima građanima i posjetiteljima Feste svetog Vlaha koji su podržali ovu akciju i kupnjom slastica pomogli onima u potrebi. DEŠIN tim Smokvica je po prvi puta u svojoj dugoj povijesti dobila počasnog građanina. Na prijedlog DVD-a Smokvica, Općinsko vijeće Općine Smokvica jednoglasno je donijelo odluku o dodjeli Povelje o proglašenju počasnim građaninom Županijskom vatrogasnom zapovjedniku gospodinu Stjepanu Simoviću. Povelju mu je uručio načelnik Kuzma Tomašić na svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj 2.veljače Bilo je doista dirljivo gledati predstavnike svih DVD-ova otoka Korčule, Orebića i Metkovića koji su prilikom dodjele nagrade stali iza svoga zapovjednika i time pokazali jedinstvo kakvo se danas nažalost ne viđa tako često. Gospodin Simović, ili jednostavnije Simbi je uvijek bio veliki prijatelj Smokvice. Smokvica u Simbiju ima čovjeka na kojeg se može pouzdati i osloniti ne samo u velikim elementarnim nepogodama, požarima i sl., već i svakoj drugoj ljepšoj prilici. Zahvaljujemo gospodinu Simoviću na svemu što je do sada napravio u podizanju razine zaštite ljudi i imovine u Općini Smokvica. Od Kandalore godine Simbi je Smokvičanin, privremeno nastanjen u svojim rodnim Konavlima. Simbi, još jednom hvala na svemu!!! Općina Smokvica POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE I MLADIH OPĆE BOLNICE DUBROVNIK Jedinstven primjer u Hrvatskoj, posebno za područje rane intervencije Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i savjetnica splitskog područnog ureda za osobe s invaliditetom Maja Grbavac obišli su prostore Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Opće bolnice Dubrovnik gdje su ih s radom Poliklinike upoznali ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc.prim.dr.sc. Marijo Bekić i voditelj Poliklinike psihijatar dr Davor Grilec. Kako je istaknuo ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc.prim.dr.sc. Marijo Bekić, Poliklinika je tijekom 10 mjeseci postojanja obuhvatila gotovo 350 djece s teškoćama u razvoju. - Pripreme oko otvaranja Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih trajale su otprilike godinu i pol. Smještena je u prostorima uz sveučilišni dio bolnice čije smo dvije učionice prenamijenili za tu svrhu. Novci su prikupljani humanitarnim akcijama i uz pomoć Zaklade Blaga djela i grada Dubrovnika, pa nije dodatno opterećivan bolnički sustav. Do sada je kroz Polikliniku prošlo oko 350 djece s kojima rade psiholozi, logoped, edukacijski rehabilitator i radni terapeut, a uz brojne terapeutske i dijagnostičke postupke radi se i na neurofeedback aparatu, kao i u senzornoj sobi za što su djelatnice završile dodatne edukacije. Nažalost potrebe za ovakvim vidom podrške djeci s teškoćama su velike, veće od naših mogućnosti, pa u planu imamo i zapošljavanje dodatnih djelatnika, prije svega edukacijskih rehabilitatora. Na djecu s teškoćama smo mislili i pri realizaciji projekta dnevnih bolnica u Metkoviću i Dubrovniku, pa će s ostvarivanjem projekte dnevne bolnice na području Metkovića biti otvorena slična poliklinika za područje doline Neretve. Zadovoljstvo nakon obilaska poliklinike izrazila je savjetnica splitskog područnog ureda za POSI Maja Grbavac. - Posebno nam je drago što smo se mogli upoznati s radom Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Opće bolnice Dubrovnik koji je jedinstven primjer u RH posebno za područje rane intervencije. Predstavlja primjer dobre prakse koju bi bilo dobro vidjeti i u drugim gradovima u Republici Hrvatskoj. Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako je ostvarivanje prava osoba s invaliditetom na području grada Dubrovnika u napretku. - To konkretno znači da osobe s invaliditetom danas žive bolje nego prije 10 godina. Međutim, moram reći da je to još uvijek presporo za one koji danas žive. Vjerujem da će situacija biti bolja. Dobro je čuti da postoji razumijevanje čelnika grada Dubrovnika i da osluškuju potrebe osoba s invaliditetom. Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i savjetnica splitskog područnog ureda za osobe s invaliditetom Maja Grbavac tijekom boravka u Dubrovniku susreli su se i s predstavnicima grada Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem, kao i predstavnicima udruga s područja grada Dubrovnika. 38 GlasGrada petak

23 KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Šporki makaruli i ostalo Sreća da u nas nema opasnih pandemija. Upućeni tvrde, da bi u nas, u 11 dana ogradili gradilište šarenom trakom. Jer mi se bezuvjetno držimo zakona. A to znači, da za natječaj treba pola godine. Radi transparentnosti Ovih je dana, HDZ-ov direktor državne agencije koja subvencionira stanove za mlade, (APN), zamalo post o glavni lik, jednoga od najvećih mitova suvremene hrvatske politike, onaj o poštenom HDZ-ovcu. Gospar se požalio novinarima, da ga je sram koliko nema, pa se boji, kako će mu premijer tu nesposobnost - zamjerit. To je bilo za krepat. Svi oni s ljevice, koji stalno optužuju HDZ, da od do danas, poput biblijske pošasti uništava državu i građane, da su izumili HDZ stroj za promociju nekompetentnih i bahatih, za glorifikaciju ratnih zločinaca i relativiziranje ustašluka, zamalo su podlegli uvjerenju o tome, da možda ipak postoji po neki pošteni HDZ-ovac. A onda smo doznali, da je spomenuti direktor, jedino nesposoban, da poštenim radom pribavi sebi i svojima nekoliko kuća, dodijelio sebi stan za sirotinju, koji agencija prodaje, u pola jeftinije od tržišne cijene, i to mladim parovima. Sad već bivši direktor, ostat će mnogima u sjećanju, po velikom drvenom križu na zidu ureda. Ured mu k o sakristija. Na zidu goli križ. Bez Isusa. K o zna koliko ga je puta zanijek o, pa izd o. A stanova po povoljnim cijenama, može se nać i na druge načine. Eto, u Zagrebu, u otmjenom kvartu, žena zagrebačkog gradonačelnika i višestrukog USKOK-ovog optuženika, kupila je kćeri stan, i to kešom, od sto tisuća Eura. Ne kaže se zaludu, da iza uspješnog muškarca najčešće stoji - uspješna žena. Iako se gospođa vodi k o nezaposlena, moguće je da radi od doma, za plaću od 8 tisuća Eura, baš po modelu predsjednice države. Oni koji u to ne vjeruju tvrde, da Milan više nema puno vremena, da je skinuo rukavice, zanemario forenziku i krenuo u ofanzivu. Zato svima onima, koji se umjesto policije i pravosuđa bave kriminalom, dan postaje sve kraći. Ne stignu više pratit, ko, kad, gdje i koliko krade. Nemaju vremena ni za objed. Danonoćno su na netu; uništit će sebi život... A opet, ne da im vrag mira. Iz cijele serije lupeština, vire za novinare brojni izazovi; iz vlade krcate monumentalno nekompetentnim ministrima, ni jedan ne ispada zbog nesposobnosti Izbacuju se sami, nakon što mediji otkriju njihove mućke i brljanja. Onda nije čudno, što i ministar obrane sumnja, da mu život uništavaju novinari. Zamjerili mu zamisli ti, što je pošteno kupio kuću za 180 tisuća eura, a onda je procijenio u pola cijene. I to upis o u karticu. On jes toliko platio, ali ne misli da toliko valja... Rek o nam je popularni Krste, kako nemeže nikako na zelenu granu. Ne iđe i ne iđe, pa jopet - neiđe. Kako god okreneš il poguraš, nikako ne valja. Što bi tija ovi narod, drže se zakona ka pijan plota. A i popunjavanje kartice bi moglo bit malo lakše. On k o vojnik, bome, na sve gleda onako, iz nebeski visina na doli; sve je drugačije. Elde? Ka i uno s avijunim! Ko će to sve stić sastavit, pa i jošte legalizirat. Radi on ozbiljan pos o, đe bi stiga baveći se jošte nikim sitnican! Nadogradija on...ovaj... vidimo sad, da ta Unutarkuća...to nije točno, pa je on ispravija, za tih, reći ćemo - količinu kvadrata. Evo, to je cila istina, zato i premijer razumije svoga omiljenog ministra. Bome onako pametan i govori sve jezike svijeta. Razumije, i da je on emotivan. Zato mu je i došlo da propadne u zemlju. Ali, i zemlja je propala. Iz istarskog Vodnjana, župnik velečasni Marijan izvijestio je javnost, kako je prilikom znanstvene obrade relikvija, pronađena jedna od pet kopija Torinskog platna, kakvim je bilo prekriveno mrtvo tijelo Isusovo. Uz to još i lubanja - svetog Huberta Belgijanca. Originalna navodno. Ovo važno otkriće je iznenadilo većinu Hrvata, a osobito one, koji nisu znali, da su, uz još nepotvrđeno porijeklo Torinskog platna, važne i njegove brojne kopije. Sad svakako znaju i to. Manjina Hrvata, kojima nije jasno čemu služi štovanje, ne samo svetačkih djela za života, nego i klanjanje njihovim relikvijama, u svojoj ignoranciji pitaju, kome je onda upućeno ono: Ja sam gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova osim mene. Neki drugi su, u potpunom odsustvu duhovnosti, ponudili tržištu suvenira, kopije Torinskog platna s ebay-a, za $ free shipping. A jedan se naš lokalni antikrist pohvalio, kako doma ima izvrsnu kopiju Mona Lise, sa škatule od bombonjere, pa traži ekspertizu za određivanje vrijednosti. Ma, bili vragu palo na pamet. Piše: Mario Klečak Vlasti u kineskom Wuhanu su, zbog sve većeg broja oboljelih od korona-virusa, obećali sagradit novu bolnicu s 1000 kreveta. Za 6 (šest) dana! Prekoračili su rok, skoro duplo. Bolnica je bila gotova tek - jedanaesti dan. Sreća da u nas nema opasnih pandemija. Upućeni tvrde, da bi u nas, u 11 dana ogradili gradilište šarenom trakom. Jer mi se bezuvjetno držimo zakona. A to znači, da za natječaj treba pola godine. Radi transparentnosti! Onda za prigovor kandidata i nužnu reviziju natječaja, 6 mjeseci. Promjena GUP a radi lokacije, 1-2 godine. Ishodovanje: elektro-suglasnosti, vodoprivrede, sigurnosne, pa građevinske dozvole, još godina. Natječaj za izvođača 6 mjeseci, prigovori natjecatelja na natječaj i izbor izvođača 6 mjeseci. Tužba vlasnika, barem jedne male parcele koja mu je oduzeta, a zbog naknade od kuna, sudovanja tužbe 4-5 godina. Izgradnja cca. 2-5 godina (prvi izvođač čekajući prop o), pa se tražio drugi na novom natječaju, pa prigovori, pa sve prekrije drača. Cijela nacija je u međuvremenu istrijebljena od virusa. Kako nas je podsjetio naš gradonačelnik, duh vječnog Grada, može se u nas doživjet svakodnevno, u svako doba godine. Ali rijetko što govori više o ovome gradu i ljudima, od Feste, od golubica, djece u narodnim nošnjama, izvijanje barjaka, plotuna trombunjera, ukrašenog grada, punog čeljadi, procesije Čarolija stara 1048 godišta, pa još uz besplatni autobus, samo za vjerni dubrovački puk, koji bi Svetom Vlahu bio zahvalan, već i samo za izostanak lanjskog potopa. A visoki državni uzvanici, gospodarstvenici, brojne poznate osobe iz društvenog i javnog života, vječni Grad su doživjeli još i kroz prigodni gastronomski doživljaj, na večeri od Kandelore, u Revelinu. Uz zvukove, Svetom Vlahu upućene molitvene himne, uzvanici su uživali u šporkim makarulima, pečenom rolanom telećem brisketu sa zapečenim patatama i parmezanom, s umakom od ruzmarina, dubrovačkoj rozati i krafenu. Ali, na stranu makaruli, nego govore, kako im pjatanca bijaše urešena s pečom vitelja mesa(od mlijeka), koja para da govoraše: Jeđ me, jeđ me! ŽELJEZARIJA VUKOVARSKA 30 (U DUHANA) TEL BRAVE, KVAKE, CILINDRI, KUGLE, LOKOTI, KRAKUNI UKRASNE RUČKICE ZA NAMJEŠTAJ, VJEŠALICE VIJČANA ROBA, ZAKOVICE, OBUJMICE, TIPLE KUGLIČNI LEŽAJEVI, SEMERINZI, LJEPILA, SILIKONI KOPČE I ŠUSTINE ZA TENDE, OČETE BRODSKI OKOVI, PROKROM CIJEVI, PROFILI, ŠIPKE LANCI, KONOPI, SAJLE PRIBOR ZA REZANJE, BUŠENJE, BRUŠENJE, GLODANJE, LEMLJENJE, VARENJE USLUGA OŠTRENJA NOŽEVA GlasGrada petak

24 DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI SJEĆANJE NE SMIJE PRESTATI! Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja, prilika je da se iznova podsjetimo tamnih stranica povijesti prošlog stoljeća, naročito onih vezanih za nacifašističke tvornice smrti, koncentracijske logore u II. svjetskom ratu. Vođeni pogubnom nacističkom ideologijom izabrane rase, njemački zavojevači su od do godine otvorili na stotine koncentracijskih logora u kojima je bilo zatočeno oko 7,5 milijuna, a izgubilo je živote 6,7 milijuna ljudi. Veliki broj logoraša ubijen je u plinskim komorama, umirali su od iscrpljenosti, gladi, bolesti, teškog rada i mučenja. Na samom početku II. svjetskog rata, nacisti su 27. svibnja otvorili koncentracijski logor u predgrađu Oswiecima na jugozapadu Poljske, a taj su poljski grad preimenovali u Auschwitz. Isto je ime dobio i logor koji je u slijedećih nekoliko godina proširen na tri glavna logora: Auschwitz I, Auschwitz II-Birkenau, Auschwitz III-Monowitz te još četrdesetak manjih logora. Istovremeno, na području fašističke tvorevine NDH i ustaški režim je, od uspostave svoje strahovlade, u proljeće godine, otvarao brojne koncentracione logore u kojima su bivali zatočeni ustaškom režimu nepoćudni muškarci i žene, stari, mladi i djeca samo zato jer su Židovi, Srbi ili Romi, ali i brojni hrvatski rodoljubi i antifašisti. Samo u jasenovačkoj ustaškoj tvornici smrti je kroz četiri ratne godine umoreno gotovo sto tisuća ljudi. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je godine donijela rezoluciju o obilježavanju dana oslobađanja preostalih logoraša Auschwitza. Rezolucijom je upućen apel članicama Ujedinjenih naroda da potiču razvoj obrazovnih programa o povijesti Holokausta, da se i tako pomogne u aktivnostima i borbi protiv svih oblika mržnje i genocida. Tadašnji generalni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan tom je prilikom rekao: - Tragedija nastala kao posljedica Holokausta se ne može izbrisati. Mora biti zapamćena sa sramom i strahom dokle god ljudsko sjećanje bude postojalo. Samo ako se budemo sjećali, moći ćemo odati prikladnu počast žrtvama. Milijuni nedužnih Židova i pripadnika drugih nacionalnih manjina ubijani su na nezamislive barbarske načine. Nikada ne smijemo zaboraviti te muškarce, žene i djecu. Njemački predsjednik Roman Herzog je u siječnju 1996.godine, izdajući proklamaciju da se ovaj dan obilježava 27. siječnja, kad su 1945.godine vojnici sovjetske Crvene armije oslobodili sedam i po tisuća zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti ukoncentracionom logoru Auschwitz-Birkenau, tom prigodom rekao: -Prisjećanje ne smije prestati ono također mora biti upozorenje budućim generacijama da budu na oprezu. Zato je veoma bitno naći pravi način koji će biti efektivan, koji će iskazivati žaljenje za patnje i gubitke, a biti posvećen sjećanju na žrtve, što će pomoći sprječavanju ponavljanju zločina. Od tada se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, Naročito je značajno da mladi u školi, društvu, sportskom ili kulturnom, gdjegod borave i uče, kroz odgojno-obrazovne i druge sadržaje, upoznaju Holokaust i svu pogubnost nacifašističkih nazora, ideologije i režima. kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima u Drugom svjetskom ratu. Po čovječnosti i pripadnosti civilizacijskim dosezima Europe, koje je Republika Hrvatska neodvojiv dio i članica EU od 1. srpnja godine, tako bi trebalo biti i diljem Lijepe naše. Ostaje, međutim, pitanje je li školski sistem u Hrvatskoj, prije svega osnovno i srednje školstvo, i pored deklariranih reformi, koje su, kažu, krenule u život ove školske godine, sposoban i voljan iskoristiti prigodu Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust za istinsko predstavljanje povijesnih činjenica u vezi s tim, kako u Europi, tako i na području Hrvatske. Teško može proći potvrdni odgovor, ako je suditi po nastavnim programima, udžbenicima i aktualnoj školskoj praksi, godinama opterećenoj kojekakvim smicalicama, neistinama i uglavnom negativnim odnosom prema antifašizmu, koji je već tri desetljeća izložen najprije uništavanju ili uklanjanju oko tri tisuće spomen obilježja na antifašizam i žrtve fašizma u Republici Hrvatsko do nemogućnosti njihove obnove i ponovnog postavljanja i oživljavanja barem dijela te spomeničke baštine. Nažalost je i ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta i sprječavanje zločina protiv čovječnosti uglavnom nezapaženo prošlo pored mnogih u Lijepoj našoj, naročito pored novih naraštaja u školama. To sjećanje ne smije prestati! kl MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Ministrica Vučković u posjetu Dubrovačkoneretvanskoj županiji Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u utorak, 4. veljače 2020., održala je radne sastanke s predstavnicima lokalne samouprave u Općini Dubrovačko primorje, s predstavnicima gradova Opuzena, Metkovića i Ploča te općina Slivno, Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje, kao i s desetak predstavnika lokalnih poljoprivrednih gospodarstava. U rješavanju aktualnih pitanja dotaknuli su se, između ostalog, financiranja lokalnih projekata, strategije razvoja poljoprivrede, plana raspolaganja i upravljanja poljoprivrednim zemljištem na tim područjima te udruživanja poljoprivrednika u proizvođačke organizacije. U Općini Dubrovačko primorje jedna od važnih tema razgovora je bila izgradnja vodoopskrbnog podsustava Majkovi i Dubravica, ukupne duljine 5250,06 m, u cilju osiguranja redovite vodoopskrbe kvalitetnom pitkom vodom stanovnicima naselja što nadalje omogućava povećanje životnog standarda stanovništva. Važna tema bila je razvoj lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kroz turizam, s obzirom da je zaključno s prvim mjesecom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilo aktivno ukupno OPG-a, od kojih njih 80 ima registriranu jednu ili više dopunskih djelatnosti, pri čemu njih 18 ima registriranu dopunsku djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u objektima, još 9 OPGova ima evidentiranu dopunsku djelatnost pružanja turističkih usluga, a četvero od njih ima registrirane obje djelatnosti. Tako je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kroz tip operacije Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti odobreno 25 projekata u iznosu od gotovo 9,3 milijuna kuna, od toga za ulaganja u turizam u ruralnom razvoju 24 korisnika u iznosu 8,9 milijuna kuna. Kroz tip operacije Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima odobreno je 3 projekta u iznosu od 2.7 milijuna kuna, pri čemu su za ulaganja u turizam u ruralnom razvoju odobrena 2 projekta u iznosu 1,8 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede aktivno radi na izradi novog podzakonskog akta u području proizvođačkih organizacija. Cilj je olakšati udruživanje proizvođača i kapacitiranje sa svrhom kvalitetnije pripreme prije javljanja na natječaje za mjere Programa ruralnog razvoja i korištenja financijskih sredstava za njihov rad. Naglasak će biti na stvaranju sektorskih organizacija kao modela uspješnih organizacija koje integriraju temeljnu proizvodnju, proizvodnju sirovine te preradu i/ili trgovinu. Povezivanje i udruživanje pravi je način za rast i razvoj, pa tako potičemo udruživanja primarnih proizvođača u proizvođačku organizaciju pomoću mjere 9, istaknula je ministrica Vučković nakon održanih sastanaka. Naime, jedna od tema u razgovora u Opuzenu, uz planove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem gradova Opuzena, Metkovića i Ploča te općina Slivno, Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje, bila je i potreba malih proizvođača da formiraju udruženja. U Republici Hrvatskoj trenutačno djeluje 17 priznatih proizvođačkih organizacija u 8 različitih sektora, a ukupno broje 700 članova. Proizvođačka organizacija kojoj je odobren poslovni plan na početku rada može koristiti potpore kroz Mjeru 9, a članovi proizvođači pojedinačno mogu ostvarivati dodatne prednosti prilikom prijave na neke druge mjere Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje GlasGrada petak

25 VIKEND AKCIJA -37% 45,99 kn 3,99 kn 38,99 2,49 Teleća prsa kn i rebra, 1 kg kn Kupus zeleni, 1 kg svježi 1 L = 8,33 kn Suncokretovo ulje, 1,2 L Sir Dalmato, 1 kg Zvijezda Delicato 79,99 kn 11,99 kn 64,99 9,99 kn kn Karlovačko pivo, 0,5 L 15,98 kn/l 9,49 kn 7, -50% 59,99 kn Deterdžent za rublje, 2,7 L 99 kn -ponuda vrijedi samo za hipermarkete Tommy -ponuda vrijedi samo za maximarkete Tommy -ponuda vrijedi samo za supermarkete Tommy MOGUĆNOST PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM, DEBITNIM ILI KREDITNIM KARTICAMA 29, vrste 99 razne Violeta OTP / 2-12 rata MB PLUS / 2-6 rata za iznose iznad 300 kn PBZ / 2-6 rata MB PLUS / 2-6 rata za iznose iznad 300 kn kn 11,11 kn/l OBROČNA OTPLATA BEZ NAKNADE I KAMATA PBZ Card / 2-6 rata za iznose iznad 300 kn OTP / 2-12 rata PBZ / 2-6 rata MB PLUS / 2-6 rata za iznose iznad 300 kn Erste Card Cluba / 2-6 rata za iznose iznad 300 kn *Akcija vrijedi do g. ili do rasprodaje zaliha. Izraženi postotak sniženja je minimalan, a može biti i veći. Cijene su izražene u kunama. Za eventualne tiskarske pogreške ne preuzimamo odgovornost. Fotografije ne moraju u potpunosti odgovarati stvarnom izgledu proizvoda. Proizvode iz aktualne ponude možete kupiti samo u količinama primjerenim za kućanstvo. Ponuda svježeg mesa vrijedi samo u mesnicama Tommy. do NEDJELJE, g.* BESPLATNI POTROŠAČKI TELEFON potrosacki-servis@tommy.hr Erste&Steiermarkische bank, Sberbank, Kentbank, Istarska kreditna banka Umag, Agram banka, Slatinska banka / 2-6 rata za iznose iznad 300 kn GlasGrada petak

26 MALI OGLASI TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu STAN U SOLITUDU NOVOGRADNJA / 56,75m2, dvije spavaće sobe, u visokom prizemlju, vrt, mogućnost kupnje parkirnog mjesta ( eura na cijenu) / EUR / RENOVIRANA KAMENA KUĆA KOD MUZEJA RUPE / 110m2, panoramski pogled na Stari grad, tri etaže, u prizemlju odvojeni apartman od cca 20m2, mogućnost iznajmljivanja / EUR / GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE S GOTOVIM PRO- JEKTOM / 773 m2, na Brašini, Župa dubrovačka, spremno za građenje, u cijenu zemljišta uključen projekt po kojem je predviđena izgradnja kuće s bazenom (prizemlje i kat) te parkingom / EUR / DVOSOBNI STAN U DUBROVNIKU S POGLE- DOM NA MORE / 63m2, dvosobni stan na 4. katu, dobra lokacija, svi potrebni sadržaji u blizini, javni parking ispred i iza zgrade / EUR / DVOSOBNI STAN U NOVOGRADNJI NA ZVEKOVICI / 75m2, dvosobni stan u prizemlju, opremljen kvalitetnim materijalima, na osunčanoj poziciji, svi potrebni sadržaji u blizini, uključeno jedno parkirno mjesto / EUR / KUĆA U KONAVLIMA / 150m2, kamena kuća s prostranom okućnicom, 4 spavaće sobe, terasa, ostava, garaža (radiona) za nekoliko automobila / EUR / KAMENA KUĆA U OKOLICI DUBROVNIKA / 300m2 stambene površine na zemljištu od 750m2, bazen, glorijet i parking za više auta, četiri spavaće sobe, pogodno i za najam, odmah useljiva / EUR / KAMENA KUĆA U STAROM GRADU / 110m2, prizemlje i dva kata, nedaleko od Straduna, mirna i tiha lokacija, mali broj skalina, zahtijeva renovaciju / EUR / STAN U SOLITUDU NOVOGRADNJA / 54,85m2, dvije spavaće sobe, na prvom katu, balkon, vrt, mogućnost kupnje parkirnog mjesta ( eura na cijenu) / EUR / STAN U ŽUPI DUBROVAČKOJ NOVOGRAD- NJA / 80,9m2, dvije etaže, tri spavaće sobe, s pripadajućim garažnim mjestom uključenim u cijenu / EUR / DVOETAŽNI STAN U LAPADU / 124,78m2, četiri spavaće sobe, odmah useljiv s dva pripadajuća parkirna mjesta / EUR / PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustite profesionalcima da rade za Vas POTRAŽUJEMO ZEMLJIŠTE / cca 2000m2 i više (građevinskih 500m2) na području od Orašca do Župe dubrovačke POTRAŽUJEMO STANOVE NA PODRUČJU GRADA, MOKOŠICE I ŽUPE DUBROVAČKE POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2, maksimalna udaljenost od aerodroma sat vremena vožnje, poželjan pogled na otvoreno more, na osami POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili za adaptaciju POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjan pogled na more, terasa ili vrt POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Za kupca tražimo stan od 50m2, terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje, sunčano, uređeno HITNO TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJU MOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa TRAŽIMO MANJE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE / do 700m2, Primorje ili Župa za izgradnju obiteljske kuće POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine, Lapad, Mokošica, Župa, , NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI 3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vrtovi, tarace, lijepi pogled na more iz svih stanova veličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, cijene od Kontakti za termine sastanka: Agencija DMP, , ZATON MALI NOVOGRADNJA IZUZETNA AKCIJA 3 sobni stan 87m2, 3 banje,pogled na more, parking cijena 2.000,00 eura/m2 Agencija DMP, , DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRAD- NJA SA PRELIJEPIM POGLEDOM USELJE- NJE DO , JOS SAMO 1 STAN 3 sobni,105m2, parking u cijeni, energ.certifikat A+ DMP, , PLOČE kat kuće (75m2 stan, 40m2 garsonijera) vrt 100m2, taraca 30m2 pogled na more Agencija DMP , ŠIPČINE KOD VODOVODA stan 79m2,garaža,parking,vrt Agencija DMP , GORNJI KONO prodaje se nova kuća sa 3 luksuzna apartmana u funkciji turizma Agencija DMP , PRIJEVOR NOVOGRADNJA na samoj obali započeta gradnja, 87m2,102m2 Agencija DMP , STARI GRAD Prijeko kuća na 3 etaže 73m2 pogodno za turizam, , Agencija DMP , STARI GRAD apartman 31m2 uređen u funkciji turizma cijelu godinu ROŽAT Luksuzna novogradnja,a++, stan dvoetažni 88m2,vrt 97m2, 2 parkinga u garaži, lift, nema poreza na promet, , Agencija DMP , NOVO U PONUDI MLINI STAN NO- VOGRADNJA POGLED NA MORE 101m2, namješteno,taraca,parking za 5 automobila Agencija DMP , MLINI ATRAKTIVNA KUĆA 180m2, okućnica 500m2,parking za više automobila, , Agencija DMP , MLINI STAN NOVI DVOETAŽNI 86m2 s zajedničkim bazenom,parking, Agencija DMP , MOKOŠICA stan u prizemlju 36m2, Agencija DMP , RIJEKA DUBROVAČKA OBNOVLJENA VILA sa bazenom,parking,privezište, SNIŽENA CIJENA, , Agencija DMP , KONAVLI ZASTOLJE AKCIJA zemljište 770m2, kućom 90m2 samo Agencija DMP , ZVEKOVICA KUĆA POVOLJNO 400m2,okućnica 300m, parking,pogled , Agencija DMP , ŽULJANA AKCIJA Građevno zemljište 580m2 od mora 70m samo , Agencija DMP , TRPANJ kamena kuća 120m2, taraca 30m2 u centru, , Agencija DMP , ŠIPAN LUKA AKCIJSKA RASPRODAJA ZEMLJIŠTA građevno i negrađevno više parcela,od 10 do 80 /m2 više info u Agencija DMP , ZATON VELIKI iznajmljuje se stan na katu nove kuće,parking, cijena 3.000kn uključivo režije. Agencija DMP , UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, Zagreb, OIB: ; podrška: 8-16h, , ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke: PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. 42 GlasGrada petak

27 NEKRETNINE Izdajem potpuno namješten trosoban komforan stan u Popovićima povoljno i na duže vrijeme. Može do 6 ljudi. Zvati na tel Hitno tražim garsonijeru manji stan na duže vrijeme, kod Mihajla, Lapad. Telefon Iznajmljujem kuću na Grudi; apartman s tri ležaja i stan s pet ležaja. Tel ili mob Iznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme od potpuno opremljen - Župa Dubrovačka Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x2. Mjesečni najam je 2.800,00 kn + režije. Inf. na Iznajmljujem moderan, namješten stan na duze vrijeme 67m2 u podsljemenskoj zoni u Zagrebu. 550 eura Prodajem vikendicu na Zubačkim Ublima Iznajmljujem sobu s mini kuhinjom i kupaonom (okolica Cavtata) na duže vrijeme HITNO!!! Prodajem svoju polovinu građevinskog zemljišta koja iznosi 2645 m2 na autobusnoj stanici Mišići u Čibaći Močići građevinsku parcelu 3002 m2 vl. 1/1 prodajem VOZILA Prodaje se GTL renault Reg 04/ Prodaje se Renault GTL, reg. do 04. mj POSAO Dajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Marina Držića Viši stručni savjetnik za poljoprivredu uređuje đardine. Dajem stručne savjete (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo. Dipl. inž. agronomije Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobila Izrađujemo i montiramo žaluzine, trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese, rolo komarnike, panel zavjese. Zatvaramo balkone roletama. Vršimo ugradnju i servis roleta. Kontakt: Orezujem masline, lozu, kivi, ruže, uređenje đardina, košnja trave Muškarac intelektualac zapošljava djevojku i traži prijateljicu Pituravanje, gletanje, hidroizolacija i manji zidarski radovi. Brzi, precizni, čisti i razumni RAZNO Električni pianino Yamaha YDP-142 u izvrsnom stanju, puni raspon klavijature. Mob: Prodajem suha drva Prodajem staru Singer šivaću mašinu iz God. u odličnom stanju. Cijena 800 kn fiksno Prodajem 120 l vrhunskog vinskog osta, cijena 8 kn za 1 l * prodaja isljučivo u jednoj količini, tj. sve Dijelove od VW vozila iz 60-tih i 70- tih godina kupujem Stari auto radio kupujem Blaupunkt ili ostale marke (samo radio bez kazete) Kupujemo stare motore i motocikle iz garaža i ostala zanimljiva stara vozila.ne kupujemo skutere! Kupujem maslinova drva Posebna akcija do30% popusta na sva odijela iz kolekcije Atlant centar / Ul. dr. Ante Starčevića ULICAMA MOGA GRADA URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE STJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27, DUBROVNIK U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJEKTA PO ZAHTJEVU VODOVODA DUBROVNIK ZA K.Č. 3310/2 K.O. OSOJNIK POZIVA NOSITELJE PRAVA NA SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 18. VELJAČE U 9:00 SATI NA PREDMETNOJ PARCELI TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNE SVOJU OBAVEZU PO ČL. 64 ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJE ELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMA UREDA 24. VELJAČE OD 8:30 DO 9:00 SATI ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: , T/F: , E: tele5marketing@gmail.com GlasGrada petak

28 U NEW YORKU ZA STARE I NEMOĆNE U GRADU DUBROVNIKU Dobrotvorna večera Dobrotvorna večera za pomoć starijim i nemoćnim u gradu Dubrovniku održana je 27. siječnja u restoranu Dubrovnik u New Yorku. Večeru je organizirala Ane Mljećka, restoran Dubrovnik, Tommi Michele, DEŠA Dubrovnik i tvrtka Wine World Wide. Festa hrvatskog kulturnog blaga uključivala je mljetske makarule i hrvatska vina koja su točena uz Gundulićevu himnu slobodi. Ane Mljećka je upoznala goste s ljepotama i specifičnostima otoka Mljeta te naporima koji se ulažu za stavljanje otoka Mljeta pod UNES- CO-vu zaštitu. Organizatori su se pobrinuli da veliki broj gostiju uživa u tipičnim dubrovačkim delicijama, posebice mljetskim makarulima, koje su s ljubavlju i znanjem napravile vješte ruke Jany Hansal, predsjednice udruge DEŠA Dubrovnik. Jany je za ovu prigodu doputovala iz Dubrovnika te je upoznala sve nazočne sa zaboravljenim mljetskim jelom, koje se prvi put spominje prije 300 godina u pjesmi Ignjata Djurdjevića Suze Marunkove. Tommi Michell, poznati hrvatsko-američki pjesnik, zabavljao je goste glazbom dubrovačkog podneblja, a vlasnik restorana Dubrovnik Željko Tomić s Lopuda, koji je nedavno dobio Michelinovu zvjezdicu, pripremio je tradicionalne dubrovačke specijalitete. Vlasnik tvrtke Wine World Wide, Sam Ramić osigurao je kvalitetna hrvatska vina, dok su Katarina i Petar Crnogorac otplesali Linđo i zadivili sve prisutne. Predsjednica Croatian World Congress USA Nada Pritisanec, predala je Ani Stražičić Rodrigez pohvalnicu za njezinu dugu angažiranost u promociji hrvatskog kulturnog naslijeđa i dubrovačke regije. Sponzori ovog dobrotvornog događanja su Croatian World Congress te USA Hrvatski radio-club New York. DEŠA Edukativne i kreativne radionice DEŠA - Dubrovnik organizira različite edukativne i obrazovne aktivnosti te poziva sve zainteresirane da se prijave na: - konverzacijske radionice stranih jezika - radionica informatike - radionice krojenja i šivanja - radionice veza - radionice tkanja - radionicu patchworka. Za sve dodatne informacije i prijave nazvati ili GlasGrada petak U SUBOTU, 15.VELJAČE Hodočašće Humac Široki Brijeg Međugorje Povodom 75 godišnjice pokolja širokobrijeških fratara organizira se hodočašće u subotu na Široki Brijeg. Na ovom hodočašću osim mjesta pokolja širokobrijeških fratara posjetit ćemo i mjesto najvećeg štovanja sv. Antuna na Humcu (Ljubuški) i Međugorje. Po dolasku na Široki Brijeg Sveta misa za hodočasnike, poslije mise komemoracija kod skloništa mjesta pokolja fratara. Polazak s pošte Lapad u 6 sati (prikupljanje hodočasnika po dogovoru).cijena po osobi je 90 kuna. Prijaviti se možete do utorka na kontakt broj osobe Niko: 091/ GOSPODARSKO VIJEĆE ŽUPANIJSKE KOMORE DUBROVNIK Konstitutivna sjednica U Županijskoj komori Dubrovnik 30. siječnja godine održana je Konstitutivna sjednica Gospodarskog vijeća, na kojoj su prema kriterijima značaja trgovačkog društva u gospodarstvu županije (ukupan prihod, broj radnika), te granske i teritorijalne zastupljenosti pojedinih dijelova županijskog gospodarstva, za članove Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik u razdoblju godine izabrani predstavnici sljedećih trgovačkih društava: ALFAPLAN GRAĐENJE d.o.o.; ANKORA d.o.o.; ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.; AUTO - DUBROV- NIK d.d.; BLATO 1902 d.d.; ELITE TRAVEL d.o.o.; HOTELI DUBROVAČKA RIVIJERA d.d.; IVKA d.o.o.; JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d.; LAUS CC d.o.o.; LUKA PLOČE d.d.; PEMO d.o.o.; PO- LJOPROMET d.o.o.; RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. - Podružnica Dubrovnik; RADEŽ d.d.; ZRAČ- NA LUKA DUBROVNIK d.o.o. Za zamjenika predsjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik izabran je Jerko Andrijić iz trgovačkog društva Radež d.d. Članovi gospodarskog vijeća na sjednici su izabrali 3 predstavnika trgovačkih društava Dubrovačko-neretvanske županije za članove Skupštine Hrvatske gospodarske komore za razdoblje godine. JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d.; RADEŽ d.d.; ZRAČNA LUKA DUBROVNIK d.o.o. Na sjednici je sudjelovala Glavna tajnica HGK, Marina Rožić koja je sa članovima Gospodarskog vijeća otvorila raspravu o prijedlozima zakonodavnih rješenja u dijelu nedostatka radne snage, neusklađenosti obrazovnog sustava sa tržištem rada, problematike zakona o radu, rada državnog inspektorata i porezne reforme kroz sektore zastupljene u Gospodarskom vijeću. Članovima je također predstavljena komunikacijsko informacijska platforma Digitalna komora kao i planovi za otvaranje predstavništva HGK u inozemstvu za godinu. Hrvatska će narednih 6 mjeseci predsjedati Vijećem EU što će HGK staviti u priliku za otvaranje tema od interesa i promidžbu hrvatskog gospodarstva kroz institucije EU. ŽK Dubrovnik UMIROVLJENIČKI KUTAK Jednodnevni izlet u Kotor na proslavu Sv. Tripuna Sindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik i Hrvatska Bokeljska mornarica 809 iz Dubrovnika organiziraju jednodnevni izlet u Kotor na proslavu Sv. Tripuna 9. veljače (nedjelja) godine. Polazak s Pila u 6:30 sati ujutro. Pozivamo sve umirovljenike i sve oni koji žele da nam se pridruže. Prijaviti se možete u prostorijama naše Podružnice na adresi Josipa Kosora 30, Dubrovnik ponedjeljkom, srijedom i petkom od sati. Informacije i rezervacije možete dobiti na broj telefona i Desetodnevni boravak u Daruvarskim toplicama Sindikat umirovljenika Hrvatske - Županijsko povjereništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizira desetodnevni boravak u Daruvarskim toplicama od 1. do 10.ožujka Godine. Pozivamo sve umirovljenike naše članove i sve one koji to žele postati da nam se pridruže. Molimo zainteresirane da nam se što prije jave zbog velikog interesa. Prilikom prijave potrebno je uplatiti 500,00 kn Polazak s Grude (Konavle) 1. ožujka (nedjelja) u 6:30 sati. Prijave i informacije na mobitel broj: od 18:00 do 20:00 sati. Predsjednik sindikata DNŽ Ante Mandić SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE - PODRUŽNICA DUBROVNIK Boravak u lječilištu Biokovka SUH podružnica Dubrovnik organizira za svoje članove i sve one koji su zainteresirani boravak u lječilištu Biokovka u Makarskoj u vremenu od 25. veljače 06. ožujka godine. Cijena desetodnevnog boravka iznosi: za puni pansion 2.250,00 kn, a za polupansion 1.800,00 kn Ili po danu Za puni pansion 225,00 kn, a za polupansion 180,00 kn. Aranžman uključuje: Smještaj u dvokrevetnoj sobi, Liječnički pregled, Paket terapija (3-5) što ovisi o procjeni liječnika. Doplata za jednokrevetni smještaj 80,00 kn po danu. Prijevoz do Makarske i natrag organizira Podružnica sindikata umirovljenika Dubrovnik i posebno se plaća. Obavezna uputnica svog liječnika. Molimo sve zainteresirane da nam se odmah jave na brojeve telefona: i kako bismo na vrijeme mogli rezervirati smještaj ili nas posjetite ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 9 11sati na adresi Josipa Kosora 30, Dubrovnik.

29 Završeni radovi na polaganju električnog kabela U orebićkoj općini završeni su radovi na polaganju visokonaponskog i niskonaponskog električnog kabela u trupu duž obalne ceste između Vignja i Kućišta. Investitor je Hrvatska elektroprivreda a vrijednost projekta je 800 tisuća kuna. Njime će se znatno poboljšati opskrba električnom energijom Kućišta i Vignja i također sigurnije napajanje strujom postojećih turističkih i drugih gospodarskih objekata na području od Kućišta do Vignja i budućih objekata koji su planirani urbanističkim planom područja Liberan u Vignju. Ujedno će općina Orebić sada moći završiti svoj projekt postavljanja ekološki i energetski učinkovitije javne rasvjete od središta Kućišta do Rata i kampa Anthony boy u Vignju. Ponovno je otvoren promet duž obalnom cestom koji se za trajanja radova obavljao obilaznicom Kućišta i Vignja. Dobra posjećenost u siječnju Prema podacima Turističke zajednice općine Orebić, u siječnju je na Pelješkoj rivijeri na jugozapadnom dijelu Pelješca boravilo 195 gostiju i ostvareno 1818 noćenja što je 57 posto više nego u tom mjesecu prošle godine. Većinom su to bili posjetitelji iz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Hrvatske a boravili su u objektima nekomercijalnog smještaja i u manjem broju u privatnim apartmanima, pansionu Antonio i malom hotelu Adriatic u Orebiću, jedinom koji je otvoren i u zimskom razdoblju. Nastupi klape Divna i kvarteta iz Poljske U organizaciji trpanjskog župnika i upravitelja župe Uznesenja Marijina na pelješkoj župi don Alena Kerija i ženske klape Divna u Trpnju, 3.veljače je u sklopu proslave blagdana svetoga Vlaha u župnoj crkvi matici u Kuni održan dobro VIJESTI S PELJEŠCA PRIREDIO: JOŠKO JELAVIĆ posjećeni koncert. Uz klapu Divna nastupio je vokalni kvartet Con anima musica iz poljskog grada Žaganja, pjevajući uz renesansne i barokne i duhovne skladbe suvremenih autora. Kvartet djeluje od godine a u Kuni je nastupio na poziv klape Divna. Pjevači iz Poljske pjevali su i na Svijećnicu u župnoj crkvi Sv.Vlaha u Janjini i na blagdanskoj misi na Sv. Vlaha u Janjini, a potom zajedno s trpanjskom klapom i na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u povodu Dana Općine Janjina i njenog zaštitnika Sv. Vlaha. Poziv za predlaganje kandidata za javna priznanja Komisija za dodjelu nagrada i drugih javnih priznanja Općinskog vijeća općine Orebić objavila je poziv za predlaganje kandidata za javna priznanja koja se dodjeljuju u povodu Dana općine i blagdana Gospe Delorite 10. svibnja. Mogu ih dobiti fizičke i pravne osobe u zemlji i inozemstvu za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značaja za razvitak i ugled općine u gospodarskom, kulturnom, sportskom i javnom životu. Dodjeljuju se godišnje nagrade i zahvalnice, nagrada za životno djelo i najviše priznanje imenovanje počasnim građaninom Općine Orebić za osobite zasluge za napredak i promicanje ugleda Općine Orebić u zemlji i svijetu. Rok za predlaganje kandidata je 28. veljače ove godine. Mladenki Marinković Nagrada za životno djelo Gospođa Mladenka Marinković rođena u Smokvici na Korčuli koja više od 50 godina živi u Orebićiu dobitnica je nagrade za životno djelo koja joj je dodjeljena na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Smokvica u povodu obilježavanja Dana općine i blagdana Gospe Kandalore 2. veljače. U obrazloženju se navodi da je prije 18 godina bila među pokretačima osnivanja Lige protiv raka Korčula -Pelješac - Lastovo - Mljet, da svakodnevno vodi statistiku Lige, brine o bolesnima i potiče svoje sumještane da ne posustanu u davanju sebe za svakog čovjeka. Mladenka Marinković prošle je godine dobila i zahvalnicu Općine Orebić za brojne zasluge u duštveno političkom životu Općine Orebić i posebno u svom nesebičnom humanitarnom radu. Marija Tolj dvoranska prvakinja Hrvatske Mlada Orebićanka Marija Tolj, članica atletkog kluba Dinamo - Zrinjevac u Zagrebu imala je uspješan nastup na dvoranskom atletskom prvenstvu Hrvatske za seniore i seniorke održanom u Zagrebu. Iako mlađa seniorka u disciplini bacanja kugle težine četiri kilograma, koja je nakon diska njezina druga disciplina premoćno je osvojila prvo mjesto i zlatnu medalju i s hitcem od 15 metara i 93 centimetra postavila svoj najbolji rezultat u toj disciplini. Oproštaj od Josipa Ferrija Brojni Trpanjci i drugi Pelješčani u utorak, četvrtog ovog mjeseca na trpanjskom groblju na vječni počinak ispratili su svog zaslužnog mještanina Josipa Ferrija, profesora engleskog jezika i sve do umirovljenja dugogodišnjeg ravnatelja Osnovne škole Trpanj. Aktivno je sudjelovao u društveno političkom, kulturnom i športskom životu trpanjske općine u prvom sazivu Općinskog vijeća, bio je član općinskog poglavarstva zadužen za kulturu, istaknuti član ogranaka Matice Hrvatske u Trpnju i Orebiću i predsjednik športsko ribolovnog društva Gruj u Trpnju. Bio je i dugogodišnji dopisnik Slobodne Dalmacije iz Trpnja i Pelješca. Od Josipa Ferrija, izdanka stare trpanjske obitelji cijenjenog u svojoj sredini i odanog obiteljskog čovjeka koji je nakon teške bolesti preminuo u 70. godini života, oprostili su se i nastavnici i učenici Osnovne škole u Trpnju a posljednji pozdrav uputila mu je i ženska klapa Divna iz Trpnja. GlasGrada petak

30 Priredio: Lukša Lucianović FELJTON 313 IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA Ugostiteljski objekti na Pilama - Hotel Imperial u pisanju Mata Budmana (10) Početak rada hotela Imperial Prve godine poslovanja Grand hotel»imperial«ostvario je noćenja, premda je nekih dana bio sasvim pun. Odmah su se u njemu počele organizirati zabave, a ušao je i u itinerere turističkih putovanja. Da bi povećao promet putnika u»imperialu«,»austrijski Lloyd«obilato subvencioniran od austrijske vlasti povezao je putnička putovanja svojim brodovima s boravkom u hotelu, pridonijevši time njegovom prometu. Kako je tada bila dominantna zimsko-lječilišna turistička sezona, a»imperial«je i građen za zimski boravak gostiju, već 12. lipnja je zatvoren za ljetnu sezonu, da bi ponovno bio otvoren 1. listopada godine. Povodom toga»dubrovnik«u br. 40/1897. piše da je»ljeti u Dubrovniku bilo dosta stranaca što pokazuje potrebu jednog dobro uređenog hotela kao što je Grand hotel imperial i da vjeruje da se Imperial ubuduće neće ljeti zatvarati«.»crvena Hrvatska«po ponov nom otvaranju hotela izvještava:»gosti koji tamo odsjedaju govore o jednoj promjeni: porcije su manje, a skuplje«, ali već petnaestak dana kasnije, izvještavajući o velikom broju gostiju u hotelu, kaže da su se»porcije popravile«. Kasnije, hotel se ljeti nije zatvarao. Poslovanje je počelo s deficitom koji se s vremenom postupno smanjivao da bi se već polučio dobitak. Daljnjoj afirmaciji i probitku ho tela mnogo je pridonijela istančana kvaliteta usluga koja je mogla zadovoljiti najuglednije goste koji su ga u velikom broju posjećivali, i kojima su stajali na raspolaganju brojni sadržaji i vlastiti prijevozni park. Uskoro je»imperial«postao i mjesto održavanja masovnih skupova koji danas ulaze u pojam kongresnog turizma. Indirektno, poboljšanju poslovanja»imperiala«pridonijeli su osnivanje»društva za promicanje interesa Dubrovnika«(1898. god.) tiskanje vodiča kroz Dubrovnik i okolicu, uvođenje god. električne rasvjete u gradu i dobijanje iste godine uskotračnog željezničkog spoja Gruža s unutrašnjošću, uspostavljanje električnog tramvaja između Pila i Gruža u god., proglašenje Dubrovnika lječilišnim mjestom u god., osuvremenjivanje poštanske službe u gradu, redovitije i učestalije parobrodarske linije, i dr. Po kapacitetu, a pogotovo u odnosu na kasnije stanje i uloženi kapital, važnost»imperiala«bila je skromnijeg obujma, ali ipak toliko značajna da je bitno pridonijela pobjedi u borbi za turizam u Dubrovniku, pa su u njemu stali nicati novi objekti za smještaj turista, od kojih su do I svjetskog rata bili najznačajniji hotel»odak«na Pločama (preteča današnjeg»excelsiora«), kojeg je god. podigao Robert Odak, poznati ugostitelj, koji je već posjedovao hotel»de la Ville«u Dubrovniku i Korčuli i Gradsku kavanu u Dubrovniku, te Grand hotel»lapad«kojega je god. na Lapadskoj obali izgradio Austrijanac W. Lerch. Grand hotel Imperial danas U kasnijim godinama, posebno poslije oslobođenja, Grand hotel»imperial«proširio je svoje kapacitete i izvršio temeljite rekonstrukcije i adaptacije svojih prostora. Danas posluje u okviru Hotelsko turističkog poduzeća»dubrovnik«u Dubrovniku. S 200 kreveta u 108 Kozmetički salon - tel: Frizerski salon - tel: Adresa: Branitelja Dubrovnika 1 komfornih soba, opremljenih zanimljivim i lijepim stilskim namještajem i kompletnim sanitarijama, centralnim grijanjem, gostinjskim dizalom, bogatim salonima i društvenim prostorima, svečanim restaurantom, kavanom, velikim ljetnim vrtom s prostorom za restaurant i zabavu, po jugoslavenskoj kategorizaciji svrstan je u»a«kategoriju. Godišnje ostvaruje oko noćenja. Otvoren je u pravilu svih 365 dana u godini, tako da znatno pridonosi produženju sezone i afirmaciji i volumenu zimskog turizma u Dubrovniku. Zaključak U proteklih osam desetljeća postojanja, Grand hotel»imperial«srastao je s Dubrovnikom i njegovim turizmom, koji je osobito nakon posljednjeg rata zabilježio ogromnu ekspanziju s rekordnih oko 4,08 milijuna ostvarenih noćenja domaćih i inozemnih turista u godini. Perspektive tom kretanju su izgledne jer i zbivanja u suvremenom društvu stvaraju izvorišta novih turista. U tom kretanju i hotel»imperial«zasigurno će naći svoje mjesto. Uz ostalo, njegove šanse su u lokaciji, jer je u blizini stare gradske jezgre i u vrlo bogatoj tradiciji. (kraj) 46 GlasGrada petak

31 VIJESTI IZ TURIZMA UREĐUJE LUKŠA LUCIANOVIĆ Privatni smještaj u g. Kada pomislimo na more, plažu, odmor i ljetovanje sve češće, uz te pojmove, počinjemo vezivati i pojam privatni smještaj koji se u Hrvatskoj dijeli na: apartmane, studio apartmane, sobe, kuće za odmor i kampove (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 138/06, čl.28). Zanimljiv je podatak da unazad nekoliko godina inozemni ali i domaći gosti sve češće biraju upravo ovaj vid smještaja kad se odluče provesti svoj odmor i ljetovanje na hrvatskom Jadranu, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Statistički podaci iz godine nam govore da je broj dolazaka i broj noćenja u privatnom smještaju značajan s tendencijom stalnog porasta. Evo tih podataka. Dolasci i noćenja domaćih i stranih gostiju u g. u raznim smještajnim objektima Vrsta objekata Domaći dolasci Strani dolasci Ukupno dolasci Hoteli Objekti u domaćinstvu Ostali objekti Ukupno Vrsta objekata Noćenja domaći Noćenja strani Noćenja ukupno Hoteli Objekti u domaćinstvu Ostali objekti Ukupno Izvor: TZG Dubrovnika - Eta Lović Prema podacima TZG Dubrovnika u g. broj kreveta i broj dodatnih kreveta je bilo kako slijedi: Objekt Broj kreveta Broj dodatnih kreveta Hoteli Kampovi Ne komer. smještaj Seljačko domać Objekti u domać Ostali Ukupno Izvor: TZG Dubrovnika (Ata Lović) Privatni smještaj predstavlja zanimljiv trend u Dubrovačkoj turističkoj ponudi zbog karakterističnog, naglog rasta. Prema dostupnim podacima broj kreveta u hotelskim objektima i privatnom smještaju u i g. je bio skoro isti. Međutim, danas imamo da je privatni smještaj jači kada su u pitanju kreveti što se nude na dubrovačkom turističkom tržištu što najbolje govori gornji podaci. 6. Nacionalni Forum obiteljskog smještaja ove godine u Istri Nacionalni Forum obiteljskog smještaja (FOS) održat će se u Pazinu u organizaciji Zajednice obiteljskog turizma HGK. Ovogodišnji FOS obradit će sve aktualne teme i trendove za obiteljski smještaj, a iz Zajednice obiteljskog turizma HGK očekuju kako će okupiti oko 700 sudionika. Iako se programa događanja još dovršava, dobro je znati datum i mjesto kako bi se znali organizirati. Također, u sklopu FOS-a, Zajednica obiteljskog turizma Hrvatske gospodarske komore provodi će se i ocjenjivanje obiteljskog smještaja u okviru akcije Turistički cvijet Kvaliteta za Hrvatsku. FOS Forum obiteljskog smještaja Nacionalni Forum obiteljskog smještaja (FOS) jedini je nacionalni skup pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (iznajmljivača) iz cijele Hrvatske, koji razmatra aktualne teme te nudi edukativne sadržaje i umrežavanje s ponuđačima proizvoda i usluga za obiteljski smještaj. FOS okuplja vlasnike pružatelje ugostiteljskih usluga u sobama, apartmanima, kućama za odmor i kampovima u domaćinstvu te u pansionima i seoskim domaćinstvima, a zanimljiv je za sve mikro i male poduzetnike koji prate aktualne promjene i trendove u obiteljskom smještaju. Prvi je put održan u Opatiji, a organizator mu je Zajednica obiteljskog turizma pri HGK, osnovana godine. Sekcije Zajednice osnovane putem mreže županijskih komora uspješno okupljaju, koordiniranju i obrazuju iznajmljivače po cijeloj Hrvatskoj, a posebno su prepoznati regionalni forumi proizašli baš iz ovoga nacionalnog okupljanja iznajmljivača. Relax Adria Sajam opremanja apartmana, vila & kuća za odmor U Opatiji se od četvrtka 12. do subote 14. ožujka održava sajam Relax Adria, s izlagačkim programom namijenjenim za finalnu pripremu objekata obiteljskog smještaja za sezonu. U sezoni koja je pred vratima kvaliteta je imperativ. Sajam Relax Adria i ove godine predstavlja niz noviteta te bogat izlagački program koji je u prvom redu usmjeren prema vlasnicima vila, apartmana i kuća za odmor te namijenjen za finalnu pripremu objekata pred početak sezone. Na sajmu će nastupiti više od 70 izlagača iz Hrvatske i Europe koji će predstaviti izlagački program iz segmenta opreme i uređenja, no i podizanja kvalitete i produljenja sezone. Izlagački program obuhvaća bazene i njihovo projektiranje i održavanje, najnovije modele hidromasažnih bazena, sauna i wellness sadržaja, no i širok asortiman opreme, alata i usluga za uređenje okoliša, namještaj za terase i vanjske prostore, tende, sjenila i dekore, kao i širok asortiman ležaljki i opreme za uz bazene i plaže te fitness opreme. Na sajmu će biti predstavljen i niz najnovijih proizvoda na hrvatskom tržištu, a moći će se vidjeti više od pet tisuća artikala namijenjenih turističkim objektima. Ulaz na sajam je besplatan, a svoju ulaznicu možete preuzeti na relaxadria.com Statistički podaci TZG Dubrovnika Od TZG Dubrovnika smo primili slijedeće statističke podatke ostvarenog turističkog prometa koja se trenutno mogu dobiti iz sustava evisitor prema zaprimljenim prijavama i odjavama turista kroz ovaj sustav do /2019 (samo turisti po svim vrstama smještaja). Navedene brojke su trenutno prve dostupne te će one biti dodatno ažurirane i korigirane zbog naknadnih unosa i vremena potrebnog za obradu podataka. Na dan bilo je 553 dolazaka (index 59) i ostvareno noćenja (index 56) Zemlja podrijetla: Hrvatska, BiH, Kina, Tajvan, Koreja, SAD, Japan, Turska, Albanija, Fracuska... Kumulativi: Od bilo je dolazaka i ostvareno noćenja Zemlja podrijetla: Hrvatska, BiH, Koreja, SAD, Švedska, Njemačka, Japan, Belgija, Finska, Austrija... a od bilo je dolazaka (index 63) i ostvareno noćenja (index 77) Zemlja podrijetla: BiH, Hrvatska, Kina, Koreja, SAD, Japan, Albanija, Singapur, Njemačka, Ujedinjena Kraljevina... GlasGrada petak

32 ŠPORT VATERPOLO - LIGA PRVAKA EUROPE - SKUPINA A Jug AO Olympiacos 13:9 Vaterpolisti Juga AO pobijedili su u srijedu, 5.veljače, u Gružu, pred oko 500 gledatelja, do ovoga kola neporaženi Olympiakos sa 13:9 (4:3, 5:1, 2:3, 2:2), te gotovo osigurali završni turnir najboljih u Europi. Prvo ime susreta bio je vratar Juga Toni Popadić sa čak 13 obrana, te je najzaslužniji za ovu vrijednu pobjedu izabranika Vjekoslava Kobešćaka, koji je u ovom susretu odradio kaznu zbog isključenja u prethodnom kolu. Jug Adriatic osiguranje: Popadić (13 obrana), Macan, Fatović (3), Lončar (3), Kržić (1), Garcia (1), Lozina, Merkulov, Papanastasiou (1), Žuvela, Benić (1), Obradović (3), Jarak. Trener: Miho Bobić. Ostali rezultati 8. kola skupine A: Sintez Kazan - Jadran Carine (HN) 11:15, Szolnoki - Spandau 04 7:8, CNA Barcelonta - Jadran (S) 16:12. Poredak: 1. CNA Barceloneta 19 bodova, 2. Olympiacos 19, 3. Jug Adriatic osiguranje 18, 4. Szolnoki 12, 5. Jadran Carine (HN) 10, 6. Spandau 04 8, 7. Jadran Split 4, 8. Sintez Kazan 3. U 9. kolu, 22. veljače, igraju: Szolnoki - Jug AO, Jadran Carine HN Jadran Split, Olympiacos - CNA Barceloneta, Spandau 04 - Sintez Kazan. VATERPOLO - REGIONALNA TRIGLAV LIGA JUGAŠI UVJERLJIVI Vaterpolisti Juga AO su u 9.kolu u Splitu pobijedili Mornar sa 18:9 te tako prvi dio sezone okončali sa stopostotnim učinkom 9 pobjeda, 27 bodova. Jug AO: Toni Jarak (10 obrana), Marko Macan (3), Loren Fatović (3), Luka Lončar (2), Filip Kržić (1), Xavi Garcia (1), Luka Lozina (2), Danil Merkulov, Alexandros Papanastasiou (2), Roberto Radić, Hrvoje Benić, Paulo Obradović (4), Ivan Jurišić i Luka Stahor. U drugom dijelu sezone izabranici Vjekoslava Kobešćaka igrat će u skupini za plasman od prvog do petog mjesta, u kojoj su još HAVK Mladost (24 boda), Jadran Carine HN (21 bod), Jadran Split (18 bodova) te Crvena zvezda (10 bodova). Igrat će se još 4 nove utakmice, a ona momčad koja je u prvom dijelu bila domaćin, sada je gost. Jugaši su u 1. kolu slobodni, a potom su 14. veljače u Zagrebu gosti Mladosti. Pobjednik Regionalne lige bit će domaćin Final foura, koji će se igrati početkom travnja. VATERPOLO KADETSKO PRVENSTVO HRVATSKE PRIMORJE EB PRVAK HRVATSKE, JUG AO TREĆI Kadeti Juga AO osvojili su treće mjesto na Prvenstvu Hrvatske koje je održano na Korčuli. Izabranici Aljoše Lončarića su u utakmici za treće mjesto pobijedili Mladost sa 12:5. Prvak Hrvatske je riječko Primorje EB koje je u finalu bilo bolje od OVK POŠK-a sa 9:4. Jug AO je do polufinala imao tri pobjede (Medvešćak 9:6, Mornar BS 12:4 i Galeb MR 11:5) te jedan neriješeni rezultat (HAVK Mladost 9:9). U polufinalu su izgubili od POŠK-a sa 12:11. Pod vodstvom Aljoše Lončarića i pomoćnika Željka Vukčevića igrali su Nikola Balić, Marko Glavinić, Petar Kulaš, Marin Zeko, Ivano Vlahović, Božo Brajović, Stjepan Brajović, Mateo Benussi, Luka Čurlin, Bruno Đuho, Nikola Bjelopera, Ivor Miljan Popović, Maro Šušić, Niko Đerek, Luka Ljepava i Pero Perak. KPK iz Korčule je u skupini bio posljednji (Opatija 10:11 i OVK POŠK 4:18), a u razigravanju za poredak od 9. do 11. mjesta, izgubili su od Medvešćak sa 17:9 i Zadra sa 18:3, te tako zauzeo posljednje jedanaesto mjesto. 48 GlasGrada petak VATERPOLO PRVA B LIGA HRVATSKE Bellevue Crodux startao pobjedom Na startu nove sezone Bellevue Crodux je u Slavonskom Brodu pobijedio Marsoniju 24.10, te tako krenuo u obranu naslova prvaka. Pet pogodaka je postigao Boris Ivaniš, četiri Mavro Farčić, po tri Toni Paskojević, Emilio Tullio i Miho Lončarić, po dva Nikša Marković i Leo Bogdanović, te po jedan Ivan Jurić i Maro Gigović. Još su igrali Pavo Ljepopio, Petar Pejić, Luka Vrdoljak i Robert Soko. Trener: Marko Iveković. Uz Bellevue Crodux i Marsoniju još se natječu: KPK, Siscia, Osijek, Delfin i Jadran Kostrena. KPK je bio slobodan u 1. kolu. Bellevue Crodux u 2. kolu dočekuje Jadrana iz Kostrene. ŽUPANIJSKO PRVENSTVO Džudaši OŠ Mokošica peti put zaredom najbolji Učenici Osnovne škole Mokošica osvojili su prvo mjesto na Županijskom prvenstvu osnovnih škola u džudu, i to peti put zaredom. Natjecanje je održano 21. siječnja u OŠ Marina Držića, a natjecale su se sljedeće ekipe: OŠ Gruda, OŠ Lastovo, OŠ Marina Držića, OŠ Cavtat i OŠ Mokošica. Svi učenici OŠ Mokošica u pojedinačnoj konkurenciji osvojili su izvrsne rezultate, a zbrajanjem pojedinačnih bodova osigurali su ekipnu pobjedu. Učenici koji su nastupali za OŠ Mokošica su: Darko Milutinović, Đivo Milutinović, Luka Bosnić, Bruno Marlais, Antonio Matana, Andrej Vukorep, Marin Perger Milutinović, Ivan Nović, Orlando Bratičević, Orsat Poša, Ivan Čuić, Šime Buterin i Marko Đanović. Pobjedom na Županijskom prvenstvu učenici OŠ Mokošica osigurali su plasman na Državno prvenstvo koje će se održati 13. veljače u Vinkovcima. I.O. PRVA HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA (Ž) Dubrovnik Don Bosco 1:3 Odbojkašice Dubrovnika izgubile su u 17.kolu, kolo prije kraja prvog kruga natjecanja, na svom parketu od Don Bosca 3:1 (16:25, 25:22, 25:11, 26:24) te propustile priliku doći na treće mjesto prvenstvene ljestvice. Ostale su četvrte. U posljednjem 18.kolu Dubrovnik je gost Zadra. Dubrovkinje su već ne samo osigurale opstanak, što je i bio glavni cilj prije početka prvenstva u većem razredu hrvatske odbojke, već će u Ligu za prvaka, u kojoj će se natjecati pet najuspješnijih ekipa nakon ligaškog nadmetanja.

33 JUDO SENIORSKO PH STJEPO ROKO PRVAK HRVATSKE Viceprvakinje Hrvatske Anđela Violić, Iva Oberan i Ivana Šutalo, treći u Hrvatskoj Petra Đurković, Josip Bilić, Ardian Sufaj i Mauricio Bratičević. Član Judo kluba Dubrovnik Stjepo Roko postao je seniorski prvak Hrvatske u kategoriji do 73 kg na prvenstvu koje je održano u Splitu. Pobijedio je u sve četiri borbe, a u finalu je bio bolji od Marina Franušića iz Zagreba. Anđela Violić, članica Judo kluba Dubrovnik 1966., viceprvakinja je Hrvatske u kategoriji do 70 kg. Ostvarila je tri pobjede te imala jedan poraz. Članica Judo kluba Župa dubrovačka, Iva Oberan, bila je druga u kategoriji do 63 kilograma (dvije pobjede, jedan poraz), a Ivana Šutalo, članica Judo kluba Dubrovnik (dvije pobjede, jedan poraz) u kategoriji preko 78 kg. Judo klub Dubrovnik osvojio je još dvije medalje, i to brončane. Josip Bulić u kategoriji do 90 kilograma s dvije pobjede i jednim porazom, te Ardian Sufaj, koji je bio treći u kategoriji do 100 kilograma s tri pobjede i jednim porazom. Uz zlato Stjepa Roka i srebro Anđele Violić JK Dubrovnik 1966 je bio najuspješniji klub iz Dubrovačko neretvanske županije sa 4 medalje. Dodajmo i to da je još dvoje judoka Dubrovnika bilo nadomak medalje, ali su u borbi za broncu izgubili. Nika Viđen u kategoriji do 57 kilograma, a Luka Violić u kategoriji preko 100 kilograma. Medalje su osvojile i preostala dva kluba iz Dubrovačko-neretvanske županije, Judo kub Ura Nage te Judo klub Konavle Cavtat. Mauricio Bratičević (Ura Nage) je bio treći u kategoriji do 66 kilograma (dvije pobjede, jedan poraz), a treća je bila i Petra Đurković (Konavle Cavtat), u kategoriji do 48 kilograma. BOĆANJE I.HBL Metković poražen od Pazina Boćari Metkovića poraženi su u 10. kolu na svom terenu od gostiju iz Pazina. Presudile su prve discipline gdje su boćari Metkovića do zadnjih ruka imali popriličnu vodstvo u sve 4 discipline, ali su na kraju posustali pa umjesto da povedu 8:0, oni su gubili 6:2. Do kraja se nisu uspjeli vratiti i na kraju su izgubili rezultatom 15:11. U sljedećem kolu Metković gostuje kod Primoštena, direktnog protivnika u borbi za opstanak u I. HBL-i. Rezultati 10. kola: Zrinjevac Marinići 23:3 Istra Poreč Pula 12:14 Biston Sokol Orbico 18:8 Metković Pazin 11:15 Vargon Primošten 21:5. Trenutni poredak: 1. Vargon 27 bodova, 2. Pula 27, 3. Zrinjevac 21, 4. Pazin 18, 5. Biston 18, 6. Sokol Orbico 16, 7. Istra Poreč 12, 8. Metković 6, 9. Primošten 4, 10. Marinići 0 bodova. Raspored 11. kola igra se u 15,00 sati: Vargon Zrinjevac Primošten Metković Pazin Biston Sokol Orbico Istra Poreč Pula Marinići. A-1 HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA (Ž) Split Ragusa 38:98 II. HBL JUG Hajduku derbi Boćari Hajduka pobijedili su najvećeg konkurenta za naslov prvaka boćare Komolca i tako im sada pobjegli na 4 boda razlike. Odlična utakmica, neizvjesna od početka do samog kraja, odlučila je na kraju disciplina pojedinac gdje je Andro Miljević imao veliko vodstvo protiv Branka Ćubele 12:3, a završilo je 12:12, što je Hajduku u ukupnom rezultatu donijelo pobjedu od 13:11. Utakmicu u boćarskoj dvorani u Srebrenom pratio je veliki broj gledatelja. Župa Dubrovačka-HE bila je dosta bolja od Postranja i uvjerljivo ih pobijedila. Rezultati 10. kola: Otok Vir 14:10 Župa Dubrovačka-HE Postranje 18:6 Gorčina Naklice 19:5 Hajduk Komolac 13:11 Imotski Zlatan Otok 19:5. Trenutni poredak: 1. Hajduk 23 boda, 2. Imotski 20, 3. Komolac 19, 4. Župa Dubrovačka-HE 19, 5. Otok 18, 6. Vir 16, 7. Naklice 9, 8. Zlatan Otok 8, 9. Gorčina 8, 10. Postranje 4 boda. Raspored 11. kola igra se u 15,00 sati: Imotski Otok Zlatan Otok Hajduk Komolac Gorčina Naklice Župa Dubrovačka-HE ( ) Postranje Vir ( ) Luko Hendić I.HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA Dubrovnik Samobor 77:83 Košarkaši Dubrovnika izgubili su u 14.kolu na svom parketu od Samobora 83:77 te su tako sve dalje od doigravanja za prvaka (za plasman u veći rang igraju četiri prvoplasirane ekipe, a Dubrovnik je u donjem dijelu prvenstvene ljestvice, deseti od dvanaest ekipa). Na učinku su od pet pobjeda i devet poraza. Dubrovnik: Toni Mustapić, Niko Stasjuk, Krešimir Jerkov 7, Petar Dubelj 16, Petar Koprivica, Ivan Vodopija 25, Ivan Perković 9, Vlaho Raguž, Jure Boban 15, Jakov Vujičić, Stefan Cristopher Beard 2, Karlo Kalafatović. Trener: Željko Vreća. U 15. kolu Dubrovnik je gost Bosca. Košarkašice Raguse iz utakmice u utakmicu potvrđuju da su trenutno najkvalitetnija ekipa u Hrvatskoj, te da bi bilo veliko iznenađenje da ove sezone titula prvaka Hrvatske ne dođe u Dubrovnik. Izabranice Braslava Turića su u 12.kolu u Splitu sa čak šezdeset koševa razlike pobijedile prošlogodišnje viceprvakinje države Split sa 98:38 (56:21). Dubrovkinje su jedina ekipa sa stopostotnim učinkom, dok je druga Trešnjevka 2009 koja ima 11 pobjeda i samo jedan poraz. Ragusa: Marija Pocrnjić (5), Romana Stojanović (10), Katarina Zarač (5), Ana Vojtulek (27), Ana Haklička (6), Matea Beletić (8), Iva Todorić (4), Karla Kalajžić (8), Lorena Molnar (7), Živana Janković, Ivona Matić (12) i Carmen Miloglav (6). U 13.kolu Ragusa dočekuje Šibenik. GlasGrada petak

34 ŠPORT STOLNI TENIS HEP SUPERLIGA Prošli Dugo Selo, u Dubrovnik dolazi aktualni prvak Hrvatske Libertas Marinkolor je u 11.kolu u gostima pobijedio Dugo Selo sa 3:2, ostvario svoju desetu prvenstvenu pobjedu, te je ostao u utrci za prvaka. Pri rezultatu 2.2, u trećem odlučujućem meču Tomislav Japec je bio bolji Mateja Murata, te tako Dubrovčanima osigurao važne bodove. U prvom meču Tomislav Japec je izgubio od Luke Martineka s 3:2 u setovima, u drugom meču Miho Simović je pobijedio Mateja Murata s 3:1, a Dragutin Šurbek sa 3:0 Mislava Martineka. U četvrtom meču Luka Martinek je s 3:2 bio bolji od Miha Simovića. U 12. kolu Libertas Marinkolor dočekuje varaždinski StaRR, aktualnog prvaka Hrvatske i vodeći sastav lige, koji je bez poraza i koji je u prvom dijelu sezone pobijedio Piture s 3:0. Igra se u Gospinom polju u subotu, 15. veljače, s početkom u 17 sati. 42. PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISU Dr. Čolić ispred Marinkolora Rezultati 9.kola Prve lige: Dr. Čolić Luka Sorkočević 7:0, OŠ Cavtat Konavljanin Lapad kolor 7:0, Marinkolor Srđ 5:2, Aragosa travel Orlando 5:2, Ombla Šampinjoni 5:2, Soul caffe slobodan. Vodi Dr. Čolić sa 17 bodova, Marinkolor ima 16, OŠ Cavtat Konavljanin 15 itd. Najbolji pojedinci nakon 9. kola su Filip Mikulić (Dr Čolić), Vedran Đurđević (OŠ Cavtat Konavljanin) i Marko Venier (Marinkolor). Najbolji parovi nakon 9. kola su Ante Jupek / Filip Mikulić (Dr Čolić), Vlaho Car / Vedran Đurđević (OŠ Cavtat Konavljanin) i Josip Martinović / Marko Venier (Marinkolor). Vode The dream team i Ceresit Rezultati 9.kola Druge lige: OŠ Guda Gruda OŠ Cavtat II. 6:1, Tropich Thunder - JUB 6:1, OŠ Gruda Tušići XYZ 4:3, Ceresit The dream team 6:1. Vode The dream team i Ceresit sa po 17 bodova, Tropic Thunder ima 16 itd. Najbolji pojedinci nakon 9. kola su Slobodan Ljepava (Tropic Thunder), Mario Mozara (Ceresit) i Goran Brajković (Tropic Thunder). Najbolji parovi nakon 9. kola su Nora Bećir / Sandra Đurišić (The dream team), Luka Kulaš / Laura Mozara (JUB) i Šimun Lukačević / Patrik Soldo (Ceresit). Josip Sudarević 50 GlasGrada petak PAKET 24 PREMIJER LIGA RUKOMETAŠA Pobjeda Dubrovnika Rukometaši Dubrovnika pobijedili su u 13.kolu pred svojim navijačima Varaždin 1930 sa 27:26 i tako došli do treće prvenstvene pobjede. Po šest pogodaka postigli su Nikša Bušlje i Tomislav Nuić (Nuić je postigao pobjedonosni pogodak osam sekundi prije kraja pri rezultatu 26:26), Tarik Kasumović je postigao četiri, Tomislav Radić tri, Marino Knez i Faruk Vražalić po dva, te Leo Brnin, Maro Dabelić i Hrvoje Lončarica po jedan. Još su igrali Marino Gabrieri, Luka Bevanda, Kristijan Raguž i Toni Barišić. Vratar Marinko Ševo je imao 12 obrana. Trener Vedran Ćurko. Dubrovnik je na prvenstvenoj ljestvici i dalje posljednji deseti, ima 7 bodova. Do kraja prvog dijela natjecanja još je pet kola, nakon čega će Dubrovčani igrati u Ligi za opstanak. U 14. kolu Dubrovnik je gost Zameta. MALI NOGOMET KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO PRVENSTVO Hrvatska u dodatnim kvalifikacijama Malonogometna reprezentacija Hrvatske čiji je izbornik Mato Stanković iz Čilipa, a za koju nastupa i vratar Squarea Zoran Primić, nije se uspjela izravno kvalificirati na Svjetsko prvenstvo u Litvi, već će to imati priliku ostvariti putem dodatnih kvalifikacija s drugoplasiranim iz skupine D u kojoj su Kazahstan, Rumunjska, Češka i Slovenija. Prva utakmica je 9. travnja u Hrvatskoj, a uzvrat tri dana poslije u gostima. Hrvatska je na turniru skupine C u Osijeku zauzela drugo mjesto, u odlučujućoj utakmici izgubila je od Rusije 4:3. Bio joj je potreban bod za izravan plasman, ali su Rusi bili spretniji i sretniji. OSIJEK Rezultati, srijeda, 29. siječnja, 1. kolo: Rusija Slovačka 7:1, Hrvatska Azerbajdžan 2:0, četvrtak, 30. siječnja, 2. kolo: Azerbajdžan Rusija 4:3, Hrvatska Slovačka 3:2, subota, 1. veljače, 3. kolo: Slovačka Azerbajdžan 3:3, Hrvatska Rusija 3:4. Poredak: 1. Rusija 6 bodova (14:8), 2. Hrvatska 6 (8:6), 3. Azejbajdžan 4 (7:8), 4. Slovačka 1. BRIDŽ HRVATSKA B LIGA ZA TIMOVE Tečajac šesti, Čelica sedma Prošli vikend u Zadru odigrana je završnica Hrvatske B lige za timove. Nastupilo je osam timova koji su izborili pravo igranja u finalu kroz regionalne kvalifikacije. Bridž klub Dubrovnik je na ovom natjecanju imao dva tima. Tim Tečajac u sastavu: Mario Majstorović, Dubravka Zvrko, Frano Mozara, Iva Strnad, Toni Radić i Miho Jančić osvojio je šesto mjesto, dok je tim Čelica osvojio sedmo mjesto u sastavu: Maja Kučić-Kržić, Ana Čeović, Rade Garić, Vedran Košta, Boško Mišić i Ivo Matijević. Plasman u najviši rang natjecanja, hrvatsku A ligu ostvarila su dva tima iz Zagreba: Dama Herc 1 i JT6. Bridž klub Dubrovnik ima svog predstavnika u najjačem hrvatskom timskom natjecanju, to je tim Celtic bar Belfast koji trenutno zauzima osmo mjesto.

35 ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGA Cavtat usamljen na vrhu Rezultati 12.kola: Gruda, dvorana Osnovne škole Gruda: Cavtat Čibača 4:2 (Denis Hasanović u 8., Vlaho Grbešić u 10., te Davorin Krešić u 14. i 25. minuti / Kristijan Prkut u 6. i 26. minuti), Riva Slano Duba Konavoska 1:2 (Sandro Salacan u 27. iz udarca s 10 metara / Marko Dadić u 15. i Mateo Krmek u 24. minuti), Zmaj Jadran 4:1 (Marino Zalokar u 4., 17. i 25., te Ivo Mostahinić u 12. minuti / Kristijan Ojurović u 9. minuti), Pridvorje Čilipi 1:1 (Nikša Dragić u 5. minuti / Stijepo Korić u 30. minuti), Sokol SSSD Unidu 1:3 (Ilija Marić u 29. minuti / Tomislav Čagalj u 18., Ivan Obuljen u 24. te Marko Beletić u 27. minuti), Plat Dunave 0:13 (Jurica Ivanković u 2., 9., 15., 17., 23., 23. i 29., Mateo Miladin u 13., 18. i 23., Ivan Kristović u 20., Luka Fiorović u 26. te Ante Vukasović u 27. minuti), Korčula, Pod balonom: Sveti Antun Porto Tolero 2:2 (David Jurić u 5. i Ivan Tomić u 18. minuti / Josip Stjepanović u 3. i Alen Vuković u 27. minuti iz udarca s 10 metara), Lumbarda Ponta 7:3 (Mario Milina u 1. i 18., Arijan Pandurica u 14., Nedo Mušić u 19. i 29., Jerko Šeparović u 21. i Antonio Petrović u 26. minuti / Neven Dadić u 15., te 12. MEĐUNARODNI ŠAHOVSKI TURNIR DUBROVNIK OPEN 2020 POBJEDNIK MEĐUNARODNI MAJSTOR BLAŽO KALEZIĆ Tradicionalni, već 12. po redu Međunarodni šahovski turnir Dubrovnik Open 2020 održan u povodu Dana Grada Dubrovnika i Feste svetoga Vlaha u subotu, 1. veljače u hotelu Petka okupio je rekordan broj, čak 112 šahista i to iz Hrvatske 43, BiH 37, Crne Gore 28, Srbije 2 i Rusije 2. Svakako je i najjači po sastavu, jer je nastupilo čak 7 velemajstora, 11 međunarodnih majstora i 17 FIDE majstora. Nakon odigranih devet kola po švicarskom sustavu za rapid šah, pobijedio je međunarodni majstor Blažo Kalezić iz Podgorice sa 7 bodova. S istim brojem bodova na drugo mjesto plasirao se velemajstor Dragiša Blagojević također iz Podgorice, treći je velemajstor Mladen Palac iz Zagreba, četvrti međunarodni majstor Zdenko Plenković iz Splita, peti FIDE majstor Andrej Šuković iz Podgorice, šesti velemajstor Ante Šarić iz Splita, sedmi velemajstor Milan Draško iz Podgorice, zanimljivo svi sa 7 bodova kao i pobjednik, ali sa različitim Bucholz obračunom. U krug nagrađenih ušli su sa 6.5 bodova na osmom mjestu prošlogodišnji pobjednik velemajstor Nikola Đukić iz Podgorice, na devetom mjestu je međunarodni majstor Franjo Bilobrk iz Splita, a deseti je velemajstor Milan Vukić iz Banja Luke. U konkurenciji seniora /preko 60 godina/ najuspješniji je bio FIDE majstor Marijan Krištović iz Zagreba, žena međunarodni majstor Aleksandra Milović iz Podgorice, juniora /do 20 godina/ Vuk Miletić iz Podgorice i najuspješniji Gustavo Linares u 17. i 20. minuti). Poredak: 1. Cavtat 34 boda / 12 utakmica (53:22), 2. Pridvorje 26 / 11 (47:23), 3. Riva Slano 25 / 11 (51:24), 4. Duba Konavoska 25 / 11 (37:21), 5. Porto Tolero 22 / 11 (76:26), 6. Dunave 22 / 12 (59:47), 7. Lumbarda 21 / 12 (47:51), 8. Čibača 18 / 11 (29:23), 9. Čilipi 15 / 12 (24:30), 10. Sveti Antun 14 / (43:43), 11. Sokol 13 / 11 (46:52), 12. Jadran 10 / 11 (25:46), 13. Zmaj 9 / 11 (27:42), 14. Ponta 7 / 11 (30:55), 15. SSSD Unidu (oduzeta 3 boda) 5 / 12 (23:45), 16. Mećajac 4 / 11 (14:38), 17. Plat 4 / 11 (23:59). Raspored 13. kola, petak, 14. veljače, Gruda, dvorana Osnovne škole Gruda, sati: SSSD Unidu Plat, sati: Čilipi Sokol, sati: Duba Konavoska Zmaj, subota, 15. veljače, 17 sati: Ponta Sveti Antun, 18 sati: Čibača Lumbarda, 19 sati: Jadran Pridvorje, 20 sati: Mećajac Cavtat, Ploče, Dom sportova: Porto Tolero Riva Slano, slobodne su Dunave. DRUŠTVO PRIJATELJA HAJDUKA DUBROVNIK Novih 400 članova Pripadnost Hajduku proširila se cijelim Dubrovnikom i ovom akcijom Dubrovčani su zasjeli na prvo mjesto po broju članova među Društvima prijatelja Hajduka. Na akciji učlanjivanja u Dubrovniku u subotu u Vukovarskoj ulici učlanjeno je preko 400 članova od čega je gotovo pola novih članova. Pripadnost Hajduku proširila se cijelim Dubrovnikom i ovom akcijom Dubrovčani su zasjeli na prvo mjesto po broju članova među Društvima prijatelja Hajduka. Dubrovnik je jasno pokazao da pripada Hajduku, 400 članova u jednom danu je sjajna brojka na kojoj nećemo stati. Ova akcija je samo prvi veliki korak, a sljedeća je već danas na Pilama, simbolično na dan sv. Vlaha, rekli su iz DPH Dubrovnik. Za vrijeme cijele akcije novi članovi stalno su pristizali, djeca su uživala u druženju s Ricom, glazba je svirala cijeli dan, Torcida je napravila već dobro poznatu kulisu i sve to se pokazalo idealnim receptom za akciju s najvećim brojem članova u povijesti DPH Dubrovnika. Oni su već sada stigli rekordnu brojku iz godine od 463 člana i za njih može postati samo još bolja. Ovom prilikom pozivamo sva Društva prijatelja Hajduka da nas skinu s prvog mjesta, a mi ćemo se truditi na njemu što duže ostati. To će biti najbolja i najiskrenija čestitka za Hajdukov 109. rođendan, istaknuli su iz DPH Dubrovnika. Libero poratal šahist s područja Dubrovačko-neretvanske županije FIDE majstor Augustin Brnas iz Metkovića. Sudački posao besprijekorno je obavio međunarodni šahovski sudac Sulejman Islamović iz Dubrovnika, uz svesrdnu tehničku potporu Nikše Ivankovića, također iz Dubrovnika. Inače, sam turnir odigran je tečno, bez ikakvih primjedbi sudionika koji su izrazili potpuno zadovoljstvo svim uvjetima i gostoprimstvom. Tome su pridonijeli i primjena suvremene informacijske tehnologije i ugodan dan, taj 1. veljače PRVENSTVO GRADA DUBROVNIKA U ŠAHU ZA FIDE MAJSTOR ANVAR TURDYEV PRVAK DUBROVNIKA U ŠAHU ZA U okviru 12. Međunarodnog šahovskog turnira Dubrovnik Open 2020 koji je održan 1. veljače u hotelu Petka, na temelju ostvarenog konačnog poretka igrača s prebivalištem na području Grada Dubrovnika odigrano je sa zakašnjenjem 59. po redu pojedinačno prvenstvo Grada Dubrovnika u šahu, za Sudjelovalo je 8 igrača. Prvak Grada Dubrovnika u šahu za je FIDE majstor Anvar Turdyev, s liste Ruske šahovske federacije sa 6 bodova /od 9 mogućih/, s boravištem i mjestom rada u Dubrovniku, kao vodeći violinist u Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Drugo mjesto zauzeo je međunarodni majstor Gordan Markotić, dok je treći majstorski kandidat Faruk Lošić, oba s 5 bodova. Četvrti je majstorski kandidat Tomislav Musić i peti četvrtokategornik Božo Gleđ s 4 boda /nagrađeni/, a toliko bodova imaju i 6. drugokategornik Žan Glišović i 7. majstorski kandidat Miho Karač. 8. mjesto s 3 boda zauzeo je Srećko Tomić. Priredio: Bajro Sarić GlasGrada petak

36 Priredio: Damir Račić ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA Društvo za promicanje interesa Dubrovnika (3) U nedjelju uvečer, 1.VI zasvijetlile su prvi put električne žarulje u Gradu i na Pilama Dubrovački vjesnik od g; broj 279 POSTAVLJANJE STARIH FERALA Odbor Dubrovačkih ljetnih igara, u suradnji s Društvom prijatelja starina i Konzervatorskim uredom, poduzeo je akciju da se obnovi starinska rasvjeta glavne ulice Place starim feralima. U feralima će biti električne žarulje. Pedeset i tri ferala u glavnoj ulici još više se istaći arhitektonsku harmoniju. Pokretači ove akcije već su izvršili neke pokuse, koji su dali dobre rezultate. Inicijatori apeliraju na poduzeća smještena na Stradunu da minimalnim obolom pomognu akciju. Pomoć bi se sastojala u tome, što bi poduzeća i radnje otkupile ferale za blok ulice, u kojoj se one nalaze. Postavljanjem ferala starinskog stila postignut će se i praktična korist. Naime osvjetljenje glavne ulice bila bi kudikamo veće i ukusnije, a žarulje, koje sa sada često izložene kiši i nepogodama, bit će bolje sačuvane u feralima. S izgradnjom izvora električne energije, Dubrovnik se je mogao brže gospodarski i turistički razvijati. Općinskoj vlasti bio je to najvažniji prioritet krajem XIX. st. TERMOELEKTRANA NA BATALI U Dubrovniku je u zadnjem desetljeću XIX. stoljeća započelo nastojanje da se uvede električna rasvjeta. Početkom siječnja lokalni list je obavještavao da će općinski načelnik Frano Gondola, predložiti općinskom vijeću donošenje zaključka da se u Gradu uvede električno svijetlo, a da će se električna struja moći dobivati s potoka u Mlinima. Te zamisli da se izgradi hidroelektrana blizu izvora Rijeke dubrovačke ili na potoku Zavrlje u Mlinima bile su potom napuštene. Došlo se je do zaključka da se ide na izgradnju termoelektrane. U travnju boravila je u Dubrovniku državna komisija da u duhu tadašnjih propisa pregleda i odobri plan za električnu rasvjetu grada, predgrađa i Gruža. Izgradnja termoelektrane na Batali započela je u svibnju Uporedo su od tada počeli i ostali radovi na izgradnji razvodne mreže. Napokon kad je sve bilo dovršeno, u nedjelju uvečer 1.VI zasvijetlile su prvi put električne žarulje u Gradu i na Pilama. Bio je to početak električne javne rasvjete u Dubrovniku. Inače, uporaba električne energije započela je u dubrovačkom kraju nešto ranije; najprije za internu rasvjetu u hotelu Imperial od i za pogone mlinskh žrvnjeva u Jelićevom žitnom mlinu Marija u Mlinima od I hotel Imperial i mlin Marija dobivali su električnu energiju iz vlastitih električnih centrala. Nakon uvođenja javne rasvjete u Gradu i na Pilama, nastavljeni su pripremni radovi i oko uvođenja javne rasvjete na Pločama i u Gružu. Elektrifikacija Dubrovnika imale je veliko značenje na daljnji razvoj turizma i na unapređivanje lokalnog prigradskog prometa, jer je omogućila uvođenje električnog tramvaja. Svršetak Vaš vid je neprocjenjiv! Pregledajte ga u novootvorenoj oftalmološkoj ambulanti Poliklinike Marin Med! POLIKLINIKA MARIN MED OTVORILA JE NOVI ODJEL OFTALMOLOGIJE Pregledajte svoj vid u novoj i vrhunski opremljenoj ambulanti za pregled oka u Poliklinici Marin Med. Pregledat će vas iskusna oftalmologinja dr. Meri Vučković Mataga na najmodernijim aparatima za dijagnostiku vida. Samo u Poliklinici Marin Med oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće. Opremljeni smo najmodernijom tehnologijom u oftalmologiji za dijagnostičke preglede OCT, vidno polje Octopus 900, ultrazvuk, lasersko liječenje glaukoma te digitalnom kamerom za snimanje prednjeg segmenta oka sa foto i video zapisom, idealanim za praćenje kroz period liječenja. Predbilježite se za pregled! PODIJELITE S NAMA VAŠE TEGOBE: PITAJTE NAS - ODGOVORITI ĆE VAM NAJRENOMIRANIJI STRUČNJACI MEDICINE U SVOJIM PODRUČJIMA. NAŠI KONTAKTI ZA VAŠA PITANJA, NARUDŽBE I INFORMACIJE: dr. Ante Starčevića 45, Dubrovnik Tel: +385 (0) , www. marin-med.com info@marin-med.com NAZOVITE NAS I PITAJTE! ZAKAŽITE SVOJ TERMIN! Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini - prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. -specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- ambulanta u ponedjeljak, 10. veljače doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije ambulanta u petak, 14. veljače dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču- ambulanta u petak i subotu, 14. i 15. veljače doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog- ambulanta u utorak, 18. veljače prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- ambulanta u četvrtak i petak, 20. i 21. veljače dr. Maida Brković Bašić, specijalist internist, subspecijalist reumatologije- ambulanta u subotu 22. te 29. veljače dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije ambulanta u petak, 28. veljače Primaju se narudžbe za ambulante: - dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije - prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog - dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije - prof.dr.sc.vesna Brinar, neuropsihijatrica - dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije - dr.sc. Ivan Zeljković, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - dr. Nikola Pavlović, specijalist interne medicine, kardiolog - prof.prim. dr. sc. Tomislav Breitenfeld, dr. med, specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne i vaskularne neurologije - dr.georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice - prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije - prof. dr. sc. Ivica Dučić, specijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije - dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog 52 GlasGrada petak

37 SASTANAK U DUBROVNIKU HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića Dubrovnik U sklopu izrade geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. na k.č u k.o. Dubrovnik, odnosno 421/6, 492/5, *734 u k.o. Gruž (S.I.), a na zahtjev stranke Maro Carević, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva. Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 14. veljače u 09:00 sati, a mjesto dolaska je na predmetnim katastarskim česticama. Kontakt broj: 095/ O poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i savjetnica splitskog područnog ureda za osobe s invaliditetom Maja Karaman Grbavac održali su 31.siječnja radni sastanak u Gradu Dubrovniku i susreli se s gradonačelnikom Matom Frankovićem i suradnicima. Posebno ih je zanimala pristupačnost za osobe s invaliditetom u povijesnoj gradskoj jezgri te u trgovačkim i ugostiteljskim objektima na gradskom području. Gradonačelnik je upoznao goste s aktivnostima i naporima gradske uprave usmjerene na poboljšanje uvjeta života za osobe s invaliditetom, među ostalima ističući nabavu novog transportera za osobe s invaliditetom u povijesnoj gradskoj jezgri, nabavu niskopodnih autobusa javnog gradskog prijevoza i osiguranja prijevoza za te šest javnih plaža koje su prilagođene osobama s invaliditetom, ugradnjom liftera te prilagodbom prilaza, parkirališta, ali i ugradnju dizala u zgradi gradske uprave Pred Dvorom 1 do konca ove godine. Predstavnici Ureda pravobraniteljice održali su i sastanak s predstavnicima udruga koje skrbe o osobama s invaliditetom, koji su pohvalili suradnju s Gradom Dubrovnikom, poglavito činjenicu da je Grad Dubrovnik po prvi put raspisao trogodišnji javni poziv za programe i projekte za osobe s invaliditetom, što im pruža sigurnost i stabilnost u djelovanju. Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i savjetnica splitskog područnog ureda za osobe s invaliditetom Maja Karaman Grbavac posjetili su i Polikliniku za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Opće bolnice Dubrovnik, gdje su ih s radom Poliklinike upoznali ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim.dr.sc. Marijo Bekić i voditelj Poliklinike psihijatar dr Davor Grilec. Grad Dubrovnik u svom proračunu osigurava znatna sredstva za realizaciju mjera Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom. Iznos ukupnih sredstava znatno je porastao u zadnje tri godine i prešao je 5 milijuna kuna. Do sada su strategije donesene za dva razdoblja, a tijekom tekuće godine donijet će se nova Strategija za razdoblje od do godine, za što je u Proračunu Grada Dubrovnika osigurano 50 tisuća kuna. Izrada Strategije povjerena je Dubrovačkoj razvojnoj agenciji. Aktivnosti vezane uz provedbu Strategije vodi Upravni odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo, a ovih je dana dodatno uređen i prilaz za osobe s invaliditetom ispred prostora ovog gradskog Odjela. Otprije je bila postavljena rampa na samom ulazu, a sad se ocrtalo jedno mjesto za parkiranje osoba s invaliditetom, do kojega je ocrtan prolaz za OSI te u nastavku izrađen prolaz i utor u pločniku. HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića Dubrovnik U sklopu izrade geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja podataka o zgradama i evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č u k.o. Brašina N.I., odnosno na č.zem. 436/2 u k.o. Brašina S.I., a na zahtjev stranke VLAHO CVJETKOVIĆ, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva. Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 15. veljače u 09:00 sati, a mjesto dolaska je ispred predmetnih katastarskih čestica. HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića Dubrovnik U sklopu izrade geodetskog projekta za izgradnju zgrade mješovite uporabe na k.č. 1788/2 u k.o. Brašina N.I., odnosno na č.zem. 690/6 u k.o. Brašina S.I., a na zahtjev stranke STIJEPO KLEŠKOVIĆ, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva. Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 14. veljače u 08:15 sati, a mjesto dolaska je ispred predmetne katastarske čestice. GEO VRTINE d.o.o. Grgurići 36, Slano 099/ U sklopu izrade GEODETSKOG ELABORATA za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. 823 u k.o. Slano, izrađenog na zahtjev stranke Kostrenčić Vlaho, pozivaju se nositelji prava na k.č. 804, 817, 818, 819, 822, 828, 829 i 825/1 k.o. Slano na terenski očevid na kojem će se utvrditi granice. Terenski očevid će se održati dana god. u 10:00 sati na predmetnim parcelama na adresi Grgurići 65, Slano. Predočavanje geodetskog elaborata će se održati dana god. u 09:00 sati u prostorijama Geo Vrtine d.o.o., Vukovarska 30, Dubrovnik. GlasGrada petak

38 MATO MALI I PERO NJIOV Piše: Antun Švago NAŠA NIT -Ko se u naske nado da će kad-tad pobijedi razum, grdno se prevarijo. Ali ne zato što nema razuma, vengo ga, žali Bože, nemamo komu ni priši Jane će ko da neće ZAŠTITA OD KAPLJIČNIH INFEKCIJA Perite često ruke sapunom i tekućom vodom najmanje 20 sekundi. Ako nema sapuna i vode, koristite dezinficijense na bazi alkohola. Ne dodirujte lice, oči, nos i usta ako niste oprali ruke. Ako kašljete ili kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom ili to učinite u lakat, a zatim operite ruke. Pokonji je Jozo govorijo da na svijetu ima koliko judi toliko ćudi, ali da bi s našom čejadi čejade umjelo i znalo: što, kako i đe mora zna da i unatoč ćudima imaju dvije vrste čejadi. Jedna s korijenjem, druga brez korijenja. Isto ko i repa. Za ove brez korijenja pokonjik je jope gledo viđe njiovu boju stranu, gledo i je i razumje u onemu što se inače ne da razumje, ali bi na koncu jope vrtijo glavom: - Žali Bože, ali u čejadetu brez korijenja nema vele dobra, pa tako ne more bi ni opravdanja za ono što čini govorijo je. Ovi s korijenjem su drugovačiji. Nji vjetar neće lako iščupa iz zemje. Oni se držu Onega Gore, jerbo samo Oni Gore dava snagu ovemu što je doje. I koji zna da je tu đe je. I da od njega nije sve počelo, niti će š njime sve svrši. -A što je čoek vengo zemjina zemja zno bi pokonjik rije. Što je ko i kakav je ko, govorila je pokonja Januka, najboje se more viđe tamo i u onemu đe taj neko nema nikakve koristi. Niđe se čejade, misli ona, ne more lašje i boje viđe vengo u takoj navaki. - Tako mi moje navake govorijo je pokonji Ivo Mali. Pero, kaže, da se u naske vazda kralo, ali da se vako pokralo, otkako smo svoji na svomu, to njemu nikako ne ide u glavu. Mato o temu ne voli govori. On misli da se u naske, kadarke smo śeli kako smo ćeli, odriješila ona nit, koju su oni prijašnji zvali crvena nit, a ovi današnji - naša nit; da se sve osve rasurilo. Niko u naske, kaže Sele, više ne pita đe je, kako se ondarke govorilo, nestalo četres milijardi, ko zna čega, iz Agrokora, vengo mu gazdu gonu za neku milijardu nečega. I to smo ti mi. Sa svijem znamo, sve dobro poznamo, ali sebe niti znamo, niti dobro poznamo. - Karta sve prima i sve pokriva znala je rije i pokonja Januka. Pero neće nigda zaboravi kadarke je ono radijo u jednom građevinskom poduzeću, što je imalo i svoju kuhinju, pa i ono kadarke je jedan dan došla inšpekcija. A što ti je bilo? Inšpektorima je bilo sujmivo, jerbo je u papirima pisalo da je bilo dvije tone papra, a dvije tone bilo je, kaže, dosta za cijelu Dalmaciju, a ne za tamo neku stotinu radnika. Pita tako u nevjerici inšpektor šefa kužine kako su mogli potroši dvije tone papra za godinu dana, a na to će mu šef kužine: - Nijesmo ga mi potrošili, vengo su ga miši iźeli. - Miši!? u čudu će inšpektor. - Eeee, ne bi ni vjerovo da i sam nijesam vidijo svojijem očima: jedu i plaču! Pa kadarke je tako ondarke bilo u onoj današnjici, misli Pero, ne bi se začudijo da svu tu silnu kartušinu od agrokorovih milijardi u ovoj današnjici isto tako nijesu miši iźeli. -Oće oni, vrag im sreću odnijo kaže on i nastavja - samo što od tije silnije papirina ne mogu plaka ko od onega papra. -Ko se u naske nado da će kadtad pobijedi razum, grdno se prevarijo. Ali ne zato što nema razuma, vengo ga, žali Bože, nemamo komu ni priši Jane će ko da neće. Izbjegavajte rukovanje i bliske kontakte (ostanite na razdaljini od barem jedan metar). Izbjegavajte diranje površina koje dodiruje mnogo ljudi. Ako imate temperaturu, kašalj ili teško dišete, potražite liječničku pomoć. Smanjite kontakte s drugima. Nosite kiruršku masku preko usta i nosa. 54 GlasGrada petak

39 UČIMO HRVATSKI Posthumno? Proteklih dana, povodom posmrtne dodjele Nagrade Grada pokojnom sugrađaninu Milu Kovaču, mogli smo u bezbroj slučajeva čuti i pročitati riječ posthumno, riječ koju u standardnim rječnicima nećemo naći. Čuli smo je i s lokalnih i centralnih sredstava javnog informiranja, radija i televizije. Sjetio sam se da sam se i sâm njome služio sve do jedne davne radijske emisije Govorimo hrvatski u kojoj je prof.dr. Vladimir Vratović (danas nažalost i on pokojni) izričito i kategorički izjavio da je to pogrešno. Potražio sam vlastiti transkript i evo što je o tome rekao uvaženi profesor i latinist: U svakodnevnoj uporabi, bez iznimke se susrećemo s izrazom posthumno. Posthumno priznanje, posthumna nagrada itd. Riječ je latinskog podrijetla, ali u ovakvom obliku ne znači ono na što se misli. Ne znači zapravo ništa. Ispravno je reći postumno, a to iz razloga što time želimo izraziti da se priznanje, nagrada i sl. daje nekome poslije njegove smrti.u latinskom jeziku riječ humus znači isto što u hrvatskom zemlja, a prilog postumus znači isto što u hrvatskom posmrtan. Posthumno priznanje bi se odnosilo na nešto što je u vezi sa zemljom, a ne na nešto što dolazi poslije nečije smrti. Ako ozbiljno promislimo, objašnjenje prof. Vratovića djeluje logično i prihvatljivo. Da su se i drugi lingvisti (ne nužno i stručnjaci za latinski jezik) bavili tim izrazom, potvrđuju i lektorice Hrvatskog radija, koje u svojoj knjizi riječ posthuman upućuju strelicom na ispravan izraz postuman, posmrtan i kažu da se cit. riječ posthuman nekoć pogrešno povezivala s latinskom riječju humus zemlja pa odatle ono nepotrebno slovo (i glas naravno) > h >..Prof. Opačić u svojoj knjizi Hrvatski za normalne ljude pristupa temi na njoj svojstven način pa piše ovako: Posthuman? Ne nego postuman. U ovom slučaju u latinski se jezik umiješala pučka etimologija, koja je ono što ne razumije nastojala svesti na prvo slično što joj se čini da razumije. Naime, u latinskom jeziku postumus znači doslovno dijete rođeno nakon očeve smrti, posmrče, pa i hrvatski pridjev izveden iz latinskoga, postuman, koji također znači: koji se događa nakon nečije smrti, posmrtan, treba ostati u obliku postuman. To ni s humusom ni s humanosti NEMA NIKAKVE VEZE. K.T. MAX TV kanal 822 YouTube KATE ŠPANJA, MARKO SENTOVIĆ, KATA ČAGALJ, ANE HANZIJER, IVO KOVAČEVIĆ, RUŽA BOTICA, PETAR SESJAK, NEDJELJKO OREB, MARE BEČIĆ, JELKA KATALINIĆ, OBAVIJEST O SMRTI LibertasTV Stream B.NET kanal 724 A1 kanal 724 A1 IPTV kanal 142 ISKON kanal 715 LIVE STREAM 24/7 KATE VATRIĆ, IVAN ŽEROVNIK, JOSIP FERRI, EMA POŠKOVIĆ, SAVA KOZIĆ, IVAN LOVRIĆ, MARE VLAŠIĆ, ANTUN KALČIĆ, PERO BOROVINIĆ, boninovo.hr GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, Dubrovnik Glavni urednik: Antun Švago, , glasgrada@gmail.com MOZAiK Glavna urednica: Dajana Brzica, , mozaikgg@gmail.com Fotoreporter: Željko Tutnjević Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: , fax: , tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, Dubrovnik, glasgrada@gmail.com Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati! UDRUGA ZA POMOĆ OSOBAMA S MENTALNOM RETARDACIJOM RINA MAŠERA Umjesto cvijeća, za gospara Balda Antunovića, brata naše susjede Marije Krželj, stanari zgrade P.Hektorovića 50 prilažu 400 kuna za potrebe Udruge. Članovi Udruge harno zahvaljuju. Od čempresa 6, Dubrovnik tel.: fax: Mob.:098/ IBAN: HR GlasGrada petak

40 TRADICIONALNA TOMBULA ODRŽANA NA FESTU SV. VLAHA I ove godine letjele ljute naranče ispred luže U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, 3. veljače, na Festu svetog Vlaha, održala se tradicionalna humanitarna tombula čiji je prihod od prodaje kartela namijenjen za Udrugu djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja Slatki život. Kartele koje su se prodavale ispred Sponze rasprodale su se u rekordnom roku, a prikupljeno je kuna. Sretna dobitnica tombule u iznosu od dvije tisuće kuna je Iva Vidak, činkvinu u vrijednosti od tisuću kuna je osvojila Marta Kekez, a ternu u iznosu od 500 kuna podijelilo je više dobitnika. Izvlačenje nagrada te kontroliranje brojeva vršila je komisija Turističke zajednice grada Dubrovnika s javnim bilježnikom Lucom Bronzan uz odobrenje Ministarstva financija, a program je vodio DJ Vjeverica. Turistička zajednica grada Dubrovnika se zahvaljuje svima koji su sudjelovali te čestita svim dobitnicima. KLAPA KAŠE PRAIZVEDBA MISE SV. VLAHA U crkvi svetoga Vlaha 1.veljače je održana praizvedba Mise sv.vlaha, koju je skladao Vicko Dragojević. Radi se o a cappella koncertnom djelu od 9 stavaka, skladanom za mušku klapu, odnosno muški zbor, a praizvela ju je klapa Kaše. Koncertna praizvedba Mise sv.vlaha održana je se u sklopu festivala Festa 2020, večer uoči početka proslave blagdana dubrovačkog zaštitnika. Iako se radi o praizvedbi, pojedini stavci Mise već su ranije izvedeni, poput skladbe Oče naš koja je na festivalu Cro Patria 2018., gdje je osvojila posebnu diplomu za mladog/novog skladatelja. Libero portal / Foto: Željko Tutnjević MISAO TJEDNA: Ništa ne naučiš u životu ako uvijek misliš da si u pravu. (K. Reeves)