Kako se boriti s prevelikim troškovima gospodarenja otpadom na otocima? Irena Hrković, mag. ing. aedif. Roman Leopold, mag. ing. rud.
|
|
- Beno Popović
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Kak se briti s prevelikim trškvima gspdarenja tpadm na tcima? Irena Hrkvić, mag. ing. aedif. Rman Lepld, mag. ing. rud.
2 Fnd za zaštitu kliša i energetsku učinkvitst Osnvan gdine Izvanprračunska pravna sba s javnim vlastima Primjenm načela nečišćivač plaća sigurava sredstva za financiranje prgrama, prjekata i drugih aktivnsti u pdručjima: zaštite kliša i prirde, energetske učinkvitsti (EnU) i bnvljivih izvra energije (OIE) Krisnici: jedinice lkalne i reginalne samuprave, javne ustanve, trgvačka društva, brtnici, građani (fizičke sbe), udruge 15 gdina iskustva u financiranju više d d prjekata! kntakt@fzeu.hr
3 Sufinanciranje prjekata: Naknade kje plaćaju nečišćivači kliša Sredstva iz eurpskih fndva ZAŠTITE OKOLIŠA KOMUNALNA OPREMA, SANACIJA ODLAGALIŠTA, IZGRADNJA RECIKLAŽNIH DVORIŠTA I SORTIRNICA ZAŠTITE PRIRODE PROJEKTI ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI, PROJEKTI U NACIONALNIM PARKOVIMA I PARKOVIMA PRIRODE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA I OBITELJSKIH KUĆA, E-MOBILNOST Upravljanje sustavm GOSPODARENJA POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA kntakt@fzeu.hr
4 Izazvi gspdarenja tpadm na tcima Gspdarenje kmunalnim tpadm na tcima je težan zbg sljedećih razlga: Udaljenst d kpna (pučinski, kanalski, pribalni i premšteni tci) Različite razvijensti tka (I., II. i III. skupina razvijensti) Slžene rganizacije prijevza tpada mrskim putem (brdvi, trajektne linije) Oscilacije u kličinama sakupljeng tpada u zimskm i ljetnm razdblju (turizam, nautički turizam) Nedstatne preme i infrastrukture Nedstatak radne snage Nedstatak prstra za rganizaciju gspdarenja tpadm Oklišna ranjivst (tci, kršk pdručje, NP). kntakt@fzeu.hr
5 Opći pdaci Ukupna pvršina RH: km2 Pvršina akvatrija: km2 Brj stanvnika: 4.3 mil. Glavni grad: Zagreb (~ stanvnika) Brj tka: (66 naseljenih) Turizam: 18 % BDP dlazi d turizma kntakt@fzeu.hr
6 Općeniti pdaci turizmu
7 Utjecaj turizma na gspdarenje tpadm u RH Kličine kmunalng tpada kji nastaje u turizmu su prasle u razdblju d d gdine za 61% ka psljedica prasta brja turističkih nćenja. Kličina tpada iz turizma u razdblju d d Izvr: HAOP, Izvješće kmunalnm tpadu za Najveće kličine tpada iz turizma zabilježene su u Istarskj županiji, Primrsk granskj županiji i Splitsk dalmatinskj županiji, dk se najmanje kličine bilježe u Virvitičkpdravskj županiji, Pžešk - slavnskj županiji i Kprivničk križevačkj županiji. kntakt@fzeu.hr
8 Jadranske županije (7) IŽ PGŽ LSŽ ZŽ ŠKŽ SDŽ JŽ = t 11,4% DNŽ kntakt@fzeu.hr
9 Istarska županija IŽ PGŽ LSŽ Brijunsk tčje prijevz tpada bavlja KD Pula Herculanea u CGO Kaštijun ZŽ ŠKŽ SDŽ kntakt@fzeu.hr
10 Organizacija sakupljanja MKO s tka Unije, Susak, Ilvik, Velike i Male Srakane i prijevz brdm na Lšinj (dlagalište Kalvarija u pstupku zatvaranja) Organizacija sakupljanja MKO na tku Lšinju i prijevz MKO na pretvarnu stanicu na tku Cresu (dlagalište na Cresu zatvren) Organizacija sakupljanja MKO na tku Cresu, pretvar na PS Cres. Prijevz trajektm MKO sa tka Cresa, Lšinja (Unije, Susak, Ilvik, Velikih i Malih Srakana) na tk Krk Prijevz prek Krčkg msta d CGO Marišćina Rab prijevz trajektm MKO u CGO Organizacija sustava dvjeng prikupljanja kmunalng tpada (papir, kartn, stakl, plastika, metal, tekstil) i dvz na kpn. Glmazni tpad? Davatelj javne usluge: Kmunaln Cres Lšinj, Kmunaln Rab Lpar, Kmunaln Pnikve Krk Usluge prijevza brdm: javna nabava IŽ Primrsk-granska županija PGŽ LSŽ ZŽ ŠKŽ SDŽ kntakt@fzeu.hr
11 Ličk-senjska županija Nvalja tk Pag aktivn dlagalište (Caska) kje će raditi d ppunjenja kapaciteta Odvjen prikupljeni tpad se dvzi na kpn (mst) Davatelj javne usluge: kmunaln društv Arburža IŽ PGŽ LSŽ ZŽ ŠKŽ SDŽ kntakt@fzeu.hr
12 Zadarska županija Prijevz brdm MKO i dvjen sakupljeng kmunalng tpada sa tka: Ist, Iž, Mlat, Olib, Premuda, Rava, Silba u Zadar, pretvar i dvz na dlagalište Dikl u Zadru. Prijevz trajektm MKO i dvjen prikupljeng kmunalng tpada sa tka: Ošljak, Rivanj, Sestrunj, Ugljan, Pašman, Dugi Otk i Zverinac i dvz na dlagalište Dikl. Prijevz MKO sa Vira mstm d dlagališta Dikl. Organizaciju sustava bavlja Čistća Zadar, brdar (javna nabava) i putem Jadrlinije. Prijevz brdm MKO i dvjen sakupljeng kmunalng tpada sa Tkna i Vrgade u Bigrad, pretvar i dlaganje na dlagalište Baštijunski brig. Pag dlaže na svje dlagalište Sv. Kuzam d ppunjenja kapaciteta. IŽ PGŽ LSŽ ZŽ ŠKŽ SDŽ kntakt@fzeu.hr
13 Šibensk-kninska županija Prijevz trajektm Jadrlinije s tka: Kaprija, Zlarina i Žirja i dlaganje na dlagalištu Bikarac. Prijevz brdm sa Krapnja, Krnata i Prvića i dlaganje na dlagalištu Bikarac. IŽ PGŽ Prijevz tpada s tka Murtera mstm d Odlagališta Bikarac. Aktivna dlagališta u ŠKŽ su Bikarac (Šibenik) i Mala Prmina (Knin). (5 dlagališta zatvren) KD Čistća, Šibenik KD Leć, Vdice KD Murtela, Murter KD Ježinac, Tisn LSŽ ZŽ ŠKŽ SDŽ kntakt@fzeu.hr
14 Splitsk-dalmatinska županija Prijevz trajektm MKO i dvjen prikupljeng tpada s Drvenika u Split na dlagalište Karepvac. Prijevz tpada s tka Čiva mstm u Trgir na dlagalište Plan. Hvar, Brač, Vis i Šlta imaju vlastita dlagališta kmunalng tpada. Odvjen prikupljeni kmunalni tpad dvze trajektm na kpn. Odvz brdm MKO s Paklinskih tka na Hvar. Odvz brdm MKO s tka Biševa na Vis. PGŽ IŽ LSŽ KD Čistća, Split Trgir hlding d... KD Basilija, Šlta KD Micheli Tmić, Brač KD Grad Supetar KD Hvar KD Gradina, Vis Kmiža i dr. ZŽ ŠKŽ SDŽ kntakt@fzeu.hr
15 Dubrvačk-neretvanska županija Prijevz trajektm MKO i dvjen sakupljeng kmunalng tpada s Mljeta na dlagalište Grabvica u Dubrvniku. Prijevz brdm MKO i dvjen prikupljeng kmunalng tpada s Klčepa, Lpuda i Šipana na dlagalište Grabvica u Dubrvniku (brdar-javna nabava). Krčula i Lastv imaju vlastita dlagališta kmunalng tpada, a dvjen prikupljeni tpad vze trajektm na kpn. Davatelji javne usluge: KD Čistća Dubrvnik, KD Kmunalac Lastv, PGŽ KTD Mindel, Lumbarda, KD Hber, Krčula, IŽ KD Kmunaln Mljet, Orebić, Janjina Stn LSŽ ZŽ ŠKŽ SDŽ kntakt@fzeu.hr
16 Zakn tcima 1. siječnja gdine stupi je snagu nvi Zakn tcima (NN 11/2018) Upravljanje razvjem i zaštitm hrvatskih tka Prijevz tpada s tka na kpn je neizstavni i sastavni di sustava sakupljanja i dvjeng sakupljanja tpada kji uključuje psebne kategrije tpada radi njegve predaje na bradu. Obrada tpada na kpnu veliki trškvi Unaprijeđenje sustava kak bi se smanji udi birazgradivg kmunalng tpada u nastalm miješanm kmunalnm tpadu i brj prijevza tpada s tka na kpn. U tu svrhu Fnd trenutn razmatra ptrebe JLS na tcima kak bi se pbljšala infrastruktura kja lakšava prijevz i dlaganje tpada, a nije buhvaćena trenutnim EU prjektm nabave spremnika za dvjen prikupljanje kmunalng tpada. kntakt@fzeu.hr
17 Zaključak Nabava spremnika za dvjen prikupljanje kmunalng tpada Fnd u ime 407 jedinica lkalne samuprave nabavlja spremnike za dvjen prikupljanje kmunalng tpada: tpadni papir, tpadnu plastiku, tpadn stakl i bitpad Sufinanciranje: fndvi EU - 85%, JLS 15% Ukupna prcijenjena vrijednst prjekta cca EUR U planu sufinanciranje ddatnih prjekata vezanih sam za tke kntakt@fzeu.hr
18 Hvala na pzrnsti!