OBALA društvo s ograničenom odgovornošću za studije, planiranje i projektiranje u pomorstvu SPLIT, Gat Sv. Duje 1 tel: (0) fax:

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "OBALA društvo s ograničenom odgovornošću za studije, planiranje i projektiranje u pomorstvu SPLIT, Gat Sv. Duje 1 tel: (0) fax:"

Транскрипт

1 OBALA društvo s ograničenom odgovornošću za studije, planiranje i projektiranje u pomorstvu SPLIT, Gat Sv. Duje 1 tel: (0) fax: (0) GSM: obala@obalasplit.hr Izrađivač: Investitor: Vrsta dokumentacije: OBALA d.o.o. SPLIT GRAD STARI GRAD Novo riva 3, Stari Grad Broj projekta: 1067/19 Naziv projekta: UREĐENJA OBALNOG POJASA GRADA STAROGA GRADA, O. HVAR Projektant: dr.sc. GORAN VEGO, dipl.ing.građ. Projektni tim: JOSIP ZEKAN, mag. ing. aedif. TONKO FALDIĆ, mag. ing. aedif. DUŠKO ŠIMUNOVIĆ, građ. teh. Direktor : dr.sc. GORAN VEGO, dipl.ing.građ. Datum: Split, god. Primjerak: Društvo je upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu. MBS: , MB: , OIB: Temeljni kapital iznosi ,00 kuna i uplaćen je u cijelosti. Direktor: dr.sc. Goran Vego, dipl.ing.građ. Imex banka d.d., Tolstojeva 6, Split Žiro račun: , IBAN: HR , SWIFTCODE: IMXXHR22

2 SADRŽAJ: I OPĆI DIO... 1 IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA... 2 RJEŠENJE PROJEKTANTA O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA... 6 II... 9 II - 1 TEKSTUALNI DIO UREĐENJA OBALNOG POJASA UVOD RASPOLOŽIVE PODLOGE KLASIFIKACIJA MORSKIH PLAŽA KONCEPT UREĐENJA OBALNOG POJASA URBANI OBALNI POJAS STAROGRADSKOG ZALJEVA POLOTOK KABAL ELEMENTI VJETROVALNE KLIME VJETAR VALOVI ZAKLJUČAK II - 2 GRAFIČKI DIO UREĐENJA OBALNOG POJASA STAROGRADSKOG ZALJEVA MJ 1: UREĐENJA OBALNOG POJASA POLUOTOKA KABAL.. MJ 1:10000 UREĐENJA OBALNOG POJASA SADRŽAJ

3 I OPĆI DIO UREĐENJA OBALNOG POJASA OPĆI DIO Stranica 1

4 Investitor: Vrsta dokumentacije: GRAD STARI GRAD Novo riva 3, Stari Grad Naziv projekta: UREĐENJA OBALNOG POJASA GRADA STAROGA GRADA, O. HVAR Broj projekta: 1067/19 IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA Datum : Split, god. UREĐENJA OBALNOG POJASA OPĆI DIO Stranica 2

5 UREĐENJA OBALNOG POJASA OPĆI DIO Stranica 3

6 UREĐENJA OBALNOG POJASA OPĆI DIO Stranica 4

7 UREĐENJA OBALNOG POJASA OPĆI DIO Stranica 5

8 Investitor: Vrsta dokumentacije: GRAD STARI GRAD Novo riva 3, Stari Grad Naziv projekta: UREĐENJA OBALNOG POJASA GRADA STAROGA GRADA, O. HVAR Broj projekta: 1067/19 RJEŠENJE PROJEKTANTA O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Datum : Split, god. UREĐENJA OBALNOG POJASA OPĆI DIO Stranica 6

9 UREĐENJA OBALNOG POJASA OPĆI DIO Stranica 7

10 UREĐENJA OBALNOG POJASA OPĆI DIO Stranica 8

11 II UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 9

12 II - 1 TEKSTUALNI DIO UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 10

13 Investitor: Vrsta dokumentacije: GRAD STARI GRAD Novo riva 3, Stari Grad Naziv projekta: UREĐENJA OBALNOG POJASA GRADA STAROGA GRADA, O. HVAR Broj projekta: 1067/19 UREĐENJA OBALNOG POJASA GRADA STAROGA GRADA, O. HVAR Datum : Split, god. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 11

14 1. UVOD Obalni pojas Grada Staroga Grada zasigurno je jedan od najznačajnijih resursa, te je njegovo pravilno vrednovanje od posebnog značaja za razvoj grada. Općenito, pod pojmom obalni pojas podrazumijeva se područje u kojem su procesi koji ovise o uzajamnom djelovanju mora i kopna najizraženiji. Cilj urbanističkog koncepta je obuhvatiti prostorno - tehnički i prometni potencijal obalnog pojasa i akvatorija, te posljedično tome potencijal razvoja, kako kupališne aktivnosti, sporta i rekreacije, tako i nautičkog turizma i lučkog gospodarstva. Uređenju obalnog pojasa moguće je pristupiti multidisciplinarno, uzimajući u obzir istovremeno obalni ekosustav i krajobraz te aktivnosti i korištenje obalnog područja. Slika 1.1 Ortofoto snimak obalnog pojasa Grada Staroga Grada Predmetnom dokumentacijom provest će se analiza postojećih planskih rješenja u odnosu na uređenje obalnog pojasa, te će se predložiti nova rješenja. Rezultati utvrđeni predmetnim konceptom predstavljaju značajnu podlogu pri donošenju odluka kako u daljnjim prostorno-planskim dokumentacijama tako i uređenju tehničkim dokumentacijama kopnenog i morskog dijela obalnog pojasa. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 12

15 2. RASPOLOŽIVE PODLOGE Za izradu predmetne dokumentacije Projektant je koristio slijedeće podloge i elaborate: PROSTORNI PLAN UREĐENJA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE IV. ID (Službeni glasnik broj: 1/03, 08/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13, 147/15) PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA STAROGA GRADA III. izmjene i dopune (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 4/07, 8/12, 2/13) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA MASLINICE DIJELA NASELJA STAROG GRADA II. izmjene i dopune (UPU 8) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 1/11, 11/14) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TRAJEKTNE LUKE STARI GRAD (UPU 7) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 12/17) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RAČICE-VRATENJICA-DIJELA NASELJA STAROGA GRADA (UPU 7) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 4/16) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZOGONKE DIJELA NASELJA STAROG GRADA (UPU 4) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 9a/12) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA IZVAN NASELJA-UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE ZOGONKE (UPU 16) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 11/15) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE ŠIROKI RAT- I. IZMJENE I DOPUNE (UPU 17) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 13/10,6/16) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE BRIZENICA (UPU 18) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 03/09) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZONE POSLOVNE NAMJENE NA PODRUČJU PRIKO (UPU 27) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 05/18) Idejni projekt TD 59/13 UREĐENJE PLAŽE BONJ, STARI GRAD, Prostor Split d.o.o. SUGESTIJE I STRUČNO MIŠLJENJE O KONCEPTU URBANISTIČKOG RJEŠENJA UREĐENJA OBALNOG POJASA GRADA STAROGA GRADA, OTOK HVAR, Umjetnička akademija, Sveučilište u Splitu (UMAS), 2018 NACIONALNI PROGRAM UPRAVLJANJA I UREĐENJA MORSKIH PLAŽA, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, prosinac 2014 UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 13

16 2.1. KLASIFIKACIJA MORSKIH PLAŽA U ovom poglavlju bit će načelno prikazana klasifikacija morskih plaža korištena u daljnjem tekstu prema NACIONALNOM PROGRAMU UPRAVLJANJA I UREĐENJA MORSKIH PLAŽA, Akcijski plan, autor: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, prosinac KLASIFIKACIJA PLAŽA S OPISOM TEMELJNIH ZNAČAJKI I RAZLIKOVNIH ELEMENATA Obrazac za evaluaciju plaža predviđa razvrstavanje plažnih resursa na PRIRODNE I UREĐENE PLAŽE koje se sukladno Uredbi o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11 i 83/12.), definiraju na slijedeći način: - uređene javne plaže - plaže koje služe većem broju turističkih objekata i građana - uređene posebne plaže - plaže koje čine tehničko-tehnološku cjelinu jednog smještajnog objekta u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti - prirodne plaže - plaže na kojima nisu izvršeni zahvati u prostoru u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje i koje se ne smiju ograđivati s kopnene strane. Tablica 2.1 Klasifikacija plaža prema PL/14 Tablica 2.2 Prikaz najvažnijih razlikovnih elemenata između udaljenih i ruralnih plaža UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 14

17 Tablica 2.3 Tematizacija plaža UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 15

18 MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI U ovom poglavlju prikazani su minimalni tehnički uvjeti plaža predloženih u ovom dokumentu. PRIRODNE UDALJENE PLAŽE PRIRODNE RURALNE PLAŽE UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 16

19 UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 17

20 UREĐENE MJESNE PLAŽE UREĐENE URBANE PLAŽE UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 18

21 3. KONCEPT UREĐENJA OBALNOG POJASA Konceptom uređenja obalnog pojasa Grada Staroga Grada dan je integralni prijedlog uređenja predmetnog obalnog pojasa u cilju razvoja funkcija putničkog pomorskog prometa i lučko pomorskih aktivnosti, u funkciji nautičkog turizma, izletničkih i ribolovnih aktivnosti, kao i kupališne aktivnosti, sporta i rekreacije. Prijedlozi upravljanja morskim plažama su načelni stoga je na sljedećim razinama razrade projektne dokumentacije potrebno preciznije definirati način upravljanja i korištenja plažnih površina pojedine mikrolokacije u smislu javnog korištenja te komercijalnih, uslužnih, ugostiteljskih i drugih djelatnosti, a sve u cilju zaštite i očuvanja pomorskog dobra. Također, imajući u vidu ribarstvo kao djelatnost koja predstavlja značajnu granu gospodarstva na otocima, realizacijom prijedloga zahvata u prostoru treba voditi računa o očuvanju mogućnosti obavljanja iste djelatnosti. Sva razmatranja su temeljena na prethodno izrađenoj analizi vjetrovalne klime koja je osnova za održivost zahvata na obalnom pojasu, kako u hidromehaničkom, tako i u smislu zaštite okoliša. U daljnjem tekstu daje se kratki opis postojećeg stanja i prijedlog uređenja obalnog pojasa po interesnim lokacijama URBANI OBALNI POJAS STAROGRADSKOG ZALJEVA UREĐENJE DUŽOBALNE ŠETNICE OD UVALE MASLINICA DO UVALE ZAVALA Potez od postojeće trajektne luke do uvale Zavala predstavlja veliki prostorni potencijal, te njegovo povezivanje uređenom dužobalnom šetnicom ( lungo mare ) se u mnogome obogaćuje. Na tom dijelu bi se rekonstruirale postojeće šetnice i uredile nove, te bi se na taj način sjeverozapad i jugozapad starogradskog zaljeva povezao s centrom grada. Od uvale Maslinica pa do dijela Novo riva postoji šetnica duž obalnog pojasa okružena borovinom, ali je potrebna rekonstrukcija sa nadopunom urbanog mobilijara. Na potezu Račice Vratenjica promjena trase šetnice definirana je UPU-om Račice-Vratenjice. Jednake ili slične mjere rekonstrukcije potrebne su na sjevernom dijelu šetnice od centra grada do uvale Duboka (Ferandina vala). Šetnica bi dalje vodila do uvale Zavala gdje je UPU-om Zogonke predviđena zona rekreacije, nadalje UPU-om TZ (St. Gr. 1) Zogonke, TZ (St. Gr. 2) Široki rat i TZ (St. Gr. 3) Brizenica u zaleđu planirane šetnice predviđena je izgradnja zone turističke namjene. Realizacijom šetnice (lungo mare) u ukupnoj duljini cca 7 km obuhvatila bi se jedinstvena cjelina obalnog pojasa u funkciji razvitka kako sportsko-rekreativne tako i turističke ponude. Planirani zahvati su: UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 19

22 - uređenje i nadogradnja postojeće šetnice / trim staze - izvedba nove dužobalne šetnice - izvedba potrebnih instalacija (elektro-energetska, javna rasvjeta, vodoopskrba, odvodnja oborinskih i otpadnih voda) - oprema šetnice urbanim mobilijarom (klupe, kante za smeće), slavinama za piće, hidrantima, stanicama za popravak bicikla, info table itd. - hortikulturno uređenje šetnice UVALA MASLINICA UVALA ZELEMINAC Uvala Maslinica je smještena cca. 2 km jugozapadno od dna starogradskog zaljeva, odnosno centra grada Staroga Grada, nedaleko od trajektnog pristaništa. Uvala se nalazi na jugozapadnom dijelu starogradskog zaljeva, te je vrlo dobro zaštićena, pogotovo po južnim vjetrovima. U dnu uvale nalazi se istoimena pješčana plaža javnog karaktera, dok obalni pojas uvale karakterizira gusta borova šuma. Slika 3.1 Uvala Maslinica-uvala Zeleminac Prema II. Izmjenama i dopunama UPU-a Maslinica dio naselja Stari Grad ( Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 1/11, 11/14) planira se izgradnja stambeno poslovne zone oznaka S, M1, M2, te zone ugostiteljsko-turističke namjene oznake T s uređenom šetnicom i plažom u predjelu od uvale Zeleminac prema uvali Maslinica. Prema navedenim Izmjenama UPU-a, predviđena je izgradnja poslovnih, ugostiteljsko-turističkih i sličnih sadržaja, sportsko-rekreacijskih površina, kupališta (plaže, sunčališta). S obzirom na navedeni UPU Maslinica dio naselja, kao i blizine trajektnog pristaništa, predlaže se UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 20

23 uređenje pješčane plaže Maslinica s ciljem povećanja kapaciteta kupališne aktivnosti. Na dijelu obalnog pojasa između uvala Maslinica i Zeleminac nalazi se izgrađena dužobalna šetnica podno koje se nalaze prirodne plaže malog kupališnog kapaciteta čije je stanje izvedbom ranije spomenute šetnice dijelom narušeno zbog čega je potrebna rekonstrukcija/dogradnja istih, a predlaže se i izvedba sunčališta. Planirani zahvati na potezu uvala Maslinica- Zeleminac su: - Provedba infrastrukture za instalaciju tuševa, sanitarnog čvora, javne rasvjete, pristup za osobe s posebnim potrebama te postavljanje elemenata urbane opreme (kante za otpatke, klupe i dr.) i hortikulturno uređenje - Uređenje i dogradnja postojeće pješčane plaže u uvali Maslinica kao plaže za obitelji s djecom - Uređenje i dogradnja postojećih plažnih površina, izvedba sunčališta na potezu uvala Maslinica uvala Zeleminac TRAJEKTNO PRISTANIŠTE STARI GRAD I LUKA NAUTIČKOG TURIZMA RAČICE U dnu dugačke uvale, na jugoistočnom dijelu starogradskog zaljeva smještena je trajektna luka u uvali Zeleminac. UPU-om Trajektne luke Stari Grad (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 12/17) planirano je širenje luke za javni promet Stari Grad i to proširivanjem pripadajućeg akvatorija za promet plovila i obalnog prostora za pješački i kolni promet, te produženja gatova kako bi se postigli veći kapaciteti i sigurnost luke. Površina planiranog zahvata je 25,2 ha. Predlaže se uređenje i povećanje kapaciteta postojećih parkirališnih površina. Istočno od trajektne luke Prostornim planom uređenja Grada Staroga Grada, III. izmjene i dopune (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 4/07, 8/12, 2/13) predviđena je izgradnja pomorske benzinske postaje sa pristaništem i Luke nautičkog turizma Račice i kontaktna zona (LN), maksimalnog broja vezova u moru od 190, pripadajućom ugostiteljsko-turističkom zonom T1 površine ukupno 8,5 ha, a sve u svrhu poboljšanja sveukupne turističke ponude. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 21

24 Slika 3.2 Prikaz namjene obale, izgrađeni (tamnoplavo) i planirani dio (svijetloplava) -dio iz kartografskog prikaza 4.3. Građevinska područja (Stari Grad), III. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Staroga Grada ( Službeni glasnik Grada Staroga Grada, br. 4/07, 8/12, 2/13) UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 22

25 RAČICE UVALA DUBOKA Urbanističkim planom uređenja Račice-Vratenjica dijela naselja Staroga Grada (UPU-6) (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 4/16) navedeni predio je sportsko-rekreacijske namjene. Kao što je prethodno navedeno, Prostornim planom Grada planirana je Luka nautičkog turizma zapadno od uvale Duboka. Izgradnjom nautičke luke i mješovito-stambenog predjela Račice-Vratenjica nameće se potreba za uređenom plažom povećanog kapaciteta, kao i širokom ponudom u sklopu kupališne aktivnosti (najam kupališnih rekvizita, ugostiteljski objekt i dr.) sve u svrhu kako poboljšanja sveukupne turističke ponude, tako i uvjeta javnog mjesnog kupališta. Slika 3.3 Prikaz namjene površina, UPU Račice-Vratenjice dijela naselja Starog Grada Na zapadnom dijelu obalnog pojasa u sklopu obuhvata navedenog UPU-om Račice-Vratenjica, u prirodnoj uvali predlaže se uređenje plaže za pse. Istočno, prema kupalištu Lanterna u dužini od približno 200 m, koji je pretežno stjenovit s mjestimičnim kratkim plažama predlaže se uređenje romantičnih plaža na promatranom dijelu obalnog pojasa. U zaobalnom dijelu predlaže se izvedba trim staze i sl. Uvala Duboka smještena je na južnom dijelu starogradskog zaljeva, 800-tinjak m od centra grada. U dnu uvale nalazi se prirodna šljunčana plaža koja se koristi kao kupalište javnog karaktera manjeg kapaciteta gradsko kupalište Lanterna, dok je obalni pojas sa istočne i zapadne strane uvale stjenovit sa djelomično izgrađenim betonskim podestima za sunčanje. Do kupališta se dolazi uređenom pješačkom stazom uz more koja povezuje kupalište sa centrom. Zbog atraktivne lokacije, blizine naselja Borići gdje se nalazi oko 30% ukupnih smještajnih kapaciteta kao i stare gradske jezgre, predlaže se povećanje plažnih kapaciteta, te uređenje plaže za obitelji s djecom. Također, sukladno UPU Račice-Vratenjica u sklopu plaže UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 23

26 predlaže se izvedba objekta poslovnih-pretežno uslužnih djelatnosti. U zaleđu plaže predlaže se uređenje zone sportsko-rekreacijskih sadržaja. Istočno od kupališta Lanterna nalazi se ugostiteljski objekt i okolna betonska sunčališta kojima je potrebno uređenje i oprema urbanim mobilijarom. Slika 3.4 Ortofoto snimak dijela starogradskog zaljeva prikaz situacije predloženih zahvata Predlaže se provedba pripadajuće infrastrukture, instalacija tuševa sanitarnog čvora, javne rasvjete, pristup osobama smanjene pokretljivosti, postavljanje elemenata urbane opreme (kante za otpatke, klupe i dr.) itd. Sumarno, planirani zahvati su: 1. Uređenje plaže za pse 2. Uređenje romantičnih plaža, u zaleđu plaža izvedba trim staze i sl 3. Uređenje plaže za obitelji s djecom (povećanje plažnog kapaciteta), uređenje objekta poslovne - pretežno uslužne djelatnosti 4. Uređenje zone sportsko-rekreacijskih sadržaja 5. Uređenje postojećeg ugostiteljskog objekta i betonskog sunčališta UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 24

27 SV. JEROLIM - KUPALIŠTE BONJ Na krajnjem zapadnom dijelu uređene obale Stari Grad Priko, na sjevernoj strani strani Starogradske uvale, cca 700 m od centra grada, Prostornim planom uređenja Grada Staroga Grada III. izmjene i dopune (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 4/07, 8/12, 2/13) predviđena je zona gospodarske poslovne namjene. Malo zapadnije, od crkve Sv. Jerolima do plivališta Bonj predviđena je zona sportsko-rekreacijske namjene, odnosno akvatorij sportsko-rekreacijske namjene. Slika 3.5 Prikaz namjene obale, zona gospodarske namjene (smeđa), zona i akvatorij sportskorekreacijske namjene (zelena) -dio iz kartografskog prikaza 4.3. Građevinska područja (Stari Grad), III. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Staroga Grada ( Službeni glasnik Grada Staroga Grada, br. 4/07, 8/12, 2/13) U zoni gospodarske poslovne namjene se, radi poboljšanja usluge morske luke nautičkog turizma, predviđa izgradnja objekata ugostiteljskih, uslužnih i trgovačkih sadržaja. Obalni pojas Priko na sjevernoj strani Starogradskog zaljeva je godine uređen većim dijelom pojasa na način da su se dogradnjom obalnog zida formirali vezovi za prihvat plovila te proširila postojeća šetnica. Međutim, navedenim uređenjem nije obuhvaćen krajnji zapadni dio obalnog pojasa do crkvice Sv. Jerolima. Predlaže se dogradnja novoizgrađene obale, tj. izvedba spoja nove obale s postojećom obalnom trasom. Isti zahvat uključuje sanaciju postojećeg obalnog zida u nastavku do crkvice Sv. Jerolima, djelomično produbljivanje akvatorija, te uređenje prostora kojeg koristi jedriličarski klub prema njihovim potrebama. Za ovaj zahvat djelomično već postoji izrađena tehnička dokumentacija. Nadalje na istoj lokaciji nalazi se kupalište Bonj, koje je uz kupalište Lanterna jedina gradska plaža. Sadašnje stanje plaže uz okolna betonska sunčališta kapacitetom i sadržajem ne zadovoljava potrebe, stoga je potrebna dohrana šljunčanih plažnih površina te povećanje njenoga kapaciteta. Predlaže se uređenje plaže kao plaže sa zabavnim sadržajima za mlade, te realizacija popratnih sadržaja plaže. Na zapadnom dijelu kupališta Bonj nalazi se plivalište za sportove na moru, omeđeno s dva betonska gata i UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 25

28 pontonom. Betonski gatovi su trošni te predstavljaju opasnost za korisnike. Potrebna je sanacija / rekonstrukcija, tj. izgradnja novih gatova na istom mjestu. Za ovaj dio obalnog pojasa također već postoji izrađena tehnička dokumentacija (Idejni i Glavni projekt) kojom je planirana izgradnja plažnog objekta sa ugostiteljskom ponudom, te rekonstrukcija betonskog sunčališta i plivačkog bazena. Potrebna je provedba pripadajuće infrastrukture, instalacija tuševa sanitarnog čvora, javne rasvjete, pristup osobama smanjene pokretljivosti, postavljanje elemenata urbane opreme itd. Sumarno, planirani zahvati su: 1. Izgradnja poslovnih objekata u cilju poboljšanja usluge nautičkog turizma 2. Izvedba spoja novoizgrađene obale Priko s postojećom obalnom trasom, sanacija postojećeg obalnog zida, produbljivanje akvatorija te uređenje prostora jedriličarskog kluba 3. Dohrana šljunčanih plažnih površina i uređenje plaže sa zabavnim sadržajima za mlade 4. Rekonstrukcija gatova koji omeđuju plivalište Slika 3.6 Ortofoto snimak dijela starogradskog zaljeva prikaz situacije predloženih zahvata KAMARETE UVALA VELA DUBOKA Na predjelu Kamarete, između plivališta Bonj i hotela Helios nalazi se lokalitet Antička obala starog Pharosa, kasnije Pharie. Lokalitet je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske koji se vodi u Registru kulturnih dobara pod oznakom P-5269, preventivno zaštićeno kulturno dobro, nepokretno kulturno dobropojedinačno, arheološka baština. Područje istražuje UMAS,a njihovi prijedlozi su prezentirani u daljnjem tekstu. Predmetni lokalitet je jedini vidljivi izvorni netaknuti dio antičke obale starog Pharosa. Predlaže se uređivanje podmorskog arheološkog parka koji bi zbog male dubine bio dostupan kupačima, a ne samo UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 26

29 roniocima, te postavljanje table sa slikovnim i tekstualnim objašnjenjem svega onoga što se pod morem može vidjeti, kao i tekstom utemeljene priče o najranijoj pomorskoj prošlosti Staroga Grada. Vidljivi su brojni ulomci amfora i antičkog posuđa srasli sa stjenovitom obalom te veći grublje obrađeni kameni blokovi, kao i kameni pragovi. Također, nevezano za ovu lokaciju, UMAS predlaže ponovnu konzervaciju željeznog topa na Novoj rivi i postavljanje ploče s osnovnim informacijama o nalazu, kao i uvrštavanje u turističku mapu Grada podvodna arheološka nalazišta oko Kabla i Pelegrina. Slika 3.7 Linija operativne antičke obale i detalj iste s priraslim ulomcima amfora (Umjetnička akademija, Sveučilište u Splitu, 2018.) Zapadno predjela Kamarete do uvale Vela Duboka (vala Ferandina) nalazi se obalni pojas u dužini cca 500 m koji je dio turističkog kompleksa. Sastoji se od niza betonskih sunčališta, pristana za turističke brodove, mandraća za privez manjih brodova i šljunčane plaže na najzapadnijem dijelu. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 27

30 ZOGONKE UVALA PAKLINA Na sjeveroistočnom dijelu zaljeva, zapadno od turističkog kompleksa Helios nalazi se predio Zogonke. Predio karakterizira gusta borova šuma koja se strmo spušta prema obalnom pojasu. Obala je stjenovita, omeđena dvjema uvalama: uvala Vela Duboka (vala Ferandina) u kojoj se nalazi plaža turističkog kompleksa i uvala Paklina - mala pješčana plaža sa malim kupališnim kapacitetom. Prostornim planom Starog Grada, te Urbanističkim planom uređenja Zogonke - dijela naselja Stari Grad (UPU 4),( Službeni glasnik Grada Staroga Grada, br. 9a/12) utvrđeno je stanovanje kao osnovna namjena prostora unutar granica građevinskog područja naselja. Pored osnovne namjene planirana je sportsko rekreacijska namjena označena kao R3 koja predstavlja buduću uređenu plažu i R2 rekreacijsku namjenu. Slika 3.8 Prikaz stambene zone (žuto) i turističke zone T1 naselja Zogonke -dio iz kartografskog prikaza 1.Korištenje i namjena prostora, III. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Staroga Grada ( Službeni glasnik Grada Staroga Grada, br.4/07, 8/12, 2/13) Osim stambenog područja na istočnom dijelu, planirana je izgradnja turističkog naselja T1 na zapadnom dijelu Zogonke, navedeno UPU-om izdvojenog građevinskog područja izvan naselja- ugostiteljsko-turističke namjene Zogonke ( Službeni glasnik Grada Staroga Grada, br. 11/15). Navedenim UPU-om predviđa se izgradnja hotela, vila, apartmana, ugostiteljsko-uslužnih te sportsko-rekreacijskih sadržaja. Prostorna jedinica kupališta (R) se nalazi između zapadne i istočne granice plana, te je od zone športa i rekreacije odijeljena dužobalnom šetnicom širine 3,5 m i unutar iste se mogu graditi pješačke staze i stepenice, kao i rampa za invalide, te prateća oprema (tuš i platnene kabine za presvlačenje). U južnom dijelu obuhvata Plana UPU-om je predviđena izgradnja turističkog privezišta (označeno crvenom bojom na Slika 3.9) kapaciteta 25 plovila. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 28

31 Slika 3.9 Ortofoto snimak promatranog dijela starogradskog zaljeva prikaz situacije predloženih zahvata Planirani zahvati su uz provedbu infrastrukture (voda, struja, kanalizacija), te instalacija tuševa, sanitarnog čvora, javne rasvjete, te postava urbane opreme (kante za otpatke, klupe i dr.): 1. Uređenje romantičnih plaža 2. U zaobalnom dijelu predlaže uređenje trim staze (postavljanje sprava za tjelovježbu i sl.) 3. U uvali Paklina predlaže se povećanje kapaciteta plaže-dohrana plažnih površina te uređenje plaže za obitelji s djecom 4. Postojeći pristan u uvali Paklina potrebno je sanirati/rekonstruirati UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 29

32 UVALA PAKLINA - UVALA ZAVALA Obalni pojas od uvale Paklina do uvale Zavala karakterizira neizgrađena i stjenovita obala, sa borovom šumom u pozadini. Uvala Zavala je dublja uvala zavučena u kopno, zaštićena od svih vjetrova zbog čega je na sjeveroistočnom dijelu uvale izgrađeno nautičko sidrište. Osim navedene uvale, na tom predjelu obalnog pojasa nalazi se i uvala Brizenica - manja uvala na sjeveroistočnoj strani starogradskog zaljeva, u dnu koje se nalazi prirodna šljunčana plaža manjeg kupališnog kapaciteta. Prema III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Staroga Grada i UPU-om Izdvojenog građevinskog područja Široki rat -I. Izmjene i dopune (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 13/10,6/16) planirana je izgradnja turističkog kompleksa T2 iznad uvale Brizenica. Ukupni smještajni kapacitet cijelog zahvata T2 (hoteli, apartmani, vile) iznosi 94 građevine s 239 smještajne jedinice s 739 ležajeva sa turističko-ugostiteljskim popratnim sadržajima. Realizacijom spomenutog zahvata planirano je uređenje obalnog pojasa u sklopu turističkog kompleksa. UPU-om Izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene Brizenica (Službeni glasnik Grada Staroga Grada br. 03/09), Grad Stari Grad također je planirana izgradnja turističkog naselja T2 maksimalnog ukupnog kapaciteta 640 ležajeva. Zona predviđena za hotelski smještaj može imati jedinstveni građevinski korpus ili biti podijeljena u više manjih građevinskih cjelina, a što podrazumijeva i prateće sadržaje kao što su ugostiteljski, trgovački, zabavni i rekreacijski, uslužni i drugi servisni sadržaji. Slika 3.10 Prikaz turističkih zona T2 naselja Široki rad i Brizenica -dio iz kartografskog prikaza 1.Korištenje i namjena prostora, III. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Staroga Grada ( Službeni glasnik Grada Staroga Grada, br. 4/07, 8/12, 2/13) UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 30

33 Nastavno na uvalu Paklina prema zapadu predlaže se izgradnja zone za sportove na moru (iznajmljivanje kajaka, pedalina, daske za jedrenje, kite surfing itd.). Predio Baba tradicionalno koriste nudisti, stoga se na predjelu Baba predlaže označavanje kupališnog prostora za nudiste. Dalje se predlaže izvedba dužobalne šetnice sve do sjeveroistočnog dijela uvale Zavala, te izgradnja odnosno rekonstrukcija dva manja turistička pristana, jedan u uvali Brizenica, a drugi u uvali Zavala. U dnu uvale Zavala nalaze se dvije manje prirodne plaže. S obzirom na dislociranost plaža kao i krajolik koji ih okružuje, u smislu očuvanja prirode predlaže se označavanje plaža kao prirodnih udaljenih eko plaža. Ukratko, planirani zahvati, uz provedbu infrastrukture (voda, struja, kanalizacija), te instalacija tuševa, sanitarnog čvora, javne rasvjete, te postava urbane opreme (kante za otpatke, klupe i dr.) i produženje šetnice do dna uvale Zavala su: 1. Uređenje zone za sportove na moru 2. Označavanje kupališnog prostora za nudiste na predjelu Baba 3. Izvedba dva turistička pristana, u uvali Brizenica te u uvali Zavala 4. Označavanje plaža u dnu uvale Zavala kao prirodnih udaljenih eko plaža Slika 3.11 Ortofoto snimak poteza od uvale Paklina do uvale Zavala UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 31

34 3.2. POLOTOK KABAL Poluotok Kabal je dug cca 6 km, procijenjene površine oko 900 ha. Proteže se od uvale Zavala na jugu do uvale Žukova na sjeveru. Sjeverna obala je veoma razvedena sa mnogo manjih i većih uvala koje duboko zadiru u kopno, zaštićene su od južnih vjetrova, a izložene buri i vjetrovima iz IV kvadranta. Južna obala poluotoka je strmija, dok je jugoistočna strana duboko zavučena u kopno te je jako dobro zaštićena od vjetrova svih smjerova. Prema Prostornom planu Grada, ovo područje se planira proglasiti zaštićenim područjem -značajni krajobraz, zbog netaknute prirode prekrivene makijom i šumom, bogate flore i faune. Jedan od osnovnih problema ovog područja je smanjenje šumskog fonda izgradnjom turističkih kapaciteta i ugostiteljskih objekata stoga se ovom provedbom ne dopuštaju bilo kakve radnje koje narušavaju prirodna obilježja. Slika 3.12 Poluotok Kabal Kao što je navedeno, poluotok karakterizira jedinstvena razvedenost, stoga su navedene neke od interesantnih uvala slijedom: uvala Zavala, Veli Zelenikovac, Tiha, Lozna, Glavna i Vlaška, Smočiguzica, Priluka, Nedomisalj i Žukova UVALA ZAVALA Nalazi se na početku južnog dijelu poluotoka te predstavlja jednu od zaštićenijih uvala po svim vjetrovima u starogradskom zaljevu. Zbog svoje privlačne lokacije i duboke uvale predstavlja jedan od značajnih resursa u smislu razvoja nautičkog turizma. Prostornim planom Grada Staroga Grada predviđeno sidrište koje je na predmetnoj lokaciji i UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 32

35 izvedeno ( ovlaštenik koncesije: z.o. Letrat, Stari Grad, površina akvatorija 3950 m 2, opremljenost sidrišta sa 10 plutača.), a na istočnoj strani uvale nalazi se ugostiteljski objekt. Kao što je ranije spomenuto u dnu uvale nalazi se nekoliko manjih prirodnih šljunčanih plaža. Zbog očuvanja karakterističnih prirodnih obilježja lokacije predlaže se strogo očuvanje postojećeg stanja i označavanje plaža kao prirodne udaljene eko plaže. Slika 3.13 Uvala Zavala i u pozadini Žukova UVALA VELI ZELENIKOVAC, DVI UZE I UZA Sljedeća uvala koja pruža zaklonjenost je uvala Veli Zelenikovac, te dalje uvale Dvi Uze i Uza. Cijeli obalni pojas se sastoji od hridi i škrapa te guste borove šume, a u dnu uvala su male šljunčane plaže. Predlaže se označavanje plaža kao prirodne udaljene eko plaže UVALA TIHA Uvala Tiha je najdublja uvala poluotoka, prepoznatljiva po nekoliko manjih uvala Stupišće, Vuča, Srednja lokva, Veli dolac, Paklina i Hobonj, koje nautičarima pružaju sigurno mjesto za privez po svim vjetrovima. Na zapadnom predjelu uvale izvedena su sidrišta, ovlaštenog koncesionara Nascor d.o.o., Stari Grad, ukupne površine sidrišta m 2. S obzirom na prostranost uvale, predlaže se izvedba sidrišta na istočnom dijelu u uvali Hobonj, kako bi se u cijelosti iskoristio potencijal Tihe u svrhu razvitka nautičkog UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 33

36 turizma. Osim sidrišta u uvali Tiha nalazi se i nekoliko ugostiteljskih objekata. U gotovo svakoj od navedenih uvala nalaze se male prirodne šljunčane plaže. Obalni pojas se sastoji pretežno od hridi i škrapa te guste borove šume koja ih omeđuje. Uzimajući u obzir jedinstvene vrijednosti krajolika potrebno je očuvanje postojećeg stanja plaža, označavajući ih kao prirodne udaljene eko plaže. Slika 3.14 Ortofoto snimak uvale Tiha UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 34

37 SJEVEROZAPADNI DIO POLUOTOKA KABAL Na zapadnom dijelu poluotoka nalazi se nekoliko interesantnih uvala. To su redom Plivna koja je otvorena prema jugu, te Lozna, Glavna, Volin bok, Vlaška, Dobriševa i Zvirja na sjeverozapadnoj strani poluotoka. Slika 3.15 Ortofoto snimak uvala zapadnog dijela poluotoka Kabal Uvala Plivna nalazi se na južnoj strani poluotoka Kabal. Jedina je uvala na potezu od uvale Stupišće do Lozne. Uvalu karakterizira strma kamena obala te borova šuma. U dnu uvale nalazi se prirodna plaža od krupnog šljunka pristupačna jedino s mora. Podmorje oko uvale je atraktivno te se aktivno koristi kao lokacija za ronilačke izlete. Predlaže se označavanje plaže kao prirodne udaljene eko plaže. Uvala Lozna zaštićena je od djelovanja svih smjerova osim iz smjera sjever - sjeverozapad. U dnu uvale nalazi se plaža od krupnijeg šljunka. Uvali je moguće pristupiti s kopna i mora. To je, zbog svog zanimljivog podmorja i strme obale koja okružuje uvalu, čini atraktivnom lokacijom za postavljanje adrenalinskog parka (zip-line, paintball i sl.). Također, na sjeverozapadnoj strani uvale nalazi se ulaz u vojne tunele izgrađene nakon Drugog svjetskog rata. Tuneli imaju nekoliko izvidnica na 20ak m nadmorske visine na zapadnoj strani punte Kabla, dok je podmorje te iste punte atraktivno za ronilačke izlete. Zbog svog velikog potencijala za korištenje u turističke svrhe predlaže se uređenje prostora površine približno m 2 kao adrenalinskog parka i turističke atrakcije sa svim pripadnim sadržajima kao i označavanje plaže u UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 35

38 dnu uvale kao adrenalinske plaže. Uvala Glavna zaštićen je akvatorij (procjena površine radnog teritorija iznosi m 2 ) što je veliki resurs u smislu razvoja turizma, pogotovo nautičkog. Prostorno-planskom dokumentacijom uvala Glavna je predviđena za izvedbu sidrišta. Sigurno je sidrenje po svim vjetrovima, osim iz NW, N, i NE smjera. Kopneni dio je netaknuta priroda borove šume, česme i makije, a obalni pojas je u velikom dijelu zadržao svoj prirodni stjenoviti oblik sa šljunkovitim plaža na dnu uvala. Uvala Vlaška je nešto razvedenija i dublja u kopno te je pogodna za izvedbu organiziranog sidrišta. Prostorno-planskom dokumentacijom u uvali je predviđena zona marikulture (uzgajalište za ribe i školjke), procjena površine radnog teritorija iznosi m 2. Kao alternativa marikulturi moguća je prenamjena predmetne lokacije u organizirano sidrište. Plaže u uvalama Glavna, Volin bok, Vlaška (u slučaju prenamjene uvale kao sidrište) te Dobriševa i Zvirja predlaže se označiti kao prirodne udaljene eko plaže SJEVEROISTOČNI DIO POLUOTOKA KABAL Na potezu između Vele Smočiguzice i Priluke je prema prostorno-planskoj dokumentaciji planirana je zona marikulture na otvorenom moru. Površina radnog akvatorija iznosi cca m 2. Plaže u spomenutim uvalama potrebno je označiti kao prirodne udaljene eko plaže. Uvala Priluka pogodna je za uređenje sidrišta relativno malog kapaciteta (procjena površine radnog teritorija iznosi cca m 2 ). Slika 3.16 Ortofoto snimak istočnog dijela poluotoka Kabal UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 36

39 Uvala Nedomisalj je manja uvala na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Kabal, reljefnog oblika takvog da je prirodno zaštićena od vjetrova i pruža sigurno zaklonište nautičarima koji u ljetnim mjesecima plove Hvarskim kanalom. Planira se sidrište u uvali Nedomisalj (procjena površine radnog teritorija iznosi cca m 2 ). Uvala Žukova nalazi se na početku sjevernog dijela kabalskog poluotoka. Zavučena je dublje u kopno te se grana na pet manjih uvala, u dnu kojih se nalaze prirodne šljunčane plaže. Zaklonjena je po svim vjetrovima, osim po buri. Na tom području obalni pojas je stjenovit, a okružen borovom šumom i makijom. Plaže u spomenutim uvalama potrebno je označiti kao prirodne udaljene eko plaže, a postojeće građevine u obalnom pojasu po potrebi sanirati/rekonstruirati trudeći se očuvati karakterističnu vizuru uvala. Slika 3.17 Uvala Žukova Zbog svoje zavučene lokacije idealna je za izvedbu sidrišta. Planiranim postavljanjem uređenih sidrišta (procjena površine radnog teritorija iznosi m 2 ) sačuvat će se postojeće stanje bez narušavanja izgleda prirode, te će se ostavit veliki dio prostora za kupanje domicilnog stanovništva i turista. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 37

40 4. ELEMENTI VJETROVALNE KLIME 4.1. VJETAR VJETROVI OD INTERESA Vjetrovi od interesa za mikrolokacije obalnog pojasa Grada Staroga Grada (zapadni dio obalnog pojasa, južni dio obalnog pojasa Općine) mogu se analizirati uvažavajući dva aspekta, i to: - vjetar kao pojava od značaja za manevriranje plovila u njihovom dolasku ili odlasku iz luke, te obzirom na siguran boravak plovila na vezu - vjetar kao pojava, koja generira vjetrovne valove od značaja za stanje akvatorija u luci i eventualnu zaštitu. Vjetrovi koji generiraju valove od značaja na predmetnoj lokaciji jesu vjetrovi koji pušu iz IV i I kvadranta na području zapadnog obalnog pojasa Grada Staroga Grada. Na razmatranoj lokaciji vjetrovi iz preostalih kvadranata ili pušu s kopna ili nisu od značaja za analizu valne klime. Brzina, odnosno snaga vjetra, i visine ( energija ) vjetrom generiranih valova jesu limitirajući meteorološki faktori, koji utječu na mogućnost korištenja kako akvatorija tako i operativnih obala u luci. Analiza vjetrovne klime za predmetne mikrolokacije izrađena je u skladu s preporukama svjetske meteorološke organizacije WMO, na načina da se podaci za statističku analizu vjetra za svaku lokaciju uzimaju sa najbliže anemografske postaje koje imaju kontinuirano mjerenje brzine i smjera vjetra, a koje se nalaze u preporučenom radijusu od 50km. Za potrebe izrade predmetne dokumentacije Projektant je, od ovlaštene institucije, Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske, pribavljeni su službeni mjerni podaci o smjeru, brzini i trajanju vjetra kao srednje satni podaci, sa postaje Hvar za razdoblje od 1996 do 2005 g. (10. god. promatranja) UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 38

41 Slika 4.1 Prikaz pozicije anemografske postaje Hvar u odnosu na predmetnu lokaciju Kao mjerodavne postaje uzeta je anemografska postaja Hvar koja se nalazi u zoni od 50 km od predmetne lokacije, što je unutar preporučenog radijusa po WMO-u. Temeljem ovih podataka, izrađene su daljnje statističke analize. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 39

42 PROGNOZA EKSTREMNIH VRIJEDNOSTI BRZINA VJETRA NA OSNOVU TERMINSKE VRIJEDNOSTI BRZINE I SMJERA VJETRA ZA POSTAJU HVAR Prosječna godišnja vjetrovna klima Mjesečne i godišnje razdiobe brzine vjetra u ovisnosti o smjeru vjetra za postaju Hvar (uzorak od god.) prikazane su grafički na ružama vjetrova, a numeričke vrijednosti dane su u tablicama kontigencije vjetra. Sve brzine su izražene u razredima brzina (m/s) koji odgovaraju stupnjevima Bf. Bf smjer 0,0-0,2 0,3-1,5 1,6-3,3 3,4-5,4 5,5-7,9 8,0-10,7 10,8-13,8 13,9-17,1 17,2-20,7 20,8-24,4 24,5-28,4 28,5-32,6 32,7-36,9 ZBROJ tišina 18,16 18,16 NNE 28,26 23,26 4,38 1,38 0,30 0,18 0,03 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 57,79 NE 39,93 41,18 29,80 7,71 0,80 0,07 0,03 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 119,51 ENE 13,07 20,21 7,03 1,72 0,16 0,04 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 42,23 E 10,87 44,36 40,35 21,54 8,20 0,85 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 126,21 ESE 6,67 26,26 45,17 32,99 14,38 3,30 0,16 0,11 0,07 0,00 0,00 0,00 129,09 SE 12,57 34,61 12,31 6,81 2,49 0,37 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 69,16 SSE 6,71 10,26 2,20 1,45 0,60 0,17 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 21,41 S 9,41 9,36 2,84 1,84 0,37 0,05 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 23,88 SSW 5,72 4,85 2,20 0,92 0,22 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 13,92 SW 6,68 6,64 1,54 0,49 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 15,36 WSW 3,31 4,23 0,34 0,07 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 7,95 W 12,54 49,41 20,91 1,30 0,12 0,05 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 84,34 WNW 16,84 28,72 5,29 0,34 0,00 0,04 0,03 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 51,28 NW 32,95 52,90 3,84 0,13 0,03 0,04 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 89,90 NNW 19,51 15,07 1,74 0,45 0,03 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 36,82 N 32,58 55,74 4,18 0,34 0,04 0,01 0,04 0,01 0,03 0,01 0,00 0,00 92,99 ZBROJ 18,16 257,64 427,06 184,10 79,47 27,76 5,21 0,32 0,17 0,12 0,01 0,00 0, ,00 Tablica 4.1 Tablica kontigencije vjetra (relativne čestine u %) u ovisnosti o brzini vjetra za Hvar (razdoblje god.) UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 40

43 NNW N 20% NNE NW 15% NE WNW 10% ENE 5% olujan vjetar (>8 bf) W 0% E jak vjetar (6-7 bf) umjeren vjetar (4-5 bf) slab vjetar (1-3 bf) tišina WSW ESE SW SE SSW S SSE Slika 4.2 Godišnja ruža vjetrova za meteorološku postaju Hvar. Vremensko razdoblje od 1996 do god. Hvar - zima Hvar proljeće NNW N 20% NNE NNW N 20% NNE NW 15% NE NW 15% NE WNW 10% ENE WNW 10% ENE 5% 5% W 0% E W 0% E WSW ESE WSW ESE SW SE SW SE SSW SSE SSW SSE S S UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 41

44 Hvar - ljeto Hvar jesen NNW N 20% NNE NNW 20% N NNE NW 15% NE NW 15% NE WNW 10% ENE NW 10% ENE 5% 5% W 0% E 0% E WSW ESE SW ESE SW SE SW SE SSW S SSE SSW S SSE Slika 4.3 Sezonske ruže vjetrova za meteorološku postaju Hvar. Vremensko razdoblje od 1996 do god. Iz prikazanih podataka vidi se da na godišnjoj razini najčešće pušu vjetrovi iz I, II i IV kvadranta. U hladnijem periodu godine najčešće pušu vjetrovi bura i tramontana, s velikom učestalosti vjetrova i iz II kvadranta. Topliji dio godine obilježen je većom učestalosti puhanja vjetrova maestral i pulenat. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 42

45 4.2. VALOVI VALNO RAZVIJALIŠTE Duljina valnog razvijališta preko čije se površine generiraju vjetrovni valovi od interesa utvrdila se razmatranjem efektivnih udaljenosti kopna iz kojih valovi nailaze. Posebno se vodilo računa o: - specifičnosti lokacije, odnosno njene topografske matrice, - promjenjivog sektora smjera puhanja vjetra na odgovarajućoj lokaciji, - odgovarajućeg odstupanja smjera putovanja dubokovodnih valova u odnosu na generalni smjer puhanja odgovarajućeg vjetra. Područje grada se podijelilo na tri cjeline; starogradski zaljev, sjeverozapadni dio poluotoka Kabal, te sjeveroistočni dio poluotoka, sve kako bi se realnije prikazalo valno razvijalište. PARAMETRI SMJEROVI NW NW N NW N NE SMJER PRIVJETRIŠTE (km) 110,3 102,1 4,5 102,1 4,5 7,9 Tablica 4.2 Utvrđene efektivne duljine privjetrišta i smjerovi puhanja vjetra UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 43

46 PRORAČUN DUBOKOVODNIH ZNAČAJNIH VALNIH VISINA ZA DUGA POVRATNA RAZDOBLJA Uzorak značajnih valnih visina (dubokovodnih) za dugoročnu prognozu formiran je iz uzorka vjetra ( srednje satne brzine vjetra za period opažanja od god.) i na temelju gore navedenih privjetrišta. Temeljem provedenih analiza, u nastavku se daju vrijednosti značajnih valnih visina Hs, pripadnih srednjih perioda T0 i vršnih spektralnih perioda Tp.. Ove vrijednosti su ulazni parametri (rubni uvjeti) numeričkih i fizikalnih simulacija valovanja. POVRAT NI PERIOD P.P (GOD) NW NW+NNW N Hs (m) T0 (s) Tp (s) L0 (m) Hs (m) T0 (s) Tp (s) L0 (m) Hs (m) T0 (s) Tp (s) L0 (m) 100 3,2 6,1 7,0 57,6 3,4 6,1 7,1 57,8 2,1 4,2 4,9 27,3 50 3,0 5,9 6,8 54 3,2 5,9 6,9 54,4 1,9 4,0 4,6 24,7 25 2,8 5,7 6,6 50,4 3,0 5,7 6,6 51 1,7 3,8 4,4 22,1 5 2,4 5,3 6,1 43,2 2,5 5,2 6,1 42,5 1,2 3,2 3,7 15,6 Tablica 4.3 Dugoročna prognoza značajne valne visine (starogradski zaljev i sjeverozapadni dio Kabla) POVRAT NI PERIOD P.P (GOD) NW+NNW N NE+NNE+N Hs (m) T0 (s) Tp (s) L0 (m) Hs (m) T0 (s) Tp (s) L0 (m) Hs (m) T0 (s) Tp (s) L0 (m) 100 3,0 5,7 6,6 51 1,9 4,0 4,6 24,7 1,9 4,1 4,8 26,6 50 2,9 5,6 6,5 49,3 1,8 3,9 4,5 23,4 1,8 4,0 4,7 25,2 25 2,7 5,4 6,3 45,9 1,6 3,7 4,2 20,8 1,7 3,9 4,5 23,8 5 2,3 5,0 5,8 39,1 1,2 3,2 3,7 15,6 1,5 3,7 4,3 21 Tablica 4.4 Dugoročna prognoza značajne valne visine (sjeveroistočni dio Kabla) UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 44

47 PARAMETRI VALOVA NA KARAKTERISTIČNIM DUBINAMA Približavajući se obali dubokovodni valovi zadržavaju svoja obilježja do granične dubine, poslije koje počinje deformacija vala, što se nastavlja s napredovanjem vala prema plićaku. Obzirom utjecaja na parametre valova, analizirane su deformacije koje nastaju uslijed: - smanjenja dubine - loma vala - refrakcije - difrakcije - refleksije Proračun valovanja u predmetnoj mikrolokaciji proveden je numeričkim 2D modelom baziranom na iterativnom rješavanju modificirane eliptične parcijalne diferencijalne jednadžbe blagog nagiba, metodom konačnih elemenata. Proračun simulira kombinirane efekte refrakcije i difrakcije valova. Isto tako, valna refleksija, zatim efekti valne disipacije energije uvjetovane trenjem i lomom, također su obuhvaćeni ovim modelom. Model ima mogućnost spektralnog prikaza valova (direkcijski valni spektri sa direkcijskom disperzijom) preko energetskog spektra. U predmetnom modelu razmatran je samo najutjecajniji smjer valne incidencije za predmetne lokacije. Korišten je dubokovodni valni spektar JONSWAP, s parametrom γ=3,3 i direkcijskom disperzijom od 30 oko osnovnog smjera. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 45

48 Osnovna diferencijalna jednadžba blagog nagiba dna može se pisat u obliku: C g 2 CC g 0... (1) C Gdje je: vala: x, y kompleksna funkcija izdizanja vodnog lica (služi za proračun valne visine) - frekvencija vala C x, y - fazna brzina C g x, y - brzina grupe valova k x, y - valni broj Jednadžba (1) simulira valnu refrakciju, difrakciju i refleksiju. Modificirana jednadžba blagog nagiba dna koja uključuje elemente disipacije valne enegrije trenjem i lomom CC gdje je: g Cg 2 i w ic C 0 g f r ak w - faktor trenja k 3 3 2kd sinh 2kd)sinh kd 2 2 d ( 1 ) - parametar loma vala 2 d 4a - empirijska konstanta ( 0.4) U ovoj studiji analizirani su valovi stogodišnjeg (kriterij dimenzioniranja) povratnog razdoblja, generirani vjetrovima od interesa. Rezultati matematičko numeričkog modela za postojeće stanje prikazanu su na slikama: UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 46

49 Predmetnom studijom izrađena je analiza valovanja na lokaciji obalnog pojasa Grada Stari Grad. Predmetne interesne lokacije podijeljene su na tri sektora: sjeverozapadni dio poluotoka Kabal, sjeveroistočni dio poluotoka Kabal, te starogradski zaljev. a) Obuhvat -sjeveroistočni dio poluotoka Kabal Slika 4.4 Visina vala za postojeće stanje sjeveroistočnog dijela poluotoka Kabal povratnog perioda 100 godina iz smjera NE-45 (Bura- H s = 1,9 m, T p= 4,8 s) Slika 4.5 Visina vala za postojeće stanje sjeveroistočnog dijela poluotoka Kabal povratnog perioda 100 godina iz smjera NW-315 (Maestral- H s = 3,0 m, T p= 6,6 s) UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 47

50 b) Obuhvat: sjeverozapadni dio poluotoka Kabal Slika 4.6 Visina vala za postojeće stanje sjeverozapadnog dijela poluotoka Kabal povratnog perioda 100 godina iz smjera NW-315 (Maestral- H s =3,4 m, T p= 7,1 s) Slika 4.7 Visina vala za postojeće stanje sjeverozapadnog dijela poluotoka Kabal povratnog perioda 100 godina iz smjera N-0 (Tramontana- H s =2,1 m, T p= 4,9 s) Područje poluotoka Kabal je podijeljeno na dva dijela, sjeverozapadni dio te sjeveroistočni, gdje se provela numerička simulacija. Na sjeverozapadnom dijelu razmatrani su utjecaji iz NW i N smjera, a u sjeveroistočnom iz NW i NE, povratnih perioda 100 godina. U sjeverozapadnom dijelu dominatan je utjecaj UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 48

51 maestrala koji stvara valove ispred uvala visine i do 2 m, dok je dublje u uvalama (Glavna i Vlaška) visina vala 0,8 m. Djelovanje tramontane je nešto povoljnije, valovi su manjih visina 0,25 m dublje u uvalama. Stoga, izvedba sidrišta u navedenim uvalama Glavna i Vlaška, moći će se odvijati uz propisane uvjete sigurnog sidrenja. U sjeveroistočnom dijelu poluotoka maestral stvara valove ispred uvala visine 1,60 m, dok dalje u uvalama njegov utjecaj slabi i valovi su visine 0,8 m. Bura stvara veće valove visine 1,32 m u cijelom predjelu te je dominantnija, samo dublji dijelovi uvala imaju manje valove visina 0,20 m, stoga se pri izvedbi sidrišta trebaju propisati uvjeti sigurnog sidrenja. c) Obuhvat : starogradski zaljev Slika 4.8 Visina vala za postojeće stanje starogradskog zaljeva povratnog perioda 100 godina iz smjera NW-315 (Maestral- H s =3,2 m, T p= 7,0 s) U starogradskom zaljevu razmatran je najutjecajniji smjer valne incidencija NW Maestral, te se kao rezultat dobila visina vala od 2,4 m u sredini uvale, a na mikrolokacijama od važnosti valne visine su do 0,8m. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 49

52 5. ZAKLJUČAK U predmetnoj dokumentaciji obuhvatio se veći dio cjelokupnog obalnog pojasa Grada Staroga Grada, podijeljen na dva područja: obalni pojas starogradskog zaljeva te obala poluotoka Kabal. Područje očuvane prirode i krajobraza istočno od poluotoka Kabal je isključeno iz razmatranja predmetne studije, zbog nepovoljnog utjecaja sjevernih vjetrova s obzirom na sidrenje, netaknute prirode prekrivene makijom i šumom, stjenovite i nepristupačne obale. Dokumentacijom se obradio potencijal obalnog pojasa u odnosu na razvoj lučkog gospodarstva, sporta i rekreacije, te se kao prijedlog posebno ističe izvedba dužobalne šetnice koja bi spojila sjever i jug gradskog zaljeva, uređenje lokalnih kupališta i pristana te izvedba sidrišta na području poluotoka Kabal. Na svim navedenim lokacijama, a posebno na lokacijama sidrišta potrebno je provesti mjere zaštite i očuvanja podmorja. Realizacijom danog koncepta iskoristio bi se potencijal grada u cijelosti, proširenjem turističkog i sportsko-rekreacijskog sadržaja, razvojem nautičkog turizma, te povezivanjem grada u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. PROJEKTANT: dr. sc. GORAN VEGO, dipl. ing. građ. UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 50

53 II - 2 GRAFIČKI DIO 1. UREĐENJA OBALNOG POJASA STAROGRADSKOG ZALJEVA MJ 1: UREĐENJA OBALNOG POJASA POLUOTOKA KABAL MJ 1:10000 UREĐENJA OBALNOG POJASA Stranica 51

54 26 la va Za a l a 25 Uv UPU TZ (St. Gr. 3)-BRIZENICA OPIS PRIKAZANIH ZAHVATA: UPU TZ (St. Gr. 2)-ŠIROKI RAT DUŽOBALNA ŠETNICA OD UVALE MASLINICA DO UVALE ZAVALA - uređenje i nadogradnja postojeće šetnice / trim staze do dna uvale Zavala - izvedba potrebnih instalacija (elektro-energetska, javna rasvjeta, vodooprskba, odvodnja oborinskih i otpadnih voda) - oprema šetnice urbanim mobiljarom (klupe, kante za smeće), slavinama za piće, hidrantima, stanicama za popravak bicikla, info table - hortikulturno uređenje šetnice KAMARETE - UVALA V. DUBOKA (15) Antička obala starog Pharosa - realizacija podmorskog arheološkog parka (16) dio obalnog pojasa u sklopu turističkog kompleksa F PLA N IRA F E D ala ka bo Du C UPU TRAJEKTNA LUKA 8 B 3 ala Uv le Ze c na mi 2 15 UPU PRIKO MORSKA LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA UVALA PAKLINA - UVALA ZAVALA (22) uređenje zone za sportove na moru (iznajmljivanje kajaka, pedalina, daske za jedrenje, kite surfing, itd.) (23) označavanje kupališnog prostora za nudiste (24) dio obalnog pojasa u sklopu turističkog kompleksa (25) izvedba/rekonstrukcija turističkih pristana u uvali Brizenica te u uvali Zavala (26) prirodne udaljene plaže - eko plaže* A OB ILA ZN ICA ZOGONKE - UVALA PAKLINA Provedba pripadajuće infrastrukture, instalacija tuševa, sanitarnog čvora,, postavljanje elemenata urbane opreme itd. (17) uređenje kupališnih površina to točkaste čkaste intervencije u prostoru - romantične plaže* (18) sportsko-rekreacijski sadržaji - trim staze i sl. u zaobalnom dijelu (19) prostorno-planskom dokumentacijom predviđena je izgradnja turističkog privezišta maksimalnog kapaciteta 25 vezova (20) ure uređenje đenje plaže za obitelji s djecom* (21) rekonstrukcija postojećeg turističkog pristana * - klasifikacija plaža prema NACIONALNOM PROGRAMU UPRAVLJANJA I UREĐENJA MORSKIH PLAŽA NA 18 Uv G UPU ZOGONKE ub ok a E UPU TZ (St.Gr.1)-ZOGONKE V. D SV. JEROLIM - KUPALIŠTE BONJ Provedba pripadajuće infrastrukture, instalacija tuševa, sanitarnog čvora, postavljanje elemenata urbane opreme itd. Zona gospodarske namjene: (11) izgradnja objekata ciljano u svrhu poboljšanja usluge morske luke nautičkog nautičkog turizma Zona sportsko-rekreacijske namjene: (12) izvedba spoja novoizgrađene novoizgrađene obale Priko s postojećom obalnom trasom, sanacija postojećeg obalnog zida i uređenje prostora jedriličarskog kluba (13) plaža sa zabavnim sadržajima za mlade* - dohrana šljunčanih plažnih površina i realizacija popratnih sadržaja plaže (14) rekonstrukcija gatova koji okružuju plivalište i vaterpolo igrališta te uređenje istog G al a D 24 Uv RAČICE - UVALA DUBOKA RAČICE Provedba pripadajuće infrastrukture, instalacija tuševa, sanitarnog čvora, javne rasvjete, pristup za osobe s posebnim potrebama, postavljanje elemenata urbane opreme itd. Uređenje i dogradnja kupališnih površina: (5) uređenje uređenje plaže za pse* (6) ure uređenje đenje romantičnih plaža* - to točkaste čkaste intervencije u prostoru (7) sportsko-rekreacijski sadržaji - trim staze i sl. u zaobalnom dijelu (8) povećanje plažnog kapaciteta - ure uređenje đenje plaže za obitelji s djecom*, uređenje objekta poslovne-pretežno uslužne djelatnosti (9) uređenje zone sportsko-rekreacijskih sadržaja (10) uređenje uređenje postojećeg ugostiteljskog objekta i okolnih betonskih sunčališta v U lin a C riz B Pa k TRAJEKTNA LUKA - RAČICE Zahvati predviđeni prostorno-planskom dokumentacijom: (3) dogradnja Luke otvorene za javni promet Stari Grad i uređenje postojećeg parkirališnog prostora (4) izgradnja benzinske crpke, izgradnja Luke nautičkog turizma Račice maksimalnog kapaciteta 190 vezova s pripadajućim sadržajima na kopnu a al al a B 25 a ic n e Uv A UVALA MASLINICA - UVALA ZELEMINAC Provedba pripadajuće infrastrukture, instalacija tuševa, sanitarnog čvora, javne rasvjete, pristup za osobe s posebnim potrebama, postavljanje elemenata urbane opreme itd.: (1) uređenje i dogradnja kupališnih površina - plaža za obitelji s djecom* i pripadnih sadržaja na kopnu (2) uređenje kupališnih površina i sunčališta 6 LUKA NAUTIČKOG NAUTIČKOG TURIZMA RA RAČICE ČICE I KONTAKTNA ZONA UPU RAČICE RAČICE - VRATENJICA 1. UREĐENJA OBALNOG POJASA STAROGRADSKOG ZALJEVA MJ 1: 5000 S UPU MASLINICA la M Uva LEGENDA: nica asli predloženi zahvati - Obala d.o.o. granica obuhvata iz prostorno-planske dokumentacije dijelovi turističkih kompleksa 1 zahvati predviđeni prostorno-planskom dokumentacijom [m]

55