Na temelju članka 84. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ( Narodne novine br. 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16), članka 3. stavka

Транскрипт

1 Na temelju članka 84. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ( Narodne novine br. 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16), članka 3. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ( Narodne novine br. 90/05, 10/08, 155/08, 127/10, 80/12 i 07/17) te članka 16. Statuta Lučke uprave Rovinj od 20. lipnja godine, Upravno vijeće Lučke uprave Rovinj na svojoj sjednici dana g. donijelo je PRAVILNIK O REDU U LUCI OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Pravilnikom propisuju se red u luci te uvjeti korištenja luke na lučkom području kojim upravlja Lučka uprava Rovinj Autorita' portuale Rovigno (u daljnjem tekstu: Lučka uprava), namjena pojedinih dijelova luke, postupak javljanja, način uplovljavanja pristajanja, vezivanja, premještaja sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekta u luci te način kontrole nad obavljanjem tih radnji. (2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. TEMELJNE ODREDBE Članak 2. Pojedini izrazi pomorske i pomorsko-pravne terminologije koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenje isključivo kako su definirani prema odredbama Pomorskog zakonika te Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Članak 3. U ovom Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: 1. luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. 2. luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. 3. luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka). 4. lučko područje luke jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije, a granica lučkog područja je granica pomorskog dobra.

2 5. koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje fizičkim i pravnim osobama, sukladno prostornim planovima. 6. koncesijsko odobrenje je akt na temelju kojeg se fizičkim i pravnim osobama daje na korištenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti koje ne isključuju niti ograničuju opću upotrebu pomorskog dobra. 7. plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, jahta ili brodica. 8. brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstveno istraživački. 9. putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. 10. brodica za osobne potrebe jest brodica za sport i razonodu koja se ne koristi u gospodarske namjene. 11. brodica za gospodarske namjene jest brodica za prijevoz putnika i/ili tereta uz naplatu, brodica za rekreaciju za iznajmljivanje, profesionalno obavljanje ribolova, vađenje šljunka, kamena i druge gospodarske djelatnosti. 12. javna brodica jest brodica, osim ratne brodice, namijenjena i opremljena za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države i koja služi isključivo u negospodarske namjene. 13. jahta za gospodarske namjene jest jahta namijenjena iznajmljivanju sa ili bez posade. 14. jahta za osobne potrebe jest jahta koja se ne koristi u gospodarske namjene. 15. rekreacijsko plovilo jest plovilo bilo koje vrste namijenjeno za sport i razonodu duljine trupa od 2,5 do 24 metra mjerenoj prema usuglašenoj normi, neovisno o vrsti poriva. 16. gliser jest brodica ili jahta koja pomoću mehaničkog porivnog uređaja klizi po površini mora. 17. VTS centar je centar iz kojeg VTS služba pruža VTS usluge. 18. Sektor B - obuhvaća dijelove unutarnjih morskih voda i dio teritorijalnog mora RH do dražavne granice (vanjske granice teritorijalnog mora) do granice sektora manevriranja- Pula: Umag-karta procijenjeno vrijeme dolaska broda u luku ( u daljnjem tekst : ETA) je procijenjeno vrijeme dolaska broda na peljarsku stanicu na poziciju obalnog/lučkog peljarenja, na vez ili sidrište, ovisno što je ranije. 20. linija je relacija ili skup relacija od početka do završetka prijevoza na kojoj se obavlja prijevoz putnika, tereta i vozila prema objavljenom redu plovidbe s jednim ili više plovila. 21. relacija je udaljenost između dva mjesta na liniji koja su u redu plovidbe označena kao luke pristajanja. 22. učestalost prijevoza je broj povratnih veza dnevno, odnosno tjedno na nekoj liniji. 23. red plovidbe za svaku liniju sadrži naziv brodara, broj i vrstu linije, luke pristajanja, obvezno vrijeme polaska i dolaska u luku, razdoblje u kojem se obavlja prijevoz na toj liniji i rok važenja reda plovidbe. 24. cjenik usluga je isprava koja sadrži cijenu putne karte i druge uvjete prijevoza. 25. Lokalne linije su linije kojima se poboljšava pomorsko prometno povezivanje naseljenih otoka i naselja na kopnu, otoka međusobno ili povezivanje naselja na kopnu na području općine, odnosno grada. 26. Županijske i međužupanijske linije su linije kojima se poboljšava pomorsko prometno povezivanje naseljenih otoka i naselja na kopnu, otoka međusobno ili povezivanje naselja na kopnu na području jedne ili više županija.

3 27. operativni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za privez plovila u javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i ostalih plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja. 28. komunalni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti. 29. nautički dio luke je dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila. 30. stalni vez je vez na komunalnom dijelu luke za korištenje kojeg se zaključuje ugovor s lučkom upravom na minimalno mjesec dana 31. dnevni ili tranzitni vez je vez na nautičkom dijelu luke 32. zimovanjem u luci se smatra neprekinuti boravak plovila izvan nautičke sezone u luci na temelju sklopljenog ugovora o zimovanju s lučkom upravom 33. privezište je izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezanje plovila sidrište luke je dio morskog akvatorija namijenjen za sigurno sidrenje i koji može biti opremljen napravama za vez ili bez naprava. 34. Pristojbu za upotrebu obale plaća brod/brodica/jahta/plovni objekt koji koristi luku u svrhu ukrcavanja i/ili iskrcavanja putnika, vozila i tereta na operativnom dijelu luke. Pristojba za vez plaća se za ribarski brod/brodicu, sportske ili druge brodove/brodice/plovne objekte na komunalnom dijelu luke prema nedjeljivom dužnom metru broda/brodice/plovnog objekta preko svega. 35. Brodsku ležarinu plaća brod/brodica/jahta/plovni objekt kad koristi operativni dio luke u bilo koju svrhu, osim radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, tereta i vozila, osim plovila u javnom pomorskom prijevozu. Brodska ležarina se određuje prema nedjeljivom danu od 24 sata i nedjeljivom metru dužine broda/brodice/jahte/plovnog objekta preko svega i to: - kada istekne vrijeme predviđeno Pravilnikom o redu u luci za obavljanje lučke operacije - kada brod koristi luku u neku drugu svrhu (npr. opskrba vodom, gorivom itd.). LUČKO PODRUČJE LUKE ROVINJ Članak 4. Lučko područje kojim upravlja Lučka uprava (u daljnjem tekstu: lučko područje) obuhvaća sve lučke bazene, sidrišta luke i privezišta unutar granica lučkog područja. (1) Lučko područje obuhvaća: - JUŽNU LUKU - SJEVERNU LUKU VALDIBORA - SIDRIŠTA - ODVOJENA LUČKA PODRUČJA: o AC VEŠTAR o AC RUBINI o ŠKARABA Članak 5.

4 o OTOK SVETI IVAN o OTOK SVETI ANDRIJA (CRVENI OTOK) JUG o OTOK SVETI ANDRIJA (CRVENI OTOK) SJEVER o OTOK SVETA KATARINA ISTOK o OTOK SVETA KATARINA SJEVER o BOLNIČKO NASELJE ISTOK o AC AMARIN koje čine kopneni i morski dio, sukladno granicama lučkog područja utvrđenog Odlukom o osnivanju Lučke uprave Rovinj ( Službene novine Istarske županije br. 7/97, 1/99, 12/13 i 14/15). Granice lučkog područja iz stavka 1. ovog članka prikazane su u grafičkom dijelu koji čini sastavni dio ovog Pravilnika. Članak 6. U slučaju promjene granica i proširenja lučkog područja Lučke uprave, na pitanja o redu u luci te uvjetima korištenja luke, postupka javljanja, načina uplovljavanja pristajanja, vezivanja, premještanja sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekta na odgovarajući način će se neposredno primjenjivati odredbe ovog Pravilnika. NAMJENA LUKE I POJEDINIH DIJELOVA LUKE Zajedničke odredbe Članak 7. (1) Lučko područje mogu slobodno koristiti sve fizičke i pravne osobe pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom. (2) Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka, pomorskim objektima koji prevoze opasne i onečišćujuće tvari zabranjen je ulazak u lučko područje Lučke uprave. (3) Pod opasnim tvarima i onečišćujućim tvarima smatraju se tvari kako su definirane u Pravilniku o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama ( Narodne novine br. 51/05, 127/10, 34/13, 88/13, 79/15, 53/16 i 41/17). (4) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se prilikom ukrcaja goriva na dijelu obale SJEVERNE LUKE VALDIBORA namijenjene u svrhu isporuke goriva. Članak 8. (1) Na lučkom području kretanje osoba i vozila je ograničeno. (2) Osobe i vozila koja prometuju lučkim područjem ne smiju ometati obavljanje lučkih djelatnosti te ostalih djelatnosti koje se na temelju odobrenja Lučke uprave obavljaju u lučkom području. (3) Promet osoba i vozila te promet u mirovanju zabranjen je na dijelovima lučkog područja gdje je zabrana posebno istaknuta. (4) Odredbe ovog članka ne odnose se na vatrogasna vozila te vozila policije, hitne pomoći, carine te lučke kapetanije kad se koriste u službene svrhe. Članak 9. Na lučkom području koji predstavlja pomorski granični prijelaz kretanje osoba i vozila je dozvoljeno samo uz odobrenje nadležne postaje granične policije.

5 Članak 10. (1) Lučko područje koristi se u skladu s ovim Pravilnikom prema obuhvatu i namjeni pojedinih dijelova luke radi priveza i odveza brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata; ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijenosa i skladištenja roba i drugih materijala; prihvata i usmjeravanja vozila u svrhu ukrcaja ili iskrcaja vozila s uređenih lučkih površina; ukrcaj i iskrcaj putnika uz upotrebu lučke prekrcajne opreme; te ostalih gospodarskih djelatnosti koje su u funkciji razvoja pomorskog prometa i prethodno navedenih djelatnosti (npr. opskrba brodova, pružanje usluga putnicima, tegljenje, servisi lučke mehanizacije i ostale servisne usluge, poslovi zastupanja u carinskom postupku, poslovi kontrole kakvoće robe i dr.). (2) Lučko područje koristi se na temelju koncesije, ugovora ili dozvole za privremeno i povremeno korištenje lučkog područja. Članak 11. (1) Lučko područje koristi se prema obuhvatu i namjeni pojedinih dijelova luke. (2) Lučko područje se prema obuhvatu dijeli na JUŽNU LUKU, SJEVERNU LUKU VALDIBORA, SIDRIŠTA i ODVOJENA LUČKA PODRUČJA. (3) Lučko područje se prema namjeni pojedinih dijelova luke dijeli na operativni dio luke, komunalni dio luke i nautički dio luke. (4) Privezišta i sidrišta koriste se u skladu s odredbama posebne glave ovog Pravilnika. Operativni dio luke Članak 12. OPERATIVNI DIO LUKE je dio luke namijenjen za privez i odvez plovila u javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila, ostalih plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja. Članak 13. Plovila u javnom pomorskom prometu imaju prednost u korištenju operativnog dijela luke u odnosu na ostale plovne objekte. Članak 14. (1) Na operativnom dijelu luke plovni objekti, osim plovila u javnom pomorskom prometu, mogu se zadržavati radi obavljanja djelatnosti ukrcaja i iskrcaja najdulje 30 minuta plaćaju naknadu za ukrcaj/iskrcaj putnika. (2) Istekom vremenskog roka iz prethodnog stavka, korisnik operativnog dijela obale dužan je plaćati pristojbe u skladu s općim aktima Lučke uprave (pristojbe za uporabu obale i brodsku ležarinu). (3) Plovila javnog pomorskog prometa ne plaćaju brodsku ležarinu kada obavljaju prijevoz na pomorskoj liniji za koju su ishodili koncesiju temeljem natječaja. Komunalni dio luke

6 Članak 15. KOMUNALNI DIO LUKE je dio luke namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave i/ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti. Članak 16. U komunalnom dijelu luke za korištenje veza sklapa se ugovor o stalnom vezu. Ugovorom o stalnom vezu uređuju se osnovna prava i obveze korisnika stalnog veza, a posebice: - mjesto priveza plovila na obilježenom vezu s istaknutim brojem, koji je ugovorom dodijeljen korisniku; - sve uvjete glede sigurnosti plovidbe u luci i održavanja reda u luci; - iznos naknade za vez, način plaćanja; - vrijeme na koje se ugovor zaključuje. Članak 17. (1) Ugovor o stalnom vezu Lučka uprava sklapa s Korisnikom na njegov zahtjev. (2) Zahtjev za sklapanjem ugovora o stalnom vezu dostavlja se pisanim putem Lučkoj upravi. (3) Uz zahtjev korisnik je dužan priložiti sljedeće isprave: 1. dokaz o prebivalištu (uvjerenje o prebivalištu koje izdaje MUP ili elektronički zapis o prebivalištu), odnosno izvod iz sudskog registra za pravne osobe ili obrtnicu, te povlasticu o obavljanju gospodarskog ribolova (za ribarska plovila), 2. dokaz o vlasništvu broda, odnosno brodice (valjana plovidbena dozvola nadležne Lučke kapetanije odnosno teritorijalno najbliže njene ispostave, odnosno upisni list), 3. potvrda o mirovini, ukoliko je primjenjivo Članak 18. Prvenstvo na dobivanje veza imaju: 1. vlasnici plovnog objekta koji imaju prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave, kada je upisan na području nadležne lučke kapetanije ili ispostave nadležne za tu luku, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika. 2. vlasnici plovnog objekta koja imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, kada je plovni objekt upisan na području nadležne lučke kapetanije ili ispostave nadležne za tu luku, u svrhu sporta i razonode. 3. vlasnici plovnog objekta čije plovilo pretežito boravi na tom području i upisano je na području nadležne lučke kapetanije ili ispostave. Članak 19. Kriterij za dobivanje veza u komunalnom dijelu luke te uvjeti sklapanja ugovora o stalnom vezu te vrijeme na koje se sklapaju propisuje se pravilnikom kojim se uređuju kriteriji za dodjelu stalnog veza u komunalnom dijelu luke.

7 Članak 20. (1) U slučaju da korisnik stalnog veza ne koristi vez dulje od 30 dana, dužan je u roku od 3 dana od dana prestanka korištenja veza pismeno zatražiti od Lučke uprave odobrenje za nekorištenje veza, te navesti razloge i vremensko razdoblje nekorištenja. (2) Lučka uprava će podnositelju zahtjeva odobriti nekorištenje veza iz opravdanih razloga (popravak broda, bojanje i sl.). najdulje šest mjeseci, a iznimno zbog opravdanih okolnosti i daljnja tri mjeseca. (3) Pravna ili fizička osoba koja namjerava započeti gradnju, popravak, preinaku brodice ili jahte dužna je prije početka gradnje podnijeti prijavu o gradnji tijelu nadležnom za nadzor nad projektiranjem i gradnjom, te kopiju iste dostaviti Lučkoj upravi na uvid radi ishođenja Odobrenja za privremeno nekorištenje veza. (3) Ukoliko korisnik stalnog veza ne ishodi odobrenje za nekorištenje veza, smatrat će se da je napustio korištenje veza te Lučka uprava ima pravo jednostrano raskinuti ugovor o vezu. (4) U slučaju da vlasnik plovila proda plovilo, dužan je o istome pisanim putem izvijestiti Lučku Upravu, najkasnije u roku od 8 dana od dana prodaje plovila. Novi vlasnik plovila ne stječe izravno pravo na korištenje veza prijašnjeg vlasnika, već je dužan Lučkoj upravi podnijeti zahtjev za korištenjem stalnog veza sukladno odredbama ovog Pravilnika i Pravilnika o kriterijima za dodjelu stalnog veza. Članak 21. Korisnik veza obvezan je: - Svoj brod ili brodicu privezati ispravnim vezovima i napravama za privezivanje i sidrenje (prsteni, plutače, sidra ) - Privezani brod ili brodicu na način da ne smeta plovidbi drugih brodova i brodica, kretanju osoba i vozila po obali, - Prilikom nadolaska nevremena pojačati vezove, - Osigurati vanjske bokove i pramac broda odnosno brodice odgovarajućim bokobranima, radi sprečavanja oštećenja ostalih brodova, brodica i obale, - Držati brod ili brodicu na vezu u čistom, urednom i ispravnom stanju, a naročito u slučaju naplavljivanja oborinama izbacivati oborinske vode te odstranjivati smeće, - Nadoknaditi štetu koju svojom krivicom, nehatom ili nemarnošću prouzroči susjednim brodovima, brodicama ili obali te napravama na obali, - Redovito, u zakonskom roku, uplaćivati godišnju naknadu za korištenje veza prema zaključenom ugovoru, - Pružiti pomoć osobama drugih brodova i brodica na vezu ili u plovidbi u slučaju nevremena i drugih nepogoda, - korisnik veza koji se nalazi u inozemstvu, a nema u Republici Hrvatskoj osobu ovlaštenu za zastupanje, dužan je odrediti opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Članak 22. (1) Novi korisnik koji je udovoljio uvjetima Pravilnika o kriterijima za dodjelu stalnog veza u komunalnom dijelu luke, prilikom kupnje plovila koje ima dodijeljen vez u komunalnom

8 dijelu luke, dato plovilo ne može zamijeniti do isteka jednogodišnjeg roka koji teče od dana sklapanja ugovora o vezu. (2) Nakon isteka jedne godine korisnik može zamijeniti plovilo ukoliko su gabariti jednaki ili manji prethodnom plovilu. (3) Ukoliko korisnik prije isteka jednogodišnjeg roka odluči prodati plovilo time automatski gubi pravo na vez. Članak 23. U slučaju prestanka korištenja veza zbog smrti Korisnika ili prestanka pravne osobe pravo korištenja stalnog veza može se naslijediti ukoliko njegovi nasljednici ili slijednici pravne osobe koji stupaju na mjesto korisnika veza u roku od 3 mjeseca od dana smrti korisnika stalnog veza odnosno prestanka pravne osobe zatraže sklapanje ugovora o stalnom vezu uz uvjet da zadovoljavaju uvjete Pravilnika o uvjetima i kriterijima za dodjelu stalnog veza te njegovom korištenju na komunalnim dijelovima luka. Članak 24. U komunalnom dijelu luke zabranjeno je obavljanje gospodarske djelatnosti. Nautički dio luke Članak 25. NAUTIČKI DIO LUKE je dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila. Članak 26. (1) Nautički dio luke mora biti posebno označen te se plovila moraju privezivati ili sidriti prema redoslijedu uplovljavanja i obzirom na karakteristike plovila. (2) Na nautičkom dijelu luke plaća se pristojba za vez. (3) Lučka uprava odredit će vrijeme zadržavanja plovila na nautičkom dijelu luke vodeći računa o intenzitetu prometa u pojedinoj luci. (4) Na nautičkom dijelu luke mogu se pružati i naplaćivati usluge opskrbe vodom, energijom, odvoz smeća i ostale usluge radi poboljšanja kvalitete usluge u luci, na temelju koncesije. Članak 27. Nautički dio luke izvan nautičke sezone koristi se za zimovanje plovila. Korištenje luke za zimovanje plovila obavlja se na temelju ugovora o zimovanju koji korisnik sklapa s Lučkom upravom. Namjena pojedinih dijelova JUŽNE LUKE Članak 28. JUŽNA LUKA koristi se, u pravilu, za privez i odvez ribarskih, sportskih i drugih brodica u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba s prebivalištem, odnosno sjedištem u mjestu u kojem se lučko područje nalazi (u daljnjem tekstu: lokalni korisnik).

9 Članak 29. Dijelovi JUŽNE LUKE koriste se, u pravilu, na sljedeći način: - dio operativne obale gata Veliki molo, s obje strane, predstavlja područje stalnog pomorskog graničnog prijelaza, te kao takvo služi za privez i odvez brodova i brodica, te ukrcaj i iskrcaj putnika u međunarodnom pomorskom prometu; - unutarnji dio obale gata Veliki molo u dužini od 30 m od linije graničnog prijelaza prema zgradi Lučke kapetanije, od do koristi se za vez ribarskih, putničkih, ostalih brodova i brodica i kao zimski vez; od do koristi se kao nautički vezovi jahti do 50m dužine; - obalni dio unutar zidova zgrade Lučke kapetanije koristi se za privez i odvez javnih službenih brodova i brodica te ostalih tijela državne vlasti; - dio Obale Pino Budicin od zgrade Lučke kapetanije u dužini od 10m i širini 2m vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti. - dio Obale Pino Budicin od zgrade Lučke kapetanije do gata Mali molo koristi se u svrhu stalnog veza za ribarske i ostale brodove i brodice; međutim u cilju rasterećenja operativne obale prilikom ukrcaja i iskrcaja putnika, zbog sigurnosti, putničkim brodovima povremeno će se dozvoliti ukrcaj/iskrcaj putnika; - vrh pristanišnog gata Mali molo koristi se kao operativna obala za privez i odvez brodova i brodica koja obavljanju djelatnost prijevoza putnika na lokalnim linijama grad-pristanišni gat Delfin - otok Katarina Crveni otok (o. Sv. Andrija). Za istu namjenu koristi se i pristanišni gat Delfin ; - desna strana pristanišnog gata Mali molo u duljini od 30m od vrha služi za privez i odvez brodova i brodica lokalnih korisnika koja obavljaju povremeni prijevoz putnika te ukrcaj i iskrcaj putnika na tim brodovima, odnosno brodicama, najduže do 30 minuta; - preostali dio Obale Pino Budicin, Obala Aldo Rismondo u cijelosti, kao i akvatorij omeđen spojnicom točaka glava gata Mali molo do završne točke Obale Aldo Rismondo, služi za potrebe komunalnog veza brodova i brodica lokalnih korisnika - ugao Obale Pino Budicin i Obale Aldo Rismondo, 5m u oba smjera koristi se kao operativni dio obale za ukrcaj i iskrcaj putnika povremenog prijevoza; - dio obale ispred Trga brodogradilišta koristi se kao operativni dio obale za djelatnost ukrcaja i iskrcaja tereta; - dio Obale Vladimir Nazor ispred kompleksa trgovačkog društva Adris Grupa d.d. (bivša zgrada Tvornice duhana) koristi se u svrhu stalnog veza za brodove i brodice, međutim u cilju resterečenja operativne obale prilikom ukrcaja i iskrcaja putnika, zbog sigurnosti, putničkim brodovima povremeno će se dozvoliti ukrcaj/iskrcaj putnika; - dio Obale Vladimir Nazor od zgrade Jedriličarskog kluba prema zgradama trgovačkog društva Adris Grupa d.d. (bivša zgrada Tvornice duhana) u dužini od 20m i širini 2m vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti. - dio obale ispred pumpne stanice obalnog kolektora Squero služi za potrebe komunalnog veza brodova i brodica lokalnih korisnika, kao i pojedini svrsishodno podobni dijelovi Obale Aldo Negri i Obale Vladimir Nazor; - pristanišno-operativna obala Jedriličarskog kluba koristi se za potrebe sportskorekreacijske aktivnosti Jedriličarskog kluba Maestral; - pristanišno-lučki prostor Squero koristi se za suhi vez, i potrebe servisnih aktivnosti popravka brodova te izvlačenja i spuštanja plovila u more.

10 Članak 30. Dio akvatorija lučkog područja JUŽNE LUKE čija namjena nije utvrđena odredbom prethodnog članka ostaje slobodna od pomorskih objekata u cilju ostvarenja sigurnosti plovidbe i nesmetanog pomorskog prometa, grafički prikaz je sastavni dio ovog Pravilnika. Članak 31. Pojedini dijelovi JUŽNE LUKE mogu se koristiti i na način izvan odredbe članka 12. ovog Pravilnika samo na temelju pisanog odobrenja Lučke uprave. Članak 32. Vlasnici pomorskih objekata privezanih u JUŽNOJ LUCI dužni su na zahtjev Lučke uprave dopustiti privez i odvez drugih pomorskih objekata radi ostvarenja njihove nesmetane veze s obalom. Namjena pojedinih dijelova SJEVERNE LUKE VALDIBORA Članak 33. (1) Pojedini dijelovi lučkog područja luke Valdibora koriste se, u pravilu, za daljnje navedene aktivnosti: - zidom ograđeni plato kod tržnice vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti; - dio obale ispred spomenika koristi se kao nautički vez (10 vezova) dok ostali dio obale koristi se kao operativni dio, privez brodova i brodica koji plaćaju brodsku ležarinu i jednokratni vez; - zapadni dio operativne obale parkirališta Valdibora koristi se za snabdijevanje brodova/brodica gorivom i to 25 m dužine na obje strane od sjeverozapadnog kuta parkirališta. Na ovom dijelu operativne obale zabranjeno je skladištenje tereta; - pristanišni gat Mirna koristi se u svrhu pristajanja i iskrcavanja ribarskih brodova; - dio obale, k.č k.o. Rovinj, obala-betonski plato sa 3241 m 2 ispred zgrade Instituta Ruđer Bošković, prilagođene za ukrcaj/iskrcaj teretnih vozila, služi u tu svrhu prvenstveno za potrebe snabdijevanja hotelskih kapaciteta na otocima Sv. Katarina i Crveni otok (o. Sv.Andrije). - obala male Valdibore k.č k.o. Rovinj, obala površine 4458 m 2, koriste se kao privezište za ribarske brodove kako bi izvršile iskrcaj ribe. (2) Ostali dijelovi operativne obale Valdibora koriste se za pristajanje brodova/brodica u svrhu iskrcavanja/ukrcavanja putnika i tereta, za privez brodova koji plaćaju brodsku ležarinu, kao i za potrebe jednokratnog veza brodova, jahti ili sportskih plovila. Članak 34. Lučko područje namijenjeno manipulativnom prostoru za snabdijevanje brodova, odnosno brodica gorivom iz prethodnog članka mora biti oslobođeno od plovila s morske strane i od ostalih predmeta s kopnene strane, a sve za slučaj hitnosti reagiranja u slučaju onečišćenja ili kakve druge havarije.

11 Članak 35. Iznimno, u slučaju opravdane potrebe korištenja pojedinog djela lučkog područja drugačije od navedenih odredbi ovog Pravilnika, za isto je potrebno ishoditi suglasnost Lučke uprave bez koje takvo korištenje nije moguće. PRIVEZIŠTA I SIDRIŠTA Privezišta Članak 36. Privezište je izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezivanje plovila. Sidrišta Članak 37. Sidrište je dio morskog akvatorija namijenjen za sigurno sidrenje koje može biti opremljeno napravama za vez ili biti bez naprava za vez. Sidrište Valdebora Članak 38. Sidrište na lokaciji Valdebora obuhvaća ,00 m 2 akvatorija, a omeđeno je točkama od A do F. Y X A , ,44 B , ,72 C , ,03 D , ,73 E , ,76 F , ,43 Sidrište Squero Članak 39. Sidrište na lokaciji Squero obuhvaća ,00 m 2 akvatorija, a omeđeno je točkama od A do D. Y X A , ,82 B , ,11 C , ,05 D , ,07 Sidrište Lone Članak 40.

12 Sidrište na lokaciji Lone obuhvaća ,00 m 2 akvatorija, a omeđeno je točkama od A do D. Y X A , ,16 B , ,70 C , ,03 D , ,92 ODVOJENA LUČKA PODRUČJA AC Veštar Članak 41. Područje na lokaciji AC Veštar obuhvaća ,00 m 2 akvatorija te 1.303,00 m 2 kopna, a omeđeno je točkama od A do O. Y X A , ,82 B , ,82 C , ,04 D , ,33 E , ,48 F , ,24 G , ,52 H , ,55 I , ,37 J , ,06 K ,70 L , ,42 M , ,98 N , ,65 O , ,93 Članak 42. (1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja AC Veštar pretežito se koriste kao nautički vezovi. (2) Plato na korijenu gata, vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti. (3) Vrh gata koristi se kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika. (4) U sklopu odvojenog lučkog područja AC Veštar nalazi se i slip za spuštanje/dizanje brodica u/iz mora. AC Rubini Članak 43. Područje na lokaciji AC Rubini obuhvaća ,00 m 2 omeđeno je točkama od A do O. akvatorija te 3.536,00 m 2 kopna, a Y X A , ,24

13 B , ,09 C , ,37 D , ,64 E , ,21 F , ,14 G , ,30 H , ,68 I , ,10 J , , 12 K , ,66 L , ,17 M , ,41 N , ,35 O , ,06 Članak 44. (1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja AC Rubini pretežito se koriste kao nautički vezovi. (2) Vrh sjevernog gata koristi se kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika. (3) U sklopu odvojenog lučkog područja AC Rubini nalazi se i slip za spuštanje/dizanje brodica u/iz mora. Škaraba Članak 45. Područje na lokaciji Škaraba obuhvaća ,00 m 2 akvatorija te 209,00 m 2 kopna, a omeđeno je točkama od A do K. Y X A , ,22 B , ,37 C , ,47 D , ,78 E , ,41 F , ,22 G , ,68 H , ,82 I , ,27 J , ,85 K , ,85 Članak 46. (1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Škaraba koristi se kao operativni dio obale za ukrcaj/iskrcaj putnika. (2) Plato na korijenu gata, vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti. (3) Sidrište u sklopu odvojenog lučkog područja Škaraba pretežito se koristi kao nautički vezovi.

14 Otok Sveti Ivan Članak 47. Područje na lokaciji otoka Sveti Ivan obuhvaća 1.445,00 m 2 akvatorija te 34,00 m 2 kopna, a omeđeno je točkama od A do J. Y X A , ,49 B , ,49 C , ,98 D , ,08 E , ,70 F , ,29 G , ,59 H , ,25 I , ,86 J , ,02 Članak 48. (1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Sveti Ivan koristi se kao operativna obala za ukrcaj/iskrcaj putnika. (2) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar mora se pobrinuti i za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja. Otok Sveti Andrija (Crveni otok) Jug Članak 49. Područje na lokaciji otoka Sveti Andrija (Crveni otok) - Jug obuhvaća ,00 m 2 akvatorija te 1.237,00 m 2 kopna, a omeđeno je točkama od A do L. Y X A , ,39 B , ,75 C , ,86 D , ,37 E , ,40 F , ,35 G , ,33 H , ,13 I , ,13 J , ,49 K , ,11 L , ,70 Članak 50. (1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja Otok Sveti Andrija (Crveni otok) - jug pretežito se koriste kao nautički vezovi.

15 (2) Vrh istočnog gata povremeno (zbog loših meteo uvjeta) može se koristiti kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika. Otok Sveti Andrija (Crveni otok) Sjever Članak 51. Područje na lokaciji otoka Sveti Andrija (Crveni otok) - Sjever obuhvaća 3.623,00 m 2 akvatorija te 517,00 m 2 kopna, a omeđeno je točkama od A do F. Y X A , ,05 B , ,52 C , ,75 D , ,47 E , ,40 F , ,76 Članak 52. (1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Otok Sveti Andrija (Crveni otok) - sjever koristi se kao operativna obala za ukrcaj/iskrcaj putnika. (2) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar se mora pobrinuti za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja. Otok Sveta Katarina Istok Članak 53. Područje na lokaciji otoka Sveta Katarina - Istok obuhvaća 2.700,00 m 2 akvatorija te 35,00 m 2 kopna, a omeđeno je točkama od A do I. Y X A , ,77 B , ,12 C , ,85 D , ,88 E , ,76 F , ,06 G , ,24 H , ,28 I , ,54 Članak 54. (1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Otok Sveta Katarina - istok koristi se kao operativna obala za ukrcaj/iskrcaj putnika. (2) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar se mora pobrinuti za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja. (3) Plato na korijenu gata, vodi se kao obalni dio gdje se mogu vršiti gospodarske djelatnosti.

16 Otok Sveta Katarina Sjever Članak 55. Područje na lokaciji otoka Sveta Katarina - sjever obuhvaća 1.387,00 m 2 akvatorija te 75,00 m 2 kopna, a omeđeno je točkama od A do F. Y X A , ,06 B , ,42 C , ,53 D , ,71 E , ,50 F , ,01 Članak 56. (1) Gat u sklopu odvojenog lučkog područja Otok Sveta Katarina - Sjever koristi se kao operativna obala za ukrcaj/iskrcaj putnika. (2) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar se mora pobrinuti za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja. Bolničko naselje Istok Članak 57. Područje na lokaciji Bolničkog naselja - Istok obuhvaća ,00 m 2 akvatorija te 1.522,00 m 2 kopna, a omeđeno je točkama od A do P. Y X A , ,18 B , ,89 C , ,08 D , ,77 E , ,53 F , ,63 G , ,59 H , ,38 I , ,09 J , ,98 K , ,98 L , ,04 M , ,73 N ,98 O , ,44 P , ,38 Članak 58. (1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja Bolničko naselje - Istok pretežito se koriste kao nautički vezovi. (2) Vrh gata koristi se kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika.

17 (4) U sklopu odvojenog lučkog područja Bolničko naselje - Istok nalazi se i slip za spuštanje/dizanje brodica u/iz mora. AC Amarin Članak 59. Područje na lokaciji AC Amarin obuhvaća ,00 m 2 omeđeno je točkama od A do M. akvatorija te 2.737,00 m 2 kopna, a Y X A , ,32 B , ,08 C , ,12 D , ,57 E , ,33 F , ,19 G , ,30 H , ,62 I , ,32 J , ,38 K , ,71 L , ,19 M , ,96 Članak 60. (1) Sidrište i vezovi u sklopu odvojenog lučkog područja AC Amarin pretežito se koriste kao nautički vezovi. (2) Vrh gata koristi se kao operativna obala za ukrcaj i iskrcaj putnika. (3) U sklopu odvojenog lučkog područja AC Amarin nalazi se i slip za spuštanje/dizanje brodica u/iz mora. (4) Ukoliko se navedeni gat koristi za lokalni linijski prijevoz, koncesionar mora se pobrinuti i za odvoz smeća i čistoću odvojenog lučkog područja. POSTUPANJE PRILIKOM ULASKA/IZLASKA POMORSKOG OBJEKTA U/IZ LUKE Najave i prijave dolazaka brodova Članak 61. Lučki nadzornik Lučke uprave odgovoran je za uredno organiziranje uplovljavanja, pri stajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekata u luci. Članak 62. (1) Zapovjednik broda ili pomorski agent dužni su isključivo kroz CIMIS najaviti dolazak broda u luku, te nisu dopušteni drugi kanali prijave (primjerice poštom, telefaksom, mailom). (2) Pozivni znak Lučke uprave Rovinj za obavljanje komunikacije s brodovima je ROVINJ TRAFFIC na VHF radijskom kanalu Ch 10.

18 (3) Najava dolaska broda iz stavka 1. ovog članka dostavlja se barem 24 sata prije uplovljavanja broda u luku ili najkasnije po isplovljavanju iz prethodne luke ako je trajanje putovanja kraće od 24 sata ili ako luka odredišta nije poznata u trenutku isplovljavanja iz prethodne luke ili je promijenjena za vrijeme putovanja, odmah po saznanju tih podataka. (4) Iznimno, brodovi koji obavljaju međunarodni putnički linijski pomorski promet ne moraju najaviti svoj dolazak u luku kada plove između hrvatskih luka. (5) Zapovjednik broda ili pomorski agent koji namjerava prevoziti opasne ili onečišćujuće tvari dužni su dostaviti Lučkoj upravi podatke o opasnim tvarima na obrascu Deklaracija o teretu, 48 sati prije uplovljavanja i isplovljavanja. Članak 63. (1) Sudjelovanje u VTS uslugama obvezno je za : a) brodove bruto tonaže veće od 150 b) brodove dužine preko svega 50 m i više c) brodove na međunarodnim putovanjima d) plovne objekte ograničenih manevarskih sposobnosti e) plovne objekte koji prevoze opasne ili onečišćujuće tvari f) sve plovne objekte neovisno o tonaži, dužini i namjeni koji predstavljaju ili se nalaze u situaciji potencijalnog rizika za navigaciju ili sigurnost plovidbe, sigurnosti osoba ili zaštite okoliša (2) U VTS uslugama mogu dobrovoljno sudjelovati i drugi brodovi, te jahte dužine preko svega 40 m i više. (3) Iznimno od gore navedenog, VTS službu nisu dužni izvješćivati brodovi u domaćem linijskom prijevozu kad plove u skladu s objavljenim plovidbenim redom i lučki tegljači kada obavljaju poslove lučkog tegljenja. (4) U sektoru B i pripadajućem lučkom području, VTS služba pruža informacijsku podršku, dok ostale usluge pruža samo u slučaju neposredne i ozbiljne opasnosti za sigurnost plovidbe. Članak 64. (1) Svi plovni objekti dužni su komunikaciju s VTS službom, Lučkom kapetanijom Pula i Lučkom upravom na VHF radijskom kanalu Ch 10. (2) U iznimnim situacijama komunikacija se može obaviti i putem drugih dostupnih komunikacijskih sredstava (telefon, telefax). (3) Komunikacija između subjekata pomorskog prometa odvija se kad je god moguće uporabom komunikacijskih poruka i njihovih oznaka kako su utvrđene u Prilogu 3. Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Članak 65. Zapovjednik broda kojim se obavlja međunarodni pomorski prijevoz mora najaviti dolazak u luku sustavom CIMIS, odnosno putem pomorskog agenta, uz slijedeće podatke : - podaci o brodu : ime broda, država zastave, luka upisa, pozivni znak, IMO broj, MMSI broj, bruto tonaža, neto tonaža, nosivost broda, dužina preko svega, širina, godina gradnje, gaz dolaska, gaz odlaska, luka i država iz koje dolazi, procijenjeno vrijeme dolaska, luka i država odredišta, procijenjeno vrijeme odlaska - podaci o teretu: ukrcaj / iskrcaj tereta, vrsta tereta, vrsta i klasa opasnog tereta - podaci o brodskom otpadu i ostacima tereta

19 - podaci o posadi i putnicima : popis posade i putnika na IMO propisanim obrascima, podaci o ukrcanim/iskrcanim članovima posade i putnika, ukupan broj osoba na brodu - podaci o sigurnosti broda : pozicija broda u trenutku slanja podataka, Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda (ISSC svjedodžba), s datumom valjanosti i tijelom koje je istu izdalo, ime i prezime časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda (SSO), ime i prezime osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvu (CSO), stupanj sigurnosti broda, posljednjih 10 luka u koje brod uplovio, podaci o agentu broda - mjesto i datum najave, ime i prezime osobe koja je sastavila podatke u najavi, potpis službene osobe. Članak 66. (1) Najava dolaska broda dostavlja se barem 24 sata prije uplovljenja broda u luku ili najkasnije po isplovljenju iz prethodne luke ako je trajanje putovanja kraće od 24 sata, ili ako luka odredišta nije poznata u trenutku isplovljenja iz prethodne luke ili je promijenjena za vrijeme putovanja, odmah po saznanju tih podataka. (2) Lučka uprava nakon najave točnog vremena dolaska, dužan je putem sustava CIMIS ili pomorskog agenta, obavijestiti zapovjednika broda o mjestu i načinu sidrenja ili priveza. (3) Brod koji uplovljava u luku s opasnim teretom mora dostaviti putem sustava CIMIS Deklaraciju o opasnim i onečišćujućim tvarima sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari u pomorskom prometu. Zapovjednik broda ili agent broda koji prevozi opasne tvari dužan je najaviti dolazak broda najmanje 48 sati prije uplovljavanja. (4) Iznimno za prijevoz opasnog tereta u domaćem prometu Deklaracija o opasnim i onečišćujućim tvarima može se podnijeti putem faksa ili elektronske pošte 24 sata prije rukovanja opasnim teretom. (5) Lučka kapetanija putem CIMIS-a odobrava najavu dolaska broda i izdaje odobrenje za slobodni promet s obalom. Članak 67. (1) Svi brodovi koji namjeravaju uploviti u luku Rovinj, na vez ili sidrište u sektoru B, dužni su o tomu na VHF radijskom kanalu 10 izvijestiti VTS službu, Lučku kapetaniju Pula i Lučkoj upravi 15 minuta prije ETA ili najkasnije prilikom uplovljanja pozivom "ROVINJ TRAFFIC" davajući Ulazno izvješće (Entry report ) koje treba sadržavati slijedeće : a) ime broda b) pozivni znak c) iskaz namjere :" uplovljenje u luku (ime luke)" d) mjesto priveza/sidrenja (2) Lučka uprava zaprima Ulazno izvješće. Članak 68. (1) Lučka uprava uz prethodnu suglasnost Lučke kapetanije Pula, odobrava plovnom objektu privez uz operativnu obalu, odnosno mjesto na lučkom sidrištu ili redoslijed priveza/sidrenja uz davanje slijedećih podataka: a) mjesto priveza/sidrenja b) redoslijed priveza/sidrenja c) podaci o lučkim uslugama (2) Navedeno odobrenje Lučka uprava izdaje nakon ukrcaja peljara ukoliko plovni objekt uzima peljara.

20 Dolazak broda Članak 69. (1) Osoba koja upravlja brodom, voditelj brodice ili jahte mora prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja u luci postupati tako, da svojim radnjama ne ugrozi ljudske živote ili nanese štetu svom brodu odnosno brodici ili jahti i drugim brodovima, brodicama ili jahtama, obali, napravama,uređajima i postrojenjima u luci, sudarom, udarom ili nasukavanjem. (2) Nije dopušteno sidrenje ni zadržavanje na plovnom putu. Članak 70. (1) Brodovi koji ulaze u Luku ne smiju ometati manevriranje brodovima koji izlaze iz Luke. (2) Svi brodovi, brodice ili jahte koji plove lučkim područjem Luke moraju se kretati brzinom manjom od 5 čv, odnosno moraju paziti da valovi izazvani njihovom plovidbom ne nanesu štetu drugim brodovima, brodicama odnosno jahtama i uređajima u luci. Članak 71. (1) Lučka uprava određuje plovilu mjesto za privez, neovisno o kojoj vrsti veza se radi. (2) Lučka uprava može iz razloga funkcionalne upotrebe luke naložiti vlasniku ili zapovjedniku uz suglasnost kapetanije već vezanog plovila da plovilo premjesti na drugo mjesto. (3) Ukoliko vlasnik ili zapovjednik plovila nisu dostupni ili iz bilo kojeg drugog razloga ne postupe po nalogu Lučke uprave, Lučka uprava može uz suglasnost Lučke kapetanije premjestiti plovilo na trošak i rizik vlasnika plovila. Članak 72. Brodu će se oduzeti dodijeljeni vez, ako se utvrdi da ga brod nije počeo koristiti u određeno vrijeme i ako zapovjednik broda izričito odbije dodijeljeni vez. Članak 73. (1) Sigurnim vezom smatra se mjesto uz obalu koja je dovoljno duga i visoka, a more dovoljno duboko na kojem brod sigurno pluta u svim vremenskim uvjetima. (2) Sigurnim vezom smatra se i vez broda koji je udaljen od obale uporabom odgovarajućih sredstava. Članak 74. Smatrat će se da je brod uplovio u luku nakon što je sigurno privezan uz obalu. Članak 75. Na lučkom području zabranjeno je obavljati radnje koje mogu: - ugroziti ljudske živote - prouzročiti požar - onečistiti obalu i more - nanijeti štetu drugim brodovima i brodicama, te obali, lučkim napravama, uređajima i postrojenjima.

21 Članak 76. (1) Brodovi, brodice, jahte i drugi plovni objekti mogu pod jednakim uvjetima koristiti luku otvorenu za javni promet sukladno njenoj namjeni i u granicama njezinih kapaciteta. (2) Jednaki uvjeti koji vrijede za sve korisnike luke su: a) Da plovilo prema svojim tehničkim karakteristikama, a prvenstveno gazom i veličinom može koristiti luku na siguran način. b) Da prihvaćaju cijene lučkih pristojbi i tarife za ostale usluge koje koriste u luci. c) Da korištenjem veza u luci ne ometaju ostale korisnike luke. d) Da poštuju odredbe pravilnika o redu u luci i svih drugih relevantnih propisa. Članak 77. Zapovjednik broda, brodice ili jahte odgovoran je za siguran boravak broda, brodice ili jahte na vezu u Luci. Članak 78. Brodovi koji borave u Luci moraju biti privezani na način koji odredi Lučka uprava uz suglasnost Lučke kapetanije. Članak 79. (1) Redovito održavanje broda može se obavljati u Luci samo uz odobrenje Lučke uprave i uz suglasnost Lučke kapetanije. (2) Radovi iz stavka 1. ovog članka ne smiju ometati redoviti tijek lučkih operacija, ni ugrožavati sigurnost osoba. Članak 80. (1) Brodovi u Luci ne smiju obavljati popravke kojima se onesposobljavaju za plovidbu (vađenje motora). (2) Brod u Luci uvijek mora biti spreman za manevriranje, a na brodu uvijek mora biti prisutan minimalni broj članova posade potreban za sigurno manevriranje brodom. (3) Iznimno, brod se može popravljati u Luci na mjestu i u vrijeme koje odredi Lučka uprava uz suglasnost Lučke kapetanije. Članak 81. (1) U Luci nije dozvoljeno spuštanje brodica za spašavanje, spasilačkih brodica, splavi i ostalih plutajućih naprava bez suglasnosti Lučke kapetanije. (2) Zahtjev za obavljanje radnji iz stavka 1. ovog članka zapovjednik broda je dužan uputiti Lučkoj upravi. Privez plovnog objekta Članak 82. (1) Prvenstvo priveza uz obalu u luci imaju brodovi redovnih linija s objavljenim redom plovidbe, odnosno brodice i brodovi koje prevoze putnike samo na za to namijenjenom dijelu obale. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako određeni brod odnosno brodica zbog posebnih razloga mora dobiti prednost (opasni tereti, havarija broda ili brodice, lako

22 pokvarljivi tereti, žive životinje, raspoloživi lučki kapaciteti i sl.) može se odrediti drugačiji red prvenstva priveza brodova i brodica. (3) Neovisno o odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, Lučka uprava omogućit će brodu odnosno brodici prvenstvo priveza u luci uvijek kada su ugroženi ljudski životi ili sigurnost plovidbe. (4) O okolnostima iz stavka 2. i 3. ovog članka obavijestit će se nadležna ispostava lučke kapetanije. Članak 83. (1) Brodu, odnosno brodici može se oduzeti dodijeljeni vez, ako se utvrdi da ga nije počeo koristiti u dodijeljeno vrijeme, ako zapovjednik izričito odbije dodijeljeni vez, ako se utvrdi da je brod pogrešno prijavio teret ili broj putnika, te ako se ne priveže uz obalu na način na koji je to propisano. (2) Dodijeljeni vez može se oduzeti i izvan razloga iz prethodnog stavka ako brod, odnosno brodica krši odredbe općih akata Lučke uprave. Članak 84. Prijevoznik, vlasnik broda ili agencija koja organizira prijevoz ili izlet, dužni su Lučkoj upravi dostaviti vozni red linije ili itinerer izleta, kako bi se omogućio nesmetani privez, odnosno ukrcaj i iskrcaj putnika. Članak 85. (1) Svi plovni objekti koji su se vezali ili usidrili u luci, dužni su o tome izvijestiti VTS službu, Lučku kapetaniju Pula i Lučkoj upravi neposredno po završetku te radnje i na VHF radijskom kanalu 10 pozivajući "ROVINJ TRAFFIC" dati slijedeće Dolazno izvješće (Arrival report): a) Ime broda b) Pozivni znak c) Iskaz stanja : "vezan/usidren" d) Mjesto privez/sidrenja (2) Lučka uprava zaprima Dolazno izvješće. Članak 86. (1) Smatrat će se da je brod uplovio u luku nakon što se na sidrištu usidrio, istakao sidrene oznake ili kad je sigurno privezan uz obalu. (2) Sigurnim vezom smatra se mjesto uz obalu koja je dovoljno duga i zaštićena bokoštitnicima, a more dovoljno duboko na kojem brod sigurno pluta u svim vremenskim uvjetima. (3) Sigurnim vezom smatra se i vez broda koji je udaljen od obale uporabom odgovarajućih sredstava, prikladno konstruiranim za privez brodova i opremljenih bokoštitnicima. Članak 87. (1) Zapovjednik broda, dužan je odmah po dolasku u luku (uplovljavanja), a prije početka ukrcavanja odnosno iskrcavanja putnika i tereta, Lučkoj kapetaniji prijaviti dolazak.

23 (2) U slučaju opravdane spriječenosti prijava dolaska broda, odnosno brodice mora se podnijeti najkasnije u roku od 6 sati od privezivanja uz operativnu obalu, odnosno u roku od 12 sati od dolaska na lučko sidrište. Odvez i odlazak plovnog objekta iz luke Članak 88. (1) Svi plovni objekti spremni za isplovljenje iz luke ili premještaj u luci, sa veza ili sidrišta, dužni su o tome izvijestiti VTS službu, Lučku kapetaniju Pula i Lučku upravu na VHF radijskom kanalu 10 i pozivajući "ROVINJ TRAFFIC" dati Odlazno izvješće (Departure Report) : a) Ime broda b) Pozivni znak c) Iskaz namjere : "isplovljenje/premještaj" (2) Lučka uprava zaprima Odlazno izvješće i uz suglasnost Lučke kapetanije na temelju Odlaznog izvješća daje/uskraćuje plovnom objektu odobrenje za isplovljenje/premještaj. Članak 89. (1) Zapovjednik broda i, dužni su prije odlaska broda, odnosno brodice iz luke prijaviti odlazak Lučkoj kapetaniji. (2) Prijava odlaska podnosi se najkasnije jedan sat prije odlaska broda odnosno brodice. Lučka kapetanija na osnovu prijave odlaska iz luke izdaje Dozvolu odlaska broda. Članak 90. Smatrat će se da je brod napustio luku: - kad je na sidrištu uvukao sidro u sidreno okno; - ako isplovljava s peljarom u trenutku kada je iskrcao peljara; - ako isplovljava bez peljara u trenutku kad je prošao poziciju koja je određena za ukrcaj i iskrcaj peljara. MJERE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA Članak 91. Plovni objekt kada plovi u Sektoru B dužan je VTS službi dati Izvješće o odstupanju (Deviation report) ukoliko je tijekom plovidbe došlo do promjene odredišta, bitne promjene ETA ili bilo kakvog drugog odstupanja od planiranih postupaka u plovidbi, a neposredno uoči promjene ili odstupanja navodeći a) Ime broda b) Međunarodni pozivni znak c) Odstupanje d) Razlog odstupanja Članak 92. (1) Zapovjednik plovnog objekta koji plovi ili se nalazi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru dužan je bez odgode obavijestiti MRCC Rijeka na VHF radijskom kanalu 16, VHF DSC kanalu 70, ili besplatnom telefonskom broju -195( ) o :