Ana EAP pdf

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Ana EAP pdf"

Транскрипт

1 ORIGINALNI NAU NI RAD UDC (=214.58) Ana Bani Grubiši Institut za etnologiju i antropologiju Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu agrubisi@f.bg.ac.rs Jedna druga ija gastarbajterska pri a: Romi gastarbajteri transnacionalna manjina u transmigraciji Apstrakt: U radu se razmatra višezna nost pojma gastarbajter na primeru ekonomskih emigranata koji pripadaju romskoj populaciji. U poslednjih pola veka do danas, pripadnici romske manjine u zapadno-evropske zemlje emigrirali su zbog više faktora (ekonomski, politi ki i društveni razlozi) i ne postoje zvani ni podaci o ta nom broju Roma koji trajno ili privremeno borave na radu u inostranstvu. Mogu e je ustanoviti nekoliko kategorija Roma emigranata koji su trajno ili privremeno nastanjeni u zapadno-evropskim zemljama. To su tzv. "klasni ni gastarbajteri" koji su legalnim ili ilegalnim putevima odlazili na rad u inostranstvo 60-ih ili 70-ih godina i tamo se uglavnom trajno nastanjivali, potom Romi izbeglice sa Kosova i/ili tražioci azila koji su odlazili za vreme gra anskih ratova 90-ih i koji su posle potpisivanja "Sporazuma o readmisiji" vra eni u Srbiju, i oni Romi koji predstavljaju povremene ekonomske migrante, tj. oni koji nakon liberalizacije viznog režima odlaze na tromese ni rad u inostranstvo. Uprkos tome što ove tri navedene kategorije Roma migranata karakterišu razli iti razlozi za odlazak ili za povratak iz inostranstva, ve insko stanovništvo ih percepira kao jedinstvenu celinu kao gastarbajtere. Rad je rezultat terenskih istraživanja sprovedenih u jugosito noj Srbiji, u selu Mini evo. Klju ne re i: Romi gastarbajteri, Romi izbeglice i azilanti, privremeni rad u inostranstvu, socijalna pomo Tekst je nastao kao rezultat istraživanja na projektima: "Antropološko prou avanje Srbije od kulturnog nasle a do modernog društva" (br ) koje u celosti finansira Ministarstvo prosvete i nauke RS i projekta "Ni tamo ni ovde kulturno nasle e i identitet gastarbajterske populacije" koji finansira Ministarstvo za kulturu RS. Terensko istraživanje je obavljeno u okolini Knjaževca (selo Mini evo) tokom jula meseca godine. Istraživala je Ana Bani Grubiši sa grupom studenata III godine s Odeljenja za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu: Milenom Golubovi, Milenom Domazet, Nevenom Boroja, Aleksandrom Brankovi, Marinom Trajkovi i Draganom Konjokrad., (2011)

2 1036 ANA BANI GRUBIŠI Uvod Zna ajan deo tzv. "gastarbajterske populacije" s ovih prostora ine pripadnici nacionalnih manjina Vlasi i Romi. Ipak, dosadašnja istraživanja koja su se bavila ekonomskim emigracijama gra ana iz bivše SFRJ nisu posebno razmatrala pitanja odlaska, boravka i povratka manjinskog stanovništva na "privremenom radu" u zapadnoevropskim zemljama. Veoma malo znamo o mehanizmima o uvanja/gubljenja kulturnog identiteta manjinskih populacija koje se nalaze na radu u inostranstvu, kao i o stepenu njihove kulturne adaptacije i integracije u migratornim procesima. To posebno važi za romsku nacionalnu manjinu dok o vlaškoj emigrantskoj populaciji postoje kakvi-takvi "podaci" ili etnografski opisi njihovog života (v. Drlja a 1975; Romeli i Stojanovi 1989), o broju Roma gastarbajtera, uprkos injenici da u Srbiji postoje itava "romska" sela iji su meštani u potrazi za zaposlenjem ili boljim životom otišli u zapadno-evropske zemlje, nema preciznih statisti kih podataka niti opsežnijih saznanja o njihovom iskustvu života i rada u inostranstvu. Problem broja Roma koji su otišli da žive ili rade u inostranstvu dodatno se usložnjava ako se ima u vidu da se u emigraciji ove populacije prepli u razli iti "tipovi" migratornih kretanja legalne i ilegalne ekonomske migracije (na druži ili na kra i period), kao i migracije nastale potraživanjem azila ili kao rezultat izbeglištva iz ratom i etni kim konfliktima zahva enih predela bivše SFRJ. S druge strane, mediji 1, popularna kultura 2 i folklor (npr. brojni vicevi o "Cigi gastarbajteru") ve dugi niz godina obra uju i eksploatišu uglavnom stereotipnu predstavu o Romu gastarbajteru koga krasi "širok osmeh i zlatan zub". Inspirisana saznanjima dobijenim pri susretima sa pripadnicima romske populacije koji su živeli (ili koji i dalje žive) u inostranstvu, u radu u nastojati da ukažem na pitanja i probleme sa kojima se susre emo prou avaju i ili razmišljaju i o romskim ekonomskim migracijama. Tako e, cilj ovog rada je problematizacija kategorije Roma emigranata koji su trajno ili privremeno nastanjeni u zapadno-evropskim zemljama i koje ve insko srpsko stanovništvo uglavnom percepira kao jedinstvenu kategoriju kao gastarbajtere. Ovaj rad, tako, predstavlja skicu budu ih/ mogu ih istraživanja romske emigracije iz Srbije. Na osnovu terenskih istraživanja sprovedenih u jugoisto noj Srbiji i dostupne (uglavnom inostrane) literature, u radu se formulišu i razra uju pitanja 1 Na primer, video snimci romskih gastarbajterskih proslava koji se nalaze na sajtu Youtube. Tako e, Internet izdanja tabloidne štampe u kojima se objavljuju reportaže o gostovanjima srpskih turbo-folk zvezda u inostranstvu esto u odeljku sa komentarima italaca sadrže i re enicu-dve o tome da se u toj i toj diskoteci okupljaju naši Romi iz Austrije ili Švajcarske. 2 Na primer, filmovi Emira Kusturice. Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

3 ROMI GASTARBAJTERI 1037 koja mogu doprineti potpunijem razumevanju/ sagledavanju kompleksnog fenomena migracije manjinskih populacija. Istraživanja gastarbajtera i romska ekonomska emigracija U drugoj polovini pedesetih godina prošlog veka stanovništvo tadašnje Jugoslavije po inje da migrira u zapadno-evropske zemlje radi privremenog zaposlenja (Ivanovi 2009, 25). U po etku su jugoslovenske vlasti nastojale da spre e i ograni e privrednu emigraciju. Stanovništvo je stoga odlazilo ilegalno, bez putnih isprava i po preporuci ro aka ili prijatelja (Dobrivojevi 2007, 90). Prema nezvani nim procenama u zemljama zapadne Evrope se tokom godine nalazilo više od radnika (Isto, 91), dok je u to vreme u Jugoslaviji lica bilo nezaposleno (Isto, 93). Legalni odlazak na rad u inostranstvo omogu en je tek krajem godine opštinski Biroi za zapošljavanje izdavali su dozvolu za odlazak jedino nezaposlenim i niskokvalifikovanim radnicima (Isto). I pored stvaranja pravnog okvira za odlazak na privremeni rad u inostranstvo, i dalje se ogroman broj migranata odlu ivao na odlazak ilegalnim putem, naj eš e zloupotrebom turisti kih viza (npr. Dobrivojevi eva navodi da je tokom posredstvom Biroa u inostranstvu našlo posao ljudi, a da se privatnom inicijativom zaposlilo njih ). Ugovori o angažovanju jugoslovenske radne snage sklopljeni su s Austrijom, Francuskom, Švedskom godine i a sa SR Nema kom godine (v. Ivanovi 2009, 26). Najviše jugoslovenskih ekonomskih emigranata boravilo je u Nema koj, Austriji, Francuskoj, Švajcarskoj i Švedskoj (Dobrivojevi 2007, 97). U istorijskim, sociološkim i etno-antropološkim istraživanjima tzv. gastarbajterske populacije i njihove kulture s ovih prostora (Drlja a 1975; Brati i Maleševi 1982; Romeli i Stojanovi 1989; Antonijevi 2000; Markovi 2005; Dobrivojevi 2007; Ivanovi 2009; Markovi 2009; Dragiši 2009; Krsti 2011) uglavnom su izostala prou avanja romske ekonomske migracije. Pojava Roma u ekonomskim migracijama stanovništva s ovih prostora svedena je na konstataciju da su "verovatno bili natprose no zastupljeni" (Markovi 2009, 9). Razlozi zašto romska ekonomska migracija predstavlja nedovoljno prou avani fenomen su višestruki. U prvom redu, nema pouzdanih informacija o broju Roma koji danas žive u Republici Srbiji, te shodno tome nedostaju i precizni podaci o broju Roma koji su napustili Srbiju u poslednjih nekoliko decenija. Rome generalno karakteriše visok stepen etni ke mimikrije i njihov broj je znatno ve i nego što to pokazuju zvani ni popisi stanovništa. Raduški isti e da su promene prilikom deklarisanja o nacionalnosti i prelazak u drugi nacionalni korpus najviše izražene kod romske populacije (Raduški 2003, 272). Prema istoj autorki, etni ka mimikrija Roma proizlazi iz diskriminacije i segregacije ko-, (2011)

4 1038 ANA BANI GRUBIŠI joj su kao stanovništvo bili izloženi, što je dalje rezultiralo voljnom asimilacijom Roma u ve insku ili neku drugu nacionalnost, "gubljenjem" ili prikrivanjem svog etni kog identiteta 3 (Isto, 273). Prisutna težnja ka asimilaciji sa ve- inskim stanovništvom posebno je izražena kod obrazovanih ili "dobrostoje ih" Roma, onih koji su uspeli da se otrgnu iz tipi nog romskog "za aranog kruga bede i siromaštva" (o za aranom krugu romske bede vidi u Jakši 2002). Kao ilustraciju re enog, naveš u susret sa romskim gastarbajterom u Austriji. Prilikom boravka u Be u u prole e godine, posle koncerta romske muzi ke grupe Kal razgovarala sam sa jednim beogradskim Romom koji u Austriji živi i radi ve više od dve decenije. Moj sagovornik je prilikom neobaveznog razgovora uporno isticao svoje "ne-romstvo" i naglašavao svoju pripadnost srpskom narodu. Svaki moj pokušaj da mu postavim pitanje u vezi sa životom naših Roma u Austriji, završavao se njegovim ignorisanjem i odgovorima koji su zapo injali re ima "eto, mi Srbi..." Potom je razgovor skrenuo na temu provo enja slobodnog vremena, i tada mi je s velikim zadovoljstvom pri ao o svom angažovanju u jednom od neformalnih be ko-srpskih sportskih udruženja gde je igrao fudbal. Da li je moj sagovornik bio romski gastarbajter ako se takvim nije izjašnjavao? Da li je etni ka mimikrija Roma bila jedan od razloga koji su obeshrabrili istraživa e da se pozabave romskim ekonomskim emigracijama? Ili je samoidentifikacija ondašnjih Roma, koji su otišli na rad u inostranstvo, bila, uostalom kao i kod gastarbajtera Srba (što su u odre enoj meri pokazali podaci s terena), izraženi jugoslovenski identitet? Tako e, u vezi s eni kom mimikrijom i prisvajanjem druga ijeg etni kog identiteta, trebalo bi uzeti u obzir i nedovoljno razvijenu "etni ku svest" romske radne snage koja je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka odlazila na privremeni rad u inostranstvo. "Etni ko bu enje" i politi ka mobilizacija romske manjine javlja se tek po etkom devedesetih godina XX veka, najve- im delom kao rezultat zalaganja tzv. transnacionalnog Romskog društvenog pokreta. 4 Tokom komunisti kog perioda vlasti u isto no-evropskim državama 3 Ukupan broj romskog stanovništva varira od popisa do popisa na primer, popis stanovništva iz godine beleži 52,2 hiljade pripadnika romske nacionalnosti, slede i popis 58,8 hiljada, a popis iz 1961 samo 9,8 hiljada (Raduški 2003, 273). 4 Koreni transnacionalnog Romskog društvenog pokreta (Romani Social Movement) sežu u sedamdesete godine prošlog veka i vezuju se za osnivanje Me unarodnog romskog kongresa (RIC). Na prvoj konferenciji koja je održana u Londonu godine osnovano je i Me unarodno romsko udruženje (RIU) koje je zagovaralo pojam romske nacije i potrebu da se ustanove osnovni nacionalni simboli poput himne i zastave, kao i zahtev da se romski jezik standardizuje (v. Mirga i Georgi 2004, 11-12). Romski pokret je svojevrsan skup romskih i ne-romskih transnacionalnih organizacija, romskih aktivista, politi ara i intelektualaca, a sami Romi "obi no nisu svesni ovih transnacionalnih organizacionih struktura reprezentacije, kao i retorike koju propagira romska elita" (McGarry 2008, 464). Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

5 ROMI GASTARBAJTERI 1039 zagovarale su politiku asimilacije i/ili integracije Roma (v. Barany 1994; Pogany 1999; Barany 2000b; Csepeli and Simon 2004). 5 S jedne strane, ove države su imale paternalisti ki odnos spram Roma kao pripadnika socijalne klase, a s druge strane osporavale su im postojanje, tj. odre enje kao posebne nacije ili etni ke grupe (Pogany 1999, 160). Cilj je bio da se Romi asimiluju, modernizuju i transformišu u "korisne lanove društva" (Barany 1994, 326). U to vreme dolazi do izvesnog poboljšanja životnog standarda velikog broja Roma što se najviše ogledalo u porastu obrazovnog nivoa i nivoa zaposlenosti Roma (Isto, 327). Padom komunizma u zemljama Centralne/Srednje i Isto ne Evrope menja se socio-ekonomski položaj Roma posle godine mnogi Romi su izgubili poslove koje su radili tokom socijalizma (Barany 2000a, 81), intenzivira se antiromsko nasilje i dolazi do pove anja diskriminacije i marginalizacije Roma. Ipak, padom komunizma završava se politi ka i kulturna marginalizacija Roma u ve ini isto noevropskih zemalja prepoznat je njihov distinktivni etni ki identitet i njihovi problemi su dobili odre enu pažnju (Barany 1994, 333). Takva situacija u ranim devedesetim godinama vodila je bu- enju etni ke svesti Roma gde etni ka identifikacija postaje okvir za politi ku mobilizaciju romske zajednice (McGarry 2008, 452). S tim u vezi Mi el piše "mala ali aktivna grupa romske elite u jugoisto noj i centralnoisto noj Evropi zapo ela je proces etnogeneze u cilju postavljanja romskog naroda u novi konceptualizovani prostor unutar njihovih pojedina nih društava i na internacionalnom nivou" (Mitchell 2005, 384). Ideja vodilja Romskog pokreta jeste da Romi predstavljaju jedan narod, bez obzira na unutargrupne razlike koje me u njima postoje u odnosu na geografsko podru je koje naseljavaju, veroispovest, jezik, tj. dijalekat kojim govore itd. Romski aktivisti i politi ari zagovaraju koncept romske dijaspore indijskog porekla, i nastoje da kod Roma "razviju dijaspori nu svest" nasuprot postojanju suprotnih identitetskih zahteva u okviru razli itih romskih grupa (Toninato 2009). Me utim, sam taj romski pokret do danas nije dobio šire razmere, nije se "omasovio" me u "obi nim" romskim stanovništvom, ve je uglavnom ostao ograni en na pripadnike romske elite, romske aktiviste i politi are koji zagovaraju ideju o jedinstvu Roma razli itog porekla. Dalji mogu i razlozi zašto prou avanjima romske emigracije nije posve ena dovoljna pažnja jeste usmerenost, tj. organi enost istraživa kog interesa na socijalni, pravni i politi ki kontekst romskih migracija. U dosadašnjim istraživanjima Roma migranata, romske izbeglice i azilanti predstavljeni su kao najvažnija, ako ne i jedina, kategorija romskog migratornog stanovništva. Takav pristup romskim migracijama bio je uglavnom primenjenog karaktera, sa ci- 5 U bivšoj Jugoslaviji su, piše Baranji, Romi imali najbolji tretman za razliku od drugih isto noevropskih država, vlasti u Jugoslaviji su se zalagale pre za integraciju nego za asimilaciju Roma (Barany 2000b, 428)., (2011)

6 1040 ANA BANI GRUBIŠI ljem izrada raznih preporuka koje su naj eš e naru ivane od strane vladinih i nevladinih organizacija. Fokus ovih istraživanja odnosio se na primere ugrožavanja prava romske populacije, odnosno bio je u vezi sa problemima sa kojima se pojedino romsko stanovništvo i u odlasku i u povratku iz inostranstva suo avalo/susretalo (vidi npr. publikacije o readmisiji, izbeglištvu i azilu nevladine organizacije Grupa 484). Prou avanje Roma migranata u etno-antropološkoj perspektivi ne mora nužno voditi ka zanemarivanju politi ko-pravno-socijalnih tema i problema sa kojima se romska populacija u Srbiji i u zemljama useljenja suo ava, ali je potrebno fokus istraživanja pomeriti na posmatranje, beleženje i kasnije tuma enje romskih migratornih ekonomskih strategija, svakodnevnih kulturnih praksi i li nih narativa o iseljenju. Romi kao transnacionalna manjina Romi su nesumljivo jedna od najbrojnijih manjina u Evropi. Prema nekim procenama, kojima treba pristupiti s odre enom zadrškom, u Evropi živi izme- u 12 i 15 miliona Roma. 6 Romi nisu homogena, monolitna grupa. Kao što je ve ukazano, romske populacije u Evropi predstavljaju izrazito heterogenu zajednicu u odnosu na teritoriju koju naseljavaju, konfesiju koju ispovedaju, jezik/dijalekat kojim govore npr. Balkanski Romi, Manuši, Lovari, Sinti, Kale, te se ne može re i da oni dele zajedni ki, kohezivni identitet. Ono što je zajedni ko ovoj heterogenoj zajednici evropskih Roma jeste da u izvesnom smislu dele zajedni ku istoriju diskriminacije i marginalizacije zbog toga što je "njihovo ime tradicionalno prizivalo negativne konotacije" (McGarry 2008, 449). Kada je re o problemu romske etnogeneze, mogu e je izdvojiti dva opre na pristupa ovom pitanju takozvani etni ki i funkcionalni narativ o romskoj etnogenezi. Etni ki narativ o romskom poreklu pretpostavlja zajedni ko poreklo u Indiji i istorijsku migraciju ka Zapadu koja se dogodila negde izme u V i XII veka. Funkcionalni ili socijalni narativ drži da Rome više karakteriše na- in života negoli "genetsko poreklo" (Liebich 2007, 540). Kao što je ve pomenuto, namera romskih aktivista i Romskog pokreta jeste da preokrenu njihovu unutargrupnu razli itost u ujedinjeni transnacionalni politi ki pokret. Me unarodne romske organizacije zbog toga nastoje da razviju dijaspori nu svest me u raznolikom romskom populacijom i definišu Rome kao "transnacionalnu neteritorijalnu dijasporu indijskog porekla" (Toninato 2009, 8). 7 6 Pojedini romski aktivisti i politi ari smatraju da u Evropi ima 15 miliona Roma, od ega tri etvrtine oko 11 miliona žive u Isto noj Evropi (Barany 2000a, 69). 7 Prisvajanje okvira dijaspore u svrhu identitetske konstrukcije pruža Romima, odnosno romskim akivistima i intelektualcima, važan kanal za politi ku ekspresiju "diskursi o dijaspori kao socijalna praksa mogu da doprinesu da nevidljive grupe Ro- Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

7 ROMI GASTARBAJTERI 1041 Romi su u Srbiji priznati kao nacionalna manjina godine donošenjem Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Prema podacima popisa iz godine u Srbiji je tada živelo 108,2 hiljade Roma, što ih je inilo tre om manjinom po veli ini u republici (Raduški 2003, 274). 8 Rome u Srbiji karakteriše izuzetno loš socio-ekonomski položaj i romsko stanovništvo suo eno je s brojnim problemima siromaštvo, nezaposlenost, loši uslovi stanovanja, nedovoljna uklju enost dece u obrazovani sistem, loša higijenska situacija itd, uz konstantnu izloženost marginalizaciji i diskriminaciji od strane ve inskog stanovništva. Prema podacima poslednjeg popisa jedna petina romske populacije starije od 10 godina bila je nepismena (16,6 hiljada), dok je jedna etvrtina ove populacije bila bez školske spreme, 36% Roma je imalo nepotpuno osnovno obrazovanje, a samo 29% završenu osnovnu školu (Raduški 2003, 279). Romi se u Srbiji najviše bave zanimanjima za koja nije potrebna profesionalna stru nost radnici na održavanju objekata i isto e, nosa i, skladišni radnici, radnici na gra evini itd (Zaji 2000, 119). U Strategiji za unapre ivanje položaja Roma u RS navodi se da je od ukupnog broja Roma u Srbiji ekonomski aktivno samo 27,2 % i da siva ekonomija predstavlja oblast u kojoj se Romi naj eš e radno angažuju (Strategija za unapre ivanje položaja Roma u Republici Srbiji 2010, 25). Romske migracije kretanje kao kulturno nasle e i migracije kao sudbina U skladu sa pretpostavljenim indijskim poreklom Roma i istorijskom migracijom ka Zapadu, esto možemo pro itati da je istorija Roma istorija migracija, i da one, uz nomadizam, ine romsko kulturno nasle e. Tako, Mirga i Georgi pišu da je deo romskog kulturnog nasle a "njihov nedostatak vezanosti za odre- enu teritoriju i spremnost da se isele ak i sa mesta na kojima su generacijama bili naseljeni" (Mirga i Georgi 2004, 19). Prema ovim autorima, Romi su svuda ma bez prava glasa dobiju javni glas" (Toninato 2009, 2). Ipak, odre enje Roma kao dijaspore problemati no je iz nekoliko razloga iako romske populacije zbog toga što predstavljaju široko rasprostranjene i raštrkane grupe možemo nazvati dijasporom, njima nedostaju neke krucijalne karakteristike dijaspore kao što je snažna veza sa domovinom i svest o pripadanju dijaspori (diasporic consciousness). 8 Kao što je ve re eno, veruje se da statisti ki podaci odstupaju od njihovog stvarnog broja i da je taj broj neuporedivo ve i nego što ga iskazuju zvani ni popisi stanovništva npr. pojedini demografi i romski aktivisti smatraju da se broj Roma u Srbiji kre e od 400 do 600 hiljada. Prema podacima koje su u istraživanju romskih naselja godine prikupili Jakši i Baši, u Srbiji je u 593 romska naselja bilo nastanjeno ukupno Roma starosedelaca i Roma raseljenih s Kosova (Jakši i Baši 2005, 43)., (2011)

8 1042 ANA BANI GRUBIŠI u Evropi izrazili sli an stav prema teritorijama na kojima žive ona nije njihova ve je oduvek pripadala "Gadžama" (ne-romima). Korene ovakvog odnosa prema teritoriji, pomenuti autori nalaze u praksi nomadizma koja je u odre enim istorijskim periodima i na odre enim geografskim podru jima bio "na in života i strategija u odnosu na društveno odbacivanje i politike isklju ivanja" (Isto). I prema drugim autorima, identitet Roma se zasniva na njihovom odnosu prema teritoriji, te se smatra da "granice ili ak nacionalne države za mnoge Rome nemaju isto zna enje kao i za ne-rome" (Pogany 1999). Ovim navodnim, za sve Rome jednakim odnosom prema granici i teritoriji, naglašava se njihova Drugost, u odnosu na ve insko stanovništvo i u odnosu na ostale manjine "istaknuti migratorni obrasci, o igledna spremnost da se krene, ostaje upadljiva karakteristika mnogih romskih zajednica danas i predstavlja aspekt romske kulture i identiteta" (Isto, ). Ovo veoma rasprostranjeno mišljenje da su Romi ve inom nomadi, ili da su sve do nedavno bili nomadi je pogrešno, jer je ve ina isto no-evropskih Roma ve dugo vremena sedetarna. 9 Odre enje nomadizma kao životnog stila Roma predstavlja mit. Kako prime uje Liebi, "iako se nomadizam može razumeti na razli ite na ine pojedinci mogu putovati da zarade hleb dok njihove porodice ostaju trajno nastanjene, zatim itave porodice mogu da se kre u sezonski ili kontinuirano, koliko god mi rastegnuli pojam nomadizma samo je manjina Roma nomadska" (Liebich 2007, 546). Romi su, dakle, esto opisivani (i u popularnoj imaginaciji npr. predstave o "Ciganinu lutalici" i u akademskim studijama) ne samo kao da nemaju mesto/teritoriju, ve i da im nije ni stalo do mesta, da oni ne mare za mesto, da im je svejedno da li su u Engleskoj ili Urugvaju (Kabachnik 2010, 198). Kaba nik ovu uobi ajenu i široko rasprostranjenu asocijaciju naziva "mitom o neteritorijalnom Ciganinu" "the myth of the placeless Gypsy" i isti e da ovaj mit na izvestan na in ima posledice na svakodnevni život i iskustvo Roma, jer "uti e i potpomaže da se formiraju stavovi, akcije i javne politike koji se ti u Roma, a kojima se nastavljaju odre eni oblici diskriminacije protiv njih" (Isto, 205). Savremene migracije Roma Savremene migracije romskih populacija od Drugog svetskog rata do danas obuhvataju nekoliko tipova migratornih kretanja koji predstavljaju rezultat razli itih faktora (ekonomski, društveni i politi ki razlozi). Šezdesetih i se- 9 Baranji, na primer navodi podatak da su se u Ma arskoj i Slova koj Romi trajno nastanili u XIV i XV veku, i da je prema popisu iz godine od Roma koji su živeli u Slova koj, manje od 2% bilo nomadsko (Barany 1994, ). Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

9 ROMI GASTARBAJTERI 1043 damdesetih godina veliki broj jugoslovenskih Roma odlazi na privremeni rad u inostranstvo, u periodu od godine (tzv. otvaranje granica posle pada Berlinskog zida) Romi iz siromašnijih država srednje i isto ne Evrope migriraju u "prosperitetnije" evropske države, zatim devedesetih godina ogroman broj Roma kao ratne izbeglice ili azilanti odlazi put zapadne Evrope, i sporadi ne radne migracije iz Srbije s kraja prve decenije dvehiljaditih usled liberalizacije viznog režima. U doma oj i inostranoj literaturi koja obra uje "romološka" pitanja, kao što je ve re eno, nema mnogo podataka o ekonomskim migracijama Roma. Odlazak Roma na rad u inostranstvo pominje se uglavnom uzgred i to u okviru neke druge teme. U ovom delu rada, ja u dati jedan nepotpun pregled romske ekonomske emigracije u zemlje zapadne Evrope na osnovu dostupne literature. Rejnier u svojoj studiji o savremenim romskim migracijama unutar Evrope naglašava da do zna ajnijih migracionih kretanja Roma dolazi tek posle Drugog svetskog rata (Reyniers 1995, 1). Isti autor je posebnu pažnju posvetio emigraciji jugoslovenskih Roma u zapadnu Evropu tokom šezdesetih i sedamdesetih godina XX veka. Budu i da Rejner jedino o ekonomskim migracijama Roma sa prostora bivše SFRJ piše detaljnije, ostaje nejasno da li su jugoslovenski Romi inili ve inu onih centralno-evropskih i isto no-evropskih Roma koji su zbog ekonomskih faktora migrirali na Zapad, ili su možda i bili u to vreme "jedini" (s obzirom da su jugoslovenske vlasti bile "blagonaklonije" kada je re o ekonomskim emigracijama u odnosu na ostale komunisti ke zemlje 10 ). Rejner piše da se ekonomska emigracija Roma intenzivira u periodu od 60-ih godina, kada dolazi do poja ane potrebe za nekvalifikovanom radnom snagom u zapadnoj Evropi. Autor ne navodi ukupan broj Roma koji je ilegalnim ili legalnim putevima preko Biroa otišao na privremeni rad u zapadnu Evropu, osim da su ti Romi poticali iz siromašnijih delova tadašnje Jugoslavije iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine (Isto, 10). Rejnier izlaže romski imigrantski obrazac koji se ne razlikuje od "tipi nog" emigrantskog obrasca stanovništva/naroda SRFJ, osim, možda da su Romi pokušavali da u zapadnoj Evropi na u zaposlenje kao muzi ari ili kujundžije, ili u okviru drugih tradicionalnih romskih zanimanja/zanata (Isto). Odlazili su uglavnom mladi romski muškarci, sa namerom da se u zemlji imigracije zadrže privremeno. Potom bi im se pridruživale supruge, a deca bi ostajala kod babe i dede u Jugoslaviji. Sa parama zara enim u inostranstvu u selu bi gradili ku e, i u Jugoslaviju bi dolazili samo o praznicima ili za vreme godišnjih odmora (Isto). Prema ovom autoru, u drugoj polovini sedamdesetih u zapadnoevropske zemlje dolazi drugi talas romskih emigranata koji su inili bosanski Romi 10 Heršak, na primer, piše da je Jugoslavija bila jedina socijalisti ka zemlja koja je izvozila radnu snagu u zemlje Zapadne Evrope (Heršak 1985, 14)., (2011)

10 1044 ANA BANI GRUBIŠI (XoraXane Romi). U zapadnu Evropu "ulazili" su kroz Italiju, i potom prelazili u Francusku, Španiju, Nema ku, Norvešku i Belgiju. Xoraxane Romi nisu posedovali dozvolu boravka i ostale papire, živeli su ve inom od prosja enja ili kriminalnih aktivnosti (kra e, provale i prostitucija). Kao tre i talas romske migracije ka Zapadu, Rejnier navodi masovnu migraciju Roma iz Rumunije, do koje dolazi posle pada aušeskuovog režima, i napominje kako je ve ina ovih Roma pokušavala da do e do Nema ke (Isto, 12). Osim što se konstatuje da se u odre enom vremenskom periodu dogodila migracija ve eg broja Roma, ni ostali autori ne daju detaljnije informacije o ekonomskim migracijama romskog stanovništva s ovih prostora u 60-im i 70- im godinama. Baranji o njima piše slede e "desetine hiljade jugoslovenskih Roma proveli su godine kao gostuju i radnici u Zapadnoj Evropi u Nema koj, Francuskoj i Italiji" (Barany 2000a, 83; Isto 111). Nema pouzdanih podataka ni koliko je jugoslovenskih Roma u svojstvu ekonomskih migranata pristiglo u Austriju tokom 60-ih i 70-ih znamo jedino da su emigranti iz Srbije pripadali grupi Vlaških Roma (Kalderaši, Gurbeti), a da su oni iz Makedonije i sa Kosova bili Muslimanski Romi Arlije, Bugurdži (Halwachs 2005, 146). Romi sa prostora Isto ne Evrope i Balkana u Italiju emigriraju od sredine osamdesetih godina, da bi tokom devedesetih ta migracija dostigla najve e razmere 11. Italija je jedina zemlja u Evropskoj uniji u kojoj udeo Roma koji su došli posle godine premašuje broj Sinta koji su se u Italiji naslelili u kasnom srednjem veku (Wilson 2007). Pretpostavlja se da danas ima oko Roma i Sinta koji žive u Italiji, njih 60% su italijanski državljani, a preostalih 40% ine Romi koji su u Italiju došli u skorijem periodu, iz Isto ne Evrope i Balkana (Isto, 54-55). Ve ina tih Roma je jugoslovenskog porekla emigrirali su iz Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, i Srbije (sa Kosovom) i stigli su u Italiju u nekoliko talasa neki od njih pre 30 i više godina, dok su bosanski i kosovski Romi došli tokom devedesetih kao izbeglice/ azilanti iz rata zahva enih podru ja (Wilson 2007). O savremenim migracijama Roma, onima posle godine, govori se kao o "evropskom problemu" budu i da su se ovi "novi" romski migranti uglavnom kretali ka zapadnoj Evropi, pre svega Nema koj. Stvaraju se nove marginalne populacije budu i da se u zemljama kroz koje su Romi prolazili na njihovim putovanjima formiraju predrasude i poja avaju rasisti ki napadi na migrante (Barany 1994, ). Romski migranti se, tako, suo avaju s istim uslovima koje su hteli da izbegnu ili da od njih pobegnu (Mirga i Georgi 2004, 20). "Evropa bez granica" je za Rome ograni eni socijalni i geografski prostor "evropske države konstruišu prostor i okruženje u kome su odre ene 11 Tokom godine oko Roma sa Kosova je došlo u Italiju (Sigona 2003, 75). Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

11 ROMI GASTARBAJTERI 1045 kategorije subjekata mobilne, dok su drugi poput tražioca azila ili ekonomskih migranata podvrgnuti ograni enjima i zabranama" (Bancroft 2001, 154). Romski gastarbajterski život u doma oj etno-antropološkoj literaturi ostao je zabeležen samo u etnografskim crticama, kao uzgredni pasus, uz neku drugu temu. Jedini kratki opis života i kulture romskih gastarbajtera koji sam u toku istraživanja pronašla je o Romima iz jednog ma vanskog sela. Jelena vorovi daje opis romskog gastarbajterskog naselja u selu Ma vanski Pri inovi i. Romi iz ovog sela, koji su se tradicionalno bavili kova kim zanatom, su tokom Titovog režima otišli za Austriju. Ve ina njih je u Austriji radila slabo pla ene i niskokvalifikovane poslove (kopanje grobova, iš enje ulica, rad u fabrikama ili u cve arama). Kada su dobili kredite od austrijskih institucija, u selu su izgradili višespratne ku e. vorovi eva beleži da su te ku e prazne danas od 110 u selu, samo se u oko 25 ku a živi. Romi gastarbajteri dolaze u selo samo za praznike i posebne prilike ( vorovi 2005, 42). Romi "gastarbajteri" iz sela Mini evo U okviru letnje terenske prakse studenata Odeljenja za etnologiju u antropologiju, u julu mesecu godine posetili smo selo Mini evo koje se nalazi u Zaje arskom okrugu, opština Knjaževac. Mini evo je selo sa približno hiljadu stanovnika, veoma moderno i "gradski" ure eno 12. Svrha terenskog istraživanja odnosila se na prikupljanje gra e o kulturnom identitetu naših radnika koji su boravili ili koji i dalje borave na privremenom radu u inostranstvu. Neka od pitanja koja su nas u ovom istraživanju interesovala su "Kako se migracija odrazila na kulturni i etni ki identitet pripadnika prve, druge i tre e generacije gastarbajtera?","na koje na ine gastarbajteri održavaju vezu sa zemljom maticom?", "Koji su bili motivi za odlazak/povratak iz inostranstva?", "Koje predstave gastarbajteri imaju o sebi, o svom na inu života, o zemlji matici i o zemlji u koju su emigrirali?" itd. Po dolasku u selo, u lokalnoj kafani pitale smo konobaricu da li u Mini evu ima gastarbajtera, kao i u kom delu sela se nalaze njihove ku e. Konobarica nam je odgovorila da ih ima, rekavši nam da se okupljaju u centru sela i da emo ih prepoznati po "izblajhanim kosama" "Eno, tamo u centru se skupljaju, ispred prodavnice, oni žuti, to su vam gastarbajteri, oni Džipsi. Samo ste poranile, oni spavaju do podne". Kasnije smo saznale da u Mini evu, po- 12 Seoska glavna ulica pre podse a na varošicu nego na selo u Mini evu postoji nekoliko prodavnica, kafana i kafi a, seoski park oko zgrade Mesne zajednice, višespratne ku e sa lepo ure enim baštama... Meštani sela su pre odre enog vremena napravili i seosku deponiju za odlaganje otpada, i kupili mašine za reciklažu plastike i kartona., (2011)

12 1046 ANA BANI GRUBIŠI red Roma "gastarbajtera", živi i nekoliko srpskih porodica "gastarbajtera povratnika" koji su svoj radni vek proveli u Francuskoj, Nema koj i Austriji, i u selo se vratili po penzionisanju. ini se da je ovih drugih, srpskih gastarbajtera, prema našoj slobodnoj proceni, bilo znatno više nego romskih. Ipak, prvo (i jedino) smo bile upu ene na Rome gastarbajtere. Prema našoj konobarici, gastarbajteri su bili samo i jedino Romi. Tuma enje zna enja njenog odgovora ukazuje na jednu od karakteristika "gastarbajterskog identiteta". I spoljašnja i unutrašnja identifikacija gastarbajtera jeste da je on stranac. Stranac je i u zemlji u koju emigrira, a postao je stranac i u zemlji matici gastarbajteri su "i tamo i ovde", i "ni tamo, ni ovde" druga ije re eno, oni su "stranac ovde, stranac tamo, kako glasi naslov dokumentarnog filma o gastarbajterima u produkciji B92, ili refren pesme folk peva a Dragana Jefti a Gagija Ej tu ino. Rom je isto stranac, paradigmatski kulturni Drugi. I gastarbajteri i Romi imaju kompleksan odnos prema svojoj državi, zemlji matici. Gastarbajteri se u svoju državu nikada ne e vratiti, i ponekad se ose aju kao da ih je "njihova država zaboravila". Romi, s druge strane, nemaju svoju mati nu državu, osim mitske prapostojbine Indije. Kako isti e Toninato, Romi su kod ku e bilo gde, jer svoj dom dele sa ne-romima, a opet nisu nigde kao kod ku e, jer gde god da odu oni su konstantno podse ani na svoju razli itost i njihovu nesposobnost da se prilagode (Toninato 2009, 3). U ovom delu rada prenosim tri romske "gastarbajterske" pri e, koje, svaka na svoj na in, opisuju život i iskustvo Roma koji su boravili/borave u inostranstvu. Ove romske emigracijske pri e o odlasku i povratku nisu "uniformne" jedni su otišli na privremeni rad, drugi su otišli na privremenu socijalnu pomo, a tre i cikli no odlaze i vra aju se na svaka tri meseca. Ipak, ve insko stanovništvo ih, najve im delom zbog njihove materijalne kulture, percipira kao gastarbajtere. Želela bih da ovom prilikom napomenem da sam se pri razgovorima sa Romima emigrantima susretala s odre enim poteško ama. Naime, zajedni ki imenitelj/okolnosti prikupljanja ovih pri a, s jedne strane, bilo je nepoverenje, odnosno neotvorenost kaziva a, a s druge strane oni informanti koji su se "opustili" pri ali su uglavnom o teškoj socio-ekonomskoj situaciji u kojoj se danas nalaze da loše žive i da je pomo koju im država daje nedovoljna, kao da su time o ekivali da mi možemo nekako da im pomognemo. Tako e, njihovi odgovori na konkretna pitanja esto su bili vrlo šturi, u rasponu da-nemožda (tako da se dešava da se pri sre ivanju i transkripciji gra e razgovor koji je trajao više od sat vremena na kraju svede na nekoliko re enica i eventualno pola strane teksta). Pored toga, njihove pri e su vrlo "konfuzne" i "teške" za pra enje, prepune su nelogi nosti pogotovo kada je re o datumima (na primer, otac pri a da je otišao devedesetih godina, a iz kasnijeg razgovora sa njegovim sinom saznajem da je otišao 1988). Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

13 ROMI GASTARBAJTERI 1047 a) Ekonomija porodi ne mreže smenjivanje na radu u inostranstvu Bra ni par S. i N. su u Diseldorfu proveli 13 godina. U Srbiju su se vratili godine, i od tada deo porodice odlazi povremeno u Nema ku, dok je jedan deo je tamo "trajno" nastanjen. Danas muž i žena žive od socijalne pomo i i novca koji ostali lanovi porodice zarade u inostranstvu oni koji u Nema koj i dalje žive i oni koji u Nema ku odlaze sa turisti kom vizom na tri meseca. U Nema ku je prvo otišao muž godine, uz pomo prijatelja. Kao razlog odlaska u inostranstvo navodi lošu ekonomsku situaciju. Kasnije mu se pridružila žena sa decom kaže da ih je u Nema koj ukupno bilo etrnaestoro. Porodica je, kako sam shvatila, otišla bez dokumenata i, osim muža, niko nije radio. Od nema ke države dobijali su socijalnu pomo. Isti u da im je u po etku bilo jako teško da se sna u, jer nisu znali jezik. Muž ni danas ne zna nema ki : "Deca su prvo nau ila ciganski, pošto je to najlakši jezik. Nema ki su posle nau ili u školi, a ku i smo pri ali na ciganskom." Muž je radio u parku kao haus majstor: "Mu io sam se tamo i radio sedam dana u nedelji, ali bi se opet vratio". Kaže da je Srbija njegova zemlja. Oni su pravoslavni Romi "obeležavali smo sve naše praznike, na slavu (Svetog Nikolu) nam je dolazilo trideset ljudi". Pri a da su se lepo slagali s Nemcima: "ljudi tamo su nam davali stolove i stolice, stvari koje im ne trebaju. To smo donosili ovde u Mini evo". Njihova ku a u Mini evu arhitektonski podse a na zamak. Unutrašnjost ku e pretrpana je gipsanim statuama životinja, "fejk" kristalnim lusterima i opremljena masivnim "vintaž" nameštajem. U ku i živi nekoliko generacija. Muž se pohvalio kako on ima 48 unuka i 76 praunuka. Njihova emigracija, odnosno njihova "ekonomska strategija" po povratku u Srbiju uticala je na strukturu porodice, i to ne samo njihove "primarne" porodice, ve i porodice njihove dece. Deo dece, unu adi i praunu adi žive sa S. i N. u Srbiji. uvaju ih (pra)baba i (pra)deda, ujaci i stri evi. Drugi deo dece, unu adi, praunu adi je u Nema koj. Žene njihovih sinova su u Nema koj. Da bih opisala na in na koji funkcioniše njihovo porodi no "ispomaganje" na relaciji Srbija-Nema ka prene u pri u jednog od sinova ovog bra nog para. b) Tromese na radna emigracija: "kao turista ideš, radiš malo pa se vratiš" D. je najmla i sin S. i N. Ro en u Srbiji godine. Za Nema ku je otišao sa 5 godina i tamo je živeo do osmog razreda osnovne škole. Ženio se etiri puta (prvi put sa 15 godina) i svaka od njegovih žena je bila odre eno vreme u Nema koj. Sadašnja žena i njihovo dvoje dece žive u Diseldorfu, a on kako sam kaže "živi malo tam malo ovde". U Nema ku odlazi sa turisti kom vizom,, (2011)

14 1048 ANA BANI GRUBIŠI ostaje tamo tri meseca, ponovo se vra a ovde i tako u krug "kao turista ideš, radiš malo, pa se vratiš". Nije precizirao kojim poslovima se bavi kada je tamo. O svom iskustvu povremenog života u inostranstvu kaže "tamo je druga ija pri a. Zna i bolje je tamo nego ovde. Ovde ipak mora da se mu i ovek nešto. U Srbiji šta da se radi, nema ništa, samo da sediš." U Nema koj se druži sa Nemcima sa kojima je išao u školu i sa srpskim Romima "ima puno Cigana u Nema koj, ima cela ulica (misli na Mini evo) i svi su bili tamo". O boravku njegove porodice i šire familije u Nema koj kaže: "Od 88, 89, 90, 91, zna i svi smo bili tamo, zna i cela familija razumeš, iz Mini evo, iz Knjaževac, iz Svrljig, iz Bor, svi su bili tamo". Kada je u Srbiji uva/vaspitava decu njegovog brata koji je u Nema koj. Njegov brat u Nema koj " uva" njegovu decu i ženu. U razgovoru s ovom porodicom bilo mi je veoma konfuzno da "pohvatam" ko je sa kim u kakvom srodstvu, koja su ija deca, ko je bio u Nema koj, ko bi trebalo da u nju ide, ko je ro en "tamo", a ko "ovde". Termin "transmigracija" iz podnaslova ovog rada ini mi se da najbolje opisuje životni stil i iskustvo ove romske migrantske porodice "oni se kre u tamo-vamo izme u barem dva mesta na kojima se odvija njihova egzistencija u dve razli ite države" (Markovi 2009, 9). c) Socijalna pomo kao oblik rada: "Pa nismo radili, sve na socijalnom smo bili. Od to socijalno smo kupili ku u." Bra ni par I. i K. su u Nema koj proveli 17 godina. Muž i žena su se sa decom, koja su ro ena u SFRJ, vratili u Srbiju godine. Sin i erka koji su ro eni u Nema koj ostali su da žive tamo. Specifi nost njihove emigracije ogleda se u tome što u inostranstvo nisu otišli na privremeni rad ve na privremenu socijalnu pomo. U Nema ku, grad Ratingen koji se nalazi u blizini Diseldorfa, otišli su godine. Otišli su porodi no sa maloletnom decom (imaju petoro dece). Najmla- i sin i erka su ro eni u Nema koj. Razlog njihovog odlaska bila je teška ekonomska situacija, siromaštvo, kao i injenica da su bili radnici bez kvalifikacija: "Kako narod da ne ide u inostranstvo? Mora, muka ga natera. Otišli smo od nemanje, nismo imali. Zna i od moranje, od muku. Ja sam pre 17 godina živela u jednu staru ku icu gore, dve sobe sam imala. To nije tvrdi materijal, to bilo blato ta ku a. Ja sam morala da stvorim nešto za moju decu. Šta da stvorim na motiku? Ovde li u da stvorim? Nemamo školu, nemamo ništa završeno, šta u da radim? Da ideš da radiš na motiku, da bereš višnje, to je to, drugo nema. Zato smo otišli." Ro aci su im pomogli da se u po etku sna u u Nema koj, a kasnije su i oni sami pomagali drugima da se isele i da se prilagode u novoj sredini. Ka- Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

15 ROMI GASTARBAJTERI 1049 žu da su im svi ro aci bili u Nema koj neki su ostali tamo da žive, a neki su se vratili. "Mi smo otišli, ja sam pozvala brata, onaj došao, pozvao sestru, onaj prijatelja, onaj drugara, i svi smo bili tu na jednom mestu". Bra ni par u Nema koj nije radio, ve su, kako sami kažu, živeli od socijalne pomo i: "Kad se upiše na socijalno, dobiješ i stan, sve besplatno, imaš i struju i vodu sve besplatno. Ne pla aš stan, ne pla aš struju, ne pla aš ništa. To ti oni tamo odbijaju... kol ko treba da se odbije. Mi nismo pla ali ništa. I dobro primanje (socijalnu pomo ) smo imali, na osnovu ovo primanje što imamo ovde, to nema šta da kupiš". Ušte evinu ste enu u Nema koj iskoristili su za kupovinu i opremanje ku e u Srbiji. Nisu savladali nema ki jezik. Nisu se družili sa Nemcima, ve samo sa ro- acima (Romima) koji su došli iz Srbije. Ipak, naglašavaju da su u Nema koj bili bolje tretirani nego u Srbiji: "bolje poštovanje smo imali, sve. Ne samo mi, nego svi. I Hrvati, Makedonci, i Muslimani, i Srbi... mnogo smo bili cenjeni, zna i ne prema nacionalnosti, svako je imao dobro poštovanje tamo. Tamo je bolja kultura, da ti ja kažem, bolja kultura, bolji život, bolje sve". U Srbiji tako e žive od socijalne pomo i: "tamo (u Nema koj) sve ve e primanje, ovde šta primamo? Jedan lan prima po etri hiljade, etri i po... Sad su, kažu, podigli. Mene su odbacili tri meseca, ne primam ništa. I ne znam, pravo da vam kažem, šta e da budu ta primanja, svi kažu da e da bude oko šest iljada, odjednom". *** Navedene pri e o emigraciji dve romske porodice iz sela Mini evo sadrže dve važne zajedni ke karakteristike porodice su uglavnom živele od socijalne pomo i (u prvoj porodici za njih etrnaestoro radio je samo otac) i u Srbiju su se vratili godine. Iako ispitanici tokom razgovora nisu pomenuli zbog ega su se vratili, u Nema ku su otišli ilegalno, a razlog njihovog povratka u Srbiju bio je najverovatnije povezan sa Sporazumom o readmisiji. Naime, SCG se prijemom u Savet Evrope godine obavezala da e rešiti pitanje lica koja ilegalno borave u zemljama Evropske unije. 13 Najve i broj povratni- 13 Od godine do godine zaklju eno je petnaest me udržavnih sporazuma o readmisiji sa sedamnaest zemalja (Nema kom, Švedskom, Danskom, Italijom, Belgijom, Holandijom, Luksemburgom, Austrijom, Slova kom, Bugarskom, Francuskom, Ma arskom i Slovenijom Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, Švajcarskom i Kanadom). Sporazum izme u Republike Srbije i Evropske zajednice o readmisiji lica koja nezakonito borave potpisan je u septembru godine (Zakon o potvr ivanju sporazuma izme u Republike Srbije i Evropske zajednice o readmisiji lica koja nezakonito borave Službeni glasnik br. 103/07), (2011)

16 1050 ANA BANI GRUBIŠI ka u procesu readmisije ine Romi više od 70% ukupnog broja "prisilnih" povratnika u Srbiju iz zemalja EU su lica romske nacionalnosti (Strategija reintegracije povratnika po osnovu sporazuma o readmisiji 2009). Nisam saznala da li je povratak ovih romskih porodica iz Nema ke bio dobrovoljan ili prisilan, ali budu i da su tamo živeli od socijalne pomo i i da im je, kako su sami rekli, ve ina predmeta i nameštaja koje su imali u ku ama poklonjena (Nemci su im davali ono što njima više nije bilo potrebno) 14, vrlo je mogu e da su se vratili na taj na in. Da li su otišli kao tražioci ekonomskog azila ni to nisam saznala. Sam na in njihovog povratka nije u stvari toliko ni bitan, koliko injenica da njihov "gastarbajterski identitet" ne proizlazi iz ekonomije, odnosno iz "privremenog rada u inostranstvu" ve iz unapred konstruisane materijalne kulture gastarbajtera. Primer "gastarbajterskog života" ovih romskih porodica ukazuje na višezna nost pojma gastarbajter i neosnovanost "uzimanja" materijalne kulture kao okosnice spoljašnje identifikacije gastarbajtera. Njihove ku e sa kipovima životinja i "fejk" kristalnim lusterima možda jesu, na neki na in i na prvi pogled, "statusni simboli" (v. Brati -Maleševi 1982), ali je pitanje koliko su oni pokazatelj ulaganja nastalih teškim radom u inostranstvu. Završna re U zapadnoevropskim zemljama trajno ili privremeno boravi nekoliko kategorija Roma emigranata s ovih prostora ekonomski emigranti koji su u potrazi za poslom otišli u inostranstvo 60-ih ili 70-ih godina, Romi izbeglice i/ili tražioci azila koji su odlazili za vreme 90-ih, i oni Romi koji predstavljaju povremene ekonomske migrante, tj. koji odlaze na tromese ni rad u inostranstvo. Pitanje/problem na koje nije odgovoreno u ovom kratkom radu i koje bi trebalo rasvetliti u nekim budu im istraživanjima jeste na koji na in romske migracije uti u na oblikovanje kulturnog identiteta Roma, posebno u svetlu savremenog ja anja transnacionalnog Romskog pokreta i pokušaja formiranja panetni kog romskog identiteta. Kakvog intenziteta i kvaliteta je svakodnevna interakcija emigranata Roma sa Balkana i pripadnika romskih populacija "starosedelaca" koje žive u zemljama useljenja (s iberijskim Kale-ima u Španiji, Sintima u Nema koj, Austriji i Italiji ili Manušima u Francuskoj)? Ova pitanja ine se važna, pogotovo što su pojedini istraživa i ve ukazali da savremene 14 Na ulicama Subotice petkom uve e je mogu e videti kolone vozila sa austrijskim i nema kim tablicama koja prenose polovne tepihe, stolice, fotelje... Ta se roba potom prodaje subotom ujutru na buvljaku u Bubanj potoku. Prodavci su Romi koji žive u Austriji i Nema koj. Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

17 ROMI GASTARBAJTERI 1051 romske migracije doprinose daljoj "podeli" romske populacije. 15 Da li u današnje vreme zapadnoevropski Romi nastoje da se distanciraju od romskih migranata sa Balkana i isto ne Evrope? Kakvo je iskustvo Roma ekonomskih emigranata starije generacije po tom pitanju? I kao najvažnije, gde je "nestala" ta nemalena zajednica naših Roma u inostranstvu? Da li se ona pretopila u jugoslovenska/srpska udruženja i organizacije? Ili je možda bolje postaviti pitanje da li je ta "zajednica" ikada i formirana? Zbog toga, ukoliko je to mogu e, bilo bi korisno i na "terenu" ispitati da li uopšte postoje romska "zavi ajna" udruženja u zemljama u koje je romsko stanovništvo sa prostora bivše SFRJ imigriralo, i ako postoje, kakva im je uloga u "o uvanju" kulturnog identiteta migranata? Literatura Antonijevi, Dragana "'Svatovac' i glamurozna ven anja svadbeni fenomeni u severoisto noj Srbiji". U Životni ciklus. Referati bugarsko-srpskog nau nog skupa juni :. Beograd: Etnografski institut SANU. Beograd, Bancroft, Angus Closed Spaces, Restricted Places: Marginalisation of Roma in Europe. Space & Polity 5 (2): Barany, Zoltan Living on the Edge: The East European Roma in Postcommunist Politics and Societies. Slavic Review 53 (2): Barany, Zoltan. 2000a. The Socio-economic Impact of Regime Change in Eastern Europe: Gypsy Marginality in the 1990s. East European Politics & Societies 15 (1): Barany, Zoltan. 2000b. Politics and the Roma in state-socialist Eastern Europe. Communist and Post-Communist Studies 33: Brati, Dobrila i Maleševi, Miroslava Ku a kao statusni simbol. Etnološke sveske IV: Csepeli, György and Simon, Dávid Construction of Roma identity in Eastern and Central Europe: perception and self-identification. Journal of Ethnic and Migration Studies 30 (1): vorovi, Jelena Gypsy Ethnic Socialization in Serbia. Glasnik Etnografskog instituta SANU LIII: Dobrivojevi, Ivana U potrazi za blagostanjem. Odlazak jugoslovenskih državaljana u zemlje zapadne Evrope Istorija 20. veka 2: Dragiši, Petar, Jugoslovenski ekonomski migranti u Austriji od po etka 60-ih godina do raspada Jugoslavije. Tokovi istorije 1-2: Drlja a, Dušan Selo Ljubi evac u Dunavskom Klju u. Razvitak 4-5: Baranji, na primer, piše o tome kako srednja klasa Roma u Poljskoj romske izbeglice i ekonomske migrante poreklom sa Balkana smatra preprekom ka njihovoj sopstvenoj integraciji. (Barany 2000a, 86)., (2011)

18 1052 ANA BANI GRUBIŠI Halwachs, Dieter Roma and Romani in Austria. Romani Studies 15 (1): Heršak, Emil Poslijeratna migracijska perspektiva Evrope. Migracijske teme. asopis za istraživanje migracija i narodnosti 1 (1): Ivanovi, Vladimir Zaklju ivanje sporazuma o angažovanju jugoslovenske radne snage sa SR Nema kom. Hereticus. asopis za preispitivanje prošlosti VII (4): Jakši, Božidar i Baši, Goran Umetnost preživljavanja gde i kako žive Romi u Srbiji. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju. Jakši, Božidar Romi izme u diskriminacije i integracije društvene promene i položaj Roma. Filozofija i društvo 19-20: Kabachnik, Peter England or Uruguay? The persistence of place and the myth of the placeless Gypsy. Area 42 (2): Krsti, Marija Dijaspora i radnici na privremenom radu u inostranstvu: osnovni pojmovi. Etnoantropološki problemi 6 (2): Liebich, Andre Roma Nation? Competing Narratives of Nationhood. Nationalism and Ethnic Politics 13: Markovi, Predrag Gastarbeiters as the Factor of Modernization in Serbia. Istorija 20. veka 2: Markovi, Predrag Izgubljeni u transmigraciji? Srpski gastarbajteri izme u svetova. Hereticus. asopis za preispitivanje prošlosti VII (4): McGarry, Aidan Ethnic Group Identity and the Roma Social Movement: Transnational Organizing Structures of Representation. Nationalities Papers 36 (3): Mirga, Andzej i Georgi, Nicholae "Romi u XXI veku". U Romi od zaboravljene manjine do manjine u usponu, ur. or evi, D., Niš: Odbor za gra- ansku inicijativu. Mitchell, Jennifer Negotiating Identity Politics: Emerging Roma Ethnogenesis in the Post Socialistic States of South Eastern and Central Eastern Europe. Polish Sociological Review 4 (152): Pogany, Istvan Accommodating an Emergent National Identity: The Roma of Central and Eastern Europe. International Journal on Minority and Group Rights 6: Raduški, Nada Socio-demografske i etni ke osobenosti Roma u Srbiji. Sociološki pregled 37 (3-4): Reyniers, Alain Gypsy populations and their movements within Central and Eastern Europe and towards some OECD countries. International Migration and labour Market Policies Occasional Papers 1: Romeli, Živka i Stojanovi, Marko Neki elementi kulture gastarbajtera erdapskih naselja. Etnološke sveske X: Sigona, Nando How Can a 'Nomad' be a 'Refugee'? Kosovo. Roma and Labelling Policy in Italy. Sociology 37 (1): Toninato, Paola The Making of Gypsy Diasporas. Translocations: Migration and Social Change 5 (1): Wilson, Rita Locating the Other: Antonio Tabucchi s Narratives of Cultural Identities. Culture, Theory & Critique 48 (1): Issues in Ethnology and Anthropology, n. s. Vol. 6. Is. 4 (2011)

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudskih veštaka (u daljem tekstu: veštak), postupak upisa

Више

IErica_ActsUp_paged.qxd

IErica_ActsUp_paged.qxd Dnevnik šonjavka D`ef Kini Za D`u li, Vi la i Gran ta SEP TEM BAR P o n e d e l j a k Pret po sta vljam da je ma ma bi la a vol ski po no - sna na sa mu se be {to me je na te ra la da pro - {le go di ne

Више

Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 166/

Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 166/ Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 166/2 Podgorica, 30. novembar 2018. godine Prilikom korišćenja

Више

Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 137

Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 137 Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 137 Podgorica, 31. jul 2017. godine Prilikom korišćenja

Више

Maj-16 Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 120

Maj-16 Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 120 Maj-16 Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 120 Podgorica, 30. jun 2017. godine Prilikom korišćenja

Више

Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 158

Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 158 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 158 Podgorica, 31. avgust 2017. godine Prilikom korišćenja

Више

Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 102/

Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 102/ Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 102/2 Podgorica, 31. avgust 2018. godine Prilikom korišćenja

Више

Microsoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc

Microsoft Word - van sj  Zakon o privrednoj komori -B.doc ZAKON O PRIVREDNOJ KOMORI BR KO DISTRIKTA BiH Na osnovu lana 23 Statuta Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine ( Slu beni glasnik Br ko Distrikta BiH broj 1/00) Skup tina Br ko Distrikta na vanrednoj sjednici

Више

PDF: Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео)

PDF: Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео) 19/12/2018 Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео) Најбољи тенисер света Новак Ђоковић обишао је по први пут Цркву успења пресвете Богородице у Ници. Он ће помоћи Савезу

Више

Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 Mar-19 Apr-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 96

Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 Mar-19 Apr-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 96 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 Mar-19 Apr-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 96 Podgorica, 31. maj 2019. godine Prilikom korišćenja

Више

Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 183/

Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 183/ Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 183/2 Podgorica, 28. decembar 2018. godine Prilikom korišćenja

Више

Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 52

Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 52 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 52 Podgorica, 29. mart 2019. godine Prilikom korišćenja

Више

Title

Title Učešće u programu Poziv 2016 - obrazovanje Mogućnosti učestvovanja PROGRAMSKE ZEMLJE PARTNERSKE ZEMLJE Zemlje Evropske unije, Island, Lihtenštajn, Norveška, Turska i Makedonija & Srbija Srbija... Na drugom

Више

018ut10.xls

018ut10.xls Република Србија Републички завод за статистику САОПШTЕЊЕ Број 18 - год. LXVII, 31.01.2017. Статистика угоститељства и туризма ISSN 0353-9555 УТ10 Туристички промет - децембар. - Претходни резултати -

Више

210ut10.xls

210ut10.xls Република Србија Републички завод за статистику САОПШTЕЊЕ Број 210 - год. LXI, 31.07.. Статистика угоститељства и туризма ISSN 0353-9555 УТ10 Туристички промет - јун. - Претходни резултати - У Републици

Више

108ut10.xls

108ut10.xls Република Србија Републички завод за статистику САОПШTЕЊЕ Број 108 - год. LXVII, 28.04.. Статистика угоститељства и туризма ISSN 0353-9555 УТ10 Туристички промет - март. - Претходни резултати - У Републици

Више

042ut10jan.xls

042ut10jan.xls Република Србија Републички завод за статистику САОПШTЕЊЕ Број 42 - год. LXV, 28.02.. Статистика угоститељства и туризма SSN 0353-9555 УТ10 Туристички промет - јануар. - Претходни резултати - У Републици

Више

Z A K O N O BIBLIOTE KO-INFORMACIONOJ DELATNOSTI I. UVODNE ODREDBE Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uju se opšti interes, uslovi i resursi za ob

Z A K O N O BIBLIOTE KO-INFORMACIONOJ DELATNOSTI I. UVODNE ODREDBE Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uju se opšti interes, uslovi i resursi za ob Z A K O N O BIBLIOTE KO-INFORMACIONOJ DELATNOSTI I. UVODNE ODREDBE Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uju se opšti interes, uslovi i resursi za obavljanje bibliote ko-informacione delatnosti, ciljevi

Више

Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav

Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik  vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja

Више

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc Zagreb, 21.11.2011. Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije Juriši eva 13 HR-10 000 ZAGREB PREDMET: Javna rasprava - Prijedlog odluke kojom se HT-u odre uju izmjene i dopune Standardne ponude

Више

Sluzbeni glasnik Grada Poreca br

Sluzbeni glasnik  Grada Poreca br 18. Na temelju lanka 34. stavak 1. to ka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04 i 178/04) te lanka 40. Statuta Grada

Више

Microsoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx

Microsoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx DZO PRIJENOS RIZIKA S OSIGURANIKA NA OSIGURATELJA Morana Krušarovski, dipl.iur. OSIGURANJE Prijenos rizika s osiguranika na osiguratelja Smanjenje financijskih gubitaka OBVEZNA I DOBROVOLJNA OSIGURANJA

Више

Broj 3 - Strana 362 NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota 27. velja~e god. lanak 2. U lanku 48. Pravilnika o sadržaju i na inu vo enja dokum

Broj 3 - Strana 362 NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota 27. velja~e god. lanak 2. U lanku 48. Pravilnika o sadržaju i na inu vo enja dokum Broj 3 - Strana 362 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota 27. velja~e 2010. god. lanak 2. U lanku 48. Pravilnika o sadržaju i na inu vo enja dokumentacije i evidencije u srednjoj školi («Službene novine

Више

На основу члана 9. став 4. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10 и 55/13), члана 6. став 1. Правилника о ученичк

На основу члана 9. став 4. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10 и 55/13), члана 6. став 1. Правилника о ученичк На основу члана 9. став 4. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10 и 55/13), члана 6. став 1. Правилника о ученичким и студентским кредитима и стипендијама ( Службени

Више

Slide 1

Slide 1 Da zajednički ocenimo ostvarene rezultate i da nam pomognete u unapređenju programa 1 deo/ Odakle smo krenule i dokle smo stigle? 2 deo/ Kako ste ocenile naš rad? 3 deo/ Šta je novo? 4 deo/ Kako možemo

Више

0_Zbornik radova - LIMEN 2015.pdf

0_Zbornik radova - LIMEN 2015.pdf KONCEPT UPRALJANJA PROJEKTIMA PROJECT MANAGEMENT CONCEPT dr Dejan Gligovi, docent 287 Sadržaj: Projekat predstavlja skup složenih aktivnosti koje su jedinstvene i neponovljive uokvirene u poslovni poduhvat

Више

CRNA GORA / MONTENEGRO

CRNA GORA / MONTENEGRO CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E 55 Broj Podgorica, 01. april 2019. godine Prilikom korišćenja ovih podataka navesti izvor Anketa o radnoj snazi 2018. godina U ovom saopštenju objavljuju

Више

Microsoft Word - zakon o izbeglicama.doc

Microsoft Word - zakon o izbeglicama.doc "Službeni glasnik RS", br. 18/92, "Službeni list SRJ", br. 42/2002, "Službeni glasnik RS", br. 45/2002, Z A K O N O IZBEGLICAMA Član 1. Srbima i građanima drugih nacionalnosti koji su usled pritiska hrvatske

Више

broj 111

broj 111 , 26.12.2012. 111-13 zaštitna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, nadležna kantonalna služba e rješenjem staviti van snage važe u radnu dozvolu i u roku od tri dana dostaviti je poslodavcu

Више

SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ VITEZ SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GODI

SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ VITEZ SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GODI SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ VITEZ SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA 2015. / 2016. GODINA Profesor: Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi

Више

Glava I - Glava Dokumentacija III - Iz ra da koju bi lan sa kontroliše uspe ha Poreska i naj češ će inspekcija Sadržaj greš ke Sadržaj 3 Predgovor 13

Glava I - Glava Dokumentacija III - Iz ra da koju bi lan sa kontroliše uspe ha Poreska i naj češ će inspekcija Sadržaj greš ke Sadržaj 3 Predgovor 13 Glava I - Glava Dokumentacija III - Iz ra da koju bi lan sa kontroliše uspe ha Poreska i naj češ će inspekcija Sadržaj greš ke Sadržaj 3 Predgovor 13 Glava I 17 DOKUMENTACIJA KOJU KONTROLIŠE PORESKA INSPEKCIJA

Више

На основу члана 9

На основу члана 9 На основу члана 11. став 6. Закона о изменама и допунама Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10, 55/13, 27/18 и 10/19), члана 20. став 1. Правилника о ученичким и студентским

Више

Minuli rad

Minuli rad Odgovori Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave na pitanja postavljena u vezi sa novim zakonskim rešenjima u Zakonu o platama državnih službenika i nameštenika i Zakonu o platama u državnim organima

Више

KUVENDI KOMUNAL

KUVENDI KOMUNAL UNIVERZITET U PRIZRENU Ukshin Hoti Rektorat Rruga e Shkronjave Nr.1, 20000 Prizren -Kosovë; Tel:+381 (0) 29-232 140; Homepage: www.uni-prizren.com Nr.ref._01- dt. 03.09.2015 Univerzitet u Prizrenu Objavljanje

Више

Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 28. maj 2011 Štampani mediji Arhimed Arhimed -

Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 28. maj 2011 Štampani mediji Arhimed   Arhimed - Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 28. maj 2011 Štampani mediji Arhimed http://www.arhiva-medija.com Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 27. maj 2011. Elektronski

Више

SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ MOSTAR SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GOD

SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ MOSTAR SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GOD SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ MOSTAR SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA 2017. / 2018. GODINA Profesor: Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi

Више

Sluzbeni glasnik 3/08.indd

Sluzbeni glasnik 3/08.indd Broj: 3 - GOD. VII. 2008. Krapina, 15. 05. 2008. List izlazi jedanput mjese no i po potrebi ISSN 1845-7711 S A D R Ž A J AKTI GRADSKOG VIJE A 1. Godišnji obra un Prora una Grada Krapine za 2007. god. 2.

Више

по пла ве, ко ја је Од лу ком Вла де о уки да њу ван ред не си ту а ци је на де лу те ри то ри је Ре пу бли ке Ср би је ( Слу жбе ни гла сник РС, број

по пла ве, ко ја је Од лу ком Вла де о уки да њу ван ред не си ту а ци је на де лу те ри то ри је Ре пу бли ке Ср би је ( Слу жбе ни гла сник РС, број по пла ве, ко ја је Од лу ком Вла де о уки да њу ван ред не си ту а ци је на де лу те ри то ри је Ре пу бли ке Ср би је ( Слу жбе ни гла сник РС, број 63/14) оста ла на сна зи, осим за оп шти не Ма ли

Више

HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJ

HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJ HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM Progla avam Zakon o profesionalnoj

Више

Novi sportsko – turistički projekti: OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO),Mesna zajednica Sefkerin: TRODNEVNI PROGRAM ZA MANDALINU

Novi sportsko – turistički projekti: OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO),Mesna zajednica Sefkerin: TRODNEVNI PROGRAM ZA MANDALINU Novi sportsko turistički projekti: OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO) OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO) Opovo, 1. avgust 2019; Projekat Uređenja i opremanja parka za bicikliste u

Више

7. ciklus Dijaloga EU-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Ponuđeni odgovori Muško Žensko Drugog roda Ne želim odgovoriti P

7. ciklus Dijaloga EU-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Ponuđeni odgovori Muško Žensko Drugog roda Ne želim odgovoriti P 7. ciklus Dijaloga E-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Muško Žensko Drugog roda P2: Rođen/a sam godine... Otvoreno pitanje P3 Smatrate li se P3a pripadnikom etničke manjine.

Више

Z A K O N O JAVNIM NABAVKAMA I. OSNOVNE ODREDBE 1. Predmet zakona i definicije Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uje se planiranje javnih nabavki

Z A K O N O JAVNIM NABAVKAMA I. OSNOVNE ODREDBE 1. Predmet zakona i definicije Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uje se planiranje javnih nabavki Z A K O N O JAVNIM NABAVKAMA I. OSNOVNE ODREDBE 1. Predmet zakona i definicije Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uje se planiranje javnih nabavki, uslovi, na in i postupak javne nabavke; reguliše

Више

Microsoft Word - prijemni 2011.ekonomika.doc

Microsoft Word - prijemni 2011.ekonomika.doc Univerzitet u Beogradu TEHNI KI FAKULTET U BORU M A T E R I J A L ZA PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA TEHNI KOM FAKULTETU U BORU IZ PREDMETA OSNOVI EKONOMIKE POSLOVANJA 1.1. Privredno društvo predstavlja:

Више

Migracioni profil_BOS.PDF

Migracioni profil_BOS.PDF Bosna i Hercegovina Ministarstvo sigurnosti Босна и Херцеговина Министарство безбједности Sektor za imigraciju MIGRACIONI PROFIL BOSNE I HERCEGOVINE za 2009. godinu Površina: 51.129 km 2 1.665 km 89 M

Више

У СУСРЕТ НОВОЈ УРБАНОЈ АГЕНДИ Београд, 09 новембар 2015

У СУСРЕТ НОВОЈ УРБАНОЈ АГЕНДИ Београд, 09 новембар 2015 У СУСРЕТ НОВОЈ УРБАНОЈ АГЕНДИ Београд, 09 новембар 2015 КОНФЕРЕНЦИЈА УЈЕДИЊЕНИХ НАЦИЈА О СТАНОВАЊУ И ОДРЖИВОМ УРБАНОМ РАЗВОЈУ (ХАБИТАТ III) Хабитат III је Конференција Уједињених нација о становању и одрживом

Више

ЕТНОГРАФСКИ МАТЕРИЈАЛ ПОРЕКЛОМ ИЗ СРБИЈЕ У СЛОВЕНСКОМ ЕТНОГРАФСКОМ МУЗЕЈУ У ЉУБЉАНИ У Словенском етнографском музеју, у Љубљани, постоји збирка етногр

ЕТНОГРАФСКИ МАТЕРИЈАЛ ПОРЕКЛОМ ИЗ СРБИЈЕ У СЛОВЕНСКОМ ЕТНОГРАФСКОМ МУЗЕЈУ У ЉУБЉАНИ У Словенском етнографском музеју, у Љубљани, постоји збирка етногр ЕТНОГРАФСКИ МАТЕРИЈАЛ ПОРЕКЛОМ ИЗ СРБИЈЕ У СЛОВЕНСКОМ ЕТНОГРАФСКОМ МУЗЕЈУ У ЉУБЉАНИ У Словенском етнографском музеју, у Љубљани, постоји збирка етнографских предмета пореклом из Србије од којих највећи

Више

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA Poglavarstvo O b r a z l o ž e n j e Prijedloga odluke o davanju u zakup jav

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA Poglavarstvo O b r a z l o ž e n j e Prijedloga odluke o davanju u zakup jav R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA Poglavarstvo O b r a z l o ž e n j e Prijedloga odluke o davanju u zakup javnih površina i drugih nekretnina u vlasništvu Grada

Више

*Међународни пројекат* Основна школа Данило Киш,Србија и Основна школа Литија,Словенија

*Међународни пројекат* Основна школа Данило Киш,Србија и Основна школа Литија,Словенија *Међународни пројекат* Основна школа Данило Киш,Србија и Основна школа Литија,Словенија *Међународни пројекат* Основна школа Данило Киш,Србија и Основна школа Литија,Словенија Почев од школске 2014/15.године

Више

Jesus the Great Teacher Serbian

Jesus the Great Teacher Serbian Библија за дјецу представља Исус Велики учитељ написао: Edward Hughes Илустровао: Byron Unger; Lazarus Прилагодио: E. Frischbutter; Sarah S. Превео: Dragan Djuric Продукција: Bible for Children www.m1914.org

Више

SEEDS template

SEEDS template Istraživanje među istraživačima društvenih nauka SEEDS PROJEKAT SEPTEMBAR-DECEMBAR 2015 1 Istraživanje među istraživačima društvenih nauka SEEDS PROJEKAT SEPTEMBAR-DECEMBAR 2015 336 ISTRAŽIVAČA 83 UPITNIKA

Више

2010

2010 M : -... 368 (497.6) DIREKTNI ZAHTJEV - TUŽBA OŠTE ENOG LICA PREMA OSIGURAVAOCU Mr Predrag Baroš Rezime: U materiji osiguranja od odgovornosti vlasnika i korisnika motornih vozila, iako ošte ena lica nisu

Више

GCB 2016 Bosna i Hercegovina 27% korisnika usluga je platilo mito najmanje jednom od osam službenika u prethodnih 12 mjeseci Q1 (Tabela 1): Za koliko

GCB 2016 Bosna i Hercegovina 27% korisnika usluga je platilo mito najmanje jednom od osam službenika u prethodnih 12 mjeseci Q1 (Tabela 1): Za koliko GCB 2016 Bosna i Hercegovina 27% korisnika usluga je platilo mito najmanje jednom od osam službenika u prethodnih 12 mjeseci Q1 (Tabela 1): Za koliko od dole pomenutih ljudi mislite da su uključeni u korupciju,

Више

Образац - 1 УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Филозофски ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДА

Образац - 1 УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Филозофски ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДА Образац - 1 УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Филозофски ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДАЦИ О КОНКУРСУ Одлука о расписивању конкурса, орган

Више

Sadržaj Zlatan Hadžić: GEOPOLITIKA STRAHA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE POGOĐENIM VALOM IZBJEGLICA I IMIGRANATA Damir Bevanda

Sadržaj Zlatan Hadžić: GEOPOLITIKA STRAHA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE POGOĐENIM VALOM IZBJEGLICA I IMIGRANATA Damir Bevanda Sadržaj 4 14 21 29 42 52 59 67 72 76 Zlatan Hadžić: GEOPOLITIKA STRAHA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE POGOĐENIM VALOM IZBJEGLICA I IMIGRANATA Damir Bevanda: GEOPOLITIKA ARKTIKA REGIJA KOOPERACIJE ILI KOMPETICIJE

Више

Microsoft Word - Upis kandidata ??S sep

Microsoft Word - Upis kandidata ??S sep УПИС КАНДИДАТА Упис кандидата обавиће се у соби 05, у терминима утврђеним терминским планом. Кандидати који стекну право уписа подносе: - Диплому, или уверење о завршеном првом степену или уверење о положеним

Више

Katalog propisa Registar i precisceni tekstovi propisa Crne Gore

Katalog propisa Registar i precisceni tekstovi propisa Crne Gore Prečišćeni tekst Zakona o zaštiti građana Crne Gore na radu u inostranstvu obuhvata sljedeće propise: 1. Zakon o zaštiti građana Crne Gore na radu u inostranstvu ("Službeni list Republike Crne Gore", br.

Више

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trgovine (foto: Halfpoint/iStock by Getty Images) IMF

Више

Microsoft Word - 28 Sluzbeni list doc

Microsoft Word - 28 Sluzbeni list doc СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА ЗРЕЊАНИНА ГОДИНА ХXVI ЗРЕЊАНИН 25. ОКТОБАР 2017. БРОЈ: 28 227 На основу члана 11а. став 19. Закона о ученичким и студентским стипендијама ( Службени гласник РС, број 18/10 и 55/13),

Више

????????? ?????? ???????? ? ??????? ??????????????

????????? ?????? ???????? ? ??????? ?????????????? ДРУШТВЕНИ УСЛОВИ НАСТАНКА И РАЗВОЈА КОМУНИКОЛОГИЈЕ КОМУНИКОЛОГИЈА 2. ТЕМА САДРЖАЈ ПРЕДАВАЊА Друштвени услови настанка и развоја комуникологије Комуникологија наука са интердисциплинарним истраживачким

Више

SARAĐUJMO ZA VODE

SARAĐUJMO ZA VODE SARAĐUJMO ZA VODE JU SREDNJA STRUČNA I TEHNIČKA ŠKOLA GRADIŠKA Prilikom izrade ovog rada pokušali smo da dobijemo informacije od nadležnih iz: GRADSKE UPRAVE-ODJELJENJE ZA EKOLOGIJU JU GRADSKA ČISTOĆA

Више

Microsoft Word - ZAKON o ratifikaciji sporazuma izmedju SCG i R. Makedonije....doc

Microsoft Word - ZAKON o ratifikaciji sporazuma izmedju SCG i R. Makedonije....doc ZAKON O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEĐU SRBIJE I CRNE GORE I REPUBLIKE MAKEDONIJE O ZAŠTITI SRPSKE I CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI MAKEDONIJI I MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE U SRBIJI I CRNOJ

Више

Microsoft PowerPoint - KR-Aleric.ppt

Microsoft PowerPoint - KR-Aleric.ppt Potreba za prekograničnom nom suradnjom na tržištu tu rada O nama Broj stanovnika - 4.437.460 Stopa zaposlenosti (15-64) 56,7% Stopa nezaposlenosti: Administrativni izvori 14,9% Anketa radne snage - 9,0%

Више

ПРЕДЛОГ

ПРЕДЛОГ З А К О Н О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРЕДШКОЛСКОМ ВАСПИТАЊУ И ОБРАЗОВАЊУ Члан 1. У Закону о предшколском васпитању и образовању ( Службени гласник РС, број 18/10), члан 5. мења се и гласи: Члан 5.

Више

ISSN X Билтен Градске општине Барајево БРОЈ Септембар У БАРАЈЕВУ ПРОС АВ ЕНА С АВА И ДАН ОПШТИНЕ ИЗ РАДА СКУПШТИНЕ ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ

ISSN X Билтен Градске општине Барајево БРОЈ Септембар У БАРАЈЕВУ ПРОС АВ ЕНА С АВА И ДАН ОПШТИНЕ ИЗ РАДА СКУПШТИНЕ ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ ISSN 1451-494X Билтен Градске општине Барајево БРОЈ 68-69 Септембар 2017. У БАРАЈЕВУ ПРОС АВ ЕНА С АВА И ДАН ОПШТИНЕ ИЗ РАДА СКУПШТИНЕ ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ БАРАЈЕВО ГОДИНА ОД ОР ИРА А ПРВЕ СРПСКЕ В АДЕ У ВЕ

Више

Document2

Document2 IQ Festval - Laibach - Intervju za Nadlanu.com: Nismo deo YU scene! Muzika nadlanu.com Laibach, jedan od omiljenih i najuspešnijih bendova sa prostora bivše Jugoslavije, ponovo dolazi u Beograd. Ovog puta

Више

Skladištenje podataka Prof.dr.sc. Dražena Gašpar

Skladištenje podataka Prof.dr.sc. Dražena Gašpar Skladištenje podataka Prof.dr.sc. Dražena Gašpar 24.10.2016. Sadržaj Uvod i definiranje pojmova Izvori podataka Osnove i geneza skladišta podataka Arhitektura skladišta podataka Pro iš avanje podataka

Више

Ekonomija Regiona - Ispitna Pitanja - Seminarski Maturski Diplomski Radovi

Ekonomija Regiona - Ispitna Pitanja - Seminarski Maturski Diplomski Radovi Ispitna pitanja EKONOMIJA REGIONA SVETA 1. Transnacionalni ekonomski poredak 1.2.1 i 1.2.2 2. Institucije transnacionalnog ekonomskog poretka 1.2.3 3. Mehanizmi transnacionalnog poretka i globalizacija

Више

САДРЖАЈ I поглавље Југоисточна Србија у периоду Првог и Другог српског устанка и прве владе кнеза Милоша Обреновића Први српски устанак и ослободилачк

САДРЖАЈ I поглавље Југоисточна Србија у периоду Првог и Другог српског устанка и прве владе кнеза Милоша Обреновића Први српски устанак и ослободилачк САДРЖАЈ I поглавље Југоисточна Србија у периоду Првог и Другог српског устанка и прве владе кнеза Милоша Обреновића Први српски устанак и ослободилачки покрет у Турској 1804 1813. године... Историјски

Више

P R E D L O G ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE U lan 1. U Zakonu o igrama na sre u ( Službeni glasnik RS, br. 88/11 i 93/12-dr. zako

P R E D L O G ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE U lan 1. U Zakonu o igrama na sre u ( Službeni glasnik RS, br. 88/11 i 93/12-dr. zako P R E D L O G ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE U lan 1. U Zakonu o igrama na sre u ( Službeni glasnik RS, br. 88/11 i 93/12-dr. zakon), u lanu 2. stav 2. re : prire uju zamenjuje se re

Више

Microsoft Word - Pravilnik o obrazovanju-sl. glasnik.doc

Microsoft Word - Pravilnik o obrazovanju-sl. glasnik.doc Godina XII Utorak, 19. augusta/kolovoza 2008. godine Broj/Broj 67 Godina XII Utorak, 19. avgusta 2008. godine Na osnovu člana 4. i 12, stav (1), tačka 10. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave

Више

INFORMATOR ZA STRANCE KOJI TRAŽE MEĐUNARODNU ZAŠTITU U CRNOJ GORI

INFORMATOR ZA STRANCE KOJI TRAŽE MEĐUNARODNU ZAŠTITU U CRNOJ GORI INFORMATOR ZA STRANCE KOJI TRAŽE MEĐUNARODNU ZAŠTITU U CRNOJ GORI SADRŽAJ Šta je međunarodna zaštita?... 5 Kakav je postupak po zahtjevu za međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori?... 6 Kako se podnosi zahtjev?...

Више

EU Criminal Law and Justice

EU Criminal Law and Justice Jačanje kapaciteta za sprovođenje prava Evropske unije Program tehničke pomoći Luksemburga Srbiji Pravosudna akademije Republike Srbije Krivično pravo i pravosuđe EU Gostujući predavač Gabriela Ivan-Cucu,

Више

P R O S P E K T ZA DISTRIBUCIJU HARTIJA OD VREDNOSTI IZDAVAOCA POŽAREVAC PROMET A.D. Požarevac Izjava 1. Prospekt, sa podacima koji se daju u njegovoj

P R O S P E K T ZA DISTRIBUCIJU HARTIJA OD VREDNOSTI IZDAVAOCA POŽAREVAC PROMET A.D. Požarevac Izjava 1. Prospekt, sa podacima koji se daju u njegovoj P R O S P E K T ZA DISTRIBUCIJU HARTIJA OD VREDNOSTI IZDAVAOCA POŽAREVAC PROMET A.D. Požarevac Izjava 1. Prospekt, sa podacima koji se daju u njegovoj dopuni, sadrži sve bitne podatke koji omogu avaju

Више

1.pdf

1.pdf Klasa: 023-01/16-01/259 Urbroj:2168/01-01-02-01-0019-17-16 Pula, 01. ožujka 2017. GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE Predmet: Zaključak o utvrđivanju prijedloga Odluke o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih

Више

Microsoft Word - Izvjestaj, Matra radionice, svibanj 2011

Microsoft Word - Izvjestaj,  Matra radionice,  svibanj 2011 Sažetak radionica u okviru Matra projekta, Zagreb, svibanj, 2011. Istraživanje kompleksnih nesreća, analiziranje i učenje na temelju nesreća Prezentacijom je istaknuta potreba provo enja istrage, tko,

Више

З а к о н бр. 273/2001 Сб. о правима припадника националних мањина и о измени неких закона од 10. јула год. Změna: zákon č. 320/2002 Sb., platno

З а к о н бр. 273/2001 Сб. о правима припадника националних мањина и о измени неких закона од 10. јула год. Změna: zákon č. 320/2002 Sb., platno З а к о н бр. 273/2001 Сб. о правима припадника националних мањина и о измени неких закона од 10. јула 2001. год. Změna: zákon č. 320/2002 Sb., platnost od 1. ledna 2003 (viz 6 odst. 7 a ost. 8 a 13a v

Више

Promo insight

Promo insight FILANTROPSKA DAVANJA DIJASPORE OKTOBAR 2018. METODOLOGIJA METODOLOGIJA NAČIN PRIKUPLJANJA PODATAKA: Anketa sa intervjuisanjem putem on-line upitnika VREMENSKI OKVIR: 08.09.2018 09.10.2018 UZORAČKI OKVIR:

Више

Zakon o evidencijama u oblasti rada

Zakon o evidencijama u oblasti rada Zakon o evidencijama u oblasti rada Zakon je objavljen u "Službenom listu SRJ", br. 46/96. Vidi: čl. 64. Ustavne povelje - SL SCG, 1/2003-1. Vidi: čl. 81. Zakona - RS, 101/2005-28. Vidi: čl. 110. Zakona

Више

На основу члана 6. став 3. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, број 18/10, 55/13 27/18 др закон и 10/19), члана 8. став

На основу члана 6. став 3. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, број 18/10, 55/13 27/18 др закон и 10/19), члана 8. став На основу члана 6. став 3. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, број 18/10, 55/13 27/18 др закон и 10/19), члана 8. став 1. Правилника о смештају и исхрани ученика и студената

Више

1/28/2018 Dnevni list Danas Društvo Čelnici lokalnih samouprava za jačanje sistema delovanja u vanrednim situacijama Blagovremeno informisanje o eleme

1/28/2018 Dnevni list Danas Društvo Čelnici lokalnih samouprava za jačanje sistema delovanja u vanrednim situacijama Blagovremeno informisanje o eleme Čelnici lokalnih samouprava za jačanje sistema delovanja u vanrednim situacijama Blagovremeno informisanje o elementarnim nepogodama Na današnjem sastanku koji je organizovao Nebojša Simović, Načelnik

Више

TFI POD

TFI POD 2 Devetomjese ni izvještaj za 2012.godinu 3 5 BILANCA stanje na dan 30.09.2012. Naziv pozicije Prethodno Teku e A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLA ENI KAPITAL B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)

Више

NASTANAK OPASNE SITUACIJE U SLUČAJU SUDARA VOZILA I PEŠAKA TITLE OF THE PAPER IN ENGLISH Milan Vujanić 1 ; Tijana Ivanisevic 2 ; Re zi me: Je dan od n

NASTANAK OPASNE SITUACIJE U SLUČAJU SUDARA VOZILA I PEŠAKA TITLE OF THE PAPER IN ENGLISH Milan Vujanić 1 ; Tijana Ivanisevic 2 ; Re zi me: Je dan od n NASTANAK OPASNE SITUACIJE U SLUČAJU SUDARA VOZILA I PEŠAKA TITLE OF THE PAPER IN ENGLISH Milan Vujanić 1 ; Tijana Ivanisevic 2 ; Re zi me: Je dan od naj zna čaj ni jih de lo va na la za i mi šlje nja vešta

Више

Univerzitet u Beogradu Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Studijski program Defektologija - modul Prevencija i tretman poremećaja ponaš

Univerzitet u Beogradu Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Studijski program Defektologija - modul Prevencija i tretman poremećaja ponaš Univerzitet u Beogradu Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Studijski program Defektologija - modul Prevencija i tretman poremećaja ponašanja Nastavni program (syllabus) za predmet Socijalna

Више

23

23 ПРЕС КЛИПИНГ 15. јул 2016. Погодност или дискриминација за раднике на одређено (стр. 2) Комуналци у страху од отказа (стр. 3) Социјална бомба за Шумадију (стр. 4) 1 2 Комуналци у страху од отказа Аутор:

Више

Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život?

Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život? Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život? Možda ste se zapitali što je uopće life coach

Више

PES-AH _YouthPlanLeaflet-SER-RZ.indd

PES-AH _YouthPlanLeaflet-SER-RZ.indd PES NAŠE #ACT4YOUTH DELOVANJE U EVROPI! SOCIALISTS & DEMOCRATS ACT FOR YOUTH! EVROPSKI PLAN ZA MLADE 1 PES-AH-013-17 Kunde: PES Motiv: YouthPlan Leaflet, serbisch Format: 148 x 210 mm Farbprofil: ISOCoated

Више

Microsoft Word - konkurs docx

Microsoft Word - konkurs docx Пољопривредна школа са домом ученика ПК "Београд" Панчевачки пут 39 Београд На основу члана 6. став 3. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, број 18/10 и 55/13), члана 8. став

Више

CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU METODOLOŠKO UPUTSTVO STATISTIKA SKLOPLJENIH BRAKOVA METODOLOŠKO UPUTSTVO

CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU METODOLOŠKO UPUTSTVO STATISTIKA SKLOPLJENIH BRAKOVA METODOLOŠKO UPUTSTVO CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU METODOLOŠKO UPUTSTVO STATISTIKA SKLOPLJENIH BRAKOVA METODOLOŠKO UPUTSTVO Sadržaj STATISTIKA SKLOPLJENIH BRAKOVA... 2 Pravni osnov... 2 Metodološke osnove... 2 Izvor podataka...

Више

broj 052_Layout 1

broj 052_Layout 1 18.05.2011. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 52 25 858 На осно ву чла на 18. став 1. За ко на о обра зо ва њу од ра - слих ( Службени гласник Републике Српске, број 59/09) и члана 82. став 2. Закона

Више

03 Dragan Stanojevic EUROSTUDENT 2017

03 Dragan Stanojevic EUROSTUDENT 2017 EUROSTUDENT 2017 Socijalna dimenzija visokog obrazovanja Dragan Stanojević Filozofski fakultet Univerzitet u Beogradu Plan prezentacije EUROSTUDENT 2017 Predstavljanje istraživanja Istorijska perspektiva

Више

ERASMUS Bugarska, Plovdiv Za svoje ERASMUS putovanje boravio sam u Plovdivu. To je grad od stanovnika koji je idealan za boravak do pola godin

ERASMUS Bugarska, Plovdiv Za svoje ERASMUS putovanje boravio sam u Plovdivu. To je grad od stanovnika koji je idealan za boravak do pola godin ERASMUS Bugarska, Plovdiv Za svoje ERASMUS putovanje boravio sam u Plovdivu. To je grad od 380 000 stanovnika koji je idealan za boravak do pola godine, nije ni premalen ni prevelik. Grad krasi sedam brda

Више

BILANCA iznosi u tisu ama kn AKTIVA A) GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a I. Gotovina II. Depoziti kod HNB-a B) DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUC

BILANCA iznosi u tisu ama kn AKTIVA A) GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a I. Gotovina II. Depoziti kod HNB-a B) DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUC BILANCA 30.09.2010 iznosi u tisu ama kn AKTIVA A) GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a I. Gotovina II. Depoziti kod HNB-a B) DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA F) VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Показатељи технолошког напретка Технолошки развој Резултира стварањем нових или побољшањем постојећих производа, процеса и услуга. Технолошки развој - део економског и друштвеног развоја. Научни и технолошки

Више

Microsoft Word - Rezultati ankete sindikat.doc

Microsoft Word - Rezultati ankete sindikat.doc РЕЗИМЕ РЕЗУЛТАТА АНКЕТЕ СПРОВЕДЕНЕ У ОКВИРУ ПРОЈЕКТА ЕФИКАСНО СУЗБИЈАЊЕ СИВЕ ЕКОНОМИЈЕ Увод У намери да истражи распрострањеност сиве економије у Србији и утиче на њено ефикасно сузбијање, Стално радно

Више

Microsoft Word - STATUT za 44 sednicu skupstine cir doc

Microsoft Word - STATUT za 44  sednicu skupstine cir doc Na osnovu lana 592. stav 2. i 3. Zakona o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011 u daljem tekstu: Zakon), na predlog Upravnog odbora Energoprojekt Visokogradnja a.d. sa 17. sednice održane

Више

INTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR

INTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR ANALIZA TRŽIŠTA NAMJEŠTAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Priča o hrvatskom namještaju Prof dr sc Darko Motik dr sc Andreja Pirc Barčić Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet 28 siječnja 2014, Poslovni centar

Више

Službeni list Europske unije L 186 Hrvatsko izdanje Zakonodavstvo Svezak srpnja Sadržaj I. Zakonodavni akti UREDBE Uredba (EU) 2019/1148

Službeni list Europske unije L 186 Hrvatsko izdanje Zakonodavstvo Svezak srpnja Sadržaj I. Zakonodavni akti UREDBE Uredba (EU) 2019/1148 Službeni list Europske unije L 186 Hrvatsko izdanje Zakonodavstvo Svezak 62. 11. srpnja 2019. Sadržaj I. Zakonodavni akti UREDBE Uredba (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vije a od 20. lipnja 2019.

Више

+ Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska + 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam nezadovoljan/na Prilično sam nezadovoljan/

+ Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska + 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam nezadovoljan/na Prilično sam nezadovoljan/ Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam Prilično sam Ni zadovoljan/na niti Prilično sam zadovoljan/na Veoma sam zadovoljan/na a. Koliko ste

Више

#придружи се најбољима Ми улажемо у будућност. Будућност си ти. Постани део успешне Алфа БК породице! О Р Г А Н И З А Ц И Ј А, Т Е Х Н О Л О Г И Ј А Г

#придружи се најбољима Ми улажемо у будућност. Будућност си ти. Постани део успешне Алфа БК породице! О Р Г А Н И З А Ц И Ј А, Т Е Х Н О Л О Г И Ј А Г #придружи се најбољима Ми улажемо у будућност. Будућност си ти. Постани део успешне Алфа БК породице! О Р Г А Н И З А Ц И Ј А, Т Е Х Н О Л О Г И Ј А Г Р А Ђ Е Њ А И М Е Н А Џ М Е Н Т У Г Р А Ђ Е В И Н

Више