<B>RESANTIMANI</B> Žan AMERI Sa nemačkog prevela Aleksandra Bajazetov-Vučen D ogodi se ponekad da leti putujem jednom procvalom zemljom. Gotovo da i n

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "<B>RESANTIMANI</B> Žan AMERI Sa nemačkog prevela Aleksandra Bajazetov-Vučen D ogodi se ponekad da leti putujem jednom procvalom zemljom. Gotovo da i n"

Транскрипт

1 <B>RESANTIMANI</B> Žan AMERI Sa nemačkog prevela Aleksandra Bajazetov-Vučen D ogodi se ponekad da leti putujem jednom procvalom zemljom. Gotovo da i nema potrebe da govorim o uzornoj čistoći njenih velikih gradova, o idiličnim varošicama i selima, da spominjem kvalitet robe koja tamo može da se kupi, zanatske radove izvedene sa pouzdanom marljivošću, ili upečatljiv spoj samouverene modernosti i sanjalačke istorijske svesti koji se svuda može uočiti. Sve to je odavno prešlo u legendu, i time je svet očaran. Dovoljno će, dakle, biti da to samo uzgredno napomenem. Da je ljudima na ulici dobro, onako dobro kako sam se uvek nadao da će biti i njima i svima na svetu, to će statistika dokazati, i to već dugo služi kao primer. Ostaje mi eventualno da kažem da sa ljudima koje susrećem na autoputevima, u vozovima, foajeima hotelâ i koji se u tim prilikama ponašaju izuzetno uljudno nemam bogzna šta da pričam, pa da stoga ne mogu da prosudim koju širinu i koju dubinu ima ova očigledna uglađenost. Tu i tamo susretnem se i sa intelektualcima: teško biste mogli poželeti da budu uljudniji, skromniji, tolerantniji. A ni moderniji, i svaki put se gotovo zbunim kad pomislim koliko se tih mojih vršnjaka još koliko juče klelo u Blunka i Grizea, jer u razgovorima o Adornu ili Solu Belouu ili Natali Saro tome nema ni traga. Zemlja kroz koju povremeno prolazim pruža svetu ne samo primer privrednog procvata, nego i demokratske stabilnosti i političke umerenosti. Ona gaji izvesne teritorijalne pretenzije i bori se za ponovno ujedinjenje sa onim delom svog nacionalnog korpusa koji je od nje neprirodno odvojen i koji se zlopati pod stranom vlašću. No, po ovom pitanju ona je zadivljujuće diskretna: kako se odavno pokazalo, njen srećni narod neće ni da čuje za nacionalne demagoge i agitatore. Ja se u ovoj mirnoj, lepoj zemlji u kojoj žive marljivi i moderni ljudi ne osećam ugodno. Zašto, može se i naslutiti: ja pripadam onoj vrsti ljudi koja srećom lagano odumire, a koja, prema opštem konsenzusu, nosi etiketu žrtve nacizma. Narod o kome govorim i kom se ovde obraćam, pokazuje diskretno razumevanje za moj retroaktivni jed. No ja sâm ne razumem taj jed do kraja, još ne i zato u ovom eseju želim da ga pojasnim sebi. Čitaocu bih bio zahvalan ako me bude sledio uprkos tome što će ga tokom sata koji nam predstoji više nego jednom obuzeti želja da odloži knjigu. Govorim kao žrtva i preispitujem moje resantimane. To nije nimalo zabavan posao, ni za čitaoca ni za mene, i možda bi bolje bilo da se odmah na početku izvinim za netaktičnost koju ću nažalost pokazati. Takt je dobra i važna stvar, bilo da je u pitanju spoljašnji, stečeni takt svakodnevnog ponašanja, bilo takt srca i duha. No, ma koliko važan, on nije podesan za radikalnu analizu do koje je i čitaocu i meni ovde stalo, i zbog toga ću morati da ga se odreknem, čak i uz rizik da ostavim loš utisak. Možda je mnogo nas žrtava izgubilo sav takt. Emigracija, pokret otpora, zatvor, mučenja, koncentracioni logori to ne opravdava netaktičnost, niti treba da je opravda. Ali zato može da objasni kako je do nje došlo. Tako ćemo onda čitavom pitanju i prići: bez takta, a sa onim spisateljskim manirima koje mi nameću želja da budem iskren i sama tema. Moj bi zadatak bio lakši kad bih ovaj problem prebacio u domen političke polemike. Tada bih mogao da se pozovem na knjige Kempnera, Rajtlingera, Hane Arent, i da bez posebnog duhovnog truda dospem do jednog prilično jasnog zaključka. Resantimani, ispostavilo bi se tada, kod žrtava postoje zato što su na javnoj sceni Zapadne Nemačke i dalje aktivne < /143>

2 < 144> ličnosti koje su bile bliske mučiteljima, zato što, uprkos produženju roka u kom zastarevaju teški ratni zločini, zločinci i dalje imaju izglede da ostare časno i da nas nadžive u trijumfu, to jemči njihova aktivnost u za njih slavnim vremenima. No, šta bismo dobili takvom polemikom? Gotovo ništa. Stvar pravde bi u naše ime vodili časni Nemci, i to bolje, ubedljivije, pa čak i razumnije nego što bismo mi to sami mogli. Ali meni uopšte nije stalo do nekakve pravde, koja je u ovom konkretnom istorijskom slučaju ionako samo hipotetična. Ono do čega je meni stalo jeste opis subjektivnog stanja u kom se žrtva nalazi. Moj jedini doprinos jeste analiza resantimanâ dobijena introspekcijom. Ono što ja sebi stavljam u zadatak jeste pravdanje jednog duševnog stanja koje su u podjednakoj meri osudili i moralisti i psiholozi, jedni zato što ga smatraju manom, a drugi zato što ga smatraju bolešću. Ja moram da ga priznam, moram da nosim tu socijalnu manu i da bolest najpre prihvatim kao sastavni deo moje ličnosti, a potom i da je legitimišem. Jasno je da takvo priznavanje nije mnogo zahvalno, kao i da će čitaoca podvrgnuti neobičnom testu strpljenja. Resantimani kao egzistencijalna dominanta ljudi poput mene jesu proizvod dugog ličnog i istorijskog razvoja. Oni se nisu pokazali onog dana kad sam se iz Bergen-Belzena, poslednjeg u nizu mojih koncentracionih logora, vratio u Brisel, koji, međutim, i nije bio moj zavičaj. Svi mi vaskrsli izgledali smo otprilike onako kakvima nas pokazuju arhivske fotografije od aprila i maja godine: skeleti koje su u život vratile angloameričke konzerve sa govedinom, obrijane, bezube aveti, koje je jedino trebalo da posluže kao svedoci, a potom da odu tamo gde im je zapravo i mesto. Ali mi smo u stvari bili junaci, ako je bilo verovati sloganima koji su nad dočekali na ulicama: Gloire aux Prisonniers Politiques! No, platna sa sloganima ubrzo su se pohabala, a lepuškaste socijalne radnice i sestre iz Crvenog krsta, koje su odmah prvog dana stigle zajedno sa američkim cigaretama, umorile su se od tolikog posla. U svakom slučaju, neko vreme je potrajao taj meni sasvim nečuven društveno-moralni položaj, i ne mogu da kažem da me on nije i poneo: ja sam upravo kao ono što jesam (preživeli borac Pokreta otpora, Jevrejin, žrtva režima omraženog kod čitavih naroda) u međusobnom dogovoru sa svetom. Oni koji su me mučili i koji su od mene napravili stenicu, kao nekad mračne sile protagonistu Kafkinog Preobražaja, nad njima se sada zgražava čitav pobednički tabor. Ne samo nacionalsocijalizam, Nemačka je bila predmet jednog raširenog osećaja koji je na naše oči od mržnje prerastao u prezir. Nikad više ova zemlja, kako se tada govorilo, neće ugrožavati svetski mir. Neka kao krtolište posluži Evropi svojom marljivošću, ali ničim drugim nego time. Bilo je mnogo govora o kolektivnoj krivici Nemaca. No, kad ovde odmah i bez uvijanja ne bih priznao da mi je to i bilo pravo, iskrivio bih istinu. Mislio sam da sam sva nedela doživeo kao kolektivna: nacističkog službenika u mrkoj uniformi sa kukastim krstom na traci oko ruke nisam se plašio ništa više nego običnog vojnika u maslinastozelenoj uniformi. Nisam mogao da se oslobodim ni slike Nemaca na jednom malom peronu na kom su se iz stočnih vagona voza kojim smo deportovani vađeni i na gomilu slagani leševi: ni na jednom kamenom licu nisam mogao da očitam izraz gađenja. Kolektivni zločin i kolektivno ispaštanje trebalo je da se izjednače i da ponovo ispostave ravnotežu u svetskom moralu. Vae victis castigatisque. Za gajenje resantimana nije bilo povoda, a u stvari ni mogućnosti. No, isto tako nisam hteo da slušam ni o sažaljenju sa narodom koji je, <R.E.Č.>

3 po mom mišljenju, opterećen kolektivnom krivicom, tako da sam jednom prilikom čak, zajedno sa drugim radnicima kvekerske marljivosti, prilično ravnodušno tovario kamion koji će u iznurenu Nemačku prevesti staru dečju odeću. Jevreji koji su u tom trenutku već treperili od patosa praštanja i pomirenja, zvali se oni Viktor Golanz ili Martin Buber, bili su mi gotovo podjednako neprijatni koliko i oni drugi, koji su jedva čekali da iz SAD, iz Engleske ili Francuske stignu u Nemačku, istočnu ili zapadnu, pa da tamo kao takozvani prevaspitači izigravaju praeceptores Germaniae. Ja sam, prvi put u životu, bio saglasan sa javnim mnjenjem svuda oko mene. Osećao sam se spokojno u toj meni sasvim neobičnoj ulozi konformiste. Nemačka kao krtilište, ruinirana Nemačka za mene je bila potonuli kontinent. Izbegavao sam da govorim njen, moj jezik, i izabrao pseudonim romanskog prizvuka. Ali, šta je otkucavao svetski politički časovnik, to zaista nisam znao. Jer dok sam ja sebe smatrao pobednikom nad mojim dojučerašnjim mučiteljima, istinski pobednici su za pobeđene već izrađivali planove koji više nisu imali nikakve, ali baš nikakve veze sa krtolištima. U trenutku u kom sam ja uobražavao da sam, prošavši kroz onakve patnje, konačno sustigao svetsko mnjenje, ovo je već prevazilazilo sebe samo. Uobražavao sam da se nalazim u sred stvarnosti svog vremena, i odmah sam bio vraćen na iluziju. Prvi put sam se zbunio 1948, kad sam kroz Nemačku prolazio vozom. Do ruku su mi dospele novine američkih okupacionih snaga, pa sam preleteo anonimno pismo jednog čitaoca, upućeno američkim vojnicima: Da se niste slučajno razbaškarili kod nas. Nemačka će opet jednom biti velika i moćna. Pakujte prnje, prevaranti. Čovek koji je napisao ovo pismo, inspirisan malo Gebelsom, malo Ajhendorfom, očigledno nije mogao da nasluti, baš kao ni ja, da je toj Nemačkoj stvarno suđeno da dočeka veličanstveno vaskrsenje moći, samo ne protiv vojnika u kaki-unformama s one strane Atlantika, nego sa njima. Zbunilo me je jedino to što takva prepiska uopšte postoji, i što sam čuo jedan nemački glas koji zvuči drugačije od onoga kako sam mislio da mu je nametnuto da zvuči još dugo vreme: skrhano. O skrhanosti je tokom sledećih godina sve manje bilo govora. Nemačka kao parija tek je primljena u zajednicu naroda, potom su joj se svi ulagivali, da bi konačno, krajnje trezveno, računali sa njom u igri moći. Dakako, ni od koga ne bismo mogli da očekujemo da u ovim okolnostima okolnostima besprimernog privrednog, industrijskog, pa i vojnog uspona i dalje čupa kose i posipa se pepelom. Nemci, koji su sebe i te kako videli kao narodžrtvu, pošto nisu morali da prežive samo zime pred Lenjingradom i Moskvom, ne samo bombardovanje nemačkih gradova, ne samo presudu iz Nirnberga, nego i komadanje zemlje, Nemci, dakle, nisu bili skloni, a to je i razumljivo, da na svoj način savladaju, kako se tada govorilo, prošlost Trećeg rajha. Tih dana, kada su Nemci širom sveta osvajali tržišta za svoje industrijske proizvode, a kod kuće se u isto vreme i ne bez izvesne uravnoteženosti, bavili savladavanjem, naši ili treba da kažem nešto uzdržanije, moji resantimani su jačali. Gledao sam kako nemački političari, od kojih su se samo neki istakli u pokretu otpora, bar sam tako čuo, hitro i s puno entuzijazma pokušavaju da uhvate vezu sa Evropom: oni su tu novu Evropu bez poteškoća nadovezivali na onu drugu, čije je preuređivanje Hitler, prema svojim merilima, uspešno započeo već između i godine. Odjednom se javilo plodno tle za resantimane, nismo ni morali da čekamo da po nemačkim varošicama počnu da se skrnave jevrejska groblja i spomenici antifašistima. Dovoljan je bio i razgovor poput onog koji sam vodio za doručkom u hotelu sa jednim trgovcem sa juga Nemačke. Čovek je, ne propustivši prethodno da se uljudno raspita da nisam izraelićanin, pokušavao da me ubedi da u njegovoj zemlji više ne postoji mržnja na rasnoj osnovi. Nemački narod ništa ne zamera jevrejskom; kao dokaz naveo je velikodušnu reparacionu politiku nemačke vlade, politiku koju, uzgred, i mlada država Izrael zna da ceni. Osećao sam se kao bednik pred ovim čovekom čija je duša bila spokojna: kao Šajlok koji traži svoju funtu mesa. Vae victoribus! Mi koji smo mislili da je pobeda od makar jednim majušnim delom i naša, prisiljeni smo da taj deo povučemo. Nemci više ništa ne zameraju antifašistima i Jevrejima. Kako onda ovima pada na pamet da zahtevaju njihovo pokajanje? Neki ljudi jevrejskog porekla, poput Gabrijela Marsela, takođe su pohitali da umire svoje nemačke savremenike i bližnje: samo se tvrdoglava, istorijski već prevaziđena mržnja do- < /145>

4 stojna moralne osude hvata za prošlost koja očigledno nije bila ništa drugo nego slučajna greška nemačke istorije, greška u kojoj široki i duboki slojevi nemačkog naroda nemaju nikakvog udela. No, ja sam, na moju nesreću, pripadao nepopularnoj manjini koja nešto zamera. Uporno sam zamerao Nemačkoj njenih dvanaest godina Hitlera, video sam ih i u industrijskoj idili nove Evrope i u veličanstvenim holovima Zapada. Bio sam upadljiv, kao nekada na prozivci u logoru po lošem držanju: kako dojučerašnjim saborcima i sapatnicima koji su se sada zanosili pomirenjem, tako i protivnicima koji su, po nedavnom preobraćanju, postali znatno tolerantniji. Ja sam gajio resantimane. I pošto ne mogu da ih se rešim, niti to hoću, moram da živim sa njima i imam dužnost da ih razjasnim onima kojima su takva osećanja upućena. Prema opštoj predstavi, poslednju reč o resantimanima još uvek ima Fridrih Niče, u čijoj Genealogiji morala piše: resantiman vlada onim bićima kojima je uskraćena istinska reakcija, naime delanje, i koja mogu da se obeštete samo nekakvom imaginarnom osvetom Čovek resantimana nije ni iskren ni naivan, niti je pošten i otvoren prema sebi. Njegova je duša razroka: duh mu voli skrovite budžake i mala vrata, sve skriveno on smatra svojim svetom, svojom sigurnošću, svojom nasladom Tako govoraše onaj što je sanjao o sintezi nečoveka i natčoveka. Njemu mogu da odgovore oni što su bili svedocima sjedinjenja nečoveka i nižeg čoveka: oni su kao žrtve bili prisutni kada je jedno određeno čoveštvo u svoj radosti ostvarivalo okrutnost, kako je to rekao sâm Niče, nazirući neke moderne antropologije. No, kada pokušavam da se usprotivim, da li ja to činim kao neograničeni gospodar sopstvenog duha? Nepoverljivo osluškujem sebe: možda sam stvarno bolestan, jer objektivna nauka je već, proučivši nas žrtve, u svoj finoj nepristrasnosti skovala pojam sindrom koncentracionog logora. Svi smo mi, čitam u nedavno objavljenoj knjizi O zakasnelim posledicama političkog proganjanja, ozleđeni ne samo fizički, nego i psihički. Karakterne crte koje čine našu ličnost su izobličene. Nervoza, nemir, neprijateljsko povlačenje u sebe, to su simptomi naše bolesti. Mi smo, piše tamo, iskrivljeni. Odmah se setim mučenja kom sam bio podvrgnut, kada su mi stavili ruke na leđa i okačili me o njih. Ali to mi nameće i zadatak da definišem tu našu iskrivljenost: i to kao ljudskost koja je i moralno i istorijski viša od zdrave pravosti. Stoga resantimane moram da ograničim s dveju strana, da ih zaštitim od druge dve definicije: od Ničeove, koja resantiman osuđuje sa stanovišta morala, i od definicije moderne psihologije, koja pod njim podrazumeva samo sukob koji unosi pometnju. Tu treba biti oprezan. Čoveka bi moglo da primami zavodničko, tešiteljsko samosažaljenje. No, ja molim da mi se veruje da ja bez mnogo muke mogu da se zaštitim od toga, jer smo svi mi u tamnicama i logorima Trećeg rajha više prezirali sebe zbog bespomoćnosti i potpune lomnosti nego što smo se oplakivali; iskušenje da prezremo sebe u nama se održalo koliko i imunost na samosažaljenje. Mi suzama ne verujemo. U mojim razmišljanjima nije mi promaklo da je resantiman ne samo protivprirodno stanje, nego da se on kosi i sa logikom. On svakog od nas čvrsto zakiva na krst naše razorene prošlosti. On postavlja apsurdan zahtev da se vrati ono što je bespovratno otišlo, da se ono što se dogodilo poništi. Resantiman blokira izlaz u onu istinski ljudsku dimenziju, u budućnost. Znam da je kod čoveka kog je zarobio resantiman osećaj za vreme pomeren, uvrnut, ako hoćete, jer on traži dve nemoguće stvari: povratak u ono što je prošlo i ukidanje onoga što se dogodilo. O tome će još biti govora. U svakom slučaju, čovek resantimanâ iz ovog razloga ne može da se uklopi u onaj unisoni poziv na mir koji tako vedro predlaže da ne gledamo iza sebe, nego da gledamo napred, u bolju, zajedničku budućnost. Svež, nepomućen pogled u ono što nas čeka meni pada onoliko teško koliko on isuviše lako pada mojim dojučerašnjim progoniocima. Niti ja, krila uzetih od izgnanstva, ilegale, mučenja, ne mogu da pratim onaj etički uzlet kakav predlaže, recimo, francuski publicista Andre Neer. Mi progonjeni, kaže ovaj čovek u visokom letu, moramo da interiorizujemo našu nekadašnju patnju i da je, u emotivnoj askezi, prihvatimo baš kao što naši mučitelji moraju da prihvate svoju krivicu. Moram odmah da priznam: meni za to nedostaju želja, talenat i ubeđenje. Nikako ne mogu da prihvatim paralelizam koji bi moj put približio tipovima koji su me kažnjavali volovskom žilom. Ne želim da postanem saučesnik mojih mučitelja, već zahtevam < 146> <R.E.Č.>

5 da oni sebe negiraju i da se u toj negaciji približe meni. Brdo leševa koje mene deli od njih ne može se, čini mi se, ukloniti interiorizacijom, već naprotiv, aktualizacijom, ili, oštrije rečeno, dovršavanjem nerešenog sukoba u domenu sudske prakse. Došli smo dotle da čovek mora da se brani što uopšte razmišlja na taj način. Znam, neko će mi reći da ja lepim ili ne lepim, ali u svakom slučaju komplikovanim rečima samo zaodevam onu varvarsko-primitivnu želju za osvetom koju je napredni moral srećno prevazišao. Čovek resantimana, što ja priznajem da jesam, živeo sam, izgleda, u potpunoj zabludi da će me za ono što sam propatio društvo obeštetiti slobodom da i sâm nanosim patnju. Volovska žila nanela mi je rane; pošto se već ne usuđujem da tražim da čovek koji me je udarao, a koji sada ne može da se brani, bude predat na milost mojoj ruci, koja zna šta je bič, ja sada, navodno, tražim makar bednu zadovoljštinu da neprijatelja vidim u zatvorskoj ćeliji, i uobražavam da ću tako izbrisati onu protivrečnost mog uvrnutog osećaja za vreme. Nije lako odbaciti optužbu koja tako pojednostavljuje stvari, a potpuno je nemoguće pobiti sumnju da ružnu stvarnost jednog zloćudnog instinkta pokušavam da utopim u bujici reči, tezom koja se ne može potkrepiti. No, taj rizik treba prihvatiti. Kad priznajem svoje resantimane, kad prihvatam da pristrasno razmišljam o našem problemu, znam da sam zatočenik moralne istine ovog sukoba. U suočavanju sa mojim mučiteljima, sa onima koji su im pomagali, sa onima koji su na to samo ćutali, zahtev objektivnosti čini mi se logički besmislenim. Zlodelo kao zlodelo nema objektivan karakter. Masovno ubijanje, mučenje, ozlede svake vrste objektivno su samo nizovi fizičkih događaja koji se mogu opisati formalizovanim jezikom prirodnih nauka: to su činjenice unutar fizičkog sistema, a ne činovi unutar moralnog. Zločini nacionalsocijalizma ni za počinioca, koji se uvek i svuda prepuštao sistemu vrednosti svog firera i svog Rajha, nisu imali moralni kvalitet. Pošto za svoje delo nije vezan savešću, zločinac njega spoznaje samo kao objektivaciju svoje volje, a ne kao moralni događaj. SS-ovac Vajs, Flamanac kog je napujdao njegov nemački gospodar i koji me je udarao u glavu drškom lopate kad ja ne bih dovoljno brzo kopao, doživljavao je ovo oruđe kao nastavak svoje ruke, a batine kao talase svoje psihofizičke dinamike. Moralnu istinu udaraca koji meni i danas odzvanjaju u glavi posedovao sam i posedujem samo ja, i stoga u većoj meri imam ovlašćenje da sudim ja nego počinilac ili društvo, koje misli samo na svoje održanje. Društvo se trudi da sebe obezbedi, ono ne mari za narušen život: ono gleda preda se, a u najboljem slučaju gleda da se nešto slično ne ponovi. Međutim, moji resantimani postoje kako bi zločin postao moralna realnost za počinioca, kako bi njega poneo vrtlog istine njegovog nedela. SS-ovac Vajs iz Antverpena, višestruki ubica i posebno rutiniran mučitelj, jeste platio životom. Šta još može da poželi moja grozna žeđ za osvetom? Međutim, ako sam dobro ispitao sebe, meni nije stalo do osvete, a ni do okajavanja. Doživljaj proganjanja bio je u svojoj dubokoj suštini doživljaj krajnje usamljenosti. Meni je stalo do toga da se spasem tadašenjeg osećaja napuštenosti, koji i danas traje. SS-ovac Vajs je, stojeći pred streljačkim odredom, iskusio moralnu istinu svojih nedela. U tom trenutku on je bio sa mnom a ja više nisam bio sâm sa drškom lopate. Hoću da verujem da je on u trenutku pogubljenja poželeo da preokrene vreme isto onako kao i ja, da poništi ono što se dogodilo isto onako kao i ja. Kad su ga vodili na gubilište, on je od mog neprijatelja ponovo postao meni ravan. Da se sve odvijalo samo između SS-ovca Vajsa i mene, i da na meni nije ležao teret čitave one obrnute piramide SS-ovaca, njihovih pomagača, upravnika, kapoa, medaljama nakićenih generala, ja bih, bar mi se danas tako čini, mirno i zadovoljno umro sa meni ravnim čovekom iz odreda Mrtvačkih glava. No, Vajs iz Antverpena bio je samo jedan od bezbroj sličnih. Obrnuta piramida me svojim vrhom još uvek zakiva za tle, otud ti posebni resantimani kakve Niče ili Maks Šeler, koji je pisao o tome, nisu mogli ni da naslute. Otud moja nesklonost pomirenju, tačnije, ubeđenje da spremnost na pomirenje, koju žrtve nacizma tako glasno ističu, može da bude ili otupelost i ravnodušnost prema životu ili, pak, mazohističko preobraćanje potisnutog pravog zahteva za osvetom. Ko svoju individualnost utapa u društvu i sebe razume samo u svojoj socijalnoj funkciji, dakle otupeli ili ravnodušni čovek, zaista može da oprosti. On prošle događaje ostavlja takvima kakvi su. On, kako to narod kaže, pušta da vreme zaleči sve rane. Njegov osećaj za vreme nije pomeren, odnosno, < /147>

6 < 148> on nije prebačen iz biološko-socijalnog domena u moralni. Kao deo društvenog mehaniko je protivna moralu i duhu. Snaga moralnog desilo se: ta rečenica je onoliko istinita kolizma lišen individualnosti, zamenjiv deo, on sa otpora sadrži protest, revolt protiv onog što je ovim mehanizmom živi u dogovoru, i time što stvarno, a ono je razumno samo dok je moralno. Moralni čovek traži ukidanje vremena oprašta, on se ponaša onako kako je francuski pravobranilac Moris Garson u debati o zastarevanju opisao reakciju društva na zločin. govorimo tako što bi se zločinac zakovao za u ovom konkretnom slučaju o kom ovde Već i dete, podučava nas maître, kad mu se svoje zlodelo. Tek tada, kada se vreme moralno izvrne, zločinac će moći da se pridruži žr- spomene nekadašnji prestup kaže: ali to je bilo davno. Njemu se to davno čini kao najprirodnije izvinjenje. Tako i mi u vremenskom Ne mogu da uobražavam da sam ovde navetvi kao njoj ravan. udaljavanju vidimo princip zastarevanja. Zločin u društvu izaziva nemir; no, čim javna svest cima deli nacionalnost, ili ko samo kao ne-žrdenim argumentima ubedio ikoga ko sa zločin- izgubi sećanje na zločin, nestaje i nemir. Kazna tva pripada većoj zajednici svih neozleđenih koja je vremenski udaljena od zločina postaje besmislena. To je, u svojoj nedotupavnoj nekome dogovorim, već samo naslepo bacam ljudi sveta. Ali ja i ne govorim sa namerom da očiglednosti, tačno ukoliko se radi o društvu, svoju reč na tas, ma koliko ona teška bila. Kako da se odredi njena težina? To će delimično odnosno i pojedincu koji sebe moralno podruštvljava i ukida u konsenzusu. No, to nema nikakvu relevantnost za čoveka koji sebe timane koji će neminovno ući u analizu samih zavisiti i od toga da li sam u stanju da resan- doživljava kao moralno jedinstvenog. resantimana obuzdam bar toliko da ne prekriju sasvim predmet analize. Ako mi je stalo do I time sam svoju ružnu nepomirljivost pomoću trika lepo stavio u kontekst morala i moralnosti sigurno će mi to neko reći, a i na to mo- jednom da se vratim na ono što sam provizor- toga da ograničim njihovo dejstvo, moraću još ram da odgovorim, iako sam svestan da velika no nazvao kolektivnom krivicom. Ta reč je nedodirljiva, ali ne tek danas, nego još od većina svih ne-žrtava sveta neće prihvatiti moje pravdanje. No, šta mari. Mislim da sam tokom dve decenije razmišljanja o onom što mi igra evropsku ulogu koja mu je namenjena, pa godine, jer je nemački narod trebalo i dalje da se dogodilo shvatio da su oprost i zaborav do ga nije trebalo vređati. Zataškavalo se. Osećao kojih dođe pod socijalnim pritiskom nemoralni. Neko ko lažno i jeftino prašta, potčinjava šljen pojam uopšte skovan. Ja ću ga se, ma ka- se stid što je tako jedan, kako se činilo, nepromi- se onom društvenom i biološkom osećaju za ko mi to teško padalo, držati, ali tek pošto ga vreme koji se naziva i prirodnim. Prirodna dovoljno odredim bez obzira na opasnosti. svest o vremenu zaista ima korena u fiziološkom Kolektivna krivica. Ona je, naravno, čista budalaština ukoliko implicira da je zajednica Nema- procesu zalečenja rane, i ona je ušla i u društvenu predstavu o stvarnosti. No, ona upravo stoga nema samo van-moralni, nego ima protiv- zajedničku inicijativu za delanje, pa da zato snoca imala zajedničku svest, zajedničku volju, moralni karakter. Čovekovo je pravo, čovekova je privilegija da se ne složi sa svakim prirod- krivici korisna je ako se pod njom podrazusi nekakvu krivicu. Ali hipoteza o kolektivnoj nim događajem, pa tako i da odbije biološku meva prosto objektivno manifestovana suma predstavu o progresiji vremena. Što se desilo, individualnog delanja koje povlači sobom kri- <R.E.Č.>

7 vicu. Tada od krivice pojedinačnih Nemaca krivice zbog delanja, krivice zbog nemešanja, krivice zbog reči, krivice zbog ćutanja nastaje ukupna krivica jednog naroda. Pojam kolektivne krivice treba demitologizovati i demistifikovati pre nego što se pristupi njegovoj upotrebi. Tako on gubi svoj mračni, sudbinski prizvuk i postaje ono što se jedino i može upotrebiti: neodređen statistički iskaz. Neodređen statistički, kažem, jer nemamo precizne podatke, i niko ne može da utvrdi koliko je Nemaca znalo za zločine nacionalsocijalizma, koliko je Nemaca odobravalo te zločine, sámo ih činilo ili u nemoćnom neodobravanju trpelo da se oni čine u njihovo ime. No, od nas žrtava svako je prošao kroz sopstveno statističko iskustvo, mada se ono može izraziti samo približno, nikako u ciframa: mi smo u ilegali pod nemačkom okupacijom u inostranstvu, u samoj Nemačkoj, na radu u fabrikama ili zatočeni po zatvorima i logorima u tim presudnim godinama živeli među Nemcima. Zbog toga sam mogao i mogu da kažem da sam zločine režima iskusio kao kolektivna dela jednog naroda. Oni koji su u Trećem rajhu napustili Treći rajh, makar i samo ćutke, uputivši pogled mržnje SS-ovcu Rakasu, uputivši sapatnički osmejak nekom od nas, spustivši pogled od srama oni nisu bili dovoljno brojni da bi povoljno uticali na moju statistiku bez cifara. Nisam ništa zaboravio, ni nekolicinu hrabrih. Oni su sa mnom: vojnik-invalid Herbert Karp iz Gdanjska, koji je u Aušvic-Monovicu podelio sa mnom svoju poslednju cigaretu, Vili Šnajder, radnik-katolik iz Esena, koji mi se obratio mojim već zaboravljenim imenom i dao mi hleb, hemičar Mateus, koji mi je 6. juna uz izmučen uzdah rekao: Konačno su se iskrcali! Ali da li ćemo nas dvojica izdržati dok konačno i ne pobede? Imam ponekog dobrog drugara. Recimo, vojnik Vermahta iz Minhena koji mi je posle mučenja u Bredonku ubacio kroz rešetke upaljenu cigaretu u ćeliju. Ili viteški inženjer Elzner sa Baltika, ili tehničar iz Graca čije ime više ne znam, a koji me je u Buhenvald-Dori spasao propasti u odredu koji je postavljao kablove. Ponekad se sa strahom zapitam kakva li je bila njihova sudbina, iako ona možda, verovatno nije bila dobra. Nije krivica dobrih drugara, a nije ni moja, što je njihova težina premala čim ih ne vidim pred sobom kao pojedince nego usred njihovog naroda. Jedan nemački liričar napisao je u tekstu koji se zove Staro-mrko i koji pokušava da opiše noćnu moru mrkokošuljaške većine: i ako neki istovremeno spram mnogih i svih stoje u manjini, onda su oni još više u manjini spram svih nego spram mnogih, a svi spram nekih čine snažniju većinu nego spram mnogih Ja sam imao kontakta samo sa nekima, i spram njih su mnogi, koji su se meni činili kao svi, bili velika većina. Tako bih voleo da sam mogao da spasem one dobre ljude, no oni su se već utopili u masi ravnodušnih, pakosnih i bednih, u masi megera, starih debelih i mladih lepih, u masi autoritetom opijenih koji su mislili da je sa ovakvima poput nas svakakav drugačiji ton osim grubog naredničkog ne samo zločin protiv države, nego protiv sopstvenog ja. Odviše njih uopšte nisu bili pripadnici SS-a, nego radnici, službenici, tehničari, daktilografkinje i među njima je samo manjina nosila obeležja partije. Za mene su oni, u celini uzev, bili nemački narod. Ono što se dešavalo oko njih a sa nama, to su oni vrlo dobro znali, jer su oni, kao i mi, osećali miris paljevine iz obližnjeg logora smrti, a neki su nosili odeću koja je koliko juče na rampama za selekciju skinuta sa tek pristiglih žrtava. Jedan čestiti radnik, montažer Pfajfer, jednom < /149>

8 se, sav ponosan, pojavio u zimskom kaputu, Judenmantel (jevrejski kaput), koji je, revnostan kakav je, uspeo da nabavi. Mislili su da je sve u najboljem redu i da su raspisani izbori, još bi i tada, 1943, glasali za Hitlera i njegove saučesnike, u to sam potpuno siguran. Radnici, malograđani, fakultetski obrazovani ljudi, žitelji Bavarske, Sarske oblasti, Saksonije razlike nije bilo. Žrtva je morala, htela ili ne, da poveruje da je Hitler zaista nemački narod. Moj Vili Šnajder i Herbert Karp i hemičar Mateus nisu imali šanse da neutrališu ovakvu narodnu koheziju. No, izgleda da sam upravo kvantifikovao nešto što predstavlja neiskupljiv greh protiv duha, ako je verovati filozofima morala. Nisu važni kvantiteti, nego kvalitativno određeni simboli i simbolični činovi, znaci. Stara pesma, quelle vieille chanson!, samo što godine nisu doprinele njenoj časti. Ko god se nada da će mi zakrčiti put prebacujući mi nedopustivo kvantifikovanje, uzvratiću mu pitanjem da li u svakodnevnom, u pravnom, političkom, ekonomskom, kao i u višem i najvišem duhovnom životu i činimo išta drugo osim što kvantifikujemo. Onaj ko ima sto maraka, nije milioner. Ko u tuči zakači protivnikovu kožu, nije mu naneo tešku povredu. Ti si Orplid, zemljo moja za čitaočev osećaj vrednosti predstavlja manje nego Rat i mir. Ni demokratski državnik ne susreće se ređe sa kvantitetom nego hirurg koji treba da odluči o malignom tumoru, nego muzičar koji proučava strukturu nekog orkestarskog dela. I ja sam morao da odredim kvantitet dobrih drugara s jedne, a nitkova i tupoglavaca s druge strane kad sam, usred nemačkog naroda, u svakom trenutku mogao da očekujem da ću pasti kao žrtva rutualnog masovnog ubistva. Morao sam, sviđalo mi se to ili ne, da pretpostavim statistički-kolektivnu krivicu, i da, opterećen tim znanjem, živim u svetu u vreme koje je proklamovalo kolektivnu nevinost Nemaca. Ja sam opterećen kolektivnom krivicom, kažem, ne oni. Osudio me je svet koji prašta i zaboravlja, ne oni koji su ubijali ili tolerisali ubijanje. Ja i ostali poput mene, mi smo Šajloci, nas narodi ne smatraju samo dostojnim moralnog proklinjanja, nego su nas već prešli za onu funtu mesa. Vreme je učinilo svoje. U svoj tišini. Generacija istrebljivača, konstruktora gasnih komora, ljudi u svakom trenutku spremnih da potpišu bilo šta, vojskovođa obavezanih na poslušnost < 150> svom fireru, doživljava časnu starost. Optuživati mlade bilo bi isuviše neljudski, a prema opštim predstavama kosilo bi se i sa istorijom. Kakve veze dvadesetogodišnji student, odrastao u zatišju nove nemačke demokratije, ima sa delima očeva i dedova? Samo bi zatucana, starozavetno-varvarska mržnja mogla da svali taj teret na ramena nevine nemačke mladosti. Deo te omladine, ne svi, srećom, i buni se protiv toga sa valjanom pravnom svešću ljudi koji stoje na čvrstom tlu prirodnog osećaja za vreme. U jednom nemačkom časopisu čitam pismo jednog očigledno mladog čoveka iz Kasela, koji rečito artikuliše negodovanje mlađe nemačke generacije zbog ljudi opterećenih mržnjom i resantimanom, ljudi zlih i nesavremenih u svakom smislu. Piše on: uostalom, zlo nam je već da stalno slušamo kako su naši očevi ubili šest miliona Jevreja. Koliko su nedužnih žena i dece ubili Amerikanci svojim bombama, koliko su Bura ubili Englezi u Burskom ratu? Ovaj protest nosi moralnu emfazu čoveka koji je siguran u svoju stvar. Jedva da bi se čovek usudio da primeti da je jednačina Aušvic burski logor pogrešna moralna matematika. Jer čitav svet razume ljutitost mladih Nemaca zbog jarosnih proroka mržnje i odlučno staje na stranu onih kojima pripada budućnost. Budućnost je očigledno vrednost sama po sebi: ono što će biti sutra ima veću vrednost od onog što je bilo juče. Tako zahteva prirodan osećaj vremena. Ako zapitam sâm sebe da li nemačkoj omladini zameram ono što mi je nanela starija generacija, ne mogu lako da odgovorim na to. Jasno je da su mladi slobodni od individualne krivice, kao i od individualnih krivica koje u zbiru daju kolektivnu. Moram i želim da toj mladosti dam kredit, poverenje na koje imaju pravo ljudi koji žive gledajući unapred. Od te mladosti eventualno se može zahtevati da ne insistira tako uporno i drsko na svojoj nevinosti kao malopre citirani potpisnik pisma. Naime, dok god se nemački narod, uključujući i mlade i najmlađe generacije, ne odluči da živi bez ikakve istorije a nema naznaka da će nacionalna zajednica sa tako dubokom svešću o istoriji odjednom promeniti stav dotle će on morati da snosi odgovornost za tih dvanaest godina koje nije sam okončao. Nemačka omladina ne može se pozivati na Getea, Merikea, na barona Fon Štajna, a da zaobiđe Blunka, Vilhelma Šefera, Hajnriha Himlera. Ne mo- <R.E.Č.>

9 že se nacionalna tradicija svojatati tamo gde je ona bila časna, a negirati tamo gde je, kao otelovljenje beščašća, istisnula iz zajednice ljudi nekog verovatno imaginarnog, a svakako nezaštićenog protivnika. Ako biti Nemac znači biti potomak Matijasa Klaudijusa, onda to znači da čovek u svom rodoslovu ima i Hermana Klaudijusa, partijskog pesnika. To je znao i Tomas Man, koji je u eseju Nemačka i Nemci napisao: Duh rođen u Nemačkoj ne može da izjavi: ja sam dobra, pravična, plemenita Nemačka u beloj haljini ništa od onoga što sam vam rekao o Nemačkoj nije došlo iz stranog, hladnog, nepristrasnog znanja; ja to nosim u sebi, ja sam sve to iskusio na sopstvenoj koži. Izdanje knjige eseja po kom sam citirao ove reči zove se Školska edicija modernih pisaca. Ne znam da li se eseji Tomasa Mana zaista čitaju u nemačkim školama i kako ih nastavnici komentarišu. Mogu samo da se nadam da nemačkoj omladini ne pada odveć teško da razume Tomasa Mana, te da većina mladih ljudi ne deli ljutitost momka koji je napisao pomenuto pismo. Ponoviću: u nemačku istoriju i nemačku tradiciju od sada će spadati i Hitler i njegova dela. A u oblast nemačke istorije i istoričnost vratiću se kad budem ponovo govorio o resantimanima žrtve. Najpre sam pokušao da ih opravdam samo subjektivno. No, dužnost mi je i da definišem njihovu objektivnu ulogu. Možda je to samo problem ličnog pročišćenja, ali želim da moj resantiman, koji predstavlja moj lični protest protiv prirodnog, ali moralu protivnog srastanja vremena, i kojim ja postavljam u suštini human, ali apsurdan zahtev preokretanja vremena želim, dakle, da on ima i istorijsku funkciju. Kad bi on ispunio zadatak koji mu ja dajem, onda bi on, u istorijskom smislu jedan stadijum u dinamici moralnog napredovanja sveta, mogao da zauzme mesto izostale nemačke revolucije. Ovaj zahtev nije manje apsurdan i nije manje moralan od individualne želje za vraćanjem bespovratnih procesa. Da bih razjasnio i pojednostavio ono što hoću da kažem, treba samo da se nadovežem na već izrečeno ubeđenje da nedovršen sukob između žrtava i dželata mora da se eksteriorizuje i aktualizuje ako oboma, i svladanim žrtvama, i onima koji su ih svladali, treba da pođe za rukom da, u svojoj radikalnoj oprečnosti, ovladaju i zajedničkom prošlošću. Eskteriorizacija i aktualizacija one sigurno ne mogu da postoje u nekakvoj osveti koja bi bila proporcionalna patnji. Ne mogu to da dokažem, ali siguran sam da nijedna žrtva ne bi ni došla na pomisao da čoveka Bognera iz procesa povodom Aušvica okači na spravu za mučenje koja nosi njegovo ime. Još bi se manje bilo ko od nas ko je pri čistoj svesti usudio da zastupa moralno neodrživu tezu da bi sad trebalo nasilno usmrtiti četiri do šest miliona Nemaca. Ni u jednom drugom slučaju ius talionis ne bi bio manje istorijski-moralno razuman nego ovde. Niti na jednoj strani može biti govora o osveti, niti na drugoj o problematičnom, samo teološki opravdanom, pa za mene stoga irelevantnom okajavanju, a naravno ni o nekom istorijski ionako nezamislivom pročišćenju radikalnim sredstvima. O čemu onda može biti govora, ako već izričito spominjem razračunavanje na polju istorijske prakse? Dakle, do razračunavanja bi moglo da dođe ako u jednom taboru i dalje budu postojali resantimani, a ako oni u drugom uspeju da pobude nepoverenje u sebe. Samo podboden našim resantimanom, a nikako nekom subjektivno gotovo uvek spornom, a objektivno anti-istorijskom pomirljivošću, nemački narod bi mogao da ostane svestan da nikako ne sme dopustiti da vreme neutrališe jedan deo njegove nacionalne istorije, već da taj deo treba integrisati. Ako se < /151>

10 < 152> dobro sećam, Hans Magnus Encensberger napisao je negde da je Aušvic prošlost, sadašnjost i budućnost Nemačke, ali on nažalost nije presudan, jer on i ljudi njegovog moralnog integriteta nisu narod. No, ako naš resantiman u ćutnji bude služio svetu kao upozorenje, tada bi Nemačka u svojoj celini, a i za buduće naraštaje, sačuvala saznanje da onu vladavinu beščašća nisu uklonili Nemci sami. Tada bi Nemačka, ponadam se ponekad, bolje razumela svoju nekadašnju saglasnost sa Trećim rajhom kao totalno negiranje ne samo sveta kom su pretili rat i smrt, nego i kao totalno negiranje sopstvene plemenite tradicije, tada ona ne bi više potiskivala, zataškavala onih dvanaest godina, koje su za nas ostale zaista bile hiljadu godina, nego bi ih prihvatila kao svoje ostvareno negiranje sveta i sebe, kao svoje negativno vlasništvo. U oblasti istorije dogodilo bi se ono što sam ranije hipotetički rekao za uski individualni domen: dve grupe ljudi, oni koji su svladavali i oni koji su svladani, susreli bi se na jednoj tački, u želji da se vreme vrati i istorija moralizuje. Takav zahtev koji bi postavio nemački narod, narod koji je zapravo pobednik i kog je vreme već rehabilitovalo, imao bi stravičnu težinu, dovoljno veliku da automatski ispuni sâm taj zahtev. Nemačka revolucija time bi mogla da se nadoknadi, Hitler bi bio poništen. I na kraju bi Nemačka zaista postigla ono za šta narod svojevremeno nije imao snage ili volje, a što kasnije u igri političkih moći više nije izgledalo neophodno: brisanje sramote. Kako to treba da izgleda u praksi, neka svaki Nemac sam sebi predoči. Onaj koji ovo piše nije Nemac i ne treba da deli savete ovom narodu. On eventualno može nejasno da zamisli nacionalnu zajednicu koja bi odbacila sve, ali zaista sve što je stvorila u tim danima najvećeg poniženja, a što tu i tamo može da izgleda bezazleno autoputevi, na primer. U svom isključivo književnom referentnom sistemu, Tomas Man u jednom pismu Valteru fon Molou to kaže ovako: Možda je u pitanju sujeverje, ali u mojim očima su knjige koje su u Nemačkoj od do uopšte smele da se štampaju i manje nego bezvredne, i ne treba ih ni uzimati u ruke. One imaju miris krvi i sramote, i sve ih treba satrti. Kada bi nemački narod duhovno satro ne samo knjige, nego sve ono što se zbivalo tokom tih dvanaest godina, to bi bila negacija negacije čin u velikoj meri pozitivan, čin spasenja. Tek bi njime resantiman mogao subjektivno da se zadovolji, a objektivno bi postao beskoristan. No, kakvom sam se to raspusnom moralnom sanjarenju odao! Odmah sam video nemačke putnike na onom peronu kako im lica blede od besa zbog brda leševa mojih drugova i kako se puni pretnje okreću prema našim, njihovim mučiteljima. Odmah sam video kako se vreme vraća, zahvaljujući mom resantimanu i nemačkom pročišćenju koje je on uzrokovao. Nije li jedan Nemac oteo lopatu SS-ovcu Vajsu? Nije li jedna Nemica uzela mučenjem ošamućenog i smrskanog čoveka i lečila mu rane? Šta sve nisam video u neobuzdanoj prošlosti, prošlosti koja prošlost izvrće u budućnost i koja je sada zaista zauvek savladana! Ništa od svega toga neće se dogoditi, znam, uprkos svem časnom trudu nemačkih intelektualaca koji, konačno, možda ipak jesu ono što im drugi prebacuju: bez korena. Svi prepoznatiljvi predznaci ukazuju na to da će prirodno vreme odbiti moralni zahtev našeg resantimana, te da će ga konačno ugasiti. Velika revolucija? Nemačka nju neće nadoknaditi, a mi ćemo sa svojim zameranjem morati da budemo uviđavni. Hitlerov Rajh najpre će još neko vreme važiti kao istorijski kvar u proizvodnji. A onda će prosto preći u istoriju, i neće biti ni bolji ni gori nego što su to i ostale dramatične istorijske epohe, možda krvav, ali ipak rajh koji u kom je život išao dalje. Slika pradede u uniformi SS-a stajaće u dnevnoj sobi, a deca će po školama slušati manje o rampama za selekciju nego o zapanjujućem trijumfu nad masovnom nezaposlenošću. Hitler, Himler, Hajdrih, Kaltenbruner, sve će to biti imena kao i Napoleon, Fuše, Robespjer i Sen Žist. Već danas u knjizi koja nosi naslov O Nemačkoj i koja sadrži imaginarne dijaloge nemačkog oca sa malim sinom čitam da sin ne primećuje nikakvu razliku između boljševizma i nacizma. Ono što se od do dešavalo u Nemačkoj, tako će se deci pričati, moglo se, pod sličnim okolnostima, dogoditi svuda i neće se posebno insistirati na beznačajnoj činjenici da se dogodilo baš u Nemačkoj, a ne negde drugde. U knjizi Osvrt na Mauervald, nekadašnji oficir nemačkog generalštaba, princ Ferdinand fon der Lajen, piše: sa jedne naše isturene pozicije stigla je još jezivija vest. Tamo su odredi SS-a upali u kuće i sa gornjih spratova kroz prozor ba- <R.E.Č.>

11 cali na pločnik decu koja još ne umeju da hodaju. No, takvo ubijanje miliona ljudi, koje je sa pouzdanom organizacijom i gotovo naučnom preciznošću izveo jedan visoko civilizovan narod, biće, doduše, žalosno, ali se neće posebno razlikovati od ubijanja i progona Jermena od strane Turaka ili od sramnog nasilja Francuza po kolonijama. Sve će se to izgubiti u nekakvom sumarnom veku varvarstva. Kao zaista nepopravljivi, nepomirljivi, kao anti-istorijski reakcionari, u pravom smislu te reči, ostaćemo mi, žrtve, a kao kvar u proizvodnji važiće to što je nekolicina nas ipak preživela. Putujem procvalom zemljom i sve se manje ugodno osećam. Ne mogu da kažem da svuda ne nailazim na ljubaznost i razumevanje. Šta neko kao ja više i može da traži nego da nam nemačke novine i radio-stanice dopuštaju mogućnost da Nemcima upućujemo grube i netaktične reči, pa da za to još i dobijamo honorare? Znam da čak i najblagonakloniji na kraju moraju da izgube strpljenje s nama, kao i onaj citirani momak u pismu, kome je zlo. Dolazim u Frankfurt, u Štutgart, Keln i Minhen sa svojim resantimanima. Ono što ja zameram, sebe radi, ne bih li se sâm zacelio, svakako, ali i za dobrobit nemačkog naroda to mi niko neće poverovati osim organa javnog mnjenja, koji to i kupuju. Ono što je mene lišilo ljudskosti, postalo je roba, i ja sam je prodavao. Sudbinska zemlja, u kojoj jedni večno stoje u svetlu, drugi večno u tami. Ja sam njome putovao uzduž i popreko, vozovima za evakuaciju koji su nas, pod pritiskom poslednje sovjetske ofanzive, vozili iz Aušvica u pravcu zapada, a potom iz Buhenvalda ka severu, u Bergen-Belzen. Kad bi šine po snegu prošle delićem češke zemlje, seljanke bi prilazile vozu smrti sa hlebom i jabukama, a naša oružana pratnja pucala je slepo u njih. Ali u Rajhu lica od kamena. Ponosan narod, još uvek. Ponos se malo ugojio, mora se priznati. Više ne izbija iz škrgutavih zuba, već sjaji u zadovoljstvu mirne savesti i razumljive radosti zbog još jednog uspeha. Više se ne poziva na junačko oružje, nego na produktivnost kojoj u svetu nema premca. Ali to je onaj nekadašnji ponos, a i na našoj strani je ona nekadašnja nemoć. Teško pobeđenima. Moram svoje resantimane da zatvorim u čauru. Još uvek mogu da verujem u njihov moralni nivo i istorijsko važenje. Još uvek. Ali dokle? Već i sama činjenica da moram sebi da postavim to pitanje svedoči o neizmernosti i monstruoznosti prirodnog osećaja za vreme. Možda će me on koliko sutra navesti na to da osudim sebe tako što će mi se moralna želja za vraćanjem vremena prikazati kao apsurdno maloumno blebetanje, što ona danas za razumnog čoveka koji vlada svojim umom već jeste. Tada će taj ponosni narod, u kom će se moj Herbert Karp, Vili Šnajder, hemičar Mateus i nekoliko današnjih intelektualaca utopiti, konačno da pobedi. U suštini, Šelerova i Ničeova strahovanja nisu bila opravdana. Naš ropski moral neće trijumfovati. Resantimani, emotivni izvor svakog pravog morala, a on je uvek bio moral za pobeđene oni imaju slabu šansu da nadmoćnima zagorčaju njihov zao zanat, ili je uopšte i nemaju. Mi žrtve moramo da izađemo na kraj sa retroaktivnim jedom, u onom smislu u kom je nekadašnjem logoraškom žargonu postojala reč dokrajčiti, u značenju ubiti. Moramo da izađemo na kraj, i uskoro ćemo to učiniti. A dok nam to ne pođe za rukom, one čiji mir remetimo svojim prekorima molimo za strpljenje. naslov originala: Ressentiments, preuzeto iz: Jean Améry, Jenseits von Schuld und Sühne. Bewältigungsversuche eines Überwältigten, Szczesny Verlag, München 1966, str < /153>

Jesus the Great Teacher Serbian

Jesus the Great Teacher Serbian Библија за дјецу представља Исус Велики учитељ написао: Edward Hughes Илустровао: Byron Unger; Lazarus Прилагодио: E. Frischbutter; Sarah S. Превео: Dragan Djuric Продукција: Bible for Children www.m1914.org

Више

SVI SMO POZVANI NA SVETOST

SVI  SMO  POZVANI  NA  SVETOST Nedjelja, 13.12.2015.g. Ovaj današnji članak posvetio sam dvjema dragim sestrama u vjeri koje 1 / 23 su me, svaka na svoj način ohrabrile ovih dana kada sam prolazio teške kušnje u svojem životu. Članak

Више

Jesus the Great Teacher Serbian PDA

Jesus the Great Teacher Serbian PDA Библија за дјецу представља Исус Велики учитељ написао: Edward Hughes Илустровао: Byron Unger; Lazarus Прилагодио: E. Frischbutter; Sarah S. Превео: Dragan Djuric Продукција: Bible for Children www.m1914.org

Више

POSTALA SAM BAKA

POSTALA  SAM  BAKA SVJEDOČANSTVO IZ KNJIGE ''MENI JE BOG POMOGAO'' - www.molitvenici.net 1 / 10 2 / 10 Baka Katica, njen sin Mario i snaha Tanja žive u jednom malom slavonskom gradiću u naselju kojeg je zaštitnik Duh Sveti.

Више

NEPOŠTOVANJE AUTORITETA KOD DECE

NEPOŠTOVANJE AUTORITETA KOD DECE NEPOŠTOVANJE AUTORITETA KOD DECE Zanimljiv pogled na ovu temu izneo je Tomislav Kuljiš iz Centra Prirodno roditeljstvo u sklopu svog predavanja 'Adolescentski mozak u odnosu učenik-profesor', koje je u

Више

Михаило Меденица: „А, шта бисмо с Косовом и да нам га врате?!“

Михаило Меденица: „А, шта бисмо с Косовом и да нам га врате?!“ Значајно се писац и академик Љубомир Симовић запитао: А, шта бисмо с Косовом и да нам га врате?! Видите, поштовани господине Симовићу, и остали које ово питање толико мори, мене, рецимо, раздире- шта ћемо

Више

SCNET JE (PRIJE SVEGA) POSAO - Prof. dr. Mehmed Pojskić

SCNET JE (PRIJE SVEGA) POSAO - Prof. dr. Mehmed Pojskić AUTOR TEKSTA: Prof. dr. Mehmed Pojskić Doktor ekonomskih nauka, autor 5 knjiga, vanredni univerzitetski profesor, zvanično uposlen u Poreznoj upravi i aktivni saradnik SCnet kompanije. Tema: SCNET JE PRIJE

Више

Document2

Document2 IQ Festval - Laibach - Intervju za Nadlanu.com: Nismo deo YU scene! Muzika nadlanu.com Laibach, jedan od omiljenih i najuspešnijih bendova sa prostora bivše Jugoslavije, ponovo dolazi u Beograd. Ovog puta

Више

''OČE, NEKA BUDE TVOJA VOLJA, NE MOJA.''

''OČE,  NEKA  BUDE  TVOJA  VOLJA,  NE  MOJA.'' Četvrtak, 13.12.2012.g. 1 / 53 Prekrasno mi je ovo ''vrijeme priprave'', adventsko vrijeme. Stvarno se uzburka taj naš duhovni život, svakome na svoj način, ovisno kako tko traži odgovore i otvara svoje

Више

Slide 1

Slide 1 Библиотека Матице српске Електронске изложбе у 2013. Библиотека Матице српске Библиотека Матице српске приредила је 178 изложби у витринама. Од јануара 2011. године изложбе се презентују у електронском

Више

PDF: Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео)

PDF: Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео) 19/12/2018 Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео) Најбољи тенисер света Новак Ђоковић обишао је по први пут Цркву успења пресвете Богородице у Ници. Он ће помоћи Савезу

Више

Microsoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJA.doc

Microsoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJA.doc ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Више

ИСТОРИЈСКА ПОТРАГА СЛОБОДАН СТАНИШИЋ

ИСТОРИЈСКА ПОТРАГА СЛОБОДАН СТАНИШИЋ ИСТОРИЈСКА ПОТРАГА СЛОБОДАН СТАНИШИЋ Слободан Станишић Трагом Стефана Немање Copyright Слободан Станишић Copyright 2018 за ово издање Вулкан издаваштво Издавач: Вулкан издаваштво Суиздавач: Ружно паче

Више

SARAĐUJMO ZA VODE

SARAĐUJMO ZA VODE SARAĐUJMO ZA VODE JU SREDNJA STRUČNA I TEHNIČKA ŠKOLA GRADIŠKA Prilikom izrade ovog rada pokušali smo da dobijemo informacije od nadležnih iz: GRADSKE UPRAVE-ODJELJENJE ZA EKOLOGIJU JU GRADSKA ČISTOĆA

Више

Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život?

Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život? Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život? Možda ste se zapitali što je uopće life coach

Више

Slide 1

Slide 1 Da zajednički ocenimo ostvarene rezultate i da nam pomognete u unapređenju programa 1 deo/ Odakle smo krenule i dokle smo stigle? 2 deo/ Kako ste ocenile naš rad? 3 deo/ Šta je novo? 4 deo/ Kako možemo

Више

DNEVNA PRIPREMA ZA OGLEDNI SAT IZ VJERONAUKA

DNEVNA PRIPREMA ZA OGLEDNI SAT IZ VJERONAUKA DNEVNA PRIPREMA ZA VJERONAUČNI SAT I. OPĆI PODACI O SATU/SUSRETU Škola: OŠ Čakovci, Čakovci Razred: 1. a. Vjeroučitelj: Josip Vuk Nastavna cjelina: Isus susreće ljude Nastavna tema: Isus se brine za sve

Више

LEKCIJA 31 - FINANCIJE - 2. DIO

LEKCIJA 31 - FINANCIJE - 2. DIO RAZINA 2 LEKCIJA 15 FINANCIJE - 2. DIO Andrew Wommack U prethodnoj sam lekciji objasnio kako je Božja volja Vaše napredovanje. Postoje ključevi kako to funkcionira. U Luki 6:38 piše: "Dajite i dat će vam

Више

Кајл Скот: Србија и Косово да се врате преговорима; Наш став остаје непромењен, циљ остаје исти - опсежни споразум о нормализацији

Кајл Скот: Србија и Косово да се врате преговорима; Наш став остаје непромењен, циљ остаје исти - опсежни споразум о нормализацији Амбасадор САД у Србији Кајл Скат каже за Н1 да је извештај Европске комисије о Србији правичан, да показује да је учињен напредак, али да у областима попут владавине права и слободе медија, мора да се

Више

+ Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska + 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam nezadovoljan/na Prilično sam nezadovoljan/

+ Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska + 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam nezadovoljan/na Prilično sam nezadovoljan/ Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam Prilično sam Ni zadovoljan/na niti Prilično sam zadovoljan/na Veoma sam zadovoljan/na a. Koliko ste

Више

'DOMAŠI' GAĐAJU SVA OSJETILA Ana Marija VeselĊić: Odrasla sam u tom sustavu i ne sramim se toga reći

'DOMAŠI' GAĐAJU SVA OSJETILA Ana Marija VeselĊić: Odrasla sam u tom sustavu i ne sramim se toga reći 'DOMAŠI' GAĐAJU SVA OSJETILA Ana Marija Veselčić: Odrasla sam u tom sustavu i ne sramim se toga reći dalmatinskiportal.hr/zivot/-domasi--gadaju-sva-osjetila-ana-marija-veselcic--odrasla-sam-u-tom-sustavu-i-ne-sramim-setoga-reci/40996

Више

Пословни број: К-По2 11/2014

Пословни број: К-По2 11/2014 РЕПУБЛИКА СРБИЈА ВИШИ СУД У БЕОГРАДУ ОДЕЉЕЊЕ ЗА РАТНЕ ЗЛОЧИНЕ Посл.бр. К-По 2 11/2014 ТРАНСКРИПТ АУДИО ЗАПИСА Са главног претреса од 10.02.2015. године 2 Пословни број: К-По 2 11/2014 ТРАНСКРИПТ АУДИО

Више

The Prince Becomes a Shepherd Serbian

The Prince Becomes a Shepherd Serbian Библија за дјецу представља Принц постаје пастир написао: Edward Hughes Илустровао: M. Maillot; Lazarus Прилагодио: E. Frischbutter; Sarah S. Превео: Dragan Djuric Продукција: Bible for Children www.m1914.org

Више

Edin Okanović

Edin Okanović 2 Kronologija izdanih knjiga Moja prva knjiga objavljena je 2001. godine, krajem mjeseca travnja. Moje prvo djelo je zbirka poezije "Pjesme, što ih život piše". Zbirka pjesama sastoji se od stvarnih trenutaka

Више

061102ED_BCS

061102ED_BCS Svjedok: Svjedok MM-0 (nastavak) (otvorena sjednica) Strana 0 Unakrsno ispituje g. Whiting (nastavak) 0 0 četvrtak, 0..00. [Otvorena sjednica] [Optuženik je ušao u sudnicu] [Svjedok je ušao u sudnicu]...

Више

PADRE PIO, Čudesni život

PADRE  PIO,  Čudesni  život Renzo Allegri PADRE PIO Čudesni život 1 / 11 Ovu knjigu dobio sam na poklon. I istina, prije toga razmišljao sam, čitajući reklamu o njoj u mjesečniku BOOK, da ju kupim. Sve što je vezano uz svjedočenja

Више

Poslovni uzlet grada Gospića

Poslovni uzlet grada Gospića Sama ideja nije dovoljna 4 pravila za motiviranog i uspješnog poduzetnika Predavač: Sandro Kraljević, mag. psych. IDEJA ODLIČAN POČETNI IMPULS ZA USPJEH SVAKOG PODUZETNIKA Sjetite se trenutka kad ste osmislili

Више

MALI PRINC

MALI PRINC MALI PRINC Mali princ... Mali princ je maleni dječak iz svemira. On prvi put dolazi na planetu Zemlju, želeći nešto novo naučiti i nešto novo otkriti. Umjesto velikih opisa,pisac ga je jednostavno crtao.

Више

YUCOM, GSA - inicijativa - zlocin iz mrznje-2

YUCOM, GSA - inicijativa - zlocin iz mrznje-2 INICIJATIVA ZA DOPUNU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA Član 1. U Krivičnom zakoniku ( Službeni glasnik RS, br. 85/05, 88/05 ispravka, 107/05 ispravka, 72/09 i 111/09), u članu 54. posle

Више

Основна школа Základná škola Браћа Новаков bratov Novakovcov Краља Петра Првог 103 Kráľa Petra I Силбаш Silbaš Тел/факс: 021/

Основна школа Základná škola Браћа Новаков bratov Novakovcov Краља Петра Првог 103 Kráľa Petra I Силбаш Silbaš Тел/факс: 021/ Општи подаци: Назив предмета: Верска настава Православни катихизис Име и презиме катихете/ вероучитеља: Станислава Темеринац Школа и место: ОШ Браћа Новаков Силбаш Разред: I-8 Образовни профил: мастер

Више

VAŽNOST I MOĆ NETWORKINGA Zato što je istina s kim si, takav si

VAŽNOST I MOĆ NETWORKINGA Zato što je istina s kim si, takav si VAŽNOST I MOĆ NETWORKINGA Zato što je istina s kim si, takav si TKO JE OKO NAS PRESUDNO JE ZA NAŠ USPJEH U POSLU I ŽIVOTU Pa ako itko zna networking to smo mi na Balkanu oduvijek se tu išlo na janjetine

Више

Slide 1

Slide 1 Johan Volfgang fon Gete: - Podcenjivati neprijatelja pre smrti je glupost, posle pobede podlost. - Zlato kupuje glas gomile, ali ti neće pribaviti ni jedno jedino srce. - Pametnom čoveku je skoro sve smešno,

Више

Кризне интервенције у посебним ситуацијама: злостављање деце

Кризне интервенције у посебним ситуацијама:  злостављање деце Кризне интервенције у посебним ситуацијама: злостављање деце доц. др Милица Боровчанин Злостављање деце Проблем злостављања и занемаривања деце је у фокусу стручне јавности у свету Број и учесталост занемаривања

Више

Teorija skupova - blog.sake.ba

Teorija skupova - blog.sake.ba Uvod Matematika je jedan od najomraženijih predmeta kod većine učenika S pravom, dakako! Zapitajmo se šta je uzrok tome? Da li je matematika zaista toliko teška, komplikovana? Odgovor je jednostavan, naravno

Више

Microsoft Word Istorija Dinamike Naucnici doc

Microsoft Word Istorija Dinamike Naucnici doc Iz Istorije DINAMIKE Ko je dao značajne doprinose da se utemelji naučna oblast pod imenom Dinamika? 1* Odgovarajući na pitanje: Ko je dao značajne doprinose da se utemelji naučna oblast pod imenom Dinamika?

Више

ИСТОРИЈСКИ АРХИВ ПОЖАРЕВАЦ Предшколска установа Љубица Вребалов Пожаревац АВАНТУРА У АРХИВУ Сликовница 6 +

ИСТОРИЈСКИ АРХИВ ПОЖАРЕВАЦ Предшколска установа Љубица Вребалов Пожаревац АВАНТУРА У АРХИВУ Сликовница 6 + ИСТОРИЈСКИ АРХИВ ПОЖАРЕВАЦ Предшколска установа Љубица Вребалов Пожаревац АВАНТУРА У АРХИВУ Сликовница 6 + ИСТОРИЈСКИ АРХИВ ПОЖАРЕВАЦ Предшколска установа Љубица Вребалов Пожаревац АВАНТУРА У АРХИВУ Сликовница

Више

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE ul. Stari šor 47, Sremska Mitrovica web: Tel:022/ Tel/Faks

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE ul. Stari šor 47, Sremska Mitrovica   web:   Tel:022/ Tel/Faks ANALIZA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM Dom zdravlja Šid April 2012. godine SADRŽAJ: Sumarna analiza zadovoljstva korisnika radom službe opšte medicine, pedijatrijske i ginekološke službe...

Више

Microsoft Word - VEROVATNOCA II deo.doc

Microsoft Word - VEROVATNOCA II deo.doc VEROVATNOĆA - ZADAI (II DEO) Klasična definicija verovatnoće Verovatnoća dogañaja A jednaka je količniku broja povoljnih slučajeva za dogañaj A i broja svih mogućih slučajeva. = m n n je broj svih mogućih

Више

NORTH EAST TRANSPORTATION PARATRANSIT SERVICES

NORTH EAST TRANSPORTATION PARATRANSIT SERVICES ID br. Datum prijema Podneto elektronski Dokument potpun /Inicijali GREATER HARTFORD TRANSIT DISTRICT MOLBA ZA PREVOZ ZA OSOBE SA INVALIDITETOM U SKLADU SA ZAKONOM ADA (Zakon o pravima Amerikanaca sa invaliditetom)

Више

Davanje i prihvatanje kritike

Davanje i prihvatanje kritike Davanje i prihvatanje kritike Praktikum iz poslovne komunikacije i prezentacije Jelica Cincović (jelica@etf.rs) Marko Mišić (marko.misic@etf.bg.ac.rs) Elektrotehnički fakultet u Beogradu, 2018/2019 Sadržaj

Више

Korisni savjeti za ispravno pranje zuba

Korisni savjeti za ispravno pranje zuba Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Korisni savjeti za ispravno pranje zuba Netko bi rekao da zaista nije potrebno pričati o ovome jer nije u

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation KRIZNO KOMUNICIRANJE U OBRAZOVANJU: PROBLEMI I RJEŠENJA doc. dr. sc. DAMIR JUGO Dubrovnik, 1. veljače 2019. Niti jedna organizacija nije imuna na krize Važnost percepcije javnosti - Sve što radite šira

Више

23

23 ПРЕС КЛИПИНГ 15. јул 2016. Погодност или дискриминација за раднике на одређено (стр. 2) Комуналци у страху од отказа (стр. 3) Социјална бомба за Шумадију (стр. 4) 1 2 Комуналци у страху од отказа Аутор:

Више

Microsoft Word - RSC doc

Microsoft Word - RSC doc UNITED NATIONS United Nations Interim Administration Mission in Kosovo UNMIK NATIONS UNIES Mission d Administration Intérimaire des Nations Unies au Kosovo УНМИК/РЕГ/2001/21 21. август 2001. године УРЕДБА

Више

НЕНАД ТРАЈКОВИЋ КАЗНЕНЕ ПЕСМЕ ПОЈАМ ЗАКОНИКА ако Бога позовемо у речима позивамо страх да одржи наше стварање не увек из побожности већ и из сујеверја

НЕНАД ТРАЈКОВИЋ КАЗНЕНЕ ПЕСМЕ ПОЈАМ ЗАКОНИКА ако Бога позовемо у речима позивамо страх да одржи наше стварање не увек из побожности већ и из сујеверја НЕНАД ТРАЈКОВИЋ КАЗНЕНЕ ПЕСМЕ ПОЈАМ ЗАКОНИКА ако Бога позовемо у речима позивамо страх да одржи наше стварање не увек из побожности већ и из сујеверја оних који ће читати као хетити од тешуба као набукодоносор

Више

P S I H O L O G I P S I H O T E R A P E U T

P S I H O L O G I P S I H O T E R A P E U T P S I H O L O G I P S I H O T E R A P E U T Osobe koje razmišljaju doći na psihoterapiju često nisu sigurne što točno mogu očekivati. Istraživanja pokazuju kako je nezadovoljstvo psihoterapijom često rezultat

Више

Microsoft Word - SISTEM PROSTOR VREME

Microsoft Word - SISTEM PROSTOR VREME SISTEM PROSTOR-VREME Autorska studija Ljiljana Dešević, psiholog Ništa nije stalno osim promena Heraklit Univerzum: Šta, kako i zašto Naš Univerzum je sistem strukturiran od nebrojano manjih, međusobno

Више

Anketa_stavovi_pri_upisu_LR

Anketa_stavovi_pri_upisu_LR Укупан број обрађених анкета: 434 Тренутна година студија РЕЗУЛТАТИ АНКЕТЕ 1 45 10,37% 2 134 30,88% 3 134 30,88% 4 113 26,04% 5 8 1,84% Тренутна година студија 1 2 3 4 5 Обновљена година Једном 56 12,90%

Више

STAV GRAĐANA SRBIJE PREMA KORUPCIJI

STAV GRAĐANA SRBIJE PREMA KORUPCIJI ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNJENJA STANJE DEMOKRATIJE U SRBIJI Izveštaj pripremljen za Nacionalni demokratski institut (NDI) Izveštaj pripremio CeSID, Beograd Maj 2014. godine METODOLOGIJA Istraživanje realizovali

Више

The Prince Becomes a Shepherd Serbian PDA

The Prince Becomes a Shepherd Serbian PDA Библија за дјецу представља Принц постаје пастир написао: Edward Hughes Илустровао: M. Maillot; Lazarus Прилагодио: E. Frischbutter; Sarah S. Превео: Dragan Djuric Продукција: Bible for Children www.m1914.org

Више

Ostaviti u nasljedstvo baštinu ljubavi 5 Istiniti život je život u kojem se odričemo svojih privatnih želja i živimo za opće dobro. To je istina koju

Ostaviti u nasljedstvo baštinu ljubavi 5 Istiniti život je život u kojem se odričemo svojih privatnih želja i živimo za opće dobro. To je istina koju Ostaviti u nasljedstvo baštinu ljubavi 5 Istiniti život je život u kojem se odričemo svojih privatnih želja i živimo za opće dobro. To je istina koju su naučavali svi veliki religijski voditelji u prošlosti

Више

EI Bewegung Mt, bosnisch, serbisch, kroatisch

EI Bewegung Mt, bosnisch, serbisch, kroatisch Kretanje (Bewegung) od 0 do 12 meseci (0 bis 12 Monate) Serbisch/Kroatisch/Bosnisch Savetovalište za majke i očeve, St. Gallen Mütter- und Väterberatung, St. Gallen Version 07.2008 Kretanje čini snažnim

Више

Миодраг Мајић у емисији „Црно-бели свет“: Не видим себе као политичара

Миодраг Мајић у емисији „Црно-бели свет“: Не видим себе као политичара Судија Миодраг Мајић гостовао је у емисији Црно-бели свет са Ђорђем Вукадиновићем у уторак 4. јуна, где је говорио о нападима и хајци на његов рачун, непостојању свести о подели власти у Србији и зашто

Више

Forty Years Serbian

Forty Years Serbian Библија за дјецу представља Четрдесет година написао: Edward Hughes Илустровао: Janie Forest Прилагодио: Lyn Doerksen Превео: Dragan Djuric Продукција: Bible for Children www.m1914.org 2011 Bible for Children,

Више

Microsoft Word - NULE FUNKCIJE I ZNAK FUNKCIJE.doc

Microsoft Word - NULE FUNKCIJE I ZNAK FUNKCIJE.doc NULE FUNKCIJE I ZNAK FUNKCIJE NULE FUNKCIJE su mesta gde grafik seče osu a dobijaju se kao rešenja jednačine y= 0 ( to jest f ( ) = 0 ) Mnogi profesori vole da se u okviru ove tačke nadje i presek sa y

Више

Rano učenje programiranj

Rano učenje programiranj PREGLED ALATA ZA RANO UČENJE PROGRAMIRANJA Ivana Ružić, I. osnovna škola Čakovec Programiranje - nova pismenost Živimo u svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje. Način na koji radimo, komuniciramo,

Више

My_P_Trigo_Zbir_Free

My_P_Trigo_Zbir_Free Штa треба знати пре почетка решавања задатака? ТРИГОНОМЕТРИЈА Ниво - Основне формуле које произилазе из дефиниција тригонометријских функција Тригонометријске функције се дефинишу у правоуглом троуглу

Више

УПОЗНАВАЊЕ Ова вежбанка, намењена деци млађег и средњег предшколског узраста (4 5 година), садржи разноврсне и забавне активности предвиђене за свакод

УПОЗНАВАЊЕ Ова вежбанка, намењена деци млађег и средњег предшколског узраста (4 5 година), садржи разноврсне и забавне активности предвиђене за свакод УПОЗНАВАЊЕ Ова вежбанка, намењена деци млађег и средњег предшколског узраста (4 5 година), садржи разноврсне и забавне активности предвиђене за свакодневни рад код куће: графомоторичке вежбе (вежбе из

Више

Назив оригинала: Carl-Johan Forssen Ehrlin TRAKTORN SOM SÅ GÄRNA VILLE SOMNA Text and illustrations 2017 Carl-Johan Forssén Ehrlin and Ehrlin Publishi

Назив оригинала: Carl-Johan Forssen Ehrlin TRAKTORN SOM SÅ GÄRNA VILLE SOMNA Text and illustrations 2017 Carl-Johan Forssén Ehrlin and Ehrlin Publishi Назив оригинала: Carl-Johan Forssen Ehrlin TRAKTORN SOM SÅ GÄRNA VILLE SOMNA Text and illustrations 2017 Carl-Johan Forssén Ehrlin and Ehrlin Publishing AB. Published by agreement with Salomonsson Agency

Више

Bojenje karti iliti poučak o četiri boje Petar Mladinić, Zagreb Moj djed volio je igrati šah. Uvijek mi je znao zadati neki zanimljiv zadatak povezan

Bojenje karti iliti poučak o četiri boje Petar Mladinić, Zagreb Moj djed volio je igrati šah. Uvijek mi je znao zadati neki zanimljiv zadatak povezan Bojenje karti iliti poučak o četiri boje Petar Mladinić, Zagreb Moj djed volio je igrati šah. Uvijek mi je znao zadati neki zanimljiv zadatak povezan sa šahom. Tako mi je postavio sljedeći problem. Problem.

Више

Slide 1

Slide 1 ЕЛЕКТРОНСКЕ ИЗЛОЖБЕ БИБЛИОТЕКЕ МАТИЦЕ СРПСКЕ БИБЛИОТЕКА МАТИЦЕ СРПСКЕ БИБЛИОТЕКА МАТИЦЕ СРПСКЕ ПРИРЕДИЛА ЈЕ 178 ИЗЛОЖБИ У ВИТРИНАМА. ОД ЈАНУАРА 2011. ГОДИНЕ ИЗЛОЖБЕ СЕ ПРЕЗЕНТУЈУ У ЕЛЕКТРОНСКОМ ОБЛИКУ,

Више

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE ul. Stari šor 47, Sremska Mitrovica web: Tel:022/ Tel/Faks

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE ul. Stari šor 47, Sremska Mitrovica   web:   Tel:022/ Tel/Faks ANALIZA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM Dom zdravlja Pećinci April 2012. godine SADRŽAJ: Sumarna analiza zadovoljstva korisnika radom službe opšte medicine, pedijatrijske i ginekološke službe.........

Више

DAN SJECANJA NA VUKOVAR

DAN SJECANJA NA VUKOVAR : : :18.11.11: : : DAN SJECANJA NA VUKOVAR Vukovar Prije dvadeset godina, 18. 11. 1991., Vukovar - grad heroj, kako je kasnije ostao zapamćen - pao je nakon gotovo tromjesečne opsade (87 dana) u ruke četničkim

Више

Knjiga 42 Po originalnoj zamisli Françoisa Mattillea

Knjiga 42 Po originalnoj zamisli Françoisa Mattillea Knjiga 42 Po originalnoj zamisli Françoisa Mattillea www.fibra.hr www.stripovi.com Knjiga 42 * Scenarij i crtež Cosey Izdavač Naklada Fibra d.o.o. * Glavni urednik Marko Šunjić Prijevod Mirna Šimat Lektura

Више

ДЕЦЕМБАР 2018 Радивоје Кораћ Је рођен 5. децембра 1938.године у Сомбору. Кошарком је почео да се бави у подмлатку БСК-а касније под називом ОКК Београ

ДЕЦЕМБАР 2018 Радивоје Кораћ Је рођен 5. децембра 1938.године у Сомбору. Кошарком је почео да се бави у подмлатку БСК-а касније под називом ОКК Београ ДЕЦЕМБАР 2018 Радивоје Кораћ Је рођен 5. децембра 1938.године у Сомбору. Кошарком је почео да се бави у подмлатку БСК-а касније под називом ОКК Београд. Од самог почетка његову игру карактерисало је постизање

Више

Microsoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJE.doc

Microsoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJE.doc ASIMPTOTE FUNKCIJE (PONAŠANJE FUNKCIJE NA KRAJEVIMA OBLASTI DEFINISANOSTI) Ovo je jedna od najznačajnijih tačaka u ispitivanju toka funkcije. Neki profesori zahtevaju da se asimptote rade kao. tačka u

Више

01 ZALBA na Gz 4539_15

01 ZALBA na Gz 4539_15 прокопали канале у пољопривредном земљишту у јужном Банату, непосредно прекопута Београда, у садашњим насељима Крњача, Борча, Овча. Нажалост, на овим просторима је знање у реципрочној вредности са протоком

Више

Paper Title (use style: paper title)

Paper Title (use style: paper title) Статистичка анализа коришћења електричне енергије која за последицу има примену повољнијег тарифног става Аутор: Марко Пантовић Факултет техничких наука, Чачак ИАС Техника и информатика, 08/09 e-mal адреса:

Више

Godine 1918., užasna bolest je poharala svijet, najsmrtonosnije izbijanje bolesti u modernoj historiji. Ta bolest je bila gripa, ali to je bila Nesvak

Godine 1918., užasna bolest je poharala svijet, najsmrtonosnije izbijanje bolesti u modernoj historiji. Ta bolest je bila gripa, ali to je bila Nesvak Godine 1918., užasna bolest je poharala svijet, najsmrtonosnije izbijanje bolesti u modernoj historiji. Ta bolest je bila gripa, ali to je bila Nesvakidašnja gripa Također u ovom izdanju: Kako se možete

Више

Vulnerability and Adaptation

Vulnerability and Adaptation Komunikacija o prilagođavanju klimatskim promenama Shaun Martin Prilagođeno prema prezentaciji Susanne C. Moser, Ph.D Komunikacija o prilagođavanju klimatskim promenama Tri ključne lekcije 1. Kako bi stvorili

Више

Uloga nastavnika u kreiranju emocionalne atmosfere u odjeljenju

Uloga nastavnika u kreiranju emocionalne atmosfere u odjeljenju УЛОГА НАСТАВНИКА У КРЕИРАЊУ ЕМОЦИОНАЛНЕ АТМОСФЕРЕ У ОДЈЕЉЕЊУ Драгица Ожеговић Ако је васиона заиста безгранична а природа неисцрпна у свом стваралаштву, онда једини модел те безграничности јесте ДИЈЕТЕ

Више

Početak tretmana: Dragan Juče sam bio na prvoj seansi. Plakao sam, plakao kao nikad u životu. Plakao sam za dedom. Čudno je to. Moje prvo doživljeno o

Početak tretmana: Dragan Juče sam bio na prvoj seansi. Plakao sam, plakao kao nikad u životu. Plakao sam za dedom. Čudno je to. Moje prvo doživljeno o Početak tretmana: Dragan Juče sam bio na prvoj seansi. Plakao sam, plakao kao nikad u životu. Plakao sam za dedom. Čudno je to. Moje prvo doživljeno osećanje! U početku mi je bilo teško da se pokažem kao

Више

Microsoft Word - HIPOTEZA PROSTORA I VREMENA

Microsoft Word - HIPOTEZA PROSTORA I VREMENA INTERDISCIPLINARNOST SA MEHANIZMOM EVOLUCIJE I HIPOTEZOM PROSTORA I VREMENA Dvadeset i prvi vek će, u prvom redu, biti vek interdisciplinarnosti. Nacionalna akademija nauka SAD Fizika se ograničava na

Више

Presentation Title

Presentation Title www.free-ppt-templates.com Car Stefan Uroš V (Nejaki) Petra Miladinović Add your text here Car Stefan Uroš V Nemanjić, poznatiji kao Uroš Nejaki, sin je i naslednik cara Dušana. Vladao je od 1355. do1371.,

Више

Microsoft Word - IZVODI ZADACI _2.deo_

Microsoft Word - IZVODI ZADACI _2.deo_ IZVODI ZADACI ( II deo U ovom del ćemo pokšati da vam objasnimo traženje izvoda složenih fnkcija. Prvo da razjasnimo koja je fnkcija složena? Pa, najprostije rečeno, to je svaka fnkcija koje nema tablici

Више

Knjiga Jelena PANTIC - Putovanje u srediste srca pdf

Knjiga Jelena PANTIC - Putovanje u srediste srca pdf Jelena Pantić PUTOVANJE U SREDIŠTE SRCA IX izdanje Novi Sad, 2018. ć ŠTE SRCA IX izdanje Izdavač Jelena Pantić Lektura i korektura Jovan Damjanović, Brankica Damjanović Svetlana Slijepčević Prelom teksta

Више

Службени гласник РС, бр. 1/2017 ТРЕЋЕ ОДЕЉЕЊЕ ПРЕДМЕТ ЈОВАНОВИЋ против СРБИЈЕ (Представке бр /13 и 21907/13) ПРЕСУДА СТРАЗБУР 19. јул годи

Службени гласник РС, бр. 1/2017 ТРЕЋЕ ОДЕЉЕЊЕ ПРЕДМЕТ ЈОВАНОВИЋ против СРБИЈЕ (Представке бр /13 и 21907/13) ПРЕСУДА СТРАЗБУР 19. јул годи Службени гласник РС, бр. 1/2017 ТРЕЋЕ ОДЕЉЕЊЕ ПРЕДМЕТ ЈОВАНОВИЋ против СРБИЈЕ (Представке бр. 21497/13 и 21907/13) ПРЕСУДА СТРАЗБУР 19. јул 2016. године Ова пресуда је правоснажна, али може бити предмет

Више

110

110 110 52. БЛАГОСЛОВИ, ДУШО, ГОСПОДА! (BLESS THE LORD ETERNAL, O MY SOUL) Псалам 103. БЛАГОСЛОВИ, ДУШО, ГОСПОДА, СВЕТО ИМЕ ЊЕГОВО! НЕ ЗАБОРАВЉАЈ НИЈЕДНО ТИ ДОБРОЧИНСТВО ЊЕГОВО. ОН НАМ ОПРАШТА СВЕ ГРЕХОВЕ,

Више

Što je sloboda u prehrani i zašto ju morate ostvariti?

Što je sloboda u prehrani i zašto ju morate ostvariti? Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Što je sloboda u prehrani i zašto ju morate ostvariti? Mnoge žene ni ne znaju da imaju problem. Ponekad se

Више

Dino block EN.indd

Dino block EN.indd Драги пријатељи! Ово је изванредна књига о диносаурима. Можете да бојите цртеже, да научите разне занимљивости, да откријете велику мистерију ових необичних гуштера, да их гледате директно на страницама

Више

atka 26 (2017./2018.) br. 102 NEKE VRSTE DOKAZA U ČAROBMATICI Jadranka Delač-Klepac, Zagreb jednoj smo priči spomenuli kako je važno znati postavljati

atka 26 (2017./2018.) br. 102 NEKE VRSTE DOKAZA U ČAROBMATICI Jadranka Delač-Klepac, Zagreb jednoj smo priči spomenuli kako je važno znati postavljati NEKE VRSTE DOKAZA U ČAROBMATICI Jadranka Delač-Klepac, Zagreb jednoj smo priči spomenuli kako je važno znati postavljati prava pitanja. U Jednako je važno znati pronaći odgovore na postavljena pitanja,

Више

frühfördern.at Jaki roditelji, jaka deca Podsticanje ranog razvoja & praćenje porodice srpski

frühfördern.at Jaki roditelji, jaka deca Podsticanje ranog razvoja & praćenje porodice srpski frühfördern.at Jaki roditelji, jaka deca Podsticanje ranog razvoja & praćenje porodice srpski PRUŽITI SIGURNOST Roditelji osećaju kada se njihovo dete razvija drugačije i kada mu je potrebna pomoć. Kada

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Upravljanje vremenom Praktikum iz poslovne komunikacije i prezentacije Jelica Cincović (jelica@etf.rs) Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Beogradu 2018/2019 Uvod 24 sata za organizovanje našeg dana

Више

ESKE Ermittlung schulsprachlicher Kompetenzen in der Erstsprache SERBISCH Aufgabenset 5 bis 6 Jahre Schulerfahrung Pädagogische Hochschule FHNW 2018 P

ESKE Ermittlung schulsprachlicher Kompetenzen in der Erstsprache SERBISCH Aufgabenset 5 bis 6 Jahre Schulerfahrung Pädagogische Hochschule FHNW 2018 P ESKE Ermittlung schulsprachlicher Kompetenzen in der Erstsprache SERBISCH Aufgabenset 5 bis 6 Jahre Schulerfahrung Pädagogische Hochschule FHNW 2018 Professur Deutschdidaktik und Mehrsprachigkeit im Kindesalter

Више

Minuli rad

Minuli rad Odgovori Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave na pitanja postavljena u vezi sa novim zakonskim rešenjima u Zakonu o platama državnih službenika i nameštenika i Zakonu o platama u državnim organima

Више

SEEDS template

SEEDS template Istraživanje među istraživačima društvenih nauka SEEDS PROJEKAT SEPTEMBAR-DECEMBAR 2015 1 Istraživanje među istraživačima društvenih nauka SEEDS PROJEKAT SEPTEMBAR-DECEMBAR 2015 336 ISTRAŽIVAČA 83 UPITNIKA

Више

Владимир Путин у директном ТВ преносу одговарао је на питања грађана Русије: Русија је спремна да да азил и Џејмсу Комију, ако почне његов прогон у СА

Владимир Путин у директном ТВ преносу одговарао је на питања грађана Русије: Русија је спремна да да азил и Џејмсу Комију, ако почне његов прогон у СА Председник Русије Владимир Путин одговарао је на питања руских грађана. Tеме су биле социјална сфера, здравство, образовање, економија, спољна политика и многе друге. 15:00 - Завршена прес-конференција

Више

Microsoft Word - 4.Ucenik razlikuje direktno i obrnuto proporcionalne velicine, zna linearnu funkciju i graficki interpretira n

Microsoft Word - 4.Ucenik razlikuje direktno i obrnuto proporcionalne velicine, zna linearnu funkciju i graficki interpretira n 4. UČENIK RAZLIKUJE DIREKTNO I OBRNUTO PROPORCIONALNE VELIČINE, ZNA LINEARNU FUNKCIJU I GRAFIČKI INTERPRETIRA NJENA SVOJSTVA U fajlu 4. iz srednjeg nivoa smo se upoznali sa postupkom rada kada je u pitanju

Више

Транскрипт аудио записа са главног претреса од 18.фебруара 2010 године 1 КОНСТАТУЈЕ СЕ да су приступили: Оптужени Грујић и Поповић, Браниоци Шалић и П

Транскрипт аудио записа са главног претреса од 18.фебруара 2010 године 1 КОНСТАТУЈЕ СЕ да су приступили: Оптужени Грујић и Поповић, Браниоци Шалић и П 1 КОНСТАТУЈЕ СЕ да су приступили: Оптужени Грујић и Поповић, Браниоци Шалић и Перковић, Заменик тужиоца за ратне злочине Милан Петровић и Пуномоћници оштећених Наташа Кандић и Славица Јовановић. Суд доноси

Више

Основна школа Základná škola Браћа Новаков bratov Novakovcov Краља Петра Првог 103 Kráľa Petra I Силбаш Silbaš Тел/факс: 021/

Основна школа Základná škola Браћа Новаков bratov Novakovcov Краља Петра Првог 103 Kráľa Petra I Силбаш Silbaš Тел/факс: 021/ Општи подаци: Назив предмета: Верска настава Православни катихизис Име и презиме катихете/ вероучитеља: Станислава Темеринац Школа и место: ОШ Браћа Новаков Силбаш Разред: VIII-17 Образовни профил: мастер

Више

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE SREMSKA MITROVICA Sremska Mitrovica, avgust godine

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE SREMSKA MITROVICA Sremska Mitrovica, avgust godine SREMSKA MITROVICA Sremska Mitrovica, avgust 2014. godine Istraživanje zadovoljstva korisnika radom izabranih lekara u službi za stomatološku zdravstvenu zaštitu dece sprovedeno je 25. novembra 2013. godine

Више

Орт колоквијум

Орт колоквијум II колоквијум из Основа рачунарске технике I - 27/28 (.6.28.) Р е ш е њ е Задатак На улазе x, x 2, x 3, x 4 комбинационе мреже, са излазом z, долази четворобитни BCD број. Ако број са улаза при дељењу

Више

ПРИЈАВА О СУМЊИ НА ЗЛОСТАВЉАЊЕ ЖЕНА Здравствена организација: Место Лекар/ка (радно место): Сестра (радно место): Документовање насиља Формулар Датум

ПРИЈАВА О СУМЊИ НА ЗЛОСТАВЉАЊЕ ЖЕНА Здравствена организација: Место Лекар/ка (радно место): Сестра (радно место): Документовање насиља Формулар Датум ПРИЈАВА О СУМЊИ НА ЗЛОСТАВЉАЊЕ ЖЕНА Здравствена организација: Место Лекар/ка (радно место): Сестра (радно место): Документовање насиља Формулар Датум прегледа: Време прегледа: Основни подаци: Име и презиме:

Више

Istraživanje turističkog tržišta

Istraživanje turističkog tržišta ISTRAŽIVANJE TURISTIČKOG TRŽIŠTA asistent:branislava Hristov Stančić branislava@ekof.bg.ac.rs Suština i sadržaj istraživanja tržišta Istraživanje tržišta istraživanje marketinga Istraživanje marketinga

Више

knjiga 03.indd

knjiga 03.indd 15 3. Poglavlje Opće smjernice za aktivnosti učenja Ovo poglavlje opisuje neke od općih smjernica koje su pomogle roditeljima kada su svoju djecu učili novim vještinama. Pokušajte se koristiti ovim smjernicama

Више

Božićni izveštaj Dragi prijatelji životinja, uvek me iznova ljudi pitaju kako izdržim svu muku i užasno stanje u kojima se drže životinje koje j

Božićni izveštaj Dragi prijatelji životinja, uvek me iznova ljudi pitaju kako izdržim svu muku i užasno stanje u kojima se drže životinje koje j Božićni izveštaj 2010. Dragi prijatelji životinja, uvek me iznova ljudi pitaju kako izdržim svu muku i užasno stanje u kojima se drže životinje koje ja često vidim. To je dobro pitanje. Ali odgovor na

Више

OSNOVNA ŠKOLA, VI RAZRED MATEMATIKA

OSNOVNA ŠKOLA, VI RAZRED MATEMATIKA OSNOVNA ŠKOLA, VI RAZRED MATEMATIKA UPUTSTVO ZA RAD Drage učenice i učenici, Čestitamo! Uspjeli ste da dođete na državno takmičenje iz matematike i samim tim ste već napravili veliki uspjeh Zato zadatke

Више

Nika Ivana Medić 4. c Zadar je u srcu mome Danas je njegov rođendan, dan kad se samo o njemu priča. Danas je Dan grada Zadra. Star je grad bogate povi

Nika Ivana Medić 4. c Zadar je u srcu mome Danas je njegov rođendan, dan kad se samo o njemu priča. Danas je Dan grada Zadra. Star je grad bogate povi Nika Ivana Medić 4. c Danas je njegov rođendan, dan kad se samo o njemu priča. Danas je Dan grada Zadra. Star je grad bogate povijesti. Crkva sv. Donata najstarija je crkva u Zadru, kamena, velika i prekrasna.

Више

BOS-Publikacija-1.indd

BOS-Publikacija-1.indd Друштво психолога Брчко дистрикта БиХ Društvo psihologa Brčko distrikta BiH ŠTA JE TO SVJEDOK? VODIČ ZA DJECU SVJEDOKE U KRIVIČNIM POSTUPCIMA U BIH ZA DJECU OD 7-11 Друштво психолога Брчко дистрикта БиХ

Више

Forty Years Serbian PDA

Forty Years Serbian PDA Библија за дјецу представља Четрдесет година написао: Edward Hughes Илустровао: Janie Forest Прилагодио: Lyn Doerksen Превео: Dragan Djuric Продукција: Bible for Children www.m1914.org 2012 Bible for Children,

Више