PROGRAM RAZVOJA SPORTA OPŠTINE TIVAT OD 2015 DO 2020.GODINE 1. SAVREMENI SPORT KAO BITAN SEGMENT DRUSTVENO EKONOMSKOG SISTEMA 1.1. VIZIJA,MISIJA I CIL

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "PROGRAM RAZVOJA SPORTA OPŠTINE TIVAT OD 2015 DO 2020.GODINE 1. SAVREMENI SPORT KAO BITAN SEGMENT DRUSTVENO EKONOMSKOG SISTEMA 1.1. VIZIJA,MISIJA I CIL"

Транскрипт

1

2 1. SAVREMENI SPORT KAO BITAN SEGMENT DRUSTVENO EKONOMSKOG SISTEMA 1.1. VIZIJA,MISIJA I CILJEVI SPORTSKE ORGANIZACIJE DEMOGRAFSKI PODACI STANOVNIŠTVO ZNAČAJ I ULOGA SPORTA U SAVREMENOM DRUŠTVU OSNOVNE DEFINICIJE I POJMOVI ISTORIJAT SPORTA U TIVTU PRAVNI OKVIR. 2. ANALIZA STANJA SPORTA U TIVTU 2.1. OPŠTI PODACI O SPORTU U TIVTU ŠKOLSKI SPORT Analiza stanja u školskom sportu u Tivtu Analiza stanja fizičkog vaspitanja u osnovnoj školi Analiza stanja fizičkog vaspitanja u srednjoj školi AMATERSKI SPORT Amaterski sport u Tivtu Kadrovi u amaterskom sportu Finansiranje sportskih organizacija Zdravstvena zaštita sportista Učešće žena u sportu Sport za osobe sa invaliditetom PROFESIONALNI SPORT SPORTSKA REKREACIJA. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 1

3 2.6. SPORTSKA INFRASTRUKTURA Fudbalski tereni Zatvoreni objekti u funkciji sporta Školski sportski objekti Sportski objekti u javnoj upotrebi Sportski objekti u sastavu hotelskih i poslovnih kompleksa SPORT I TURIZAM Analiza domaće konkurencije 2.8. SPORT I MEDIJI SWOT ANALIZA. 3. STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA SPORTA 4. MONITORING I EVALUACIJA. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 2

4 Svi izrazi koji se u ovom Nacrtu Programa koriste za fizička lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 3

5 UVOD Savremeni sport predstavlja i čini ogromno dostignuće modernog društva i bitan je segment društvene nadgradnje.priliku da učestvuju u sportu imaju svi gradjani što ima za rezultat da povezuje pojedince, porodice, zajednice i narod u cjelini.građani mogu učestovati u sportu kao pasivni posmatrači tj.gledaoci ili ljubitelji sporta ili kao neposredni učesnici u sportskim aktivnostima, što jeste i najvažniji cilj strategije razvoja sporta u Tivtu. Uslov razvoja sporta ogleda se i u stepenu razvoja društva. U dvadeset i prvom vijeku sve veća pažnja se poklanja konstruisanju što optimalnijeg modela upravljanja u sportu gdje se postepeno akcenat stavlja na model finansiranja sa institucija pomoći na samopomoći kroz različite vidove dopunskog finansiranja sporta u vidu donacija, sponzorstva, mecenarstva, pokroviteljstva i sl. Bavljenje sportom može osnažiti djecu i mlade, ne samo sa aspekta fizičkog razvoja nego i psiho socijalnog razvoja, razvoja odgovornosti, usvajanje pozitivnih vrijednosti i boljem školskom uspjehu. Na nivou lokalne zajednice sport značajno doprinosi promociji zdravlja i razvoju i obrazovanju djece i omladine. Podstiče rodnu ravnopravnost, inkluziju osoba sa invaliditetom i masovnije uključivanje žena u sportske aktivnosti. Za našu zajednicu velik značaj ima prenošenje renomea našeg grada kroz uspjeh naših sportista, takodje je isto toliko važan i razvoj masovnog sporta kako bi gradjani naše opštine mogli da žive što zdravije. Naravno, u mnogo većoj mjeri ovo važi za djecu, u čijem razvoju sport ima veoma veliku ulogu. Rezolucija Evropskog parlamenta o razvoju i sportu (Resolution on Development and Sport) iz 2005.godine takođe naglašava značajne obrazovne i socijalne funkcije sporta i njegov značaj ne samo za fizički razvoj pojedinaca, već i kada je riječ o promociji socijalnih vrednosti kao što su timski duh, fer takmičenje, saradnja, tolerancija i solidarnost. Sport je i jedna od pokretačkih snaga za dostizanje milenijumskih ciljeva razvoja ljudskog društva, definisanih od strane Ujedinjenih nacija. Sport povezuje pojedince, porodice, zajednice, regione i celokupni narod. Baviti se sportom znači igrati se, radovati se i tada se ispoljavaju najbolje ljudske osobine koje dolaze do posebnog izražaja: lojalnost, tolerancija, drugarstvo, timski rad, posvećenost i upornost. Sport je efikasno i efektivno korištenje slobodnog vremena u cilju psihofizičkog razvoja pojedinca i društva u cjelini.učestovati u sportu se može na dva načina: kao pasivni posmatrači tj.gledaoci i ljubitelji sporta ili kao neposredni učesnici u sportskim aktivnostima, što u biti i jeste najvažniji cilj ove Strategije. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 4

6 1.1. VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI Strategija je riječ grčkog porijekla, vuče korijen iz vojne terminologije stratos vojevanje, bitka, bojevanje. U modernoj interpretaciji je skup znanja, ciljeva,ideja kako voditi odredjenu djelatnost te je poboljšati na najefikasniji i najmanje rizičan način. Rezultat strategije je ostvariti što bolji strateški položaj Ipoziciju organizacije odnosno sporskog kluba u internom i eksternom okruženju. Strategija je prikaz trenutnog položaja i pozicije kluba te prepoznavanje prilika i šansi za poboljšanje. Pod vizijom se podrazumijeva mentalna slika i mentalni model budućnosti gdje sportski klub želi biti za narednih 5 ili 7 god. Strategija je način i sredstvo dolaska do tog cilja gdje sportski klub iznova treba postavljati sebi pitanja : Gdje je sportski klub sada a gdje želi biti, Čime se bavi sada a čime treba da se bavi u budućnosti, Koje aktivnosti preduzeti da bi se zauzeo željeni strateški položaj i pozicija organizacije. Vizija u sportu, odnosno sportskoj organizaciji, je najčešće produkt trenera menadžera, kao kreativnog stvaraoca ideja o budućim dostignućima. Vizija se odnosi na pojedinačne sportiste i sportske ekipe koji u svom razvoju imaju postojeću poziciju sportske vrijednosti i na osnovu nje zamišljenu, projektovanu vrijednost, koja se planskim tretmanom može dostignuti. Vizija ne može egzistirati ukoliko ne odražava misiju, odnosno svrhu postojanja sporta i sportske organizacije. Misija predstavlja iskaz, odnosno formalno objašnjenje prirode poslovanja aktivnosti organizacije i odnosi se na suštinu razvoja njenog poslovanja. Misija treba da odgovor na pitanje "u kom smo poslu?" i "zašto smo u njemu?". Misija definiše i dalje specifikuje viziju organizacije s aspekta poslovnih područja u kojima organizacija želi da konkuriše, ciljnih tržišta, geografskih područja poslovanja, filozofskih i proizvodnih uslova (kao što su kvalitet, društvena odgovornost i sl.). Strategija razvoja sporta opštine Tivat omogućava svim sportistima i sportskim klubovima da usvoje novi pristup u organizaciji i upravljanju svojih sportskih aktivnosti. Vizija nameće: Projekciju budućnosti sportske organizacije, Promjenu korporativne kulture, Projekciju za zaokret i sportski oporavak, Projekciju za inovativniju i kreativniji oblik strateškog ponašanja VIZIJA RAZVOJA SPORTA U OPŠTINI TIVAT Tivat je grad u kome je sport dostupan svima, sa razvijenom sportskom infrastrukturom,razvijenim OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat sportskim za turizmom,grad upravu i društvene uspješnih djelatnosti mladih talenata 5 i vrhunskih sportskih rezultata

7 Misija predmetne strategije promoviše sisteme vrijednosti u sportu, osigurava kontinuirano školovanje i edukaciju, osigurava i daje dimenziju razvoja sportske infrastrukture i osigurava redovnost takmičenja. Sportska organizacija je specifična po tome što je, uglavnom svrstana u kategoriju neprofitnih organizacija, i iz tog statusa izviru i njeni ciljevi, koji pogađaju društveni interes u odnosu na zadovoljenje odgovarajućih ljudskih i društvenih potreba. Pri tome, mora se voditi računa o jako izraženoj tezi da se osnovni cilj organizacije postavlja na osnovu shvatanja djelatnosti organizacije kao cilja. Ova strategija ima izuzetnog značaja za postavljanje ciljeva sportske organizacije, jer se njome daje podrška očuvanju misije sporta i same organizacije. Drugi osnovni kriterijum kod određivanja ciljeva sporta i sportske organizacije je prioritet sportskog nad poslovnim faktorom, jer se profit u sportu ne može smatrati ciljem. U tom kontekstu vizija teži postizanju bolje strateške pozicije sportske organizacije koja se gradi postizanjem sportskih uspjeha i rezultata i težnjom da: Strateški cilj br.1 : Sport bude dostupan svima, Strateški cilj br.2 : Omasovljavanje sportskih aktivnosti Strateški cilj br.3 : Razvoj talenata Strateški cilj br.4 :Postizanju vrhunskih sportskih rezultata. Na osnovu naznačenih strateških ciljeva sporta i sportskih organizacija mogu biti izvedeni i ostali pomoćni ciljevi iz sljedećih oblasti: Misije sporta, tj. izdizanje djelatnosti odnosno misije na nivo cilja, znači u isto vrijeme i očuvanje svrhe postojanja jedne sportske organizacije pred naletom mnoštva ciljeva višestruke javnosti, Mogućnost bavljenja sportom, odnosno dobrovoljnost učešća u sportskim aktivnostima je osnov ovog cilja, ali sportska organizacija koja zastupa društvenu potrebu i interes, u obavezi je da stvori uslove da bi se ljudi bavili sportom, Rast sportskih rezultata, ovaj cilj se odnosi na pružanje prilike i podrške kluba ili druge sportske organizacije, da svaki pojedinac iskaže svoju sportsku ličnost kroz uvećanje, odnosno rast sportskih rezultata, Stabilnost i pozicije sporta i sportske organizacije, ovaj cilj se odnosi na sportsku, organizacionu i poslovnu stabilnost kluba u dužem vremenskom periodu. U isto vrijeme ovaj cilj izražava i potencijalne mogućnosti sportske organizacije da uveća svoje resurse i u krajnjem da ostvari svoje utvrđene ciljeve, Razvoj stručnog i kreativnog kadra, od bitne je važnosti da bi se ispunio osnovni cilj i drugi sportski ciljevi, da se permanentno unapređuje stručni i kreativni rad, uvećanjem stručnih znanja i omogućavanja uslova za njegovo unapređenje, Poštovanje sportskih rivala i samopoštovanje, ovaj cilj se odnosi na činjenicu da je svakom sportisti potreban drugi, odnosno protivnik da bi iskazao svoje mogućnosti OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 6

8 i potencijalne vrijednosti. Poštovanje drugog u sportu sportskog rivala, je u stvari samopoštovanje, Razvoj standarda sportista i stručnjaka, odnosno razvijanje standarda sportista, sportskih stručnjaka, i ostalih zaposlenih u sportu, direktno utiču na motivaciju, zadovoljstvo i sportsko - radni učinak. Možemo konstatovati da prioriteti i struktura ciljeva umnogome zavise od specifičnosti same organizacije. U svakom slučaju efektivno i efikasno definisani i utvrđeni strateski ciljevi postaju sredstvo i kriterijum za formulisanje i implementaciju adekvatnih strateških opcija radi njihovog ostvarenja Demografski podaci Tivat se nalazi u centralnom dijelu Bokokotorskog zaliva, na jugozapadnim padinama brda Vrmac (765m). Nasuprot se proteže tivatski zaliv koji ujedno predstavlja i najveći od četiri zaliva u Boki Kotorskoj. Tivatski zaliv s krtoljskim arhipelagom osvaja svakog posjetioca. Zahvata površinu od 46 km2, od kojih oko 5 km2 izlazi na otvoreno more. Ima oko stanovnika. Nalazi se na sjeverne geografske širine i 18º42 istočne geografske dužine. Tivat se kao grad počeo razvijati tek krajem XIX v. kad je osnovana vojno pomorska luka Arsenal. Do izgradnje Arsenala zemljišni posjedi u Tivtu su uglavnom bili u rukama feudalne vlastele Prčnja, Perasta, Dobrote i Kotora. Danas je Tivat moderan grad orjentisan na razvoj turizma kao prioritetne djelatnosti. Duž obale Tivta nižu se male atraktivne lučice, uvale i brojne plaže čija površina iznosi oko m2. Svojim položajem u Bokokotorskom zalivu, uvalama, sa poluostrvom Prevlaka i ostrvom Sveti Marko, luksuznom marinom za mega jahte Porto Montenegro i sa svojom poznatom plazom Pržno, te ostalim investicionim projektima, (Lustica development, Qatary Diar, Metropol), Tivat je upisan u turističke karte kao atraktivna turistička i nautička destinacija. Tivat ima tipično mediteransku klimu, sa blagim ali kišovitim zimama i vedrim i toplim ljetima. Za Tivat se može reći da ima karakterističnu klimu, što prouzrokuje reljefna nehomogenost da se na ovako malom prostoru osjećaju lokalne klimatske razlike. Srednja godišnja temperatura vazduha je 15 C. Ovo je najsunčaniji grad Boke Kotorske sa 2419,6 sunčanih sati u toku godine. Najčešći vjetrovi su: bura (sjeveroistočni vjetar) zimi, i maestral (sjeverozapadni vjetar) u ljetnim mjesecima. Jugo je čest vjetar i u jesen i zimi, veoma je topao i donosi dosta kiše. Padavine su u Tivtu isključivo u vidu kiše, dok su ostali oblici padavina ovdje veoma rijetka pojava. Srednja godišnja količina padavina iznosi mm. Padavine su najkarakterističnije za hladno doba godine. Ovakvi klimatski uslovi su omogućili da Tivat bude pogodan kako za ljetnji tako i za zimski turizam. Zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima i dobrom geografskom položaju, Tivat je bogat hortikulturnim potencijalom. Pored raznovrsnog domaćeg mediteranskog bilja, tu je zastupljeno i dosta vrsta egzotičnog bilja koje su moreplovci donosili sa svih meridijana svijeta. Različite vrste, kao što su magnolija, mimoza, kamelija, oleander, agava, bugenvilija, eukaliptus, čileanska jela i druge, su se ovdje, baš zbog povoljne klime dobro aklimatizovale. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 7

9 Tranzicija ekonomije od centralnoplanske ka tržišnoj, kao i ekonomski bum koji je obilježio period nakon sticanja nezavisnosti, uticali su na produbljivanje nivoa socioekonomskih razlika i razvojnih mogućnosti u različitim djelovima i među različitim socijalnim grupama širom Crne Gore.Najveći uticaj na stvaranje neravnomjernog regionalnog razvoja, sa kojim se i danas suočava Crna Gora, imala je tranzicija iz planskog u tržišni privredni sistem. Industrije stvarane na nerealnim osnovama doživjele su kolaps, pogotovo na područjima koja su danas najmanje razvijena. Značajan broj zaposlenih u velikim industrijskim preduzećima ostao je bez zaposlenja. Iako vještine, znanja i obrazovanje koja posjeduju nisu odgovarali potrebama novog sistema, samo manji dio je bio spreman da se prilagodi novim uslovima i prođe kroz proces prekvalifikacije. Razvojni zamah nakon obnove crnogorske nezavisnosti, ponudio je nove šanse za sticanje obrazovanja i zapošljavanje, a investiciona aktivnost je bila sve značajnija, posebno u primorskom i središnjem dijelu. To je uticalo na migracije stanovništva iz sjevernog dijela Crne Gore u središnji i primorski region, što se odrazilo i na Opštinu Tivat. Prema podacima Monstata u Crnoj Gori je tokom godine zabilježen pozitivan prirodni priraštaj. Prema istom izvoru, negativan prirodni priraštaj, odnosno veći broj umrlih od živorođenih, zabilježen je u deset od ukupno 21 opštine. Najizraženiji je u Pljevljima i iznosi Negativan prirodni priraštaj evidentiran je i u Mojkovcu (-28), Plužinama (-33), Andrijevici (-26), Kolašinu (-50), Cetinju (-22) Šavniku (-18), Herceg-Novom (-8), Danilovgradu (-21), i Žabljaku (-29). U svim ostalim opštinama zabilježen je pozitivan prirodni priraštaj. Prema indexu razvijenosti, koji podrazumijeva što objektivnije mjerenje socio- ekonomskih razlika među jedinicama lokalne samouprave, Opština Tivat spada među opštine sa nivoom razvijenosti iznad 125% nacionalnog prosjeka Stanovništvo Kretanje stanovništva u Crnoj Gori i opštini Tivat bilo je dosta slično sve do godine. Visok prirodni priraštaj doprinio je laganom rastu broja stanovnika iako je emigracija bila dosta izražena. U opštini Tivat došlo je do preokreta kod migracionih kretanja i sve jača imigracija uzrukovala je brži porast broja stanovnika, iako je prirodni priraštaj počeo padati. Porast broja stanovnika Crne Gore bio je laganiji jer je tek poslije 1991.godine Crna Gora imala i mali pozitivni migracioni saldo. U periodu broj stanovnika se značajno povećao, naročito zbog visokog prirodnog priraštaja i preokreta u migracionim kretanjima (sa tradicionalne emigracione opštine Tivat postaje imigraciona opština). Ako pratimo samo priraštaj stanovništva između perioda do i poslije godine praktično nema razlika. Ali treba još jedanput napomenuti da je porast u prvom periodu, sa sigurno više od 80% učešća, bio zavisan od prirodnog priraštaja, dok je u poslednjem periodu 80% priraštaja zavisilo od migracija. Poslije 2003.godine Opština je imala nizak nivo prirodnog priraštaja.broj domaćinstava je u 1971.i 1981.godini čak nadmašivao broj stanova. U 1991.god.došlo je već do malog preokreta i broj stanova neznatno nadmašuje broj domaćinstava. Poslije 1991.godine OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 8

10 porast stanova je puno brži i u 2003.godini daleko nadmašuje broj domaćinstava i teoretski postoji višak stanova. U strukturi izgradnje stanova poslije 1981.godine broj stanova za odmor i rekreaciju sve je bitniji, a to je osobito postalo očito poslije 1991.godine, kada gradnja stambenih jedinica sa tradicionalnog područja GUP-a Tivat počne da se pomjera na područje GUP-a Krtoli i čak na vangradsko područje. Po popisu iz 2011 godine, Tivat broji 4862 domaćinstva, stanova i stanovnika, ( 2.26% u odnosu na ukupna broj stanovnika Crne Gore) od toga odnosno 71.92% živi u urbanom djelu a 3962, tj % u ruralnom. U odnosu na popis iz godine, broj stanovnika u Tivtu porastao je za skoro 3%. Ujedno, Tivat je grad sa najvećom gustinom naseljenosti u Crnoj Gori od 307 stanovnika po km Značaj i uloga sporta u savremenom društvu U razvoju sporta i fizičke aktivnosti, došli smo do stepena kada treba raditi na visokom stučnom nivou da bi lakše izvršavali zadatke koje društvo, a i vrijeme u kojem živimo postavljaju pred nas. Kod uspješne sportske prakse nije dovoljno samo da trener bude stručan, već u isto vrijeme i sam čovjek mora imati (primarna) znanja o ispunjavanju i izdržljivosti čovječijeg "aparata", o fizičkoj izdržljivosti organizma, o pravilnoj ishrani, o oporavku organizma i za mnoge druge stvari koje se pozitivno ili negativno uklapaju u realizaciji plana "sporta za sve". Ideja o ovom trudu je zarad svakodnevnih problema koji nas okružuju, a pri tome se sve više govori o ekonomiji, poslu, socijalnim problemima, a sve manje o sportu i fizičkoj aktivnosti. Iz razloga što većina ljudi posjeduje skromno znanje o mjestu i ulozi sporta i fizičke aktivnosti ljudi u našem društvu, posebno u djelu formiranja i razvijanja ličnosti, potrebno je da se zapitamo kako bi smo i mi sami mogli pomoći i dati svoj doprinos sportskoj svakodnevnici našim bližnjima, prijateljima, saradnicima, poznanicima... Svojim trudom potrebno je da pomognemo ljudima oba pola i svih uzrasta, kako bi oni više živjeli sportski, čime bi ujedno sačuvali svoje zdravlje, postali bi kreativniji za sebe i svoje porodice, i sredinu u kojoj žive i rade. Sa stanovišta aktuelnosti izučavanja sporta u savremenom društvu, o sportu i njegovim tendencijama, fenomenima i pojavnim oblicima nužno je iznijeti sljedeće: Sport pripada grupi društvenih (neproizvodnih) djelatnosti. On je dio "društvene nadgradnje", a na Zapadu ga svrstavaju u neprofitne organizacije (non profit organizations). Sport ne proizvodi materijalizovanu vrijednost, on stvara nove vrijednosti, a tek drugi procesi mogu ih materijalizovati. Sport je visokostvaralačka oblast sa izraženom kreacijom i talentom protagonista sportista, trenera pa i menadžera. Sport teži perfekciji, koja kod protagonista i u širokom auditorijumu, izaziva duboke etičke i estetičke doživljaje. Stvaranje kreativnog dijela na treningu i njegovo iskazivanje u tom obliku na samom takmičenju, čine sportske protagoniste-sportiste, trenere i menadžere umjetnicima. To je uslov ulaska u vrhunski sport. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 9

11 Sport je javna djelatnost, sa visoko izraženom komunikacijskom ulogom između protagonista i mnogobrojnih konzumenata sporta.sport je objekat i subjekat mas-medijskog fokusiranja. Svaki drugi građanin ove planete je na bilo koji način konzument sportske informacije, bilo kao gledalac, primalac ili davalac sportskih usluga, ili kao čovjek koji pročita makar i mali sportski članak u novinama. Između sportskih posmatrača i sportskih protagonista stvaraju se višestruke veze: socijalne, psihološke, ekonomske, političke i dr. Sport je sa stanovišta treninga i takmičenja visoka radna oblast u kojoj su fizička i druga radna ulaganja čovjeka, dovedena do nivoa, koji ponekad prijeti i samoj suštini sporta. Sport je i biznis, "za sebe i po sebi", i to jedan od visokoprofitnih poslova, o čemu će biti posebno riječi. Sport je i sredstvo kojim se služi narod u vidu sportskog vježbanja (sportska rekreacija) ali i sredstvo kojim se služe odgovarajuće profesionalne službe u svojim zadacima (vojska, policija, istraživači mora, kosmosa i drugih prirodnih resursa). Sport je profesija kojom se bave sportisti, treneri, menadžeri i drugi. To su ljudi koji su se opredjelili za sport kao zanimanje. Sport je naučna i obrazovna disciplina. Da bi se stvorile nove vrijednosti, sport prihvata tuđa i sam dolazi do novih naučnih saznanja. Sport je naučna disciplina, ali je i dio obrazovnog sistema; predmet je izučavanja u specijalnim sportskim školama i u redovnim školama nižeg i srednjeg obrazovanja u cijelom svijetu Sport i fizička aktivnost, igraju veliku ulogu u svakodenvnom životu i radu čovjeka, i postali su veoma značajan i nepromjenljiv faktor u "curriculum". Oni se javljaju kao nužna potreba i nadopunjavanje promjena u životu koje u ovom periodu razvoja tehnike i nauke čine život sve ubrzanijim, omogućavajući sa jedne strane, tehničku pristojnost, a oduzimajući, sa druge strane, osnovu zdravog života (kretanje). Sport i fizička aktivnost, na osnovu fizičkog vježbanja predstavljaju: faktore jačanja zdravlja ljudi; značajan element za odmor i rekreaciju i, osnovno sredstvo za poboljšanje radne i odbrambene sposobnosti građana. Ideja o vaspitanju tijela kao uslov za ravnotežu čovjekove ličnosti ima duboke korjene. I u staroj Grčkoj, u društva sa robovlasničkim društvenim poretkom u Sparti i Atini, davalo se na značaju sportu i fizičkoj aktivnosti. To je bio sastavni dio tadašnjeg vaspitnog sistema. U vrijeme Humanizma, a ujedno pod uticajem reformacije, ponovo se ističe potreba za harmonično vaspitanje čovjeka, kao i za razvijanje njegovih psihosomatskih sposobnosti. Skoro da su svi polazili od poznate Juvenalove poslovice "u zdravom tijelu zdrav duh". Međutim, sport i fizička aktivnost u klasnom društvu nije bila široko postavljena i iz svojih okvira počinje izlaziti početkom XX veka, dobijajući entuzijazam, popularnost i društveni značaj. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 10

12 Danas u uslovima razvitka naših tranzicionih društava, stvoreni su preduslovi za koncepcijski razvitak i unaprađenje sporta i fizičke aktivnosti za sve.nauka i tehnika su olakšali život ljudima, no istovremeno su poremetili ravnotežu i počeli ozbiljno ugrožavati ljudski biološki status.usled smanjenja tjelesnih kretanja u procesu proizvodnje i radnom vremenu, ljudi su osjetno počeli gubiti svoju fizičku i radnu kondiciju. Sa druge strane, buka, zagađenost vazduha i drugi brojni insulati djeluju negativno na zdravlje čovjeka, poremećujući njegove funkcionalne spobnosti i njegovo zdravlje. Dok se u civilizovanom svijetu rade stručne analize i programi sa konkretnim akcijama, u našim se društvima stvari u tom pogledu ne mjenjaju odnosno idu stihijski. Mali je broj građana koji su svjesni svog interesa u sportu i fizičkoj aktivnosti. Sa pogledom na realna predviđanja u vezi za porastom ličnog i društvenog standarda, može se očekivati da će radni ljudi sve više prihvatati sport i fizičku aktivnost kao svkodnevnu potrebu za poboljšanje i potvrđivanje svoje vrijednosti. 1.4.a. Koncepcija i cilj sporta i fizičke aktivnosti za sve Ljudi, sigurno imaju svoj razlog zbog kojeg prihvataju ili zanemaruju sport i fizičku aktivnost. Činjenica je da ne može svako biti "as", mada većina ljudi i nema takve ambicije. Oni koji "konzumiraju" sport i fizički su aktivni, o tome najčešće razmišljaju kao o neobaveznoj aktivnosti koja će im pomoći da budu (ostanu) zdravi, sposobni i uvijek u dobroj kondiciji. Evropski savjet bavi se "sportom za sve" od 1996 godine. Na 10-toj sjednici Savjeta o kulturnoj saradnji (S.S.S), specijalizovan organ zadužen za pripremu i sprovođenje kulturne politike Evropskog savjeta usvojili su jednu principijelnu deklaraciju, sa kojom će ova tema postati cilj dugoročne akcije Evropskog savjeta. Sa jezikom koji se postepeno razvijao u Evropskom savjetu, izraz "sport za sve" označava istovremeno ideju, kao koncepciju sa društvenim i političkim karakterom. Problematika o kojoj se raspravljalo odnosi se na društva čije su se stukture brzo transformisale u sistemu gdje je sve manje slodobnog vremena, a sve više automatizacije, urbanizacije, koje su samo nekoliko pojava koji se uklapaju u koncept "sport za sve". Šire tumačenje pojma sporta i fizičke aktivnosti za sve je koncept koji će biti pokriven i biće shvaćen u širem smislu. Ovaj koncept tumači se u raznim zemljama na različit način, tako na primer u Finskoj sport za sve je definisan kao: "Višekratna fizička aktivnost koja se upotrebljava dobrovoljno, izazivajuću momentalno zadovoljstvo i blagosostanje, a ima trajni i skriveni efekat za očuvanje zdravlja i zaštite od bolesti", u Švedskoj ovaj se pojam definiše kao "Sve fizičke aktivnosti, takmičarske ili ne, koje čovjek koristi da bi postigao specifične rezultate, jednostavno da vježba i da se opušta na fizički aktivan način". Bilo bi korisnije da se precizira da je pojam sport i fizička aktivnost u sadržaju "sport za sve", takođe trebalo bi i shvatiti moderni smisao istog, kao slodobne aktivnosti, spontano korišćene u mjerilu, čiji su sporedni efekti opuštanje, zabava i razvitak. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 11

13 Komercijalizacija ovog pojma može biti pozitivna, no u istom vremenu može biti i kobna. Što se odnosi na "vrbovanje" kada se radi o slobodnom vremenu čovjeka, u kojoj se mjeri može organizovati slobodno vrijeme čovjeka. Kada govorimo o takozvanom "produktivizmu" moramo se sjetiti onoga šta je Gabiel Marcel napisao u vezi ove koncepcije "funkcionalnost čovjeka. Kada dobro razumije da je pojedinac na isti način kao i sat podređen, na periodične provjere, u tom slučaju bolnica služi kao kontrolna zgrada ili radionica za provjeru". Zato je dobro da i naš čovjek počne razmišljati u tom pravcu, i da slodobno vrijeme koristi za određenu samovoljnu aktivnost sa pozitivnim karakterom. Zato je jedan od primarnih zadataka u budućnosti, pronaći najbolji "politički " način za rješavanje ovog problema. 1.4.b. Razlozi zašto treba koristiti sport i fizičke aktivnosti Polazeći od konstatacije da je cilj naučnih istraživanja u oblasti sporta i fizičke kulture, otkriti faktore koji utiču na promjenu čovjeka kao sistema, i da utvde njihov značaj, njihovu uzajamnu povezanost, a u isto vrijeme i da otkriju najoptimalnije načine za transformaciju sistema. Zato se nameće potreba za istaživanjima koja bi trebala tretirati ovu problematiku. Sport kao integralni dio fizičke kuture predstavlja sistemski organizovan proces koji pozitivno utiče na pravilan psihofizički razvoj čovjeka kao cjeline. Sport i fizička aktivnst, njihova praktična usmjerenost i rezultati koji se postižu, predstavljaju složenu pojavu koja iziskuje planska i studiozna izučavanje svih njihovih komponenata. U savremnoj koncepciji sporta i fizičke aktivnosti za sve u cjelini, nije više rješenje samo organizovati vaspitnoobrazovnu nastavu nego pronalaziti nove metode i nove oblike u tom sistemu. Znači da su, sport i fizička aktivnost osnovna operativna jedinka na redovnoj aktivnosti u određenim sportskim objektima za fizičko vježbanje. Zato su sport i fizička aktivnost kao sistem ostali glavni oblik realizacije i zadovoljstva, zato što se njima mogu postići sistemska i planska rješenja određenih zadataka. Na osnovu podataka iz naučnih istraživanja o karakteru i kvalitetu sporta i fizičke aktivnosti, može se zaključiti da nama nedostaje kompatibilan intenzitet, koji bi predskazao pozitivnu rekaciju što bi bilo u funkciji unapređenja fizičkog razvoja i fizičke sposobnosti ljudima koji imaju iskrene intencije prema sportu i fizičkoj aktivnosti. Preporuka je da damo odgovarajući tretman sportu i fizičkoj aktivnosti kao takvima, da imamo drukčiji pristup prema sportu i fizičkoj aktivnosti i da na njih gledamo kao na sredstvo za zadovoljavanje naših fizičkih potreba OSNOVNE DEFINICIJE I POJMOVI Prije početka konkretnih analiza, za praćenje ovog materijala veoma je važno dati bliže značenje korišćenih pojmova.kao najopštiji pojam obrađen je sport.on je ovdje veoma kompleksno shvaćen i interpretiran kroz niz pojavnih oblika.na ovim prostorima se dosta koristi i sintagma fizička kultura, preuzeta iz ruske terminologije, koja je zbog niza ograničenja poslednjih godina sve manje u upotrebi.prateći aktuelne tokove, u domaćoj terminologiji sve je OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 12

14 više u upotrebi sport. Tako su i sve visokoškolske ustanove u Crnoj Gori, koje školuju kadar za rad u ovoj oblasti, sportu dale centralno mjesto u svom nazivu. Prema tome, izrazom sport je obuhvaćen veći broj izvedenih pojmova, poput školskog sporta, sporta za sve, takmičarskog (vrhunskog i kvalitetnog) sporta, sport osoba sa invaliditetom, sportskog menadžmenta i sl. Najšire gledano, sport je moguće definisati kao slobodnu ljudsku aktivnost usmjerenu na razvoj psiho-fizičkih sposobnosti. Nekada se nivo dostignutih sposobnosti iskazuje kroz takmičenje sadrugima i nastojanje da se ostvari maksimalni rezultat, dok se nekada radi o takmičenju sa samim sobom ili, pak, o fizičkoj aktivnosti usmjerenoj na unapređenje zdravlja ili na psihičku relaksaciju. Sport je tipična multidisciplinarna oblast, budući da objašnjavanje svih njegovih segmenata zahtjeva kompleksan pristup i korišćenje znanja iz različitih naučnih oblasti: medicine, biologije, psihologije, sociologije, pedagogije, informatike, menadžmenta, prava, ekonomije... Bez obzira na aspekt koji dominira prilikom objašnjavanja nekog sportskog fenomena, kao centralni problem sporta moguće je izdvojiti ljudsko kretanje. Za realizaciju sportskih aktivnosti neophodni su i objekti posebne namjene, kao i specifična organizacija praćena pravnim finansijskim, informatičkim i drugim resursima. Prema tome, sport traži veoma kompleksan (multidisciplinaran) pristup, pa je predmet njegovog izučavanja možda najbolje definisati kao ljudsko kretanje, te njime i zbog njega stvorena materijalna i duhovna dobra. 1.5.a. Vrhunski i kvalitetni sport Sport se u najužem smislu vezuje za takmičarsku aktivnost usmjerenu na ostvarenje što boljeg rezultata. U odnosu na dostignuti kvalitet i kategorizaciju u nacionalnim i međunarodnim okvirima, može se razlikovati nekoliko nivoa takmičarskog sporta. Iako se međusobno prožimaju, za potrebe analize u ovoj strategiji su izdvojeni vrhunski i kvalitetni sport. Prilikom njihovog definisanja pošlo se od formulacije date u Zakonu o sportu. U Zakonu o sportu vrhunski sport je definisan kao oblast sporta koja obuhvata sportske aktivnosti koje pokazuju izuzetne (vrhunske) sportske kvalitete i rezultate. To praktično znači da samo oni sportisti i sportske grane koji postižu vrhunske rezultate na međunarodnoj sceni mogu imati atribut vrhunskog sporta. Pod kvalitetnim sportom se podrazumjevaju sve sportske aktivnosti koje se sprovode u okviru pojedine sportske grane, a čija se takmičenja održavaju do nacionalnog nivoa (lige i prvenstva države), pod uslovom da su te sportske grane registrovane u skladu sa Zakonom i da ih prepoznaje Olimpijski komitet Crne Gore kao redovne ili pridružene članove. U ovu kategoriju ubrajaju se i sportske aktivnosti koje se održavaju na pokrajinskom i lokalnom nivou. Osim po kvalitativnom nivou, sportove je moguće razvrstati i na olimpijske i neolimpijske. Oba navedena kriterijuma su od značaja prilikom sastavljanja kategorizacije sportista i sportskih grana. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 13

15 1.5.b. Školski sport Međunarodna povelja o fizičkom vaspitanju i sportu, koju je UNESKO usvojio 1978.godine, u prvom članu naglašava da je Bavljenje fizičkim vaspitanjem i sportom fundamentalno ljudsko pravo za sve.u nacionalnom školskom sistemu, realizacija ovog prava školske dece i omladine je obezbeđena kroz redovnu (obaveznu) nastavu fizičkog vaspitanja, kao i kroz funkcionisanje sistema školskog sporta. Budući da je obavezna nastava fizičkog vaspitanja (2-3 časa nedeljno) u ingerenciji Ministarstva prosvete, predmet ove studije je prvenstveno školski sport, pod kojim se podrazumijeva ispoljavanje i razvoj sklonosti psihofizički obdarene djece, kao i njihovo uključivanje u sistem takmičenja na lokalnom, regionalnom i pokrajinskom nivou. Naravno, fizičko vaspitanje je nemoguće odvojiti od školskog sporta budući da se dobar dio vaspitnog procesa, između ostalog, zasniva i na primjeni takmičenja, a da se istovremeno kroz sistem školskog sporta realizuju brojni vaspitno-obrazovni zadaci djece i omladine. Osim fizičke aktivnosti (uslovno sporta) u osnovnim i srednjim školama, ova studija obuhvatila je i fizičke aktivnosti u predškolskim ustanovama. Ona se u institucionalnim uslovima predškolskog vaspitanja može prvenstveno sagledati kao preventivno-zdravstvena aktivnost usmjerena na pravilan psiho-fizički razvoj najmlađih, ali i kao mogućnost da se izvrši kvalitetna kontrola rane selekcije u sportu. U sportu je naime, sve prisutnija preuranjena selekcija i specijalizacija nadarene djece koja ostavlja ozbiljne posledice na harmoničan psiho-fizički razvoj, pa otuda radu sa najmlađima ozbiljna pažnja mora da bude poklonjena od strane Sekretarijata za sport i omladinu, sportskih klubova, te visokih škola za strukovne i akademske studije iz oblasti sporta. 1.5.c. Sport za sve Sportska rekreacija Kao sinonim za ovo karakteristično područje sporta koristi se: rekreacija, rekreativni sport, fitnes, sport za sve, velnes i sl. Reč rekreacija dolazi od latinske reči recreo (recreare) što znači ponovno stvoriti, obnoviti, ponovno kreirati. U antropološkom smislu se odnosi na regeneraciju ljudskih fizičkih i mentalnih potencijala. Dakle, rekreacijom se mogu smatrati sve aktivnosti koje se sprovode van područja profesionalnog rada čoveka, koje pojedinac pozicionira kao ličnu potrebu u cilju odmora, relaksacije, razonode i zabave.iz ovog, direktno proističe pojam sportska rekreacija, kao proces obnavljanja, osvježenja, jačanja, i sl. primjenom motoričkih (sportskih) aktivnosti. Ona je usmjerena na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba i interesa kroz bogatstvo raznovrsnih, svima dostupnih, sportsko-rekreativnih sadržaja, usaglašenih sa nivoom sposobnosti, zdravstvenim stanjem, polnim i uzrasnim karakteristikama pojedinca. U stručnoj (i naučnoj) literaturi u upotrebi je i termin rekreativni sport, a poslednjih godina i pojam sport za sve. Ovaj naziv je ušao i u zakonodavnu proceduru kroz nacrt Zakona o sportu gde se definiše kao oblast koja obuhvata bavljenje sportskim aktivnostima radi odmora i OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 14

16 rekreacije, unapređenja zdravlja ili unapređenja sopstvenih rezultata u svim segmentima populacije. Međunarodni Olimpijski Komitet osnovao je radnu grupu radi definisanja koncepcije pokreta Sport za sve, vodeći se sve prisutnijim globalnim trendom brige o zdravlju.grupa je osnovana kako bi Olimpijski pokret mogao da pomogne i promoviše takve aktivnosti. Koncept sporta za sve ističe u prvi plan da rekreativni sport mora da karakteriše redovni program vježbanja (ali i primjerenog takmičenja) u cilju očuvanja zdravlja i fizičke spremnosti. Sve je veći broj ljudi kojima sport predstavalja više od borbe za gol, koš, poen, centimetar ili stotinku sekunde. Rekreativci uživaju u mnogobrojnim aktivnostima u klubovima, organizovanim grupama ili pojedinačno, a njihov motiv je zdravlje, fizičke sposobnost i lično zadovoljstvo. Pobjediti sebe, biti aktivan i upoznati se sa svim vrijednostima redovne fizičke aktivnosti su sve više opredjeljenja stotina hiljada ljudi koji pješače, trče, voze biciklo i rolere, plivaju, skijaju, vežbaju, uče određene veštine itd. Među stanovnicima Evropske unije najaktivniji Finci gde se 75% stanovništva bavi sportskom rekreacijom. Slede Šveđani sa 72%, Danci 60%, Irci 53% i Holanđani sa 52%, dok su među najmanje aktivnima Grci sa samo 26%. Poslednjih godina odomaćio se i termin engleskog porekla fitness. Nastao je od reči fit što znači dobra forma, dobra kondicija (biti zdrav i oran). Upotrebljava se da bi se opisao način života u kojem jedna osoba može najefikasnije da funkcioniše svakodnevno.fitness, dakle, ne obuhvata samo vježbanje, već način života koji podrazumjeva vježbanje, pravilnu ishranu, programe psihičkog rasterećenja, relaksaciju i estetske programe. Laički se fitness vezuje samo za vježbanje sa tegovima ili samo za aerobik, što je svakako pogrešno. 1.5.d. Sport osoba sa invaliditetom Svaka osoba s invaliditetom želi postići potpunu socijalizaciju u društvo, izjednačiti se sa ostalima, pa i preteći ih u raznim vještinama. Sport je jedan od načina na koji osobe s invaliditetom mogu aktivirati i potencirati svoje talente i mogućnosti te se na taj način što uspješnije uključiti u svakodnevni život. Uz uticaj na opšti tjelesni razvoj - sport razvija zabavu, zajedništvo, hrabri, oduševljava, pomaže u sjecanju samouvjerenosti u osobne sposobnosti. Kineziološke aktivnosti koje se u većini slučajeva odvijaju u svom izvornom obliku (dimenzije terena npr. su iste) kao i kod standardne populacije. Vrlo mali broj aktivnosti treba adaptaciju. Prilagođavanje se odnosi na: prostornu adaptaciju odnosi se na dimenzije terena, visinu mreže, vremensku adaptaciju odnosi se na određeni vremenski period (primjerice u košarci u invalidskim kolicima igrač koji je u napadu ne smije biti u reketu duže od 3 sekunde). Takodje cemo ovdje naglasiti i podjelu sporta osoba sa invaliditetom: vrhunski (takmičarski) sport, rekreativna aktivnost. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 15

17 Kod vrhunskog sporta su isti principi kao i kod standardne populacije, a kod rekreativne aktivnosti sportska aktivnost se odvija jedan do dva puta nedeljno ISTORIJAT SPORTA U TIVTU Tivat se kao urbana sredina počeo razvijati krajem XIX vijeka izgradnjom V.R.Z. Arsenal. Početkom XX vijeka razvijaju se i druge industrijske grane manjih kapaciteta. Pun privredni razvoj Tivat doživljava sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka kada definitivno postaje industrijski centar Boke. Razvojem nautičkog turizma početkom XXI vijeka Tivat se razvija kao prestižna turistička destinacija. U početku je to bio gradić sa nekoliko hiljada stanovnika a već danas Tivat ima oko stanovnika. Početak i razvoj sporta u Tivtu bi trebalo posmatrati u skladu sa cjelokupnim razvojem grada, koji je prolazio kroz različite periode koji su bili definisani političkim (istorijskim) okolnostima, privrednim i društvenim stepenom razvoja kao i demografskom slikom. Sve ove okolnosti su uticale na razvoj pojedinih sportskih disciplina, a takođe I na izgradnju sportskih objekata. U početnim fazama razvoja sporta dominirale su sportske discipline koje su donijeli i razvijali pripadnici austrougarske mornarice i radnici Arsenala koji su došli sa prostora Istre i drugih krajeva pod dominacijom Austrougarske. Katastarska karta Gradskog parka iz godine sa dva ucrtana teniska igrališta i razglednice na kojima se vide tenis plac, suvi dok i dio Pina tačno lociraju vrijeme i mjesto početka teniske igre u Tivtu, a kroz generacije je sačuvano i ime lokaliteta, pa se i danas ide na tenis da bi se igrali basket ili mali fudbal. Prvo pominjanje kluba vezano je za g. kada Tennis- klub časnika ratne mornarice u Tivtu odmjerava snage u Splitu sa članovima Jugoslovenskog tenis kluba 1. Ako se, a jeste, što svjedoči pjesma kanonika Antuna Kojovića, u Budvi bućalo na prelazu iz XVIII u XIX vijek, za pretpostaviti je da su buće bilke znane i duž cijele obale, pa i u Tivtu. Sjećanja Tivćana povezuju ovu igu sa g., ali je prvi dokument o istorijatu fotografija zoga u Radoševićima iz ili g. Bućarska olimpijada traje od 1952.g. i igra se po narodnim pravilima, a prve zvanične registracije tivatskih klubova su datirane na godinu. Tivćani se boksom počinju baviti prije II svjetskog rata, sa odbojkom kreću g., a vježba se u sokolskim društvima Tivat i Lastva, koja su neizostavan dio priče o razvoju fizičke kulture do izbijanja ratnih sukoba g. Na sokolskim sletovima odvijala su se, između 1 Slavko Krstović, Sport u Tivtu, izdavač Opština Tivat, 2011.g. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 16

18 ostalih, takmičenja u lakoatletskim disciplinama (trčanje, skakanje i bacanje diska) i biciklizmu. Nakon rata, jezgo tivatskog sporta čini Fiskuturno sportsko društvo Arsenal. Fudbal su, kako kažu, donijeli češki vojnici koju godinu po ulasku u XX vijek, a prvi pisani tragovi su novinske crtice, koje se odnose na nogometnu utakmica engleskih i naših mornara ( Novo Doba, g.) i športski užitak koji je pružio JŠK Crnogorac igrajući dvije utakmice sa ŠK Tivat (Crna Gora, g.). Prve pripreme reprezentacije Cetinjskog nogometnog potsaveza obavljene su u Tivtu. Mesto je veoma srećno izabrano, kako po svom položaju tako i po preimućstvu nad ostalima, jer je jedino u Zetskoj banovini da ima propisno igralište, da je većina prostora pod travom, potrebne prostorije za igrače, tuševe, potpuno ocedan teren i sa jednim veoma uređenim i prostranim parkom, zapis je iz Politike od g. U Tivtu postoji kuglana od prije trideset godina, dio je sačuvanog kazivanja Anta Pavelina iz godine o istorijatu kuglanja u Tivtu, a sjećanja drugih sežu još dalje, do prvih godina dvadesetog vijeka kada su, kako je u svom dopisu za opštinski arhiv zapisao Ivo Pean, uz Turkovu kafanu na Pakovu bili zog i kuglana sa drvenom stazom. Ima i zapisa u kojima se pominje da je na razmeđu vijekova austrougarska vlast pored teniskih terena u Velikom gradskom parku sagradila i kuglanu, a sjećanja kazuju da je g na Seljanovu sagrađena dvostazna kuglana. Opštinski Arhiv govori da je u periodu između i g. u Tivtu bilo šest vaterpolo- plivačkih klubova: Viktorija - Tivat, TTC Jadran - Tivat, PSK Zrinski - Tivat, SK Neptun, PSK Seljanovo - Seljanovo i PSK Gusar - Donja Lastva. Prvi stonoteniski klub (Table tenis club Jadran ) osnovan je godine, a po okončanju rata, po pisanju štampe, bila je aktivna ping- pong sekcija Sportsko sindikalnog društva Arsenal, koja je g. odigrala i prvu poslijeratnu ping- pong utakmicu u Crnoj Gori protiv komande Jugoslovenske mornarice. Usmena kazivanja početke košarkaške igre u Tivtu vežu za godinu i grupu podmorničara Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije, koja je na terenu bivšeg Sokola (lokacija današnjeg vrtića Bambi ) napravila drvene koševe i rekreativno zaigrala košarku. Košarkaška sekcija Arsenala formirana je 1947.g., a iste godine pobjeđuje na Prvom republičkom prvenstvu u Kotoru. Počeci sportskog jedrenja sežu u godine prije II svjetskog rata, a osnivačka skupština Pomorsko- brodarskog društva Arsenal, po pisaanju štampe, održana je g. Godinu ranije, u Pravilima Sindikalnog sportskog društva Arsenal, navodi se da Društvo sprovodi zadatke preko sekcija, a jedna od šest navedenih bila je sekcija sportova na vodi. Sportovi nisu precizirani, a najstariji jedriličari vežu početak aktivnosti današnjeg Delfina za tu godinu. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 17

19 U odnosu na gradove u kojima se prvo zaigrao rukomet (Titograd, Cetinje,Kotor) Tivat je zakasnio mjesec dana, ali to nije omelo Arsenal da nastupi na Prvom nezvaničnom prvenstvu Crne Gore u velikom rukometu. U borbu za titulu republičkog prvaka u rukometu kakav se danas igra, Rukometni klub Partizan uključuju se g. Gimnastičko društvo Arsenal formirano je početkom novembra godine, a automotociklistička društva Pionir u Tivtu i 13. jul u Lepetanima formirana su krajem g. Osnivačka skupština Sportskog- ribarskog društva Pagar održana je februara godine, a šah su, po pisanju Politike i Glasa Crnogorca, prije II sv. rata igrali vojnici Kraljevske vojske Jugoslavije: Po oslobođenju, šah se prvi put pominje na godišnjoj Skupštini FD Arsenalac g. U Lepetanima je g. formiran Fiskulturni aktiv Torpedo u čijem sastavu je bila šahovska sekcija, koja će dvije godine kasnije prerasti u ŠK Svetozar Gligorić, a ŠK Ozren Nedeljković formiran je marta mjeseca g. Fudbaleri Arsenala bili su i godine prvaci Cetinjskog nogometnog podsaveza. Prvi šampionat Crne Gore u odbojci, odigran na Cetinju godine, protekao je u dominaciji Tivćana, koji prvo mjesto osvajaju bez izgubljenog seta. Na prvom republičkom fiskulturnom prvenstvu održanom u Titogradu septembra 1947., atletičari Arsenala najbolji su u muškoj konkurenciji. Maja mjeseca iz Titograda, sa prvog prvenstva Crne Gore u boksu, u Tivat se sa zlatnim medaljama vraćaju Jure Saraval, Filip Krstović i Vicko Krstović. Prva jedriličarska regata pomorsko- brodarskih društava Crne Gore, održana juna godine, završena je pobjedom PBD Tivat, a 1956 i dvije godine kasnije Tivćani su bez premca i na prvenstvima Jugoslavije.... Danas uz razvoj grada kao ekskluzivne turističke destinacije za očekivati je i dalji razvoj vrhunskog sporta pa i profesionalizma te da će tivatski sportisti ugostiti najpoznatija svjetska imena u mnogim sportskim disciplinama učestvujući na evropskim i svjetskim prvenstvima u raznim disciplinama PRAVNI OKVIR Obaveza izrade Programa proizašla je iz Zakona o sportu Crne Gore ("Službeni list Crne Gore, broj 36/11" i 36/13) kojimjepropisano, između ostalog, da se za ostvarivanje javnog interesa i ciljeva u sportu donosi Programkojim seutvrđuju: dugoročne potrebe lokalnog stanovništva; razvojne prioritete; dinamiku realizacije; organizacione, finansijske i administrativne mjere za ostvarivanje programa, koji se finansiraju odnosno sufinansiraju iz Budžeta grada Tivta. Programom razvoja sporta je prikazano trenutno stanje sporta u Tivtu na osnovu kojih se definišu preporuke u smislu poboljšanja stanja, te donosi prikaz ciljeva i načina ka boljem pozicioniranju sporta,a sve u skladu sa: Nacionalnim programom razvoja sporta Crne Gore, OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 18

20 Zakonom o sportu ( Sl.list Crne Gore br. 36/11, 36/13), Zakonom o spriječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama ( Sl. list RCG br. 27/07 i Sl. list Crne Gore br. 73/10, 40/11), Podzakonskim aktima: Pravilnik o bližim uslovima i načinu sticanja statusa vrhunski sportista Pravilnik o načinu vojdenja registra sportskih organizacija_ Pravilnik_o_sufinansiranju_programa_u_sportu Pravilnik o uslovima za obavljanje zdrastvenih pregleda sportista Uredba o kriterijumima za utvrdjivanje_visine_naknada_i_premija. Evropskom poveljom o sportu član 4 stav 2 definisano je da će države potpisnice preduzeti odgovarajuće mjere da se svim gradjanima omogući bavljenje sportom a iskoristiće se i dodatne mjere kako bi se posebno mladima koji iskazuju sposobnost ili osobama sa posebnim potrebama omogućilo da se stvarno koriste tim mogućnostima. Preduzeće se i odgovarajuće mjere da se razviju fizičke sposobnosti mladih, da im se omogući sticanje osnovnih sportskih i fizičkih sposobnosti. Time će se podstaći sportska aktivnost naročito: Garantujući svim učesnicima korištenje sportskih programa, rekreativnih aktivnosti i fizičkog vaspitanja, Garantujući formiranje stručnog osoblja za sve škole, Nudeći mogućnost da se poslije obaveznog školovanja nastave baviti sportom, Podstiče stvaranje veza medju školama i drugim obrazovnim ustanovama, školskim i sportskim klubovima, Podstiču razmjenu mišljenja medju roditeljima, nastavnicima i trenerima što bi trebalo uticati na omasovljavanju u bavljenju sportom mladih, Akcenat na sportskoj etici koju trebaju usvojiti svi počevši od osnovne škole. Poveljom se teži regulisanje ioblasti poput: načela trajnog razvoja sporta, informisanje i istraživanje u sportu, finansiranje i medjunarodna saradnja. Dakle, povelja je strateški dokument koja tezi njenom implementacijom da se izgradi strateška pozicija sporta uopšte. 2. ANALIZA STANJA SPORTA U TIVTU 2.1.OPSTI PODACI O SPORTU U TIVTU Osnovu analize čine stručna mišljenja i zapažanja, kao i stavovi sportista, sportskih radnika, predstavnika sportskih institucija o problemima i prioritetima za svaku od oblasti. U OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 19

21 Tivtu postoji 42 sportska kluba i 1 sportski Savez.(Ovaj broj je promjenljiva kategorija). Odredjen broj sportskih klubova su u predhodnom periodu ostvarivali vrhunske sportske rezultate na drzavnim i medjudržavnim takmičenjima. Primjetno je povećano interesovanje koje se ogleda u razvoju košarke, borilačkih sportova, sportova na vodi i boćanje. Klubovi su osnovani i funkcionisu na amaterskoj osnovi.u kontekstu predhodnog, kroz tabelarni prikaz, dajemo pregled i strukturu registrovanih sportskih organizacija i saveza na teritoriji opstine Tivat. Tabela 1: Pregled i struktura registrovanih sportskih organizacija i saveza u Tivtu Red. Br. SPORTSKA ORGANIZACIJA Broj takmičara Grana sporta Godine trajanja 1. Fudbalski klub Arsenal 86 Fudbal, Škola Sportski ribarski klub 35 Ribanje, Škola 51 vpagar 3. Fudbalski klub Sloga 25 Fudbal Rukometni klub Partizan 40 Rukomet Ženski rukometni kkub 20 Rukomet, Škola 12 Tivat 6. Košarkaški klub Teodo 62 Košarka Košarkaški klub Pro 60 Košarka, Škola 16 basket 8. Košarkaški klub Tivat - (20) 9. Košarkaški klub Krtoli 20 Košarka, Škola Jedriličarski klub Delfin 39 Jedrenje, Škola Šah klub Mimoza Tivat 15 Šah Boćarski savez Tivat 11 klubova Boćanje Kjokušinkai karate klub Tivat Nema Rješenje o upisu u Registar sportskih organizacija 14. Kuglaški klub Mornar 24 Kuglanje 61 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 20

22 15. Aero klub Boka 15 Modelarstvo, 25 Vazduhoplovstvo 16. Teniski klub Tivat 7 Tenis, Škola Sportsko plesni klub 40 Sportski ples, Škola 21 Bellissima 18. Ženski odbojkaški klub 13 Odbojka 11 Mladost 19. Atletski klub Arsenal 7 Atletika Judo klub Tivat 40 Borilačke vještine 11 Olimpijski sport 21. Teniski klub Teodo 3 Tenis, Škola Školsko sporstko društvo - Srednja mješovita 6 Mladost škola 23. Školsko sportsko društvo - Osnovne škole 6 Tivat 24. Aikido klub Tivat - Borilačke vještine, 6 Škola 25. Klub malog fudbala Tivat 15 Futsal Košarkaški klub Tigar - Košarka Košarkaški klub Veteran - Košarka, Rekreacija 6 Tivat (Veterani) 28. Rukometni klub Adriatik 40 Škola rukometa Triatlon klub Tivat - Triatlon Sportsko rekreativno 35 Fizička kultura, Škola 2 društvo Sportikus 31. Streličarski klub Tivat 3 Streličarstvo Ronilački klub Neptun 14 Ronjenje, Škola 26 Mimoza 33. Ronilački klub Arsenal - Ronjenje, Škola Wushu klub Taki 8 Borilačke vještine Ragby klub Arsenal 20 Ragbi Stonoteniski klub Tivat 9 Stoni tenis rekreacija 2 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 21

23 37. Ženski kuglaški klub 14 Kuglanje 3 Porto Tivat 38. Kik boks klub Hard core- 4 Borilačke vještine 2 Tivat 39. Jedriličarski klub Mornar 5 Jedrenje Boćarski klub Župa 14 boćanje 2 Boćarski klub Gornja Lastva 18 boćanje Boćarski klub Vrmac 20 Boćanje 43. Boćarski klub Budućnost 19 Boćanje Bogdašići 44. Boćarski klub Češljar 10 Boćanje 45. Boćarski klub Kalimanjac 28 Boćanje Boćarski klub Mladost 26 Boćanje 47. Boćarski klub Napredak 48. Boćarski klub Bacchus 49. Boćarski klub Palma 50 Boćarski klub Brdjanin Izvor: podaci iz Evidencionog lista i Izvještaja koje dostavljaju klubovi Radna grupa za izradu Programa razvoja sporta je sprovela anketno istraživanje intervjue sa predstavnicima klubova (35) i 1 Savez I pri tom se došlo do odredjenih objektivnih podataka. Uz navedene intervjue Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti sproveo je anketu sa gradjanima Tivta putem anketnog upitnika iz kojeg je proistekao slijedeći zaključak : Akcenat staviti na sport za djecu i omladinu (značaj i finansiranje), U dijelu sportske infrastrukture akcenat je na izgradnji zatvorenog bazena, rekonstrukciju sportske dvorane i atletske staze. Sportski sadržaji i aktivnosti da budu dostupni svima:djeci i mladima, osobama sa invaliditetom, starijoj populaciji, Težiti razvojnoj dimenziji sporta u svrhu sveukupnog razvoja zajednice. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 22

24 ANKETA O POTREBAMA GRADJANA TIVTA U OBLASTI SPORTA ( ) Anketirani prema polu Ukupno je odgovorilo 609 anketiranih 2.Anketirani prema starosnoj dobi OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 23

25 3.Anketirani prema školskoj spremi 4.Anketirani prema mjestu stanovanja OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 24

26 5.DA LI SE BAVITE SPORTSKIM AKTIVNOSTIMA 6.NA KOJI NAČIN UPRAŽNJAVATE SPORTSKE AKTIVNOSTI? OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 25

27 7. KOLIKO DANA U SEDMICI SE BAVITE SPORTSKIM AKTIVNOSTIMA? 8. SVOJE SPORTSKE AKTIVNOSTI UPRAŽNJAVATE: OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 26

28 9. DA LI POSJEĆUJETE SPORTSKE DOGAĐAJE 609 ANKETIRANIH JE ODGOVORILO 10. KOJIM VIDOVIMA SPORTSKIH AKTIVNOSTI U OPŠTINI TREBA DATI NAJVEĆI ZNAČAJ? OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 27

29 Odgovori Procentualno Broj Sport za djecu i omladinu 69.3% 422 Školski sport 8.7% 53 Takmičarski sport 15.4% 94 Vrhunskom sportu-sportistima 1.5% 9 Rekreacija 3.6% 22 Nema podataka 1.5% 9 Ukupno odgovora KOJE VIDOVE SPORTA, PO VAŠEM MIŠLJENJU, TREBA NAJVIŠE FINANSIRATI IZ BUDŽETA OPŠTINE? Odgovori Procentualno Broj Sport za djecu i omladinu Školski sport Takmičarski sport 62.1% % % 125 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 28

30 Podrška vrhunskom sportu-sportistima Rekreacija Nema podataka 23.8% % % 13 Ukupno odgovora DA LI MISLITE DA U TIVTU TREBA BITI VIŠE SPORTSKIH DEŠAVANJA? 13. KOJI SPORTSKI OBJEKAT JE NAJNEOPHODNIJI TIVTU? (ZAOKRUŽITI NAJVIŠE TRI PONUDJENA ODGOVORA) OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 29

31 Odgovori Procentualno Broj Otvoreni bazen 20.2% 123 Zatvoreni bazen 68.8% 419 Atletska staza 16.4% 100 Nova sportska dvorana 30.5% 186 Fudbalsko igralište 9.0% 55 Teren za košarku 6.4% 39 Biciklističke staze 16.1% 98 Staze za pješačenje 21.0% 128 Nema podataka 2.5% 15 Ostalo (navedite) 4.9% 30 Ukupno odgovora 609 Pod ostali odgovori, navedeno je 30 predloga, koji su kako slijedi: Ostali odgovori Procentualno Total boćarska hala sa 8 terena / buće 6.7% 3 forsiranje fudbala (profesionalnog) 3.3% 1 nova kuglana 3.3% 1 odbojka i rukomet, fudbal na pjesku 3.3% 1 pješačke staze (brdske) 3.3% 1 pješačke staze do Lepetana 3.3% 2 pomoćmo fudbalko igralište 6.7% 1 sala za ples 3.3% 1 sale za borilačke vještine 3.3% 5 sparave na otvorenom za rekreaciju mlade i starije populacije. 16.7% 1 sportski centar (sa bazenom, kuglanom, salom) 3.3% 1 sportski tereni u Donju Lastvu kod škole 3.3% 1 sprave za fitnes na otvorenom 3.3% 1 sve ih treba napraviti i obnoviti 3.3% 1 teniski tereni 3.3% 3 teren za badminton 10.0% 1 teren za odbojku 3.3% 1 teren za ragbi 3.3% 1 tereni za stoni tenis 3.3% 1 trim staza 3.3% 1 zatvoreni teren za tenis 3.3% 1 Ukupno odgovora 30 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 30

32 14. DA LI SU SPORTSKE AKTIVNOSTI I SADRŽAJI DOSTUPNI SVIMA: DJECI I MLADIMA, OSOBAMA SA INVALIDITETOM, STARIJOJ POPULACIJI? 2.2. ŠKOLSKI SPORT Osnova školskog sporta bazira se na fizičkom vaspitanju. Fizičko vaspitanje i školski sport predstavljaju integralnu cjelinu koja zajednički doprinosi psihofizičkom razvoju ličnosti. Kroz fizičko vaspitanje omogućava se da djeca steknu osnovnu motoriku, formiraju kvalitetan odnos prema fizičkoj aktivnosti i sportu pripremajući ih za aktivan način života. Dakle, bavljenje školskim sportom omogućava djeci i mladima da kroz takmičenje različitog nivoa unaprijede svoje motoričke kompetencije, socijalne vještine i samopoštovanje i može predstavljati prelaz ka bavljenju sportom u sportskim klubovima, orjentisanim na postizanje vrhunskog sportskog rezultata. Fizičko vaspitanje predstavlja osnovu školskog sporta. Školski sport i školsko fizičko vaspitanje su međusobno povezani mnogostrukim i složenim vezama i međusobno se dopunjuju, dijeleći zajedničke temeljne ciljeve: doprinos zdravlju i skladnom razvoju ličnosti. Fizičko vaspitanje omogućava učenicima da steknu bazične kretne vještine i neophodna znanja, formiraju pozitivne stavove prema fizičkoj aktivnosti i sportu, pripremajući ih za aktivan način života. Osnovna uloga školskog sporta je da svim učenicima, bez obzira na uzrast, pol, sposobnosti i druge razlike, omogući učestvovanje u sportskim aktivnostima i tako doprinese fizičkom i mentalnom zdravlju i razvoju i podstakne učenike na bavljenje sportom u školi i na taj način doprinese formiranju aktivnog životnog stila kod mladih. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 31

33 Zakon o sportu u članovima 66.i 67.na sledeći način definiše školski sport: Radi vannastavnog bavljenja sportom učenika i uključivanja što većeg broja učenika u sportske aktivnosti u školama se, po pravilu, organizuju školska sportska društva. U školskim sportskim društvima može se za određeni sport organizovati školski sportski klub. Država i opština, u saradnji sa sportskim organizacijama, podstiču i pomažu školska sportska društva stvaranjem organizacionih, prostornih, finansijskih, stručnih i drugih uslova za njihov rad. Način rada i djelovanja školskog sportskog društva propisuje Ministarstvo. Radi sprovođenja školskih sportskih takmičenja, usklađivanja rada i ostvarivanja zajedničkih interesa, školska sportska društva sa teritorije opštine mogu se organizovati u opštinski školski sportski savez. Školska sportska društva i/ili školski sportski savezi organizuju se u crnogorski školski sportski savez. Crnogorski školski sportski savez naročito: utvrđuje jedinstveni sistem takmičenja školskih sportskih društava u Crnoj Gori; stara se o izjednačavanju i poboljšanju uslova rada svih školskih sportskih društava; organizuje i sprovodi državno školsko sportsko prvenstvo; sarađuje sa nacionalnim sportskim savezima i vrši druge poslove u skladu sa ovim zakonom i svojim aktima. Aktivnosti, poslovi i djelatnosti Crnogorskog školskog sportskog saveza finansiraju se iz budžeta Crne Gore preko Ministarstva.Na osnivanje, organizaciju i način rada Crnogorskog školskog sportskog saveza shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje osnivanje sportske organizacije, odnosno nacionalnog sportskog saveza. Školski sport treba da doprinese unapređenju javnog zdravlja, bude baza za omasovljavanje i razvoj sporta u opštini i spona između škola, sportskih klubova i udruženja.školski sport u prvi plan ističe participaciju i visok nivo aktivnosti svih učesnika uz korišćenje inkluzivnih strategija koje svim učenicima omogućavaju da dožive uspjeh. U nastavnim programima i planovima postoje planovi za realizaciju slobodnih aktivnosti, koji podrazumijevaju osnivanje sportskih sekcija i/ili školskih ekipa, u skladu sa potrebama i afinitetima učenika, i to je zadatak nastavnika fizičkog vaspitanja. Svaka škola ima obavezu da organizuje unutarškolska takmičenja. Školski sport ima važnu ulogu u uključivanju učenika u proces aktivnog bavljenja sportom, ali moraju se imati u vidu razvojne potrebe djece, i da je školski sport, prije svega prilika za razvoj zdravih životnih navika, pa potom eventualno oblast selekcije za budući angažman u vrhunskom sportu. Predmet fizičko vaspitanje je obavezan školski predmet i ravnopravan sa ostalim školskim predmetima. Sve više je mladih koji najveći dio vremena provode uz kompjutere zanemarujući tako fizičke potrebe svoga tijela, dovodeći tako u opasnosnost svoje fizičko i psihičko zdravlje. Jedno od rješenja za poboljšanje toga stanja je uključivanje djece u sport od najranijeg životnog uzrasta. Djecu treba usmjeriti još od najranijeg predškolskog uzrasta u pravcu fizičkih aktivnosti i uz određene programe i projekte naučiti ih da vole sport i da im on bude svakodnevna aktivnost. Jedan od osnovnih ciljeva fizičke aktivnosti je zadovoljavanje potreba učenika za kretanjem u cilju obezbjeđivanja pozitivnih podsticaja na tjelesni razvoj, razvoj motorickih sposobnosti a sve usmjereno prema zdravim načinima i stilovima života. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 32

34 Ako želimo da na kvalitetan način promjenimo današnje tokove i navike djece u našoj Opštini, moramo napraviti sveobuhvatnu analizu trenutnog stanja školskog sporta, razgovarati sa učenicima i predavačima i vidjeti koje su to njihove potrebe i zamjerke i odrediti ciljeve i prioritete u razvoju školskog sporta. Većina članova Radne grupe za izradu Programa se slaže da postoji manjak učešća djece u fizičkim i sportskim aktivnostima, i jedan od problema se navodi postojanje svega 2 časa nedjeljno fizičkog vaspitanja za djecu mlađeg osnovno školskog uzrasta. Takođe, ono što je veoma važno jeste nedostatak uslova i nedovoljan angažman nastavnika i trenera. Izuzetno je važno da se u školama uključi što veći broj učenika, a to će biti moguće ukoliko se poveća broj vannastavnih sportskih aktivnosti i na adekvatan način stimulišu pedagoški i sportski radnici. Pored povećanja broja učenika koji se bave sportom kroz sekcije, potrebno je raditi i na omasovljavanju učešća učenica, što je u skladu sa mjerama za povećanje učešća sportistkinja i žena u sportu generalno. Zajedno sa nadležnim institucijama, Lokalna samouprava može da kreira i sprovodi pojedine mjere koje se tiču usvajanja odluka o prioritetima ili sufinansiranju određenih programa u školskom sportu, a u većem djelu planiranja Opština se može uključiti kao partner resornom ministarstvu u sprovođenju lokalne strategije Analiza stanja u školskom sportu u Tivtu Analiza školskog sporta u Tivtu je pokazala postojeće stanje kako u dijelu infrastrukture tako i stručnog kadra u cilju implementacije programa sveobuhvatnog razvoja sporta u Tivtu. Na osnovu izvršenih analiza došlo se do pokazatelja koji su ukazali na odredjene neophodne preduslove: Kvalitetnija infrastruktura (sportske sale i spoljašnji tereni), Stalna edukacija i usavršavanje učitelja i nastavnika (kongresi, simpozijumi i seminari), Razvoj školskih sekcija i podrška školskom sportu, Edukacija učenika o značaju sporta i zdravom životu, Omasovljavanje i popularizacija školskog sporta. Na osnovu sprovedene analize evidentirani su i odredjeni nedostaci koji će biti detaljno opisani u trećem poglavlju: Nedovoljan broj školskih sekcija koje bi usmjerile mlade ljude prema sportu i zdravom životu, OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 33

35 Infrastruktura u područnim školama nije u odgovarajućem stanju (školske sale, tereni, sanitarni čvorovi). Nedovoljan stepen interesovanja školske populacije za bavljenje sportskim aktivnostima Analiza stanja fizičkog vaspitanja u osnovnoj školi U osnovnom obrazovanju Crne Gore je koncept devetogodišnje osnovne škole koja se sastoji od dva ciklusa: ciklus 1 (1, 2, 3. i 4. razred), nastavnik/ca razredne nastave, uzrast od 6-9 godina i ciklus 2 (5, 6, 7, 8 i 9. razred), uzrast od 9-14 nastavnici predmetne nastave. Fizičko vaspitanje u osnovnoj školi je jedan od najznačajnih elemenata u fizičkom razvoju jednog djeteta. Polaskom u prvi razred djeca mijenjaju svoje navike i često postaju prezauzeta svojim obavezama u školi, što dovodi do smanjenja fizičkih aktivnosti i često se dešavaju deformiteti u razvoju djeteta. Zato su fizičke aktivnosti u ovom uzrastu od ogromnog značaja kako za ravoj svakog djeteta, tako i za razvoj njegovih sklonosti prema sportu i sportskim aktivnostima. Analiza stanja sporta u osnovnim školama je pokazala sljedeće stanje: U Tivtu postoje dvije osnovne škole: Drago Milović u Tivtu i Branko Brinić u Radovićima.Osnovna škola Drago Milović u svom sastavu ima i dvije područne škole: u Donjoj Lastvi i Gradiošnici, gdje se izvodi nastava od prvog do četvrtog razreda. Tabela 2: Razred i broj učenika OŠ Branko Brinić Radovići I 197 II 181 III 197 IV 150 V 147 VI 137 VII 135 VIII 151 IX 145 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 34

36 Tabela 3: Razred i broj učenika (polna struktura) OŠ Drago Milović Područna škola Gradiošnica Razred Dječaci Djevojčice I 8 9 II 8 8 III IV 7 12 Tabela 4: Razredi i broj učenika OŠ Drago Milović Područna škola Donja Lastva Razred Dječaci Djevojčice I II III 16 6 IV 16 8 Tabela 5: Broj učenika u OŠ Drago Milović OSNOVNA ŠKOLA BROJ UČENIKA M Ž 1. O.Š. DRAGO MILOVIĆ (1-9) O.Š. DONJA LASTVA (1-4) O.Š. GRADIOSNICA (1-4) Izvor: OŠ Stručni kadar: 1.razred 8 učiteljica 2.razred 7 učiteljica 3.razred 7 učiteljica 4.razred 6 učiteljica Od petog do devetog razreda, aktiv fizičkog vaspitanja ima pet nastavnika fizičkog vaspitanja (osnovna škola "Drago Milović"). OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 35

37 Tabela 6: OŠ BRANKO BRINIĆ Radovići OSNOVNA ŠKOLA Branko Brinić- Radovići BROJ UČENIKA Od 1-og do 9-og M Ž U Radovićima od petog do devetog razreda ima samo jedan nastavnik fizičkog vaspitanja. Posebna pažnja se mora posvetiti vježbama razgibavanja,kao i ostalim sportovima, koji nekada prestavljaju jedinu fizičku aktivnost djece u ovom uzrastu.takodje,naročito u fokusu pažnje moraju biti djeca sa viškom kilograma kao i djeca koja boluju od odredjenih bolesti te ih je neophodno usmjeriti da upravo u tom uzrastu steknu naviku za svakodnevno bavljenje sportom. Školski sport koji se odvija u našem gradu podrazumijeva i sportske aktivnosti učenika van nastave u organizaciji nastavnika fizičkog vaspitanja. Zakonom o sportu CG određeno je da, radi sprovođenja vannastavnih sportskih aktivnosti učenika, školski odbori osnivaju školska sportska društva. Cilj rada školskog sportskog društva je okupljanje i uključivanje učenika u školski sport. Prije svega glavni cilj je omasoviti školski sport i učiniti ga dostupnim svakom djetetu. Školske sekcije u osnovnoj skoli su: Folklor i Odbojka i predvidjeni su za dječake i djevojčice.ove aktivnosti se sprovode tri puta sedmično u trajanju od jednog časa. Ovo je mali broj školskih sportskih sekcija i broj časova mora biti mnogo veći i raznovrsniji. Sportska takmičenja su segment koji je veoma značajan u razvoju i promovisanju spotrskih aktivnosti u školama. U našim školama najzastupljenija su medjuodjeljenska takmičenja koja se održavaju jednom godišnje i to u : fudbalu (učenici od 5-9 razreda), košarci i odbojci (učenici/ce 8 i 9 razreda),kao i školski Kros koji je namjenjenim svim učenici/ce od 5-9 razreda, posebno za djevojčice i dječake. Medjuškolska takmičenja se održavaju jednom godišnje i to samo u malom fudbalu (za dječake). Analizom ovih podataka uvidjeli smo minimalnu angažovanost djevojčica u svim djelovima školskog sporta. Od 1-5 razreda školske sekcije praktično i nepostoje izuzimajući folklor i tome treba posvetiti pažnju. Djevojčicama mora biti posvećena veća pažnja u zadovoljavanju potreba za sportskim aktivnostima van nastave.takodje se mora obratiti pažnja na vježbe snage i atletske discipline koje odgovaraju ovom uzrastu. Djeca su veoma neinformisana o vodenim i zimskim sportovima,čemu ide u prilog činjenica da smo jedina opština na primorju koja nema bazen. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 36

38 OSNOVNA ŠKOLA Tabela 7: Osnovne škole u Tivtu sa brojem sportskih sekcija SEKCIJE fud koš odb ruk atl s.tenis Folkor 1. OŠ DRAGO MILOVIC * * 2. OŠ. BRANKO BRINIC * Izvor: obrada radne grupe Infrastruktuta je jedan od najbitnih segmenata za razvoj i sprovodjenje sporskih aktivnosti.obadvije škole u Tivtu su opremljene sa dobrom infrastrukturom i posjeduju jednu ili vise sala za obavljenje sportskih aktivnosti. Tabela 8: Broj sportskih školskih terena SPOLJNI TERENI SALA OSNOVNA ŠKOLA (m2) koš odb fud/ruk OSTALO 1. OŠ DRAGO MILOVIĆ 696 * * * 2. OŠ. BRANKO BRINIĆ 120 Izvor:obrada radne grupe OŠ BRANKO BRINIĆ - Sala za sport Sportska sala, namjena, površina, stanje, neophodne popravke. - Sala ima 120 kvadrata ( 8m x 15m), visine je 6m - Namjena: košarka, odbojka, stoni tenis,... i nastava fizičkog - Stanje: parket oštećen 20%.., svlačionice dosta oštećene, vrata na svlačionicama oštećena, zidovi u sali oštećeni (rigips) potrebna hitna adaptacija,dio prozora i drvenarije oštećen. Sportski tereni (vanjski) Tereni koji pripadaju školi: namjena, površina, stanje, neophodne popravke. Ne postoji uredjen sportski teren. OŠ "Drago Milović" Osnovna škola ima dvije fiskulturne sale (jedna velika i jedna mala). Dimenzija velike sale: 32 x 17,5 m, male sale: 16 x 8,5 m. Sale su namijenjene za izvodjenje nastave fizičkog vaspitanja, treninge u karateu, košarci, odbojci, folkloru i školici sporta. Školi pripadaju i dva vanjska terena, jedan za mali fudbal i jedan za odbojku. Dimeznija terena za mali fudbal: 42 x 23 m, a za odbojku: 24 x 14 m. Neophodno je riješiti parkete u OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 37

39 velikoj i u maloj sali, zatim izolaciju, ventilaciju, instalaciju. Sanitarni čvor je u veoma lošem stanju. Područna Osnovna škola u Gradiošnici Sala je dimenzije 15 x 10 m. Sanitarni čvor kao i oprema za rad nisu u dobrom stanju kao i kompletni uslovi za rad i odvijanje fizičkih aktivnosti. ANKETA ZA OSNOVNU ŠKOLU, U OBLASTI SPORTA ( ) U cilju sveobuhvatnijeg sagledavanja stanja školskog sporta u osnovnoj školi anketirano je 102 učenika putem anketnog upitnika iz kojeg su proizašli sledeći odgovori: Anketirani prema polu OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 38

40 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 39

41 Vrsta sporta Odgovori Procentualno Broj Aikido 1.3% 1 Balet 1.3% 1 Folklore 1.3% 1 Fudbal 30.3% 23 Karate 2.6% 2 Kosarka 21.1% 16 Odbojka 14.5% 11 Ples 5.3% 4 plesitenis 1.3% 1 Rukomet 9.2% 7 Tenis 9.2% 7 Vaterpolo 2.6% 2 Ukupno odgovora 76 Ukupno 102 odgovora: OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 40

42 Navedeni razlozi su: Broj Odgovor 1 ne smijem previse da se naprežem 2 ponekad imam obaveza OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 41

43 Odgovori Procent ualno Broj Atletika 2.3% 8 Fudbal 23.4% 83 Gimnastika 4.8% 17 Granicari 9.0% 32 Igranje 2.0% 7 Igretrcanja 0.8% 3 Izmedjudvijevatre 0.3% 1 Kocke 0.3% 1 Kosarka 18.3% 65 niski start 1.7% 6 Odbojka 14.4% 51 Ples 0.3% 1 Preskakanje 0.8% 3 Ragbi 0.3% 1 Razgibavanje 0.3% 1 Rukomet 2.3% 8 Skakanje 0.8% 3 Sklekovi 0.3% 1 Takmičenje 0.3% 1 Tenis 0.3% 1 Trbušnjaci 0.6% 2 Trčanje 11.8% 42 Vjezbe 1.1% 4 Vjezbe 0.3% 1 Vjezbeoblikovanja 3.4% 12 Ukupno odgovora 355 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 42

44 Koje su vase omiljene aktivnosti na časovima fizičkog vaspitanja? Odgovori Procentualno Broj Atletika 1.8% 3 Bezbol 0.6% 1 Dobacivanje 0.6% 1 Fudbal 26.3% 44 Gimnastika 7.8% 13 Graničari 12.6% 21 Igranje 1.2% 2 Kocke 0.6% 1 Košarka 16.8% 28 niski start 1.2% 2 Odbojka 13.8% 23 Preskakanje 0.6% 1 Rukomet 1.2% 2 Sakrivanje 0.6% 1 Skakanje 0.6% 1 Sklekovi 0.6% 1 Stepovanje 0.6% 1 Trbušnjaci 0.6% 1 Trčanje 7.2% 12 Vježbe 2.4% 4 Vježbeoblikovanja 1.2% 2 Balet 0.6% 1 Razneigre 0.6% 1 Ukupno odgovora 167 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 43

45 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 44

46 2.2.3.Analiza stanja fizičkog vaspitanja u srednjoj školi Fizičko vaspitanje je obavezan predmet u srednjoj školi i ravnopravan sa svim ostalim predmetima u obrazovanju.u našem gradu postoji samo jedan srednjoškolski centar odnosno SMŠ Mladost. Učenici u srednjoj školi prave prve korake prema formiranju kompletne i zrele ličnosti.to je period u kome se izgradjuje najveći dio muskulature ljudskog tijela i zato je fizičko vaspitanje od izuzetnog značaja u ovom uzrastu. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 45

47 Tabela 9: Broj učenika u srednjoj mješovitoj školi MLADOST SREDNJA ŠKOLA BROJ UČENIKA M Ž 1.SMŠ MLADOST Program fizičkog vaspitanja realizuje se u svim razredima srednjih škola kao obavezan predmet, sa po dva časa nedjeljno. Obavezni program obuhvata sportske sadržaje: atletike, sportske gimnastike, košarke, rukometa, odbojke, fudbala, ritmičke i gimnastike. Kada se analizira stanje sportske infrastukture i broj profesorskog kadra koji izvodi nastavu fizičkog vaspitanja u srednjim školi u Tivtu, dolazi se do sljedećih pokazatelja: SMŠ MLADOST -TIVAT Tabela 10: Prikaz sportske inf. i stručnog kadra Broj profesora f.v. SALA (dimenzije) SPOLJNI TERENI koš odb fud ruk 3 30x15 * * * UKUPNO Izvor:obrada Radne grupe Sportska sala je dimenzije 30 x 15 m, namijenjena je za izvodjenje nastave fizičkog vaspitanja, kao i za odbojkaške treninge i utakmice - kočarkaške treninge. Sanitarni čvor je u veoma lošem stanju. Škola raspolaže sadva vanjska terena, jedan za košarku i jedan za odbojku. Dimezije košarkaskog terena su: 28,8 x 15,8 m, a odbojkaškog su: 18,5 x 8,98 m. Oba terena se koriste u sklopu nastave fizičkog vaspitanja, košarkaških i odbojkaških treninga i za rekreativce kad su tereni oslobodjeni od zakazanih termina. Linije vanjskog odbojkaškog terena bi trebalo podebljati da bi lakše profesori izvodili nastavu sa učenicima. Školske sekcije u SMŠ MLADOST Pažljivim pregledom dokumentacije i razgovorom sa stučnim kadrom srednje škole zaključeno je da trenutno ne postoji ni jedna školska sekcija u srednjoj školi. Ovaj problem treba ozbiljno shvatiti i naći način da se profesori motivišu za rad sa školskim sekcijama. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 46

48 Sportska takmičenja su segment koji je veoma značajan u razvoju i promovisanju sportskih aktivnosti u školama. Sportska takmičenja predstavljaju srž sporta i njegovih vrijednosti odnosno rivaltet medju ekipama koje se bave sportom. U SMŠ Mladost u Tivtu imamo dva tipa sportskih takmičenja : -Medjuškolski -Medjuodjeljenski Medjuškolski turniri se održavaju jednom godišnje a takmičenje se organizuje sa školama iz Budve,Kotora i Herceg Novog a ekipe se takmiče u slijedećim sportovima: fudbal, kosarka (muskarci),odbojka (djevojke) sastavlja se po jedna ekipa koju čine svi učenici od prvog do četvrtog razreda. Medjuodjeljenski turniri se održavaju jednom godišnje i u njemu se takmiče sva odeljenja u okviru same škole i to: fudbal, košarka, odbojka (muskarci), odbojka (djevojke) Jednom godišnje škola organizuje iznajmljivanje travnatog terena u gradskom parku za finale turnira u malom fudbalu. Srednja škola organizuje jesenji i proljećni KROS (Atletska disciplina u trčanju)odvojeno za dječake i djevojčice.ovo je najmasovnija takmičarka sportska aktivnost i obavezna je za sve učenike.u krosu svake godine učestvuje oko 210 učenika. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 47

49 ANKETA ZA SREDNJU ŠKOLU U OBLASTI SPORTA ( ) U cilju sveobuhvatnijeg sagledavanja stanja skolskog sporta u srednjoj školi anketirano je 97 učenika (I,II,III razred) putem anketnog upitnika iz kojeg su proizašli sljedeći odgovori: Anketirani prema polu OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 48

50 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 49

51 Na ovo pitanje bilo je 97 odgovora Na ovo pitanje bilo je 97 odgovora Na ovo pitanje bilo je 95 odgovora OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 50

52 Na ovo pitanje bilo je 95 odgovora: OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 51

53 Na ovo pitanje bilo je 95 odgovora: OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 52

54 2.3. AMATERSKI SPORT Amaterizam podrazumijeva onu djelatnost koja se ne zasniva na sticanju sredstava za život, nego na unutrašnjoj motivaciji i potrebi čovjeka da se izražava u određenom samoizabranom, materijalno nekorisnom djelovanju. Takvim (samo)djelovanjem postižu se dva osnovna cilja: čovjek se njime kreativno (u umjetničkom stvaranju) i rekreativno (u sportu) izražava, i drugo, čovjek na spontan način zadovoljava potrebe za društvenošću i društvenim izražavanjem, bez obzira da li se izražava kolektivno (timski) ili individualno. Amaterski sport vezan je za prostore slobodnog vremena i to u veberevskom smislu slobodnog od nečega, tako i vremena slobodnog za nešto, što znači slobodnog poslije rada, i oko rada. Tek nakon toga individua može da radi ono što želi, a to može da regeneriše njenu fizičku i psihičku strukturu. Razgraničenje amaterizma i profesionalizma u sportu nije jednostavna stvar. Kada se mnoga sportska djelovanja koja se smatraju amaterskim dobro analiziraju, vidjećemo da više pripadaju materijalno unosnim djelatnostima, nego djelatnostima koja se odigravaju na osnovu čiste, spontane i neutralne volje učesnika u tim sportskim aktivnostima. U antičko doba i grčki sportisti (takmičari) izuzev maslinove grančice, ili stečenog prava postavljanja spomenika u krugu Zevsovog svetilišta, imali su privilegije. Poslije povratka u rodni grad olimpijski pobjednik doživljavao je takve počasti i prinadležnosti kao što su: doživotna besplatna hrana, visoka novčana nagrada, stalno mjesto u pozorištu za vrijeme skupova slobodnih građana i svetkovina, otvoren prozor u karijeri i sl. Uostalom, dugo se postavljalo pitanje da li na olimpijskim igrama treba da se takmiče amateri ili profesionalci. Ipak, dolazimo do zaključka da amaterski sport, pogotovo u današnje vrijeme, gubi neka svojstva amaterskog spontaniteta, tj. čistog amaterizma U njega se, jednostavno, uvlače elementi profesionalizacije i time gubljenja svojstva spontane stvaralačke igre. Uostalom, omasovljenje amaterske sportske aktivnosti sve više postaju osnova za regrutovanje talenata za profesionalnu sportsku karijeru. Amatersko bavljenje sportom gubi se pred naletom pasivnog uživanja u praćenju vrhunskog sporta. Kod masovne publike takvo praćenje događaja profesionalnog sporta čovjeka više ostavlja na gubitku, nego na dobitku, ako ni u čemu drugome, a ono u tome što mu skraćuje mogućnost da se bavi amaterskim sportom ili uopšte nekim oblikom fizičke rekreacije. Čak ni sportsko novinarstvo skoro uopšte ne interesuje amaterski sport, niti sportska rekreacija, koji su, pored profesionalnog sporta, sastavni dio fizičke kulture. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 53

55 Amaterski sport u Tivtu Amaterski sport kroz interesne grupe i sportsku aktivnost uključuje 42 amaterska sportska kluba, 2 školska sportska društva i 3 društva sportske rekreacije. Ukupno su aktivna 24 sporta. Od ukupnog broja klubova 34 radi samostalno i u okviru republičkih saveza, a 8 boćarskih klubova radi u okviru Boćarskog saveza opštine Tivat. Angažovanje kroz amaterski sport podrazumijeva i učešće u redovnom-liga sistemu takmičenja od lokalnog do saveznog nivoa ili učešće na smotrama, susretima, pohodima, festivalima i turnirskim prvenstvima od lokalnog do međunarodnog nivoa. Prostorno sportski tereni pokrivaju oko m² otvorenog i zatvorenog prostora Sportska dvorana Župa sa 2700m² i sjedećih mjesta, otvoreni poligoni za male sportove, školske dvorane i tereni, Boćarska dvorana Kalimanj i otvorena boćališta, Jedriličarski klub Delfin, fudbalski tereni, teniski tereni, basket tereni i slično. Gotovo sve sportske organizacije u daljem sportskom napretku imaju otežavajuću okolnost uslijed potrebe finansijskih sredstava, sopstvenih prevoznih sredstava, sportske opreme, rekvizita, adekvatnih objekata sportske kulture i dovoljno stručnih kadrova u sportu.ovo posljednje implicira i problem unaprijeđenja kvaliteta sporta u organizacionom smislu, gdje bi kvalitetan upravljački pristup nadomjestio neke finansijske nedostatke. Ipak, Opština Tivat i sportska društva i pored limitirajućih faktora za razvojem i unapređenjem sporta- pojedinci i pojedine sportske organizacije ostvaruju zapažene rezultate, često i veće od stvarnih mogućnosti i ulaganja sredine. Analizirajući ukupno stanje u amaterskom sportu nameću se odredjeni nedostaci od kojih nabrajamo sljedeće: Nedovoljno stvoreni uslovi za razvoj ženskog sporta, Aktivnosti na razvoju svijesti da sport predstavlja integralni dio modernog društva i neodvojivi dio kulture življenja, Zdravstvenu zaštitu i preventive sprovesti u skladu sa zakonom, Nedovoljno stvoreni uslovi za kvalitetna sportska dostignuća (stipendiranje talentovanih sportista), Nedovoljna promocija volonterizma u sportu, Jačanje uloge medija u promociji sporta, Nedovoljna budzetska izdvajanja za razvoj amaterskog sporta, OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 54

56 Kadrovi u amaterskom sportu u Tivtu Kadrovi kao dio mendžment funkcije zaslužni su za aktivnost upravljanja i razvijanja ljudskog resursa neophodnog za uspješno funkcionisanje organizacije. Shodno tome, isti primjenjujemo u sportu gdje možemo izdvojiti kadrove na opšte upravljačke kadrove, tj sve zaposlene u sportskim organizacija, odnosno sa druge strane same sportiste kao svrhu aktivnosti ovih organizacija. Opšte angažovanje u sportu djelimo na: menadžere u upravljačkim strukturama organizacije, menadžere sportista, stručne radnike i volontere. Sa stanovišta i upravljanja kadrovskim resursima u sportu izdvajamo funkciju izbora i obezbjeđenja kadrova, kadrovsku orjentaciju, trening i razvoj kadrova. Dalje, potrebno je sprovoditi i implementirati naučna saznanja koja su zasnovana pretežno na empirijskim istraživanjima, gdje se činjenice moraju prikupiti, postavljene hipoteze statistički provjeriti i rezultate plasirati da imaju svoju praktičnu primjenu. Da bi unaprijedili naučni i tehnološki proces kadrova u sportu neophodno je uspostaviti sistem obrazovanja i licenciranja kadrova za subjekte koji već imaju praktična iskustva i završen viši stepen obrazovanja, a da žele sticati najnovija saznanja i sa druge strane izvršiti selekciju potencijalnih kandidata i integrisati ih u stručne i naučne timove i tokove vrhunskog sporta. Selekcija kadrova polazi od potreba sportske organizacije za određenim brojem, kvalitetom i specifičnostima ljudskog resursa koji su neophodni za realizaciju poslova koji direktno utiču na selekciju, usmjeravanje, trening i razvoj sportista. Usmjeravanje pažnje prilikom selekcije podrazumjeva analizu poslova i zadataka, profil ličnosti potrebnih kadrova, mjerljive kriterijume radne uspješnosti i kontrolu kadrovskog potencijala. Upravo od navedene selekcije zavisiće svi direktni i indirektni činioci koji deluju na izlazne elemente poslovnog i sportsko tehnološkog sistema-postizanje vrhunskih sportskih rezultata. Postizanje vrhunskih sportskih rezultata kao osnovni cilj sportske organizacije, direktno je u sprezi sa selekcijom sportista, zatim sposobnošću njihovog pravilnog trenažnog usmjeravanja u skladu sa individualnim karakteristikama i zahtjevima sportske discipline, te adekvatnog sistema progresa kroz istu. Zahtjevi koje sportska aktivnost postavlja pred svoje sportiste, a koji su vezani za specifičnosti i karakteristike sporta, menadžmentu sportske organizacije ne ostavlja širok prostor za izbor i selektovanje bazičnog sportskog kadra sportista.upravo to navodi da osnovna selekcija se vrši iz školskog uzrasta kako bi se stvorio kvalitetan sportista.za sredine koje nemaju novac da angažuju već formirane sportiste jedini ključ uspjeha leži u kvalitetnoj organizaciji. Takav sistem vrijednosti inicira stalan sistem praćenja antropoloških osobina, sposobnosti i karakteristika i sprovodi kontrolu i praćenje stanja zdravlja i nivoa pripremljenosti sportista u cilju sagledavanja efekata trenažnog procesa, pa ih upoređuje sa modelovanim željenim stanjem i postignutim sportskim rezultatima. Prema tome, na osnovu očekivanih OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 55

57 pokazatelja i analize sa postignutim neophodno je periodično pratiti rezultate, a s tim u vezi izraditi ili modifikovati nacionalnu kategorizaciju sportova, sportista i trenera, radi daljeg stimulisanja, motivisanja i dodjeljivanja državnih, sportskih ili društvenih priznanja. Usmjeravanje kadrova u organizaciji ka optimalnom nivou kompetentnosti neophodno je za efikasan i efektivan rad organizacije. Osim uobičajene koordinacije između menadžera višeg i srednjeg nivoa neophodno je koristiti interakciju izvan uobičajenog posla radi razmjene gledišta i stavova. Preporučljivo je da se znanja ovim putem stiču na seminarima, studijskim radionicama i slično i da zaposleni budu uključeni u sve oblike dodatne obuke u skladu sa razvojem sportske tehnologije i nauke. Postupci trenažne tehnologije moraju razmotriti stepen zamora i usmjeriti aktivnosti na svrsishodne i pravovremene aktivnosti oporavka sportista, u zavisnosti od uslova i režima treninga, trenažnih opterećenja i nivoa pripremljenosti sportista. Na osnovu navedenog iskazali smo opšti pregled aktivnosti koje treba preduzeti prilikom upravljanja kadrovima u sportu. Evidentno je da u praksi poslove obavljaju nestručna ili nedovoljno stručna lica. Činjenica je da bivši sportisti ne moraju nužno biti i dobri menadžeri, teda rukovodeće pozicije u sportu sa finansijskog aspekta mogu bolje biti rukovođene npr. od strane ekonomista, pravnika i slično, dok opet direktno angažovanje i rad sa sportistima kroz trening i biće bolje shvaćen od strane bivših sportista. Ipak u bilo kom slučaju neophodno je da se sportisti obuče sa stanovišta ekonomskih, upravljačkih i drugih vještina, ako i ekonomisti sa stanovišta i organizacije specifične za sportske aktivnosti. Shodno tome, neophodno je utvrditi licenciranje za rad u određenom rangu takmičenja i na određeni vremenski period, najprije uspostaviti minimalne stručne spreme i osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u lokalnim, regionalnim i nacionalnim savezima. S toga, specijalizacija kadra se nameće kao nužna funkcija upravljanja sa jasno izdiferenciranim ulogama u sportu, jer kao što ni svako ne može biti sportista, ni svako ne može rukovoditi kompleksnim društvenim fenomenom kao što je sport. Upravo kompleksnost sporta nameće integrisanje stručnjaka različitih profesionalnih orjentacija. U oblasti sporta i fizičke kulture jasno su definisani kadrovi za: područje nastave (pedagozi fizičkog vaspitanja); područje sporta (sportski treneri); područje sportske rekreacije (organizatori rekreacije); Kadrove u oblasti sporta i sportske rekreacije možemo sistematizovati u sljedeće oblasti: Stručnjaci u oblasti sportske rekreacije: treneri za pojedine sportove; tehničari sportske rekreacije (ovaj profil kadrova već je u primjeni u susjednim državama); OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 56

58 viši organizatori rekreacije; diplomirani organizatori rekreacije, profesori fizičke kulture osposobljeni za rad u sportu i sportskoj rekreaciji; magistri - specijalisti kineziološke rekreacije; U tom kontekstu iskristalisale su se četiri kategorije ili strukture ljudi koji čine kadrovski potencijal, odnosno ljudski resurs u jednoj sportskoj organizaciji. To su: Volonteri amaterski sportski radnici, članovi sportskih organizacija na dobrovoljnoj osnovi, lica koja imaju važnu ulogu u prikupljanju sredstava, vođenju predstavničkih timova, pomaganju u određenju pripreme za dan meča I dr, Menadžment profesionalna menadžment struktura (direktori-menadžeri, treneri i dr.) Stručni radnici zaposleni u sportskim organizacijama na različitim stručnim radnim mjestima, orijentisani na sport ili na dopunske djelatnosti, treneri koji nisu članovi menadžment tima i dr, Sportisti mladi ljudi koji su dobrovoljno pristupili određenoj sportskoj organizaciji, da bi zadovoljili svoje pojedinačne ljudske potrebe, kao i oni sportisti koje je sama organizacija angažovala za ostvarenje svojih ciljeva, uključujući i pojedinačne ciljeve samih sportista. STRUKTURA I BROJ TRENERA U SPORTSKIM ORGANIZACIJAMA NA TERITORIJI OPSTINE TIVAT 1. VIŠI RUKOMETNI TR 3 2. FUDBALSKI TRENER B LICENCA UEFA 3 3. FUDBALSKI TRENER NACIONALNA LICENCA 2 4. FUDBALSKI TRENER A LICENCA UEFA 1 5. PROFESOR FIZIČKOG VASPITA 9 6. PROFESOR FIZ. VASPITANJA I DIPLOMIRANI TRENER KOŠARKE 1 7. VIŠI KOSARKAŠKI TRENER 4 8. TRENERI BEZ ŠKOLE 7 9. TRENER JEDRENJA KARATE TRENER CRNI POJAS DRUGI DAN TRENER I VODITELJ PLESA INSTRUKTORI ŠAHA INSTRUKTOR RONJENJA VIŠI TENISKI TRENER 1 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 57

59 Gore navedeni profil kadrova odavno su definisani u razvijenim, savremeno opremljenim i dobro organizovanim sportskim centrima. Oni će sasvim sigurno u skoro vrijeme biti nužnost, bez koje se neće moći unapređivati amaterski sport. Tabela br. 11: Tabelarni prikaz o kvalifikacionoj strukturi u sportu na teritoriji Opštine Tivat Kvalifikaciona struktura Broj Treneri bez škole 7 Viša stručna sprema 8 Visoka stručna sprema 1 Profesori fizičkog vaspitanja 10 Referentni stručnjaci imaju obavezu da stalno edukuju i obrazuju stručnjake za različite vrste sportske aktivnosti od amaterizma do profesionalizma od sporta u školama do sportske rekreacije. Svi ovi oblici sportske aktivnosti su zastupljeni u Tivtu i to je obaveza više za pravilnim i profesionalnim odnosom u obrazovanju i edukaciji budućih stručnjaka koji moraju imati širok spektar znanja. Kao što smo već rekli, sport je složena djelatnost koja zahtijeva posebnu organizaciju i menadzment koja treba da se bavi sledećim spektrom aktivnosti u amaterskom sportu u Opštini Tivat: Marketing i promotivne aktivnosti u sportu (Sport Marketing and Promotions) Integrišući jedinstvene karakteristike "proizvoda"sporta i klasičnu teoriju marketinga, ova oblast počiva na modelu koji uvažava diverzifikovana tržišta učesnika u sportu, sponzora, navijača na stadionima i onih koji sport posmatraju sa "kauča". Koristeći znanja iz oblasti pružanja usluga i strateškog marketinga, ovaj profil menadžmenta bavi se ispitivanjima vezanim za zahtjeve, potrebe i zadovoljstvo korisnika/kupaca, istraživanjem tržišta, reklamom, animiranjem sponzora i obezbjeđivanjem sponzorstva, razvijanjem promotivne strategije i njenom realizacijom. Specijalni vid marketinga je i Telemarketing, sve popularniji vid marketinškog djelovanja i u našoj zemlji. Odnosi sa javnošću (Public Relations) Publika je korisnik usluga sportskih događaja. U svjetlu filozofije upravljanja totalnim kvalitetom, neophodno je obezbjediti zadovoljstvo korisnika/kupca i pružiti mu sve neophodne informacije. To jedino može da učini za to obrazovan i obučen profesionalac, koji poznaje sve relavantne aspekte sporta. Sportsko informisanje (Sport Information) Publika traži statistike, trendove, informacije o sportistima i sve ono što joj približava sport i čini ga zanimljivijim. Direktor sektora za sportsko informisanje jedan je od profila menadžera u sportu, koji je zadužen za pripremanje i širenje informacije o sportskim događajima, sportistima i rasporedima sportskih događaja. Sportsko novinarstvo (Sport Journalism) i radio i tv prenosi (Sport broadcasting). OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 58

60 Menadžment sportskih objekata Profil sportskog menadžera koji se bavi ovim aspektom, pored znanja iz sporta mora posjedovati i tehnička znanja i vještine neophodne za izgradnju, održavanje i eksplataciju objekata, ponekad veličine srednjoškolskih sportskih sala, a nekada i cijelih olimpijskih kompleksa. Menadžment sportskih događaja (Event Management) Od najmanjih, školskih nadmetanja, pa do najvećih olimpijskih igara. Menadžment sportskim rekvizitima i opremom (Equipment Management) U velikom broju sportova neophodna je upotreba, ponekad vrlo sofisticirane opreme. Izbor, kupovina, opravka i održavanje opreme aktivnosti su kojima upravljaju menadžeri ovog profila. Menadžment koncesijama (Concesions Management) Veliki objekti i sportski događaji pružaju mogućnost velikih zarada od davanja koncesija, koje najčešće uključuju hranu, pića i suvenire. Menadžment upravljačkim tijelima, savezima i komitetima (Sport Governing Bodies). Posao sportskih agenata (Sports Agents) Malobrojni u poređenju sa ostalim profilima menadžera u sportu, sportski agenti bave se pronalaženjem talentovanih sportista, njihovim angažovanjem i sklapanjem ugovora sa klubovima. Prodaja i distribucija karata (Tickets Sales) Ovaj aspekt sportskog menadžmenta je značajan, kako za profesionalne, tako i za amaterske klubove. Iako na prvi pogled jednostavan, ovaj posao zahtjeva mnogo više znanja i vještina od prostog otvaranja biletarnice i prodaje karata. Tijesno povezana sa aktivnostima marketinga i promocije, prodaja i distribucija karata iziskuje pažljivo predviđanje, planiranje, utvrđivanje prioriteta i vremena početka prodaje karata. Menadžment privatnih sportskih i fitnes klubova Pravna regulativa u sportu Obuhvata analizu zakonske regulative u sportu, regulativu javnih sportskih manifestacija, zakonske odnose u profesionalnom sportu, realizaciju ugovora u profesionalnom sportu, sporove u sportskim aktivnostima i ostale pravne aspekte sporta. Menadžment u sportskom turizmu. S obzirom na raznolikost i specifičnost sportskih programa lako je zaključiti kako su potrebni različiti stručnjaci sportskog profila, jer jedino takav, stručno edukovan kadar može kvalitetno realizovati aktivnosti, organizovanja, ali i samog provođenja sportsko - rekreativnih programa Finansiranje sportskih organizacija Budžetiranje jedan je od najkritičnijih i najosjetljivijih postupaka pri organizaciji sportskih organizacija. Sam proces planiranja budžeta podrazumijeva odlično poznavanje prirode sportskih manifestacija u smislu predviđanja svih neophodnih troškova.finansijski plan mora biti precizan i najvažnije - realan. Uslov za kvalitativno finansiranje sportskih OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 59

61 organizacija je sposobnost obezbjeđivanja izvora finansiranja koja podrazumjeva slijedeće aktivnosti: Izrada finansijskog plana (plan prihoda i rashoda), Obezbjeđenje izvora finansiranja sportske organizacije, Definisanje strukture finansiranja sportskih organizacija, Upravljanje budžetom sportske organizacije. Finansiranje treba odgovoriti da li je u postojećem modelu urađena pravilna raspodjela sredstava. Savremeni sport usmjeren je na tržišne principe, a prelaz u procesu transformacije društva dovodi do neminovnosti finansiranja iz državnog budžeta. S obzirom da se sport oslanja na poslovnu ekonomiju i menadžent, i tako učestvuje u ukupnoj privredi nameće se pitanje gdje je potrebna granica finansiranja, odnosno da li sport može da egzistira samostalno bez podrške države i na koji način potrebno je napraviti balans. Imajući u vidu da su na teritoriji opštine Tivat klubovi registrovani na amaterskoj osnovi finansiranje iz budzeta je neminovno. Kod finansiranja iz budzeta opštine potrebno je uzeti u obzir slijedeće parametre: Procenat izdvajanja za sport u opštinskom budžetu, Broj sportskih objekata na nivou opštine, Broj opštinskih saveza, Broj registrovanih sportskih klubova koji se nalaze u sistemu takmičenja, Broj registrovanih sportista (po uzrastu i polu), Broj kategorisanih sportista po nacionalnoj kategorizaciji, Broj perspektivnih sportista po nacionalnoj kategorizaciji, Broj trenera amatera, Broj profesionalnih trenera u sportskim klubovima, Broj zaposlenih administartivnih radnika koji rade u sportu na nivou opštine, Broj zaposlenih radnika koji rade na poslovima održavanja sportskih objekata, Pregled ekipa po rangovima takmičenja, Pregled rezultata na domaćim takmičenjima iz prethodne godine svih ekipa i pojedinaca u sistemu takmičenja, Pregled rezultata na međunarodnim takmičenjima iz prethodne godine svih ekipa i pojedinaca u sistemu takmičenja, Broj osnovnih i srednjih škola kao i visokoškolskih ustanova koje su uključene u školski sport, Broj organizacija koje se bave sportom, Broj registrovanih sportskih organizacija koje okupljaju osobe sa invaliditetom. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 60

62 Klasifikacijom sportskih klubova po prethodnim kategorijama, uz bodovovanje svih stavki od interesa za lokalnu upravu formirala bi se jasnija slika o realnosti raspodjele finansijskih sredstava iz budžeta. Iz predhodno navedenog proizilazi potreba za donošenjem odluke o finansiranju sporta gdje će se utvrditi uslovi, način i postupak raspodjele sredstava shodno zakonu o sportu čl.11 i 12 ( Sl.CG broj 36/11 ). Da bi imali jasniju sliku sufinansiranja sporta iz opštinskog budzeta slijedi tabelarni prikaz: Tabela 12: Program sufinansiranja sporta godine Iznos za sport Ukupan budžet Procenat učešća , ,00 1, ,000, ,00 1, ,000, ,00 1, ,000, ,00 1, ,000, ,00 1, ,000, ,00 1,69 Napomena: Ovo su planirana i raspodjeljena sredstva koja su u nadležnosti Sekr.za upravu i društvene djelatnosti. Dakle, procentualno izdvajanje od 2010 do 2015 navodi na zaključak da je učešće opštine u omjeru od 1,6 do 1,7 % što je u odnosu na opštine u bližem okruženju minimum koji se izdvaja za sport. To znači da sport, u predhodnim godinama, nije dovoljno prepoznat kao značajna komponenta društvene nadgradnje te je neophodno statusu sporta dati novu razvojnu dimenziju. U toku ove godine kompanija Adriatic Marinas podržala je kao sponzor brojne sportske klubove iz Tivta : KK Teodo, JK Delfin, Aikido kluba Tivat, mlade talente teniskog kluba Porto Montenegro, ali i sportsko-rekreativne aktivnosti u saradnji sa Omladinskim klubom Tivat. Ukupna vrijednost ovih sponzorstava je ,00. Ove godine u naselju i marini Porto Montenegro organizovano je ukupno 6 velikih regata. Po prvi put u Crnoj Gori tokom godine organizovani su časovi kriketa za sve zainteresovane učesnike, a Ragbi klub Arsenal, čiji je generalni sponzor Adriatic Marinas okuplja više od 30 mladića i 10 djevojaka iz Tivta i Boke. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 61

63 Ove godine Tivat je dobio prvi natrkiveni teniski teren koji se upravo privodi namjeni, kao dio Sportskog kluba ove kompanije. Ovaj klub trenutno broji 106 aktivnih članova, od toga 53% čine Tivćani. Kada je riječ o drugom velikom investitoru na području naše opštine Orascom i projekat Lustica bay, od ukupne godišnje donacije lokalnoj zajednici ( ,00 ) za sport je do izrade ovog nacrta usmjereno blizu ,00. Tabela 13 : Prikaz finansijskog izdvajanja za sport po opštinama OPŠTINA BUDŽET OPŠTINE IZDVAJANJE ZA SPORT IZ BUDŽETA PROCENTUALNO UČEŠĆE TIVAT , ,00 1,70 BUDVA , ,00 2,97 KOTOR , ,00 2,46 H.NOVI , ,00 4,53 Izvor: obrada radne grupe Crna Gora definisala je javni interes u sportu Zakonom o sportu kao i strateškim dokumentom Nacionalnim programom razvoja sporta. Zakonom o sportu utvrđeni su poslovi od javnog interesa: Podsticanje razvoja sporta, posebno kod djece i mladih; Stvaranje uslova za izgradnju i održavanje sportskih objekata; Podsticanje djelovanja COK-a i nacionalnih sportskih saveza; Obezbjeđivanje uslova za trening i takmičenje sportista, sportsko-rekreativne aktivnosti djece, mladih i građana, kao i drugih sportskih aktivnosti koje su u funkciji unaprijeđivanja psihofizičkih sposobnosti građana i prevencije sociopatoloških pojava kod djece i mladih; Obezbjeđivanje uslova za sprovođenje međunarodnih takmičenja, posebno reprezentativnog nivoa; Vođenje posebne brige o vrhunskim i kategorisanim sportistima; Podsticanje sportske aktivnosti lica sa invaliditetom; Stvaranje uslova za sprovođenje vannastavnih sportskih aktivnosti učenika i studenata; Podsticanje istraživačko-razvojnog, vaspitno-obrazovnog i stručnog rada u sportu; Druge organizovane i stručno vođene sportske aktivnosti i djelatnosti. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 62

64 Dalje, Nacionalni program razvoja sporta utvrdio je važnost sistemskog finansiranja imajući u vidu značaj sporta za zdravlje nacije, socijalne integracije i druge vrijednosti od opšteg interesa. Takođe, utvrđeno je finansiranje sporta koje uključuje javna sredstva (državni i lokalni budžet), privredna društva i domaćinstva. Ipak ovim programom razvoja sporta nije definisano unapređivanje kriterijuma za dodjelu budžetskih sredstava. Upravo zbog toga u praksi moguće je da sportske organizacije finansiraju se iz budžeta Crne Gore i budžeta lokalnih samouprava. Prema tome, neophodno je prilagođavanje postojećeg sistema finansiranja sporta po ugledu na važeće međunarodne preporuke i standarde. Osim redovnog finansiranja sportskih klubova nerijetko se radi i subvencionisanje sportskih klubova i udruženja. Stoga ostaje nepoznato do kraja koliko se tačno novca izdvaja za opstanak sportskih klubova i saveza, od kojih su mnogi u gubicima i/ili ne donose nikakve uspjehe na takmičenjima. Sa druge strane vrhunski sportisti koji ostvaruju zavidne rezultate nemaju ni osnovne uslove za treniranje Zdravstvena zaštita sportista Zdravstvo i sport mogu se dovesti u vezu kroz unaprijeđenje zdravlja kroz sport, zaštitom lica koja se bave sportskim aktivnostima, i spiječavanje dopinga u sportu. Zdravstvena zaštita sportista sprovodi se kroz preventivne zdravstvene preglede, aktivnom zaštitom ljekara, medicinskom zaštitom na takmičenjima i borbom protiv dopinga. Cilj zdravstvene zaštite ogleda se u potrebi za: Povećanjem broja sportista i rekreativaca koji se redovno podvrgavaju sportskom ljekarskom pregledu Unaprijeđenju naučno-istraživačke djelatnosti u oblasti sportske medicine Unaprijeđenju zdravstvene zaštite sportista i rekreativaca Unaprijeđenju sistema antidoping kontrole. Naime, neophodno je utvrditi aktivne pravilnike koji će regulisati obaveznu sportsku kontrolu za određen period, tako da svaki registrovani sportista mora obaviti sve preglede propisane pravilnicima o opštem zdravstvenom pregledu sportiste. Takođe, nezavisno od toga neophodno je da se prije svakog takmičenja utvrdi trenutna sposobnost sportiste. Utvrđivanje opšte zdravstvene sposobnosti sa stanovišta potreba sportista za učešće na sportskim takmičenjima trebalo bi da obuhvata uzimanje opštih podataka. S obzirom da je sport postao ozbiljan biznis, očekivano je angažovanje maksimalnih psiho-fizičkih sposobnosti sportiste. Zbog toga, neophodni su kvalitetni periodični sistematski pregledi tokom cijelog OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 63

65 trenažnog vijeka sportiste, u skladu sa već pomenutom metodologijom i rukovođeni od strane savremene sportske medicine, suštinski su za izgradnju dobrih sportskih rezultata uz smanjene mogućnosti zdravstvenih problema na sportskim takmičenjima. Zakonom o sportu Crne Gore utvrđeno je da na sportskim takmičenjima može učestvovati lice za koje je u periodu najduže od šest mjeseci prije sportskog takmičenja utvrđena zdravstvena sposobnost, ako pravilima Nacionalnog sportskog saveza nije određenkraćiperiod. Zdravstvenu sposobnost utvrđuje doktor specijalista medicine sporta, odnosno ovlašćeni doktor. Obaveze za utvrđivanje zdravstvene zaštite u sportu propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, kao i Pravilnici sportskih saveza. Zdravstvenu sposobnost učenika i studenata utvrđuje izabrani doktor, odnosno ovlašćeni doktor. Problem je što i pored donošenja Zakona o sportu, u praksi imamo problem da Crna Gora nema Pravilnik koji definiše obim i način sprovođenja obaveznih zdravstvenih pregleda sportista, gdje se polugodišnji pregledi ne analiziraju u skladu sa praksom koju smo već naveli. Takođe, ne postoji organ koji profesionalnim sportistima može savjetovati upotrebe suplemenata kao dodatka ishrani, iako se isti redovno koriste u međunarodnom sportu. Osim toga nema ni ozbiljnije kontrole dopinga na Nacionalnim prvenstvima, što je porazno s obzirom na savremene sportske trendove Učešće žena u sportu Pojava žena na olimpijadi evidentirana je prvi put za Olimpiske igre 1900, godine u Parizu (tenis i golf). U Londonu na Igrama iz godine samo 1.8% takmičara su bile žene, dok je na posljednjim ljetnjim Olimpijskim igrama u istom gradu bilo 44.2% sportistkinja.kao što se vidi kroz vrijeme je ostvaren progres, ali ipak on ne oslikava stvarni problem dešavanja. Uprkos deklarativnoj sve većoj jednakosti između muških i ženskih sportista ogromne su razlike u doživljaju i popularizaciji istih. Prije svega, i pored aktivnog praćenja pojedinih ženskih sportova, poput fudbala, rukometa i slično, evidentirano je da su prenosi mnogo manje zastupljeni iako aktivnosti na društvenim mrežama potvrđuju zainteresovanost za ženski sport koja je znatno veća nego što je učešće u prenosima. Ukupno posmatrano samo 3% sportskog izvještavanja odnosi se na ženski sport. Ipak pozitivno je što je na posljednjoj Olimpijadi evidentirano da je svaki nacionalni tim među sportistima imao i žene takmičarke. Iako se to više ticalo ravnopravnosti između polova, nego štoje imalo evidentan uspjeh u sportskom smislu napravljen je pozitivan iskorak. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 64

66 Činjenica je da su žene premalo zastupljene i u federacijama, a zatim i u klubovima i klubskim upravama, s manje sportiskinja na vrhunskom nivou i s manje učesnica na sportskim događajima koji se smatraju najvažnijima. Iako ima događaja sa neuobičajeno visokim stepenom participacije žena, one jedva da se mogu vidjeti u televizijskim prenosima sporta, izuzev u tradicionalnim oblastima kao što su klizanje i gimnastika. U svijetu sporta i sportskih medija kojima dominiraju muškarci, sportiskinje teško mogu ostvariti priznanje. Bavljenje sportom ne mora uvijek biti na najvišem profesionalnom nivou, jer isto, preduslov je, pored niza drugih, za fizički i mentalno zdravo stanovništvo. S obzirom da žene čine polovinu populacije i imaju vanredno važne zadatke u reprodukciji, treba da budu ravnopravne i selektivno najšire uključene u sport i sportske aktivnosti, vodeći računa o svim njenim specifičnostima. Ako se zna da su žene danas na ekonomskom, kulturnom i političkom planu, izborile poziciju da budu cjenjeni stručnjaci, radnice i preduzetnici, da su podložne stresnim situacijama, sjedećem životu i drugim faktorima rizika mnogih, prije svega, hroničnih bolesti isto kao i muškarci, njihovo uključivanje u sport i sportsku aktivnost mora biti masovno, organizovano i najšire društveno podržano. Istraživanja u Srbiji, s obzirom da nemamo adekvatnu strategiju žena u sportu, poslužićemo se podacima iz susjedstva, gdje rezultati pokazuju slijedeće: Žene čine samo 10% svih pojedinaca u sportu na nacionalnom nivou, Postoji mali broj geografskih razlika u stopama učešća u sportu; procentualni prosjek je 70% muškaraca i 30% žena u svakom regionu, Najveći procenat sportistkinja je zastupljen u rukometu (58,1%) i odbojci (64,9%), Kao sportistkinje, žene su nedovoljno zastupljene u lakoj atletici (33%), košarci (33%), džudou (20,6%) i fudbalu (18,8%) i Žene su nedovoljno zastupljene u sportskim profesijama. Samo 8,8% žena se nalazi na poziciji trenera, 12,3% na pozicijama menadžera na regionalnom nivou, i 5,9% na pozicijama menadžera na državnom nivou. Samo 25% medicinskog osoblja, i 13,3% sudija na državnom nivou čine žene. S obzirom na navedeno, a uzimajući činjenicu da ni kod nas nisu bolji pokazatelji, očigledan je nedostatak balansa kako u administraciji tako i u profesionalnom i rekreativnom sportu, stoga je neophodno posvetiti posebnu pažnju u dijelu stručnog osposobljavanja žena u sportu. Kakvo je stanje u našoj opštini, kada je riječ o učešću žena u sportu govore nam slijedeći podaci: OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 65

67 - U Tivtu postoji 5 Soprtskih klubova sa Rješenjem o upisu u registar sportova Crne Gore: 1. Ženski rukometni klub Tivat pionirke, juniorke 2. Ženski odbojkaški klub Mladost juniorke 3. Ženski odbojkaški klub Libero seniorke 4. Ženski kuglaški klub Porto seniorke 5. Košarkaški klub Tigar juniorke, seniorke - U Tivtu djeluje 17 sportskih organizacija polno mješovitih Dakle, neophodno je njegovati pozitivan društveni ambijent i sportsku kulturu kako bi se svaki rezultat vrijednovao na isti način i kako bismo omogućili nesmetano uključenje žena u sportske aktivnosti u različitim ulogama, tako da se borba za pravima ne pretvori samo u broj učesnika, već da izrazi svoje kvalitativno djelovanje kroz učešće Sport za osobe sa invaliditetom Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), čak 10% svetskog stanovništva čine osobe sa invaliditetom, a sličan procenat je i u lokalnim sredinama. Sport za sve, u okviru svoje oblasti obuhvata i sport osoba sa invaliditetom, te je i ovoj temi važno posvetiti pažnju pri analizi stanja. Sport za osobe sa invaliditetom je najviše usmeren na amaterski sport, a u manjem obimu je razvijena rekreacija kao oblik bavljenja sportom. Opštinske organizacije, registrovane za sport i rekreaciju invalidnih osoba, u većini slučaja nemaju specijalistički osposobljeno stručno lice čiji je zadatak da organizuje, osmisli i sprovodi plan i program rada. Kao što je slučaj u cijelom sistemu sporta u Crnoj Gori, ni u sportu osoba sa invaliditetom ne postoje baze podataka o osobama sa invaliditetom koji žive u Crnoj Gori, a koji se bave sportskim aktivnostima. Pogotovo nema ažuriranih podataka o vrstama i stepenu invaliditeta, o polnoj, starosnoj i obrazovnoj strukturi tih ljudi kako na državnom tako I na lokalnom nivou. Postojeći sportski objekti su uglavnom nepristupačni sportistima sa invaliditetom, prije svega zbog arhitektonskih barijera. Rezultati koje su ostvarili sportisti sa invaliditetom više su plod angažovanja pojedinaca nego sistemskog djelovanja organizacija koje se bave ovom djelatnošću i znatno su iznad uslova u kojima su ostvareni. Zato je dužnost, prije svega Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, države da se pitanje sporta osoba sa invaliditetom sistemski uredi.u skladu sa time neophodna bi bila podrška kvalitetnim programima sa nivoa opštine. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 66

68 2.4. PROFESIONALNI SPORT Profesionalni sportski klubovi u Tivtu,shodno Zakonu o sportu Crne Gore,ne postoje. Amaterski sportski klub dužan je da se transformiše u profesionalni sportski klub ukoliko ima zaključene ugovore o radu sa više od 50% registrovanih sportista u seniorskoj konkurenciji u odnosu na broj prijavljenih, odnosno licenciranih sportista za tekuću takmičarsku godinu (sezonu) u Registru koji vodi nadležni nacionalni sportski savez. Nacionalni sportski savez i nadležni organ opštine dužni su da amaterskom sportskom klubu dostave mišljenje u roku od 15 dana od dana prijema Elaborata o transformaciji. Ukoliko sportski savez ili nadležni organ opštine ne dostave mišljenje u roku iz stava 4 ovog člana smatra se da je mišljenje pozitivno. Amaterski sportski klub dužan je da Elaborat i mišljenje iz stava 3 ovog člana dostavi Ministarstvu, koje je dužno da, u roku od 15 dana od dana dostavljanja, izda saglasnost na Elaborat ili da Elaborat vrati na doradu. Nakon dobijanja saglasnosti na Elaborat nadležni organ amaterskog sportskog kluba donosi odluku o promjeni statusa, odnosno transformaciji amaterskog sportskog kluba u profesionalni klub i poziva zainteresovana lica na osnivačku skupštinu profesionalnog kluba SPORTSKA REKREACIJA Kretati se, trčati, baviti se tokom odmora omiljenim sportom ili moći upoznati sasvim novi sport, zahtjevi su sve većeg broja modernih turista. Rekreacija predstavlja čovjekove aktivnosti u slobodno vrijeme koje doprinose poboljšanju njegovog zdravlja i psihofizičke aktivnosti. Te su aktivnosti organizovane, smišljene i izvode se planski s ciljem opterećenja tijela na način koji se razlikuje od onog svakodnevnog na radnom mjestu ili pri obavljanju kućanskih poslova. Rekreacija u opštem antropološkom smislu predstavlja posebnu angažovanost čovjeka izabranu po želji, koja pridonosi stvaralaštvu, razvoju i očuvanju fizičkog i duševnog zdravlja, održavanju vitalnosti, kvalitetu života, odmora, osvježenju i razonodi. Sportska rekreacija može se sprovoditi u mjestu stanovanja: u mjestu boravka STATIČKA REKREACIJA, tako da bude samo posmatrač PASIVNA REKREACIJA, ili da se bavi nekim sportom AKTIVNA REKREACIJA. No čovjek, kad napusti mjesto boravka, postaje aktivni učesnik putovanja, te samim dolaskom i smještajem u neko turističko odredište u kome će boraviti sve dok ne ispuni svoj turistički motiv, govori o aktivnostima vezanim za pojam DINAMIČKE REKREACIJE. Turizam i sportska rekreacija danas su postale toliko bliske da se ponekad čak i međusobno izjednačavaju. U onoj mjeri u kojoj je turizam rekreacija, u tolikoj mjeri je rekrecija, dakle, i sportska rekreacija turizam. S obzrom da se turistička rekreacija OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 67

69 poistovjećuje sa sportom važno je istaći da je sportska rekreacija tek jedan od motiva, tj. oblika korišćenja slobodnog vremena prilikom boravka u turističkom odredištu. Da bismo analizirali razvoj sporta i sportske rekreacije u slobodnom vremenu, ukazaćemo na pokazatelje o broju učenika u sportsko- rekreativnim aktivnostima u nekim evropskim državama. Istraživanja provedena u zemljama Evropske unije na uzorku od ispitanika iz godine pokazuju sledeće: 38% građana bavi se sportom bar jedanput dnevno (najviše Finska 76%, Švedska 72% i Danska 60%) 21% od jedan do dva puta sedmično (Holandija 35%, Švedska 32%, Danska 32%, Finska 31%) 17% tri i vše puta sedmično (Finska 45%, Švedska 40%, Danska 28%) 11% jedan do tri puta mjesečno 53% rjeđe ili nikada (Portugal 73%, Grčka 68%, Italija 67%) Razlozi nebavljenja sportom su: za 34% ispitanika nedostatak vremena, 25% ne voli sport, za 4% je preskupo, a za 3% ne postoji adekvatna sportska infrastruktura u blizini mjesta življenja. Na temelju istraživanja u razvijenim turističkim zemljama stvorena je izrazito povoljna slika za razvoj sportske rekreacije u turizmu. Na osnovu podataka po kojima se u razvijenim evropskim zemljama sportom i rekreacijom bavi preko 30% stanovništva 2, možemo nedvosmisleno zaključiti da Crna Gora zaostaje za onim razvijenim zemljama. U pomenutim zemljama sportsko - rekreativni programi poprimaju takve razmjere da čine selektivnu vrstu turizma. Iako sportska rekreacija u Tivtu nema dugu tradiciju ona u narednom periodu može da postane nezaobilazan sadržaj turističke ponude. Turistički radnici u Tivtu treba da budu svjesni da različiti programi sportske rekreacije mogu duže zadržati i zainteresovati gosta u određenoj turističkoj destinaciji, a da se zadovoljan gost češće vraća u istu destinaciju. Rekreativna kretanja su veoma masovna i raznovrsna. Turistička rekreacija se nameće kao nužnost savremenog društva bilo da se radi o produktivnosti rada, zdravstvenoj preventivi ili o društveno- humanim i korisnim akcijama (sport, vaspitanje, kultura). 2 Službeni dokument 14. Susreta evropskih ministara za sport, Strazburg 1994., Ekonomska važnost sporta u Evropi OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 68

70 Pored masovnosti, druga značajna karakteristika sportskog turizma je dužina boravka. S obzirom na to da se u rekreativnim kretanjima rješava problem zamora akumuliranog u toku dana, nedelje ili godine, razumljivo je da se to može postići samo dužim turističkim boravcima. 2.6.SPORTSKA INFRASTRUKTURA Postojanje sportske infrastrukture je neophodan uslov za bavljenje sportom. Sportski objekti trebaju biti u dovoljnom broju i odgovarajućeg kvaliteta da bi imali svoju funkciju. Izgradnja sportske infrastrukture i održavanje iste traži značajna sredstva zbog čega ih treba unijeti u strateške planove, ali i operacionalizovati ih kroz budžetska sredstva za svaku godinu. Stanje sportskih objekata u našoj Opštini, posebno imajući u vidu fudbalska igrališta nije na zadovoljavajućem nivou. I pored značajnih ulaganja koje u ovaj segment kontinuirano vrši Opština Tivat, to ne daje odgovarajuće rezultate. Sportski objekti koji su u javnoj upotrebi takođe nisu u optimalnom stanju. Nakon izgradnje objekata ne postoji jasno određenje ko je zadužen da upravlja istim i iz kojih sredstava. Postepeno dolazi do komercijalizacije sportskih objekata u pravcu da se privatni investitori sve češće odlučuju na ulaganja u iste ( balon igrališta, teniski tereni, strelišta itd) i za čije se korišćenje plaća nadoknada. I pored toga neophodno je naći model koji bi omogućio da se postojeći objekti izgrađeni u dvorištima zgrada, škola, u naseljima, održavaju na nivou koji bi omogućio njihovo nesmetano korišćenje. Obzirom da Nacionalnim programom razvoja sporta u Crnoj Gori nije definisana klasifikacija sportskih objekata u daljem tekstu klasifikovaćemo ih na sljedeći način : 1. Fudbalski tereni 2. Zatvoreni objekti u funkciji sporta 3. Školski sportski objekti 4. Sportski objekti u javnoj upotrebi 5. Sportski objekti u sastavu hotelskih i poslovnih kompleksa Fudbalski tereni a. Glavni teren FK Arsenal Urbanistička parcela : UP 3-2 u okviru DSL Arsenal. Površina: m2. Pod objektima oko 300 m2. Vlasništvo: Država Crna Gora OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 69

71 Godina izgradnje : Planska dokumentacija : sport i rekreacija Slika 1: glavni stadion Arsenal Posjeduje tribine za oko 300 gledalaca.teren se nalazi u okviru Gradskog parka, u neposrednoj blizini naselja (marine) Porto Montenegro. Nekoliko puta je rekonstruisan, zadnji put opsežniji radovi na podlozi i drenaži rađeni su 2007.godine. Trenutno, teren je u dosta dobrom stanju, redovno se zaliva i održava.uz dalje redovno održavanje koje podrazumijeva bušenje terena, čepovanje, bacanje sjemena i đubrenje dva puta godišnje, stanje terena moglo bi se značajno popraviti. Uslov da bi teren ostao u dobrom stanju je da se smanji njegovo habanje ( sada sve selekcije Kluba treniraju na glavnom terenu (bez obzira na vremenske uslove). Sređivanje pomoćnog terena omogućilo bi da se u značajnoj mjeri sačuva glavni teren. Klupske prostorije i svlačionice renovirane su u toku ove godine.na nivou su da ispunjavaju uslove za takmičenje u II CFL. Svaka dalja rekonstrukcija podrazumjevala bi potpuno rušenje kompletnog postojećeg objekta i izgradnju funkcionalnijeg, koji bi ispunjavao standarde takmičenja i u višem rangu, a istovremeno troškovi održavanja bili bi manji. Tribine su djelimično renovirane ove godine, ali zbog zastarelosti i nefunkcionalnosti trebalo bi ih srušiti i napraviti nove. Poseban problem predstavlja ograda- zid oko stadiona koji je u veoma lošem stanju i značajno kvari sliku ekskluzivnog naselja Porto Montenegro i Gradskog parka. U saradnji sa kompanijom Porto Montenegro kompletnu ogradu bi trebalo zamijeniti, čime bi fudbalski stadion, a i okolina dobili novi, ljepši izgled. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 70

72 Prijedlog upravljanja i održavanja : opštinsko preduzeće uz prethodni ugovor državnim organima o zakupu terena. sa b. Pomoćni teren FK Arsenal. Urbanistička parcela je UP 3-1 u okviru DSL Arsenal. Površina: m2. Vlasništvo: Država Crna Gora Planska dokumentacija : sport i rekreacija Prijedlog upravljanja i održavanja : opštinsko preduzeće uz prethodni ugovor sa državnim organima o zakupu terena. Nalazi se u neposrednoj blizini glavnog terena.teren je u lošem stanju, praktično neupotrebljiv za trening. Zadnjih 20 godina na njemu ništa značajnije nije rađeno. Podloga je pokrivena šljunkom i mljevenom opekom, što teren čini tvrdim i postoji mogućnost povređivanja.teren ima dobru prirodnu drenažu i uz postavljanje vještačke podloge mogao bi se dobiti kvalitetan teren za trening i za odigravanje utakmica nižih kategorija. Slika 2: pomoćni stadion FK Arsenal Oba terena upisana su kao vlasništvo države Crne Gore, što dodatno usložnjava proces ulaganja u terene i izgradnju Stadiona. Potencijalni investitor zainteresovan za gradnju stadiona uradio je idejni projekat sportskog kompleksa na lokacijama glavnog i pomoćnog igrališta. Istim je predviđena izgradnja stadiona, poslovnih prostora, hotela i dodatnih sadržaja. Kroz privatno javno partnerstvo investitor je spreman da uloži novac u ovaj projekat. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 71

73 Da bi se moglo investirati nezavisno od vlasništva nad objektima potrebno je izmjeniti DSL za Arsenal koja trenutno ne predviđa nikakvu gradnju u ovom dijelu c. Fudbalski teren u Radovićima ( Krtoli ) Katastarska parcela br. 256, KO Nikovići Površina: 6998 m2. Pod objektima 104 m2. Vlasništvo:FK Sloga Radovići. Godina izgradnje : 1965.god. Planska dokumentacija : sport i rekreacija Stanje terena je veoma loše. Teren je koliko toliko ravan, ali trava praktično ne postoji. Podloga je tvrda.ne postoji sistem navodnjavanja. Slika3: stadion FK Sloga Stanje objekata je loše. Svlačionice su zapuštene i nesređene.obzirom da kompanija Luštica Bay na teritoriji Krtola i Luštice gradi turistički kompleks vrijedan 1,1 mlrd eura, stvara se mogućnost značajnijeg ulaganja u fudbalske terene u ovom dijelu Opštine. Kompanija je već u značajnoj mjeri pomogla lokalni fudbalski klub, a kroz dalju potrebu za razvojem sportskog turizma razvijaju se potencijali daljeg ulaganja u sportsku infrastrukturu. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 72

74 Na ovom području je prisutan i drugi veliki investitor Qatar diar, koji uskoro treba da započne izgradnju elitnog turističkog kompleksa na lokaciji hotela Plavi horizonti i čije velike potencijale treba iskoristiti za ulaganja u sportsku infrastrukturu. Predlog upravljanja i održavanja : FK Sloga Slika 2: Moguća lokacija sportskih terena,panorama (Radovići) Kroz sagledavanje vlasništva nad kompleksom i modela izgradnje ovo može biti jedna od potencijalnih lokacija za izgradnju kompleksa od nekoliko fudbalskih terena Zatvoreni objekti u funkciji sporta a. JU Sportska dvorana Župa. Katastraska parcela : 4719 KO Tivat Površina dvorane je m2. Vlasništvo : Crna Gora, korišćenje opština Tivat Godina izgradnje : 1985.god. Planska dokumentacija : sport i rekreacija Prijedlog upravljanja i održavanja : opštinsko preduzeće OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 73

75 Slika 3: Sportska dvorana Osnovna djelatnost sportske dvorane ogleda se u aktivnostima od javnog interesa na organizaciji i pripremi sportskih ekipa, organizaciji sportskih takmičenja i priredbi, pružanja usluga rekreaciji, izvođenju komercijalno-estradnih programa i dr. Ukupni raspoloživi prostor je m 2 od kojeg je Dvorana vlasnik zgrade na kat.par.br.4719, upisane u listu nepokretnosti LN.561 Tivat, površine m 2, s teretom Morskog dobra, i korisnik dvorišta (2.492m 2 ) koje je u vlasništvu Crne Gore s pravom korišćenja 1/1 Opštine Tivat. Dvorana ima veliku, malu i višenamjensku salu, modernu automatsku četvorostaznu kuglanu, teretanu i drugi pomoćni i prateći prostor.zadovoljavaljuća opremljenost sale ogleda se kroz sistem ventilacije, grijanja, razglasa, osvjetljenja, interneta, video nadzora sa 16 kamera kojim je objekat pokriven 24- časovno, i dr. Sportski klubovi koji pretežno koriste dvoranu za potrebe treninga i utakmica su: KK Teodo - Tivat; RK Partizan - Tivat, po svim kategorijama; KMF Tivat - Tivat (futsal); Kuglaški klub Mornar - Tivat, muška i ženska selekcija; Kuglaški klub Porto - Tivat; ŽRK Tivat - Tivat, mlađe kategorije; RK Adriatic - Tivat, mlađe kategorije; KK Tigar - Tivat, žene; FK Arsena - Tivat, mlađe kategorije; OFK Boka - Tivat, mlađe kategorije; KK Pro Basket - Tivat, mlađe kategorije; Džudo klub - Tivat i drugi korisnici koji povremeno koriste sadržaj Sportske dvorane. Osnovno pitanje za dvoranu je kako postići njenu održivost kroz komercijalizaciju određenih sadržaja. Pri tome se ne misli na iznajmljivanje prostora u namjene koje nisu kompatibilne sa osnovnom namjenom dvorane. Dvorana je suočena sa sve većom konkurencijom u iznajmnljivanju terena kroz izgradnju istih od strane privatnih investitora. Nekoliko balona izgrađeno je u proteklih par godina, čime se brojkorisnika sa područja Kotora i Radanovića značajno smanjio. Jedan od načina da se postigne veća komercijalizacija dvorane jeste povezivanje sa turističkom privredom i pravljenje jedinstvenog paketa usluga, gdje bi se u cijenu paketa uključili troškovi prevoza do destinacije, treninzi u sportskoj dvorani i hotelske usluge. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 74

76 Glavni nedostatak kod Sportske dvorane je nepostojanje organizovanog i sređenog parking prostora. Velika sala je predviđena za košarku, rukomet, odbojku, mali fudbal i druge sportove. Borilište u velikoj sali je dimenzija 42,5x20,8 m (884 m 2 ) i markirano je za košarku, rukomet i odbojku. Kapacitet jednostranog gledališta na betonskoj tribini je 900 sjedećih mjesta koji se može uvećati za dodatnih 400 stolica na parteru za potrebe organizovanja komercijalno-estradnih programa. Slika 4: Velika sala U sklopu velike sale, kao prateći prostor, je glavni hol sa šankom, garderoba, toalet za gledaoce, prostor za režiju i razglas, kancelarija sa tuš kabinom za sudije, koncelarija za sportske potrebe i svlačionice sa tuš kabinama i wc-om za korisnike sadržaja dvorane. Sala raspolaže kvalitetnom opremom za košarku, rukomet, mali fudbal i odbojku, zaštitnim mrežama, semaforom za sve sportove, osvijetljenjem, ozvučenjem i drugom opremom koja pruža ugodno korišćenje i praćenje svih sportskih i drugih događanja. Velika sala posebno je pokrivena kvalitetnim internetom zasnovanim na posebnoj tehnologiji ultrabrzih komunikacija preko optičkih vlakana (optika) čime se, između ostalog, omogućava i brži, sigurniji i stabilniji TV prenos, pored toga obezbijeđen je i cijelodnevni video nadzor sale. Generalno posmatrano, sala je u dobrom stanju i pruža zadovoljavajuće uslove za treninge i organizaciju raznih takmičenja i manifestacija. Mala sala je dimenzija 264 m² (22x12) i pretežno je u komercijalnoj funkciji za potrebe rekreacije, a naročito za rekreativce u malom fudbalu.koristi se i kao pomoćni proctor velikoj sali za zagrijavanje sportista. Sala je takođe pokrivena internetom (Wi-Fi), video nadzorom,kvalitetnim led osvjetljenjem i opremljena je zaštitnim mrežama za sigurno korišćenje svih aktivnosti. Multifunkcionalna sala površine 280 m² je višenamjenski prostor prvenstveno namijenjen za sportsko-rekreativan sadržaj ( borilačni sportovi, fitnes i dr.). Pored borilišta i prostora za fitnes tu su dva sanitarna čvora i svlačionice. U sklopu Sportske dvorane nalazi se i četvorostazna automatska kuglana, jedina aktivna u Crnoj Gori, plastiče podloge, površine 258m 2. U sklopu kuglane je mini gledalište za OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 75

77 dvadesetak gledalaca, svlačionice s tuš kabinama i WC- om, prostorom za ostavu opreme i mini pult. Teretana se nalazi u osnovi prizemlja pod malim tribina i površine je 80m 2. Opremljena je modernim spravama za vježbanjem. Ostali prostor u dvorani sačinjava: administrativno-kancelarijski prostor; kancelarija za sastanke; tehnički prostor za smještaj instalacija grijanja, provjetravanja, bojlera i mini priručne radionice i podrumsko-magacinskim prostor s bojlerom b Jedriličarski klub Delfin Katastarska parcela : 184 KO Tivat Površina : 1291 m2, objekti 400 m2 Vlasništvo : Crna Gora, Korišćenje Pomorsko brodarsko društvo Delfin. Društvo je privatizovano od oko 90 fizičkih lica, bivših i sadašnjih članova koji su na osnovu toga postali vlasnici nepokretnosti. Godina izgradnje : Planska dokumentacija : sport i rekreacija Slika 5: JK Delfin kluba. Klub je dio prostora izdao zakupcima sto predstavlja jedan od vidova samofinansiranja OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 76

78 2.6.2.c. Zatvorena hala za bućanje Kalimanj Katastarska parcela : 4106 KO Tivat Površina : 1930 m2, dvorana 484 m2. Vlasništvo : Opština nad zemljištem m2, dvorana 484 m2 svojina BK Kalimanjac Godina izgradnje : Planska dokumentacija : sport i rekreacija Slika 6: boćarska hala u Kalimanju Hala je rekonstruisana 1983.i 2010.God i u dobrom je stanju. Posjeduje 4 staze, jednostranu tribinu sa 100 sjedećih mjesta. Predlog upravljanja i održavanja : opštinsko preduzeće, uz utvrdjivanje prava svojine nad objektima Školski sportski objekti : a.Osnovna škola Drago Milović Tivat Sala za košarku, odbojku. Dimenzije 32x 17,5 m. Parket nije u dobrom stanju. Neophodne popravke na izolaciji, ventilaciji, instalacijama. Sanitarni čvor je u lošem stanju. OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 77

79 Mala sala.služi za izvođenje fiskulturne nastave, treninge borilačkih sportova, školicama sporta.parket nije u dobrom stanju. Neophodne popravke na izolaciji, ventilaciji, instalacijama. Vanjski teren za mali fudbal, rukomet. Dimenzije terena su 42 x 23 m. Teren je prilično zapušten.ograda oko terena je polomljena i postoji mogućnost povređivanja igrača. Obzirom da je lokacija terena dosta atraktivna i da se na njemu i u toku ljetnjeg raspusta mogu održavati b. Osnovna škola Branko Brinić, Radovići Sala za košarku, odbojku.dimenzije 8x 15 m. Parket nije u dobrom stanju. Neophodne popravke na svlačionicama, krečenje zidova, popravka vrata, prozora c. Osnovna škola(područna) Gradiošnica Sala 15 x 10 m. U lošem je stanju d..SMŠ Mladost Tivat Sala dimenzija 30 x 15 m namjenjena za izvođenje nastave fizičkog vaspitanja, kao i za košarku i odbojku.sanitarni čvor je u veoma lošem stanju. Vanjski teren za košarku 28,8 x 15,8 m. Teren je u dobrom stanju najviše zahvaljujući školi košarke Probasket, koja tu obavlja treninge tokom proljeća i ljeta. Teren koriste i rekrativci. Odbojkaški teren dimenzija 18,5 x 8,98. Teren je potrebno obilježiti.koriste ga i rekreativci. Upravljanje terenima : saradnja između ministarstva prosvjete i Opštine Sportski objekti u javnoj upotrebi a. Košarkaški teren u Gradskom parku Katastarska parcela 976 KO Tivat Površina 576 m2 Vlasništvo : Crna Gora, raspolaganje opština Tivat Godina izgradnje: Planska dokumentacija : sport i rekreacija OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 78

80 Slika 7:košarkaški teren u Gradskom parku Trenutno stanje : teren je tokom 2014 godine potpuno renoviran. Urađena je nova podloga i koševi sa konstrukcijom. Prisutan je problem zadržavanja vode kad padne kiša. Predlog potrebnih radova : ograđivanje terena i postavljanje rasvjete. Upravljanje terenom : opštinsko preduzeće b. Poligon za mali fudbal/rukomet Katastarska parcela 976 KO Tivat Površina : 800 m2 Vlasništvo : Crna Gora, raspolaganje opština Tivat Godina izgradnje: Planska dokumentacija : sport i rekreacija Teren je dat u dobrom je stanju. Podloga je od vještačke trave, postoje reflektori. Teren je ograđen i koristi se uz plaćanje nadoknade. Predlog upravljanja i održavanja : opštinsko preduzeće c. Mini pich igralište u okviru pomoćnog terena FK Arsenal UP 3-1 u okviru DSL Arsenal Površina : 630 m2 Vlasništvo : Crna Gora Planska dokumentacija : sport i rekreacija OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 79

81 Slika 8 : Mini pich igralište u okviru pomoćnog terena FK Arsenal Teren se nalazi u sastavu kompleksa pomoćnog terena FK Arsenal.U toku 2014 godine urađena je popravka ograde oko terena i ona je sada u dobrom stanju.sama podloga je veoma loša i zahtijeva zamjenu.teren koriste polaznici škole fudbala i mlađe kategorije Arsenala, a u slobodnom terminu je u javnoj upotrebi, bez nadzora i izložen je devastiranju. Predlog upravljanja i održavanja : opštinsko preduzeće uz prethodni ugovor državnim organima o zakup terena. sa d. Teren sa košem i spravama za vježbanje centar grada, Katastarska parcela : Površina : cca 250 m2 Vlasništvo : Opština Godina izgradnje: Planska dokumentacija : sport i rekreacija Slika 9 : Teren sa košem i spravama za vježbanje centar grada OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 80

82 Trenutno stanje : podloga terena je u dobrom stanju. Postoji jedan koš koji je u funkciji i 3 sprave za vježbanje. Predlog potrebnih radova : popravljanje ograde oko terena, postavljanje rasvjete, dodavanje još sprava za vježbanje. Upravljanje terenom : opštinsko preduzeće e. Poligon malih sportova Donja Lastva Katastarska parcela : 549 Donja Lastva Površina : cca 3902 m2 Vlasništvo : Opština Godina izgradnje: Planska dokumentacija : sport i rekreacija Slika 10 :Poligon malih sportova Donja Lastva Trenutno stanje : postoji travnati teren za fudbal površine cca 2500 m2, teren za košarku cca 1200 m2 i 4 boćarska zoga. Fudbalski teren bi trebalo poravnati, staviti mreže na golove i zaštitnu mrežu iza golova. Mogao bi poslužiti za treninge manjih kategorija FK Arsenal. Kod košarkaškog igrališta treba staviti nove table, ofarbati konstrukciju i obilježiti teren. Za ovaj kompleks postoji ideja izgradnje sportskih sadržaja, sa terenima za tenis, košarku, rukomet, uz adaptaciju ljetnje scene i boćarskih igrališta. U zavisnosti od dinamike izgradnje kompleksa treba i planirati gore navedene radove na sanaciji igrališta. Upravljanje terenima : opštinsko preduzeće f. Igralište u stambenom bloku na Seljanovu Katastarska parcela : Površina : 250 m2 OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 81

83 Vlasništvo : Godina izgradnje Planska dokumentacija : sport i rekreacija Slika 11:Igralište na Seljanovu Teren je u dobrom stanju.oko terena ne postoji ograda, što obzirom da je teren izdignut predstavlja opasnost i čini ga da nije bezbjedan za korišćenje. Prema DUP-u Seljanovo na ovom prostoru predviđena je nadogradnja Su+P+1, što znači da ne treba vršiti značajnija ulaganja u postojeći teren g. Poligon za male sportove ispred zgrade u Radovićima Katastarska parcela : 268/1 Površina terena : 500 m2 Vlasništvo : Crna Gora, raspolaganje ½ opština Tivat, ½ Crna Gora Godina izgradnje : Planska dokumentacija : sport i rekreacija Slika 12: Poligon za male sportove ispred zgrade u Radovićima OPŠTINA TIVAT - Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti 82

U skladu sa članom 39. Statuta Saveza za sinhrono plivanje Srbije (u daljem tekstu: SSPS ), Upravni odbor SSPS (u daljem tekstu: UO SSPS ) usvojio je

U skladu sa članom 39. Statuta Saveza za sinhrono plivanje Srbije (u daljem tekstu: SSPS ), Upravni odbor SSPS (u daljem tekstu: UO SSPS ) usvojio je U skladu sa članom 39. Statuta Saveza za sinhrono plivanje Srbije (u daljem tekstu: SSPS ), Upravni odbor SSPS (u daljem tekstu: UO SSPS ) usvojio je dana 05/07.02.2017.: PRAVILNIK O MEDICINSKOJ ZAŠTITI

Више

Pravilnik o nacionalnim sportskim savezima

Pravilnik o nacionalnim sportskim savezima PRAVILNIK O NACIONALNIM GRANSKIM SPORTSKIM SAVEZIMA PREKO KOJIH SE OSTVARUJE OPŠTI INTERES U OBLASTI SPORTA U REPUBLICI SRBIJI ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 3/2012 i 25/2013) Član 1 Ovim pravilnikom

Више



 Prečišćeni tekst Zakona o mladima obuhvata sljedeće propise: 1. Zakon o mladima ("Službeni list Crne Gore", br. 042/16 od 11.07.2016), 2. Zakon o dopuni Zakona o mladima ("Službeni list Crne Gore", br.

Више

Popularizacija

Popularizacija Novo lice ragbija SPORT, A NE HOBI BEOGRAD, 3.7.2015. Pitanje sponzora je sportski aspekt zato što Savez i klubovi nemaju novac, a potreban im je da bi se bavili sportom učešće u RRC-u taksa 500 + putovanje

Више

Prezentacija-Program-razvoja-sporta-za-sve-u-Vojvodini

Prezentacija-Program-razvoja-sporta-za-sve-u-Vojvodini PROGRAM RAZVOJA SPORTA ZA SVE U AP VOJVODINI 2017-2020 Generalni sekretar Olivera Jovanović član Stručnog odbora Aleksandar Božić Kopaonik, 21-25. mart 2018. godine DOBRODOŠLI! Budi aktivan, budi zdrav!

Више

Microsoft Word - SPORT KONAcNO docx

Microsoft Word - SPORT KONAcNO docx На основу члана 117 став 8 Закона о спорту ( Сл. лист ЦГ бр. 44/18), члана 38 став 1 тачка 2, а у вези са чланом 27 став 1 тачка 13 Закона о локалној самоуправи ( Сл.лист ЦГ бр. 02/18) и члана 36 став

Више

Секретаријат за заштиту животне средине града Београда – Прилагођавање климатским променама, Програма заштите животне средине и могућу утицај на урбан

Секретаријат за заштиту животне средине града Београда – Прилагођавање климатским променама, Програма заштите животне средине и могућу утицај на урбан Град Београд Прилагођавање климатским променама - Програм заштите животне средине и могућу утицај на урбани развој Београда Др Сњежана Глумац Секретаријат за заштиту животне средине Београд 09.11.2015.

Више

Novi sportsko – turistički projekti: OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO),Mesna zajednica Sefkerin: TRODNEVNI PROGRAM ZA MANDALINU

Novi sportsko – turistički projekti: OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO),Mesna zajednica Sefkerin: TRODNEVNI PROGRAM ZA MANDALINU Novi sportsko turistički projekti: OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO) OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO) Opovo, 1. avgust 2019; Projekat Uređenja i opremanja parka za bicikliste u

Више

PLAN I PROGRAM RADA DRUŠTVA SPORTAŠA VETERANA I REKREATIVACA ZA GODINU U Zagrebu, siječanj prosinac godina

PLAN I PROGRAM RADA DRUŠTVA SPORTAŠA VETERANA I REKREATIVACA ZA GODINU U Zagrebu, siječanj prosinac godina PLAN I PROGRAM RADA DRUŠTVA SPORTAŠA VETERANA I REKREATIVACA ZA 2016. GODINU U Zagrebu, siječanj prosinac 2016. godina I. UVOD Društvo sportaša veterana i rekreativaca osnovano je 2010. godine radi kvalitetne

Више

У Д Р У Ж Е Њ Е П Л И В А Ч К И Х Т Р Е Н Е Р А С Р Б И Ј Е

У Д Р У Ж Е Њ Е  П Л И В А Ч К И Х  Т Р Е Н Е Р А  С Р Б И Ј Е ПРОПРАТНО ПИСМО Удружење пливачких тренера Србије је спортска организација у којој се чланови баве пливачко тренерским послом. Удружење је самостална организација са статусом удружења грађана, регистровано

Више

ЗАПИСНИК

ЗАПИСНИК РАСПОДЕЛА СРЕДСТАВА ОРГАНИЗАЦИЈАМА У ОБЛАСТИ СПОРТА У 2019. ГОДИНИ: Одобравање и суфинансирање посебних програма Редни број 1. Организација у области спорта Чачански спортски савез Грана/област спорта

Више

plan_i_program_rada_za-2017

plan_i_program_rada_za-2017 JU CENTAR ZA SPORT I REKREACIJU BIJELO POLJE PLAN I PROGRAM RADA SA FINANSIJSKIM PLANOM ZA 2017.GODINU Informacija o stanju bjelopoljskog sporta i fizičkog vaspitanja I Uvod: Ni u jednoj drugoj oblasti

Више

Microsoft PowerPoint - SEP-2013-CAS02

Microsoft PowerPoint - SEP-2013-CAS02 STRATEGIJE E ZA ELEKTRONSKO POSLOVANJE STRATEGIJE ZA ELEKTRONSKO POSLOVANJE Elektronsko poslovanje ne predstavlja samo dodatak tradicionalnom, već ono predstavlja revoluciju u poslovanju. Ono omogućava

Више

Strukturalna biznis statistika

Strukturalna biznis statistika CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU METODOLOŠKO UPUTSTVO STATISTIKA STRANIH FILIJALA 50 METODOLOŠKO UPUTSTVO 50 Podgorica, 2014. Sadržaj I. Pravni osnov...2 II. Metodološka uputstva...3 a) Cilj i predmet istraživanja...3

Више

ПРЕДЛОГ

ПРЕДЛОГ Z A K O N O SOCIJALNOM STANOVANJU Član 1. Ovim zakonom uređuju se uslovi za održivi razvoj socijalnog stanovanja i način obezbeđivanja i korišćenja sredstava za razvoj socijalnog stanovanja, kao i druga

Више

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc Univerzitet u Novom Sadu Ekonomski fakultet u Subotici Dr. Agneš Slavić, docent Nemanja Berber, asistent Školska 2014/15 godina MENADŽMENT URBANOM SREDINOM Prvi deo: ispitna pitanja 1. PREDMET IZUČAVANJA

Више

Katalog propisa 2019

Katalog propisa 2019 25. Na osnovu člana 117 stav 8 Zakona o sportu ("Sl. list CG" br. 44/18), člana 38 stav 1 tačka 2, a u vezi sa članom 27 stav 1 tačka 13 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. list CR&squot; br. 02/18) i člana

Више

ZAKON O INOVATIVNOJ DJELATNOSTI I. OSNOVNE ODREDBE Predmet ( Službeni list CG, broj 42/16) Član 1 Ovim zakonom uređuje se organizacija, uslovi i način

ZAKON O INOVATIVNOJ DJELATNOSTI I. OSNOVNE ODREDBE Predmet ( Službeni list CG, broj 42/16) Član 1 Ovim zakonom uređuje se organizacija, uslovi i način ZAKON O INOVATIVNOJ DJELATNOSTI I. OSNOVNE ODREDBE Predmet ( Službeni list CG, broj 42/16) Član 1 Ovim zakonom uređuje se organizacija, uslovi i način finansiranja inovativne djelatnosti, kao i druga pitanja

Више

ФАКУЛТЕТ ПЕДАГОШКИХ НАУКА УНИВЕРЗИТЕТА У КРАГУЈЕВЦУ ОСНОВЕ ФИЗИЧКОГ И ЗДРАВСТВЕНОГ ВАСПИТАЊА Доц. др Александар Игњатовић 2016

ФАКУЛТЕТ ПЕДАГОШКИХ НАУКА УНИВЕРЗИТЕТА У КРАГУЈЕВЦУ ОСНОВЕ ФИЗИЧКОГ И ЗДРАВСТВЕНОГ ВАСПИТАЊА Доц. др Александар Игњатовић 2016 ФАКУЛТЕТ ПЕДАГОШКИХ НАУКА УНИВЕРЗИТЕТА У КРАГУЈЕВЦУ ОСНОВЕ ФИЗИЧКОГ И ЗДРАВСТВЕНОГ ВАСПИТАЊА Доц. др Александар Игњатовић 2016 Садржај: ОСНОВНИ ПОЈМОВИ У ФИЗИЧКОЈ КУЛТУРИ... 11 1.1 Физичка култура... 11

Више

Saradnja kao osnov za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva Međuljudski odnosi zasnovani na solidarnosti uvijek otvaraju mogućnosti za dostizanj

Saradnja kao osnov za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva Međuljudski odnosi zasnovani na solidarnosti uvijek otvaraju mogućnosti za dostizanj Saradnja kao osnov za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva Međuljudski odnosi zasnovani na solidarnosti uvijek otvaraju mogućnosti za dostizanje određenih razvojnih ciljeva. Samo one zajednice,

Више

Microsoft Word - REGIONALNA EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE_Ispit.doc

Microsoft Word - REGIONALNA EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE_Ispit.doc UNIVERZITET U NOVOM SADU EKONOMSKI FAKULTET U SUBOTICI SOFIJA ADŽIĆ REGIONALNA EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE ISPITNA PITANJA Školska 2012/2013 godina Verzija 2.0 Subotica, septembar 2012. REGIONALNA EKONOMIJA

Више

MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA

MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA Analiza posla ZAŠTO JE POTREBNO PLANIRANJE LJUDSKIH RESURSA? ZBOG MOGUĆNOSTI BLAGOVREMENOG PREPOZNAVANJA NEDOSTATAKA U POTENCIJALU KOMPANIJE ZBOG MOGUĆNOSTI DETEKTOVANJA SKRIVENIH

Више

Praćenje kvaliteta zdravstvene zaštite u Republici Srbiji Nada Kosić Bibić 1, Snežana Pinter 1 1 Zavod za javno zdravlje Subotica Sažetak: Opredeljenj

Praćenje kvaliteta zdravstvene zaštite u Republici Srbiji Nada Kosić Bibić 1, Snežana Pinter 1 1 Zavod za javno zdravlje Subotica Sažetak: Opredeljenj Praćenje kvaliteta zdravstvene zaštite u Republici Srbiji Nada Kosić Bibić 1, Snežana Pinter 1 1 Zavod za javno zdravlje Subotica Sažetak: Opredeljenje za organizovani, sistemski pristup stalnom unapređenju

Више

Конкурс за суфинансирање проjеката/програма у области jавног информисања

Конкурс за суфинансирање проjеката/програма у области jавног информисања На основу члана 18. и 19. Закона о јавном информисању и медијима ( Службени гласник РС, бр. 83/14 и 58/15 и 12/16 аутентично тумачење), члан 4, 5 и 6 Правилника о суфинансирању пројеката за остваривање

Више

ВАНРЕДНИ БРОЈ 3 СТРАНА 211 ФУДБАЛ, На основу члана 45. Статута Фудбалског савеза Србије (Службени лист ФСС Фудбал, ванредни брoj 18/2016),

ВАНРЕДНИ БРОЈ 3 СТРАНА 211 ФУДБАЛ, На основу члана 45. Статута Фудбалског савеза Србије (Службени лист ФСС Фудбал, ванредни брoj 18/2016), ВАНРЕДНИ БРОЈ 3 СТРАНА 211 ФУДБАЛ, 15.06.2017. На основу члана 45. Статута Фудбалског савеза Србије (Службени лист ФСС Фудбал, ванредни брoj 18/2016), Извршни одбор ФС Србије на седници одржаној 15.06.2017.

Више

Na osnovu člana 124. stav 2. Zakona o sportu ( Službeni glasnik RS, broj 10/16), Vlada donosi UREDBU o nacionalnim sportskim priznanjima i novčanim na

Na osnovu člana 124. stav 2. Zakona o sportu ( Službeni glasnik RS, broj 10/16), Vlada donosi UREDBU o nacionalnim sportskim priznanjima i novčanim na Na osnovu člana 124. stav 2. Zakona o sportu ( Službeni glasnik RS, broj 10/16), Vlada donosi UREDBU o nacionalnim sportskim priznanjima i novčanim nagradama Član 1. Ovom uredbom utvrđuju se bliži uslovi,

Више

ПОЛУГОДИШЊИ ПЛАН РАДА СОЦИЈАЛНОГ РАДНИКА ЗА ДРУГО ПОЛУГОДИШТЕ ШКОЛСКЕ ГОДИНЕ Задатак социјалног радника је да применом савремених теоријски

ПОЛУГОДИШЊИ ПЛАН РАДА СОЦИЈАЛНОГ РАДНИКА ЗА ДРУГО ПОЛУГОДИШТЕ ШКОЛСКЕ ГОДИНЕ Задатак социјалног радника је да применом савремених теоријски ПОЛУГОДИШЊИ ПЛАН РАДА СОЦИЈАЛНОГ РАДНИКА ЗА ДРУГО ПОЛУГОДИШТЕ ШКОЛСКЕ 2016.2017. ГОДИНЕ Задатак социјалног радника је да применом савремених теоријских и практичних сазнања систематски изучава социјалне

Више

Microsoft Word - JAVNI POZIV za stipendije u 2011[1].doc

Microsoft Word - JAVNI POZIV za stipendije u 2011[1].doc На основу члана 9 Одлуке о подстицају развоја талентованих ученика и студената ("Службени лист Града Ниша", број 49/2005 и 49/2006), Kомисија за подстицај развоја талентованих ученика и студената Града

Више

Анекс 5 Униформни програми и програмске активности јединица локалне самоуправе ПРОГРАМ 1 Назив СТАНОВАЊЕ, УРБАНИЗАМ И ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ Шифра 1101 С

Анекс 5 Униформни програми и програмске активности јединица локалне самоуправе ПРОГРАМ 1 Назив СТАНОВАЊЕ, УРБАНИЗАМ И ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ Шифра 1101 С Анекс 5 Униформни програми и програмске активности јединица локалне самоуправе ПРОГРАМ 1 СТАНОВАЊЕ, УРБАНИЗАМ И ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ 1101 Урбанизам и просторно планирање Планирање, уређење и коришћење простора

Више

(Microsoft Word - 7\) Prijedlog programa javnih potreba u \232portu za 2019.doc)

(Microsoft Word - 7\) Prijedlog programa javnih potreba u \232portu za 2019.doc) Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine, broj 33/01, 60/01 vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni

Више

(Microsoft Word - 15\) PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU M\ \(2\).doc)

(Microsoft Word - 15\) PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU M\ \(2\).doc) Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine, broj 33/01, 60/01 vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni

Више

1 На основу члана 13 i 18 Правила о раду Олимпијског комитета за раднички спорт и организовање 12. СОРВ, Спортски одбор на предлог Комесара за такмиче

1 На основу члана 13 i 18 Правила о раду Олимпијског комитета за раднички спорт и организовање 12. СОРВ, Спортски одбор на предлог Комесара за такмиче 1 На основу члана 13 i 18 Правила о раду Олимпијског комитета за раднички спорт и организовање 12. СОРВ, Спортски одбор на предлог Комесара за такмичење СОРВ, на седници одржаној 19. фебруара 2018. године,

Више

Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина Весна Трифуновић ПРАКТИКУМ ИЗ СОЦИОЛОГИЈЕ ОБРАЗОВАЊА Јагодина 2018

Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина Весна Трифуновић ПРАКТИКУМ ИЗ СОЦИОЛОГИЈЕ ОБРАЗОВАЊА Јагодина 2018 Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина Весна Трифуновић ПРАКТИКУМ ИЗ СОЦИОЛОГИЈЕ ОБРАЗОВАЊА Јагодина 2018 Издавач Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу Милана Мијалковића

Више

ВИСОКА ЖЕЛЕЗНИЧКА ШКОЛА СТРУКОВНИХ СТУДИЈА Б е о г р а д Ул. Здравка Челара бр. 14 На основу члана 25. Закона о високом образовању ( Службени гласник

ВИСОКА ЖЕЛЕЗНИЧКА ШКОЛА СТРУКОВНИХ СТУДИЈА Б е о г р а д Ул. Здравка Челара бр. 14 На основу члана 25. Закона о високом образовању ( Службени гласник ВИСОКА ЖЕЛЕЗНИЧКА ШКОЛА СТРУКОВНИХ СТУДИЈА Б е о г р а д Ул. Здравка Челара бр. 14 На основу члана 25. Закона о високом образовању ( Службени гласник РС, број 88/2017, 27/2018 и 73/2018.), Правилника о

Више

САМОСТАЛНИ СИНДИКАТ ШУМАРСТВА И ПРЕРАДЕ ДРВЕТА СРБИЈЕ ОРИЈЕНТАЦИОНИ ПЛАН РАДА ПРЕДСЕДНИШТВА И РЕПУБЛИЧКОГ ОДБОРА ЗА ГОДИНУ Београд, март

САМОСТАЛНИ СИНДИКАТ ШУМАРСТВА И ПРЕРАДЕ ДРВЕТА СРБИЈЕ ОРИЈЕНТАЦИОНИ ПЛАН РАДА ПРЕДСЕДНИШТВА И РЕПУБЛИЧКОГ ОДБОРА ЗА ГОДИНУ Београд, март САМОСТАЛНИ СИНДИКАТ ШУМАРСТВА И ПРЕРАДЕ ДРВЕТА СРБИЈЕ ОРИЈЕНТАЦИОНИ ПЛАН РАДА ПРЕДСЕДНИШТВА И РЕПУБЛИЧКОГ ОДБОРА ЗА 2019 ГОДИНУ Београд, март 2019 1 Увод Оријентациони план рада заснован је на статутарним,

Више

SADRŽAJ

SADRŽAJ СТРАТЕГИЈА ОБЕЗБЕЂЕЊА КВАЛИТЕТА УНИВЕРЗИТЕТА СИНГИДУНУМ 2017-2021 1 ПОЛАЗНЕ ОСНОВЕ СИСТЕМА КВАЛИТЕТА НА УНИВЕРЗИТЕТУ СИНГИДУНУМ Визија обезбеђења квалитета Универзитета Сингидунум Полазећи од савремених

Више

ВИША ТЕХНИЧКА ШКОЛА НОВИ БЕОГРАД ОСНОВНИ ЗАДАЦИ И ЦИЉЕВИ ВИСОКЕ ТЕХНИЧКЕ ШКОЛЕ Стандарди за акредитацију високошколских установа Стандард 1: Основни з

ВИША ТЕХНИЧКА ШКОЛА НОВИ БЕОГРАД ОСНОВНИ ЗАДАЦИ И ЦИЉЕВИ ВИСОКЕ ТЕХНИЧКЕ ШКОЛЕ Стандарди за акредитацију високошколских установа Стандард 1: Основни з ВИША ТЕХНИЧКА ШКОЛА НОВИ БЕОГРАД ОСНОВНИ ЗАДАЦИ И ЦИЉЕВИ ВИСОКЕ ТЕХНИЧКЕ ШКОЛЕ Стандарди за акредитацију високошколских установа Стандард 1: Основни задаци и циљеви високошколске установе На основу члана

Више

Питања за електронски тест: Ванредне ситуације у Републици Србији законска регулатива и институционални оквири 1.Шта је ванредна ситуација? а) стање к

Питања за електронски тест: Ванредне ситуације у Републици Србији законска регулатива и институционални оквири 1.Шта је ванредна ситуација? а) стање к Питања за електронски тест: Ванредне ситуације у Републици Србији законска регулатива и институционални оквири 1.Шта је ванредна ситуација? а) стање када су ризици и претње или последица од опасности по

Више

Na osnovu članova 12, 13, 116 i 117 Zakona o sportu ("Sl. list CG", br. 044/18), člana 27stav 1, tačka 16 i člana 46 Statuta opštine Rožaje ("Službeni

Na osnovu članova 12, 13, 116 i 117 Zakona o sportu (Sl. list CG, br. 044/18), člana 27stav 1, tačka 16 i člana 46 Statuta opštine Rožaje (Službeni Na osnovu članova 12, 13, 116 i 117 Zakona o sportu ("Sl. list CG", br. 044/18), člana 27stav 1, tačka 16 i člana 46 Statuta opštine Rožaje ("Službeni listi CG - Opštinski propisi", br. 38/18), Skupština

Више

ВИША ТЕХНИЧКА ШКОЛА НОВИ БЕОГРАД ОСНОВНИ ЗАДАЦИ И ЦИЉЕВИ ВИШЕ ТЕХНИЧКЕ ШКОЛЕ Стандарди за акредитацију високошколских установа Стандард 1: Основни зад

ВИША ТЕХНИЧКА ШКОЛА НОВИ БЕОГРАД ОСНОВНИ ЗАДАЦИ И ЦИЉЕВИ ВИШЕ ТЕХНИЧКЕ ШКОЛЕ Стандарди за акредитацију високошколских установа Стандард 1: Основни зад ВИША ТЕХНИЧКА ШКОЛА НОВИ БЕОГРАД ОСНОВНИ ЗАДАЦИ И ЦИЉЕВИ ВИШЕ ТЕХНИЧКЕ ШКОЛЕ Стандарди за акредитацију високошколских установа Стандард 1: Основни задаци и циљеви високошколске установе На основу члана

Више

1/28/2018 Dnevni list Danas Društvo Čelnici lokalnih samouprava za jačanje sistema delovanja u vanrednim situacijama Blagovremeno informisanje o eleme

1/28/2018 Dnevni list Danas Društvo Čelnici lokalnih samouprava za jačanje sistema delovanja u vanrednim situacijama Blagovremeno informisanje o eleme Čelnici lokalnih samouprava za jačanje sistema delovanja u vanrednim situacijama Blagovremeno informisanje o elementarnim nepogodama Na današnjem sastanku koji je organizovao Nebojša Simović, Načelnik

Више

Microsoft Word - 483E FE-0865C4.doc

Microsoft Word - 483E FE-0865C4.doc Zdravstveno potporno udruženje studenata Beograda Svetski dan bez duvanskog dima 31. maj 2008. Rezultati istraživanja o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama na Univerzitetu u Beogradu Istraživanje

Више

РЕПУБЛИКА СРБИЈА ГРАД БЕОГРАД ГРАДСКА ОПШТИНА ЗВЕЗДАРА Управа Градске општине Одељење за друштвене делатности Комисија за оцену програма у области спо

РЕПУБЛИКА СРБИЈА ГРАД БЕОГРАД ГРАДСКА ОПШТИНА ЗВЕЗДАРА Управа Градске општине Одељење за друштвене делатности Комисија за оцену програма у области спо РЕПУБЛИКА СИЈА ГРАД БЕОГРАД ГРАДСКА ОПШТИНА ЗВЕЗДАРА Управа Градске општине Одељење за друштвене делатности Комисија за оцену програма у области спорта Х Број: 66-1-21/18 28.12.2018.године Београд Булевар

Више

pravilnik o uslovima za upis djece u pr. ustanovu

pravilnik o uslovima za upis djece u pr. ustanovu РЕПУБЛИКА СРПСКА МИНИСТАРСТВО ПРОСВЈЕТЕ И КУЛТУРЕ ПРАВИЛНИК О УСЛОВИМА И НАЧИНУ РЕАЛИЗАЦИЈЕ ПРОГРАМА ЗА ДЈЕЦУ У ГОДИНИ ПРЕД ПОЛАЗАК У ШКОЛУ Бања Лука, јун 2019. године На основу члана 36. став 4. Закона

Више

ЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК ОПШТИНЕ ГОРЊИ МИЛАНОВАЦ ГОДИНА MMXIХ 13. ФЕБРУАР ГОДИНЕ БРОЈ 2 ЦЕНА ОВОГ БРОЈА ЈЕ 50 ДИНАРА, ГОДИШЊА ПРЕТ

ЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК ОПШТИНЕ ГОРЊИ МИЛАНОВАЦ ГОДИНА MMXIХ 13. ФЕБРУАР ГОДИНЕ БРОЈ 2 ЦЕНА ОВОГ БРОЈА ЈЕ 50 ДИНАРА, ГОДИШЊА ПРЕТ www.gornjimilanovac.rs ЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК ОПШТИНЕ ГОРЊИ МИЛАНОВАЦ ГОДИНА MMXIХ 13. ФЕБРУАР 2019. ГОДИНЕ БРОЈ 2 ЦЕНА ОВОГ БРОЈА ЈЕ 50 ДИНАРА, ГОДИШЊА ПРЕТПЛАТА ЈЕ 1.000 ДИНАРА С А Д Р Ж А Ј АКТА ОПШТИНСКЕ

Више

УНИВЕРЗИТЕТ У НИШУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ГОДИШЊИ ИЗВЕШТАЈ РАДА Комисије за обезбеђење и унапређивање квалитета за календарску 2015.год. Ниш, 2015.

УНИВЕРЗИТЕТ У НИШУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ГОДИШЊИ ИЗВЕШТАЈ РАДА Комисије за обезбеђење и унапређивање квалитета за календарску 2015.год. Ниш, 2015. УНИВЕРЗИТЕТ У НИШУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ГОДИШЊИ ИЗВЕШТАЈ РАДА Комисије за обезбеђење и унапређивање квалитета за календарску 2015.год. Ниш, 2015. На основу чланова 15. и 17. Закона о високом образовању

Више

Microsoft Word - Propozicije TMK RSS

Microsoft Word - Propozicije TMK RSS ПРОПОЗИЦИЈЕ ТАКМИЧЕЊА МЛАЂИХ КАТЕГОРИЈА РУКОМЕТНОГ САВЕЗА СРБИЈЕ Београд, 29. август 2018. године На основу члана 100. став 2. тачка 1. и члана 160. став 4. Закона о спорту, члана 64. став 2. тачка 30.

Више

#придружи се најбољима Ми улажемо у будућност. Будућност си ти. Постани део успешне Алфа БК породице! О Р Г А Н И З А Ц И Ј А, Т Е Х Н О Л О Г И Ј А Г

#придружи се најбољима Ми улажемо у будућност. Будућност си ти. Постани део успешне Алфа БК породице! О Р Г А Н И З А Ц И Ј А, Т Е Х Н О Л О Г И Ј А Г #придружи се најбољима Ми улажемо у будућност. Будућност си ти. Постани део успешне Алфа БК породице! О Р Г А Н И З А Ц И Ј А, Т Е Х Н О Л О Г И Ј А Г Р А Ђ Е Њ А И М Е Н А Џ М Е Н Т У Г Р А Ђ Е В И Н

Више

Microsoft PowerPoint - Sladja 2 [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - Sladja 2 [Compatibility Mode] PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA OSNOVNE METODE RADA MEDICINSKE SESTRE U PZZ Proces zdravstvene nege, timski metod, dispanzerski, epidemiološki, socijalno-medicinski, statističko-informacioni i zdravstveno

Више

ФЕБРУАР 2015 Фебруар је био променљив уз честе падавине, поготово у првој и трећој декади месеца. Од почетка месеца до 11. фебруара и поново од

ФЕБРУАР 2015 Фебруар је био променљив уз честе падавине, поготово у првој и трећој декади месеца. Од почетка месеца до 11. фебруара и поново од ФЕБРУАР 2015 Фебруар 2015. је био променљив уз честе падавине, поготово у првој и трећој декади месеца. Од почетка месеца до 11. фебруара и поново од 22. до краја месеца сваког дана је било падавина. Почетком

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation ЈАНУАР 2016 После 35 дана 2. јануара је нарушен утицај антициклона који је доносио суво време од краја новембра прошле године. Почетак јануара је био у знаку правог зимског времена. Падао је снег уз брзи

Више

Microsoft Word - Plan i program rada SHLS za 2014 godinu

Microsoft Word - Plan i program rada SHLS za 2014 godinu PLAN I PROGRAM RADA SAVEZA HOKEJA NA LEDU SRBIJE za 2014. godinu U skladu sa članovima 9, 10 i 33 Statuta Saveza hokeja na ledu Srbije, Strategijom razvoja sporta u Republici Srbiji za period 2014 2018.

Више

ФИЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ ГЕНЕТИКА И МОРФОЛОГИЈА 1 ПРВА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2014/2015.

ФИЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ ГЕНЕТИКА И МОРФОЛОГИЈА 1 ПРВА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2014/2015. ФИЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ ГЕНЕТИКА И МОРФОЛОГИЈА 1 ПРВА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2014/2015. Предмет: ФИЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ Предмет носи 5 ЕСПБ бодова.укупно има 45 часова активне наставе. НАСТАВНИЦИ И САРАДНИЦИ: РБ

Више

ИНTEРНA РEВИЗИJA

ИНTEРНA РEВИЗИJA ИНTEРНA РEВИЗИJA Интeрнa рeвизиja пружa пoдршку корисницима јавних средстава у пoстизaњу њихoвих циљeвa. Интeрнa рeвизиja прeдстaвљa нeзaвисну aктивнoст кoja имa зa циљ дa прoцeни систeм финансијског управљања

Више

На основу Закона о спорту Републике Србије (Службени гласник РС бр.24/2011 ) Управни одбор Савеза за скокове у воду Србије на седници одржаној дана 14

На основу Закона о спорту Републике Србије (Службени гласник РС бр.24/2011 ) Управни одбор Савеза за скокове у воду Србије на седници одржаној дана 14 На основу Закона о спорту Републике Србије (Службени гласник РС бр.24/2011 ) Управни одбор Савеза за скокове у воду Србије на седници одржаној дана 14.012013. године, усвојио је Правилник Савеза за скокове

Више

Serbia Business Run Prijavi svoj tim!

Serbia Business Run Prijavi svoj tim! Tim bilding događaj godine u 5 gradova Srbije: SUBOTICA, KRAGUJEVAC, BEOGRAD, NIŠ i NOVI SAD SBB SERBIA BUSINESS RUN ŠTA JE SERBIA BUSINESS RUN? SBB Serbia Business Run je serija od 5 poslovnih trka koja

Више

ODLUKA o lokaciji i terminima početka sportskih takmičenja na XII SORV-F

ODLUKA o lokaciji i terminima početka sportskih takmičenja na XII SORV-F 1 Na sednici Sportskog odbora SORV, održanoj dana 30. maja 2019. godine, doneta je KONAČAN DOKUMENT O D L U K A O UŽOJ LOKACIJI I TERMINIMA POČETKA SPORTSKIH TAKMIČENJA NA XII SPORTSKOJ OLIMPIJADI RADNIKA

Више

ПРАВИЛНИК О ВРЕДНОВАЊУ КВАЛИТЕТА РАДА УСТАНОВЕ ( Службени гласник РС, бр. 72/09 и 52/11)

ПРАВИЛНИК О ВРЕДНОВАЊУ КВАЛИТЕТА РАДА УСТАНОВЕ ( Службени гласник РС, бр. 72/09 и 52/11) ПРАВИЛНИК О ВРЕДНОВАЊУ КВАЛИТЕТА РАДА УСТАНОВЕ ( Службени гласник РС, бр. 72/09 и 52/11) Члан 2 Вредновање квалитета рада установе представља процену квалитета рада установе Члан 3 Вредновање квалитета

Више

На основу члана 15. и члана 59. став 2. Закона о Агенцији за борбу против корупције ( Службени гласник РС, бр. 97/08, 53/10, 66/11 - одлука УС, 67/13

На основу члана 15. и члана 59. став 2. Закона о Агенцији за борбу против корупције ( Службени гласник РС, бр. 97/08, 53/10, 66/11 - одлука УС, 67/13 На основу члана 15. и члана 59. став 2. Закона о Агенцији за борбу против корупције ( Службени гласник РС, бр. 97/08, 53/10, 66/11 - одлука УС, 67/13 - одлука УС, 112/13 - аутентично тумачење и 8/15 -

Више

Predmet: Marketing

Predmet: Marketing Predmet: Marketing Knjiga: Marketing (2019) Gligorijević, M. i Veljković, S. Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu Centar za izdavačku delatnost Napomena: ispitna pitanja važe za sve koji polažu po

Више

Microsoft Word - sbs metodologija

Microsoft Word - sbs metodologija S-trukturalna B-iznis S-tatistika Monstat 1 Sadržaj: Pravni okvir Cilj I predmet istraživanja Pokrivenost Upitnik Trenutno stanje I plan proizvodnje podataka Korisnici podataka dobijenih SBS istraživanjem

Више

LJE Radio Bar d.o.o. Opština-Bar Ulica-Bulevar Dinastije Petrovića H14 Šifra djelatnosti Matični broj IZVJEŠTAJ O FINANSIJSKOM POSLOVAN

LJE Radio Bar d.o.o. Opština-Bar Ulica-Bulevar Dinastije Petrovića H14 Šifra djelatnosti Matični broj IZVJEŠTAJ O FINANSIJSKOM POSLOVAN LJE Radio Bar d.o.o. Opština-Bar Ulica-Bulevar Dinastije Petrovića H14 Šifra djelatnosti-92200 Matični broj-02002523 IZVJEŠTAJ O FINANSIJSKOM POSLOVANJU ZA 2017. GODINU Bar, mart 2018. UVOD Društvo sa

Више

Студијски програм: Географија Година Предмет Први рок (јануарски) Други рок Трећи рок Четврти рок Пети рок Шести рок 1 Увод у географију у 10 h

Студијски програм: Географија Година Предмет Први рок (јануарски) Други рок Трећи рок Четврти рок Пети рок Шести рок 1 Увод у географију у 10 h Географија Година Предмет Први рок (јануарски) Други рок Трећи рок Четврти рок Пети рок Шести рок 1 Увод у географију 13.02. у 10 h 04.04. у 10 h 05.06. у 12 h 26.06. у 12 h 04.09. у 12 h 25. 09. у 12

Више

PRIJEDLOG Na temelju članka 76. Zakona o sportu («Narodne novine» broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13 i 85/15, 19/16) i članka 28. točka 8. Statuta Sisačko moslavačke županije («Službeni glasnik

Више

Градска општина Звездара Припрема и вођење седница општ. Већа и СО ПР Издање 1 Ревизија 3 XI број 06-57/16 Веће Градске општине Звездара на сед

Градска општина Звездара Припрема и вођење седница општ. Већа и СО ПР Издање 1 Ревизија 3 XI број 06-57/16 Веће Градске општине Звездара на сед XI број 06-57/16 Веће Градске општине Звездара на седници одржаној 28.12. 2016. године, на основу члана 58. Закона о запосленима у аутономној покрајини и јединицама локалне самоуправе (''Службени гласник

Више

Menadzment - principi i koncepti STAVRIC, VASIC.1.1

Menadzment - principi i koncepti STAVRIC, VASIC.1.1 DR BOŽIDAR STAVRIĆ DR MILE VASIĆ MENADŽMENT - principi i koncepti - SLOBOMIR P UNIVERZITET SLOBOMIR, 2015. 1 Autori dr Božidar Stavrić dr Mile Vasić Naslov Menadžment principi i koncepti Prvo izdanje Izdavač

Више

Студијски програм: Географија Година Предмет Четврти рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3 1 Картографија у 10 h писмени

Студијски програм: Географија Година Предмет Четврти рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3 1 Картографија у 10 h писмени Студијски програм: Географија Увод у географију 02. 07. у 9 h Картографија 05. 07. у 0 h писмени 08. 07. у 0 h усмени Картографија 05. 07. у 0 h, Лаб. за картографију Математичка географија 0. 07. у 9

Више

????????? ?????? ???????? ? ??????? ??????????????

????????? ?????? ???????? ? ??????? ?????????????? ДРУШТВЕНИ УСЛОВИ НАСТАНКА И РАЗВОЈА КОМУНИКОЛОГИЈЕ КОМУНИКОЛОГИЈА 2. ТЕМА САДРЖАЈ ПРЕДАВАЊА Друштвени услови настанка и развоја комуникологије Комуникологија наука са интердисциплинарним истраживачким

Више

Студијски програм: Географија Година Предмет Четврти рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3 1 Картографија у 10 h писмени

Студијски програм: Географија Година Предмет Четврти рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3 1 Картографија у 10 h писмени Студијски програм: Географија Увод у географију 02. 07. у 9 h Студентски трг 3 Картографија 05. 07. у 0 h писмени 08. 07. у 0 h усмени Студентски трг 3, Сала Картографија 05. 07. у 0 h Студентски трг 3,

Више

RUKOMETNI SAVEZ SRBIJE

RUKOMETNI SAVEZ SRBIJE РУКОМЕТНИ САВЕЗ СРБИЈЕ ЗАЈЕДНИЦА ДЕЛЕГАТА РСС КРИТЕРИЈУМИ ЗА ФОРМИРАЊЕ ЛИСТА ДЕЛЕГАТА ЗА РУКОМЕТНА ТАКМИЧЕЊА Б Е О Г Р А Д ЈАНУАР 2008. На основу члана 24, ст.2, тачка 3,Правилника Заједнице делегата РСС,

Више

Студијски програм: Географија Година Предмет Трећи рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3, Сала 2 1 Картографија у 10 h п

Студијски програм: Географија Година Предмет Трећи рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3, Сала 2 1 Картографија у 10 h п Студијски програм: Географија 1 Увод у географију 05. 06. у 9 h Студентски трг 3, Сала 2 1 Картографија 06. 06. у 10 h писмени 07. 06. у 10 h усмени 1 Картографија 1 06. 06. у 10 h Студентски трг 3, Лаб.

Више

Microsoft Word - rezolucija 70.doc

Microsoft Word - rezolucija 70.doc REZOLUCIJA 70 (Gvadalahara 2010) Integrisanje roda u rad Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) i promovisanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena kroz korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija

Више

Microsoft Word - 01 Standard.doc

Microsoft Word - 01 Standard.doc II САМОВРЕДНОВАЊЕ ПРОЦЕСА И СТАНДАРДА КОЈИМА СЕ ОБЕЗБЕЂУЈЕ КВАЛИТЕТ НА УНИВЕРЗИТЕТУ Станрд 1: Стратегија обезбеђења Високошколска установа утврђује стратегију обезбеђења, која је доступна јавности. А)

Више

ОПШТИНА УБ

ОПШТИНА  УБ Број 1 страна 1 СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК ОПШТИНЕ УБ 20. март 2014. године СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК ОПШТИНЕ УБ www.opstinaub.org.rs Година XV Број 1 Уб, 20. март 2014. године Бесплатан примерак 1. На основу члана 32. тачка

Више

ПРАВИЛНИК О ОДРЖАВАЊУ МИНИ КАЈАК ЛИГЕ НА МИРНИМ ВОДАМА Београд,

ПРАВИЛНИК О ОДРЖАВАЊУ МИНИ КАЈАК ЛИГЕ НА МИРНИМ ВОДАМА Београд, ПРАВИЛНИК О ОДРЖАВАЊУ МИНИ КАЈАК ЛИГЕ НА МИРНИМ ВОДАМА Београд, 2019. 1 На основу члана 87. став 3, Статута Кајакашког савеза Србије, Управни одбор Кајакашког савеза Србије (у даљем тексту: Управни одбор),

Више

cgo-cce-obrazovanje

cgo-cce-obrazovanje OBRAZOVANJE I OMLADINSKA POLITIKA U EU Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a sprovodi ga Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert i NVO Natura. Sa budžetom od

Више

Raspored ispita - juni NNV.xlsx

Raspored ispita - juni NNV.xlsx ПЕТАК 12.06.2015. СРПСКИ ЈЕЗИК 1 СРПСКИ ЈЕЗИК студенти са ПА, вишом и СРПСКИ ЈЕЗИК 2 ГОВОРНА КУЛТУРА ФОРМЕ УЧТИВОСТИ У СРПСКОМ ЈЕЗИКУ (редовни учитељи и васпитачи) СРПСКОГ ЈЕЗИКА И КЊИЖЕВНОСТИ 2 СРПСКОГ

Више

ПРЕДЛОГ

ПРЕДЛОГ З А К О Н О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРЕДШКОЛСКОМ ВАСПИТАЊУ И ОБРАЗОВАЊУ Члан 1. У Закону о предшколском васпитању и образовању ( Службени гласник РС, број 18/10), члан 5. мења се и гласи: Члан 5.

Више

Microsoft Word - Pravilnik_o_radu_stalnih_komisija_IO

Microsoft Word - Pravilnik_o_radu_stalnih_komisija_IO FUDBALSKI SAVEZ CRNE GORE P R A V I L N I K O RADU STALNIH KOMISIJA IZVRŠNOG ODBORA FSCG Na osnovu člana 34 Statuta Fudbalskog saveza Crne Gore, Izvršni odbor FSCG, na sjednici održanoj dana 24.12.2013.godine,

Више

Microsoft Word - tacka 3 Pravila_upisa_ NN vece

Microsoft Word - tacka 3 Pravila_upisa_ NN vece На основу члана 102 Закона о високом образовању (Сл. Гласник број: 88/2017) и на основу члана 47 став 3 и члана 79 Статута Економског факулета у Суботици број: 01-1812 од дана: 31. маја 2018. године, Наставно-научно

Више

48-Blazevic.indd

48-Blazevic.indd znanstveni radovi izvan teme Iva Blažević Damir Božić Jelena Dragičević Originalni znanstveni rad RELACIJE IZMEĐU ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA I AKTIVNOSTI PREDŠKOLSKOG DJETETA U SLOBODNO VRIJEME 1. UVOD Tjelesno

Више

Година 2018 Број 6 Прибој, године Излази по потреби Рок за рекламацију 10 дана I АКТА СКУПШТИНЕ ОПШТИНЕ ОДЛУКУ О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ОДЛУК

Година 2018 Број 6 Прибој, године Излази по потреби Рок за рекламацију 10 дана I АКТА СКУПШТИНЕ ОПШТИНЕ ОДЛУКУ О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ОДЛУК Година 2018 Број 6 Прибој, 24.09.2018. године Излази по потреби Рок за рекламацију 10 дана I АКТА СКУПШТИНЕ ОПШТИНЕ ОДЛУКУ О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ОДЛУКЕ О БУЏЕТУ ОПШТИНЕ ПРИБОЈ ЗА 2018. ГОДИНУ I ОПШТИ ДЕО

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation ДЕЦЕМБАР 2016. Већи део месеца децембра 2016. било је стабилно и суво време уз честу појаву магле у нижим пределима, док је на планинама и југу било сунчаније. Падавина је било врло мало, у већини предела

Више

Na osnovu člana 23. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantonaprečišćeni tekst ( Službene novine Tuzlasnkog kantona, broj: 10

Na osnovu člana 23. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantonaprečišćeni tekst ( Službene novine Tuzlasnkog kantona, broj: 10 Na osnovu člana 23. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantonaprečišćeni tekst ( Službene novine Tuzlasnkog kantona, broj: 10/18) i člana 7. stav (4) Odluke o utvrđivanju uslova,

Више

Organizacija koja uči Nemanja Davidović

Organizacija koja uči Nemanja Davidović Organizacija koja uči Nemanja Davidović 25.08.2012. Ekonomija znanja Znanje kao ključna kompetentnost Ključna kompetentnost preduzeća je zapravo njegova sposobnost da izvršava poslovne procese na superiorniji

Више

СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ОПШТИНЕ ИНЂИЈА ISSN ИНЂИЈА 15. МАЈ године ГОДИНА VIII БРОЈ 13 Цена примерка: Годишња претплата: ПРЕДСЕДНИК ОПШТИНЕ 665 Р

СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ОПШТИНЕ ИНЂИЈА ISSN ИНЂИЈА 15. МАЈ године ГОДИНА VIII БРОЈ 13 Цена примерка: Годишња претплата: ПРЕДСЕДНИК ОПШТИНЕ 665 Р СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ОПШТИНЕ ISSN 2334-6620 15. МАЈ 2019. године ГОДИНА VIII БРОЈ 13 Цена примерка: Годишња претплата: ПРЕДСЕДНИК ОПШТИНЕ 665 Број: 40-156/2019-II Дана: 11. март 2019. год. ( Службени лист општине

Више

Microsoft Word - Predmeti po Bolonji 2010.doc

Microsoft Word - Predmeti po Bolonji 2010.doc ГЕОГРАФИЈА ОСНОВНЕ АКАДЕМСКЕ СТУДИЈЕ Увод у географију ТМ 2 + 1 + 0 + 0 5 Картографија СА 2 + 2 + 1 + 0 Математичка гeографија СА 2 + 1 + 0 + 0 5 Географски информациони системи СА 2 + 2 + 0 + 0 6 Геологија

Више

Студијски програм: Географија Година Предмет Други рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3, Сала 1 1 Картографија у 10 h п

Студијски програм: Географија Година Предмет Други рок Сала 1 Увод у географију у 9 h Студентски трг 3, Сала 1 1 Картографија у 10 h п Студијски програм: Географија 1 Увод у географију 10. 04. у 9 h Студентски трг 3, Сала 1 1 Картографија 03. 04. у 10 h писмени 04. 04. у 10 h усмени Студентски трг 3, Сала 1 1 Картографија 1 03. 04. у

Више

Контрола ризика на радном месту – успостављањем система менаџмента у складу са захтевима спецификације ИСО 18001/2007

Контрола ризика на радном месту – успостављањем система менаџмента у складу са захтевима спецификације ИСО 18001/2007 Profesor: dr Biljana Gemović Rizik je termin usko povezan sa svim poslovnim i proizvodnim aktivnostima i njegovo postojanje kao takvo mora biti prepoznato i prihvaćeno. Standard OHSAS 18001:2007 rizik

Више

Cjeloživotno obrazovanje Seminar - Osobni kompas

Cjeloživotno obrazovanje Seminar - Osobni kompas Cjeloživotno obrazovanje Seminar - Osobni kompas CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE NA BALTAZARU Osobna strategija uspjeha i upravljanje vremenom Vrijeme je nepovratan resurs. Svakodnevno svatko ima na raspolaganju

Више

Pravilnik o postupku utvrdivanja lista kandidata za poslanike i odbornike

Pravilnik o postupku utvrdivanja lista kandidata za poslanike i odbornike На основу члана 35. став 1. тачка 17. и члана 102. став 3. Главни одбор Демократске странке на седници одржаној 30. августа 2015. године донео је: Правилник о поступку утврђивања листа кандидата за посланике

Више

SZapJavSek

SZapJavSek РЕПУБЛИКА СРБИЈА ГРАД НИШ УПРАВА ЗА ПРИВРЕДУ, ОДРЖИВИ РАЗВОЈ И ЗАШТИТУ ЖИВОТНЕ СРЕДИНЕ ОДСЕК ЗА СТАТИСТИКУ ЗАПОСЛЕНОСТ У ЈАВНОМ СЕКТОРУ ГРАДА НИША Ниш, мај 2006. године УВОДНЕ НАПОМЕНЕ 2 Појам јавни сектор,

Више

Microsoft Word Resenje GV - Program rada Ustanove za fizicku kulturu SC Cair za 2012 godinu.doc

Microsoft Word Resenje GV - Program rada Ustanove za fizicku kulturu SC Cair za 2012 godinu.doc На основу члана 56. Статута Града Ниша (''Службени лист Града Ниша'', број 88/2008), члана 39. Пословника о раду Градског већа Града Ниша ( Службени лист Града Ниша број 101/2008, 4/2009, 58/2009, 25/2011

Више

podaci o instituciji

podaci o instituciji III deo: PODACI O STATUSU Godina osnivanja: 1982. Osnivač (poslednji, zakonski): opština Smederevo Status ustanove: državni privatni mešoviti društveni nešto drugo, šta? IV deo: IZVORI FINANSIRANJA Na

Више

Microsoft Word - PRAVILNIK o vrednovanju kvaliteta rada ustanova

Microsoft Word - PRAVILNIK o vrednovanju kvaliteta rada ustanova PRAVILNIK O VREDNOVANJU KVALITETA RADA USTANOVA ("Sl. glasnik RS", br. 9/2012) Sadržina Pravilnika Član 1 Ovim pravilnikom uređuju se organi i tela ustanove, postupci praćenja ostvarivanja programa obrazovanja

Више

На основу члана 61. став 4. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10 и 55/13), министар просвете, науке и технолошк

На основу члана 61. став 4. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10 и 55/13), министар просвете, науке и технолошк На основу члана 61. став 4. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10 и 55/13), министар просвете, науке и технолошког развоја доноси П Р А В И Л Н И К О ПРОГРАМУ РАДА

Више

На основу члана 34. став 4, члана 39. став 7. и члана 118. став 7. Закона о високом образовању (''Сл. гласник РС'' бр. 88/2017, 27/ др. закон и

На основу члана 34. став 4, члана 39. став 7. и члана 118. став 7. Закона о високом образовању (''Сл. гласник РС'' бр. 88/2017, 27/ др. закон и На основу члана 34. став 4, члана 39. став 7. и члана 118. став 7. Закона о високом образовању (''Сл. гласник РС'' бр. 88/2017, 27/2018 - др. закон и 73/2018), члана 41. став 1. тачка 25) и члана 91. став

Више