ZDRAVSTVENA NJEGA U PORODIČNOJ MEDICINI. mr sc. dr Sanja Tešanović Specijalista porodične medicine

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "ZDRAVSTVENA NJEGA U PORODIČNOJ MEDICINI. mr sc. dr Sanja Tešanović Specijalista porodične medicine"

Транскрипт

1 ZDRAVSTVENA NJEGA U PORODIČNOJ MEDICINI mr sc. dr Sanja Tešanović Specijalista porodične medicine 1

2 6. Zdravstveni problemi žena Nasilje u porodici Zlostavljanje žena- namjerno i sistematsko korištenje taktike Taktike kontrole mogu uključiti- fizičko i seksualno nasilje, prijetnje, izolaciju, napade na ličnost i razum žene, korištenje djece radi prinude Nasilje nad ženama posljedica je socijalnog, ekonomskog, političkog ugnjetavanja žena unutar institucija u društvu Prevencija zlostavljanja zajednički rad pravnih, zdravstvenih i obrazovnih sektora 2

3 6. Zdravstveni problemi žena Rukovodeći principi u radu sa zlostavljenim ženama Svako ima pravo da živi bez nasilja Nijedna osoba ne zaslužuje da bude fizički, psihički, emocionalno ili finansijski zlostavljena Nijedna osoba nema pravo da kontroliše drugu osobu putem prijetnje, prinude, zastrašivanja Odgovornost svakog zdravstvenog radnika da se zauzme za zlostavljenog pacijenta Cilj intervencije- maksimalno povećanje izbora koji se pružaju osobi Ukoliko se radi o punoljetnoj osobi intervencija uz dobrovoljni pristanak 3

4 6. Zdravstveni problemi žena Ljudi imaju sposobnost da se pozitivno mijenjaju Medicinska sestra ima važnu ulogu u identifikaciji nasilja, ocjeni pružanja njege, dokumentovanju, upućivanju žena ka drugi drugim servisima radi bezbjednosti Identifikacija nasilja Sestrinska anamneza Često postoje stare i nove povrede, koje mogu biti previđene- kada je trenutni problem povreda lica ili obilno krvarenje 4

5 6. Zdravstveni problemi žena Procjena Razgovor sa ženom se obavlja nasamo, bilježi se priroda i veličina povreda koristeći izraz navodi Zaključci se saopštavaju ljekaru Pri procjeni situacije vezane za zlostavljanje, traže se specifični znaci Karakteristične povrede su modrice, iščašenja, ogrebotine, ujedi, frakture, gušenje Predilekciona mjesta- glava, vrat, grudi, leđa, stomak, genitalije Vrijeme posjete ljekaru je uveče ili tokom vikenda, često se javljaju u SHP 5

6 6. Zdravstveni problemi žena Zlostavljena osoba ne gleda u oči, ne govori u prisustvu partnera, uznemirena, zabrinuta Pomoć se često ne zatraži na vrijeme (12-18 sati nakon povrede) Partner se trudi da bude blizu i da čuje šta ljekar govori, odgovara umjesto žene, ljubazan je Zlostavljena osoba često ne dolazi na zakazane preglede ili ih zlostavljač otkazuje Često se žali na glavobolju, bol u leđima, grudima, GI tegobe, povrede na rukama i nogama 6

7 6. Zdravstveni problemi žena Emocionalni simptomi i znaci zlostavljanja su: Depresija, nervoza, zloupotreba supstanci, nesanica Pružanje odgovarajuće njege Za žene koje su pretrpile seksualno zlostavljanjepružanje urgentne kontracepcije, tretman za bolesti koje se prenose polnim putem Pronalaženje pravne zaštite Dokumentovanje U zdravstveni karton se unose citati, detaljan opis primjećenog ponašanja, činjenice, ne lično mišljenje Datum, vrijeme, sve što je žena rekla, partner, porodica 7

8 6. Zdravstveni problemi žena Dokumentuju se fizički i psihički simptomi Planiranje sigurnosti Medicinska sestra dijeli svoju zabrinutost sa pacijentom Obrazac sigurnosnog plana treba biti nalijepljen na zidove ordinacije i čekaonice Sa ženom treba uspostaviti stalni kontakt Povezati je sa grupama podrške u zajednici Med. sestra ne smije sebe dovesti u opasnost tako što će se suočiti sa nasilnikom 8

9 6. Zdravstveni problemi žena Komunikacija sa zlostavljenom osobom Razgovarati veoma pažljivo Ženu ne treba sažaljevati, okrivljavati Treba je saslušati, vjerovati joj, pružiti podršku 9

10 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Ima za cilj poboljšanje zdravlja i smanjivanje rizika od bolesti U TPM med. sestra vodi edukativne razgovore sa pacijentom o zdravoj pravilnoj ishrani Ocjena ishrane Da bi ocijenili ishranu pacijenta potrebni su nam: Podaci o ishrani (unos namirnica u protekla 24h, razmak između obroka) Medicinski podaci (lična i porodična anamneza) Antropometrijski podaci (visina, težina, BMI) Indeks tjelesne mase BMI=TT(kg)/TV(m²) 10

11 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Preporučena BMI kategorizacija <18,5- pothranjenost 18,5-25- idealna težina pretjerana težina >30 gojaznost Rizični faktori vezani za probleme sa ishranom Možemo ih podijeliti u 3 grupe: Faktori povezani sa navikama u ishrani i načinom života Faktori povezani sa medic. problemima Faktori povezani sa određenim lijekovima 11

12 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Faktori povezani sa navikama u ishrani i načinom života Nedovoljno novca za hranu Neodgovarajući uslovi za čuvanje hrane Za pripremanje hrane Samački način života i ishrane Nedovoljno uzimanje hrane Rigorozne dijete Faktori povezani sa medicinskim problemima Nenamjerno gubljenje u težini ili debljanje u toku 6 mjeseci 12

13 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Neuravnoteženost između tečnosti i elektrolita Operacija u ustima ili drugom dijelu probavnog trakta Problemi sa zubima GI problemi Zloupotreba alkohola ili droga Neurološka oštećenja Faktori povezani sa određenim lijekovima Aspirin, antacidi Antidepresivi Antihipertenzivi Laksativi, diuretici, digitalis 13

14 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Klinički znaci pothranjenosti Opšti izgled- umor, lako zamaranje Težina- debljina, mršavost Koža- suha, blijeda, nokti- lomljivi Kosa- suha, bez sjaja, rijetka Oči- blijede ili crvene Usne, jezik, desni- natekle, crvene Probavni trakt- loše varenje, dijareja, zatvor Nervni sistem- smanjeni refleksi, žarenje i trnci u rukama i stopalima, mentalne smetnje, razdražljivost 14

15 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Gojaznost Posljedica unošenja viška energetskih hranjivih materija, ispoljava se prekomjernim taloženjem masnog tkiva u organizmu Dva tipa gojaznosti- visceralni (centralna, androgena, abdominalna) češći kod muškaraca Nevisceralni (periferna, glutealna) češći kod žena Genetska predispozicija, ostali uzroci- smanjena fizička aktivnost, nivo estrogena, prekomjerno unošenje kalorija, starenje Veći rizik nastanka HTA, DM, GI bolesti, respiratornog sistema.. 15

16 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Dijagnoza Procjena stepena uhranjenosti- BMI=TM(kg)/TV(m²), >30 gojaznost Liječenje Umjerena fizička aktivnost prema zdravst. stanju, zdrava ishrana- pet obroka Uputstva za ishranu Jedite raznovrsnu hranu Održavajte zdravu tjelesnu težinu Odaberite hranu koja sadrži malo masnoća, hol., Jedite mnogo voća, povrća Šećer i so umjereno, ne alkohol ili umjereno 16

17 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Savjeti o pravilnoj ishrani Smanjivanje masnoća u ishrani Huhati meso, peći, ne pržiti Zamijeniti pržene krompiriće i orahe sa kokicama Ograničiti čokolade, sladoled, kolače Upotrebljavati obrano mlijeko Sa mesa otkloniti masnoće, sa piletine kožicu Jesti manje mesa, više ribe Koristiti manje sosova- ulja za salate Jesti biljne izvore proteina, npr. razne vrste gljiva 17

18 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Izvori kalcijuma i željeza u hrani Kalcijum- mliječni proizvodi, kalcijum i željezomeso, riba, prerad, voće i povrće Dodavanje vlakana ishrani Jedite hljeb i žitarice od punog zrna- crni hljeb Svježe voće i povrće- jabuke, narandže, breskve, mrkva, kukuruz, grašak Neprerađene mekinje Smanjite unos soli Izbjegavajte slanu hranu- slanina, kobasica, čips, senf, turšije i neki sirevi 18

19 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Hrana bogata kalijumom Nedovoljan unos- može izazvati grč u nozi, slabost, paralizu, spazam Prekomjeran unos- poremećaj srčanog ritma, umor Hrana bogata kalijumom: Govedina, piletina, jagnjetina, džigerica, svinjetina, ćurka, teletina 19

20 7.. Promocija potreba za dobrim navikama u ishrani i fizič. aktivnosti Hrana bogata kalijumom Nedovoljan unos- može izazvati grč u nozi, slabost, paralizu, spazam Prekomjeran unos- poremećaj srčanog ritma, umor Hrana bogata kalijumom Govedina, piletina, jagnjetina, džigerica, svinjetina, ćurka, teletina Piramida zdrave ishrane 20

21 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Dijagnoza dijabetesa Hronični, neizlječivi poremećaj metabolizma koji se karakteriše hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom glukoze u krvi Uzročnici i faktori rizika Genetika Gojaznost Trudnoća- gestacijski dijabetes Bolesti- sekundarni dijabetes: alkoholizam, upala pankreasa, hipertireoza.. Lijekovi i hemijski agensi 21

22 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Klasifikacija dijabetesa Dijabetes tip 1- inzulin zavisni, juvenilni, karakteriše ga apsolutni nedostatak inzulina i akutni početak, obično prije 25. god. Dijabetes tip 2- inzulin nezavisni, karakteriše ga otpornost na inzulin u perifernom tkivu Gestacijski dijabetes- tokom trudnoće Ostali specifični tipovi dijabetesa Preporučeni skrining dijabetesa kod asimptomatskih pacijenata: Testiranje u dobi od 45. god., ponavljati testiranje svake 3 god. kod pacijenata sa 45 ili više god. 22

23 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Testirati prije 45 god. i ponavljati svake 3 god. ako pacijent ima 1 ili više faktora rizika: Gojaznost (BMI>27) Krvni srodnik prvog stepena sa DM Pripadnik visoko rizične grupe Istorija dijabetesa u trudnoći HTA, visok nivo lipoproteina Kriterijumi za postavljanje dijagnoze DM Simptomi DM + nesumično mjerenje koncentracije Guk>11,1 mmol/l ili Mjerenje natašte Guk>7,0 mmol/l ili Guk>11,1 mmol/l 23

24 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Liječenje dijabetesa Promjena načina života (dijeta, fizička aktivnost, edukacija, prestanak pušenja) Medikamentozna terapija (peroralni antidijabetici, inzulin, kombinacija peroralne th. i inzulina) Režim ishrane kod dijabetičara: 50-60% kalorija iz ugljikohidrata 20-30% kalorija iz masti 10-20% kalorija iz proteina Glikemijski indeks- brzina kojom različita hrana utiče na nivo Šuk-a u poređenju sa kriškom hljebaima indeks

25 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Savjeti za izbor namirnica za dijabetičare Ograničiti unos hrane od bijelog brašna i šećera Hrana treba biti bogata prehrambenim vlaknima Riba, nemasno meso, mliječni proizvodi, mahunarke imaju nizak glikemijski indeks Koristiti kvalitetne masnoće- maslinovo ulje, ulje lanenog sjemena, orašasti plodovi Vježbanje Smanjuje rizik od osteoporoze, srčanih bolesti, HTA Povećava apsorpciju uzimanja glukoze od strane mišića, pomaže u gubitku TT, snižava nivo Šuk-a Oko 60 min. umjerene aktivnosti dnevno 25

26 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Komplikacije dijabetesa Akutne Inzulinski šok Dijabetična ketoacidoza Dijabetična koma Hronične Makrovaskularne promjene- ateroskleroza Mikrovaskularne- dijabetična retinopatija i nefropatija Neuropatije- parestezije, smanjen osjet bola, temp., konstipacija ili dijareja, impotencija 26

27 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Prevencija hroničnih komplikacija kod DM Kontrola vrijednosti Šuk-a Održavanje optimalne težine Kontrola HTA i lipida u krvi Prestanak pušenja 1X godišnje pregled stopala, očnog dna i biuret Odgovarajuća fizička aktivnost Dijabetično stopalo Bezbolne traume Ishemija tkiva Ulceracije i infekcije Gangrena i amputacije 27

28 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Sestrinska procjena dijabetičkog stopala Smanjen osjećaj bola može dovesti do infekcije stopala, neophodna stalna njega stopala Nokti su najčešće debeli, suhi, lomljivi, urasli Koža stopala suha, hrapava, tvrda Usljed gljivične infekcije koža stopala je crvena i hrapava, tzv. atletsko stopalo Česti problemi sa hodom, povrede i infekcije Za ispitivanje neuropatije koristi se monofilament i zvučna viljuška na dorzumu velikog prsta Monofilament- 4 puta na oba stopala Zvučna viljuška- 2 puta na oba stopala 28

29 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Pogreške >4- periferna neuropatija <2- nema periferne neuropatije Za procjenu dijabetičkog stopala sestre bi trebale koristiti tabelu- pitati za faktore rizika, njegu stopala Vizuelna inspekcija- boja kože, izgled noktiju, rane Palpacija- pulsevi na dorzumu stopala, temp. kože, kapilarno punjenje- normalno manje od 2 sec. Edukacija o njezi stopala Higijena stopala- prati toplom vodom i sapunom Osušiti peškirom, obavezno između prstiju Utrljati mlijeko samo na stopala Svakodnevno mijenjati čarape 29

30 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Njega noktiju- sjeći ravno, turpijati rubove Provjera stopala- koristeći ogledalo ili druga osoba Tražiti rane, žuljeve, plikove, provjeriti cipele Stopala treba uvijek utopliti Inzulinske injekcije Edukujte pacijenta o pravilima davanja inzulinskih injekcija Kod davanja inzulina za doručak i ručak koristite ruke i abdomen, jer se inzulin tako koristi brže U vrijeme večere i odlaska u krevet dati u butine i zadnjicu, jer je tako podmirenost inzulinom bolja 30

31 8. Zdravstvena njega pacijenata sa dijabetesom Koristite vanjski dio ruku Koristite prednji, gornji i vanjski dio butine U svakoj regiji rotirajte mjesta, sa desna na lijevo Svaki ubod treba biti za širinu prsta dalje od prethodnog u regiji Budite dosljedni- slučajno biranje mjesta izaziva skokove i padove vrijednosti vaše glukoze Ne davati u mjesto izloženo vježbi, jer se povećava protok krvi i inzulin se brže apsorbuje Nikada ne davati inzulin u mišić, blizu mladeža, ožiljka, u grudastu naslagu masti 31

32 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Hipertenzija Prema SZO hipertenzija se definiše- nivo sistolnog krvnog pritiska (SBP) od 140 mm Hg (18,7 kpa) ili više, nivo dijastolnog (DBP) od 90 mmhg (12,0 kpa) ili više, u ponovljenim mjerenjima HTA se klasifikuje na 3 načina: Prema etiologiji Prema krvnom pritisku Prema stepenu oštećenja 32

33 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Prema etiologiji Postoje 2 oblika hipertenzije Primarna (osnovna ili idiopatska) hipertenzijanepoznatog porijekla, prisutna kod 92-95% pacijenata Sekundarna hipertenzija- kod 5% pacijenata, može biti posljedica bubrežnih, endokrinih bolesti, tumora- feohromocitom ili kod uzimanja nekih lijekova 33

34 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Prema nivoima krvnog pritiska Optimalan <120/80 Normalan /80-84 Povišen normalan /85-89 Hipertenzija I stepena /90-99 Hipertenzija II stepena / Hipertenzija III stepena >180/110 Izolovana sistolna hiperenzija >140/<90 34

35 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Prema stepenu oštećenja organa Srca- hipertrofija lijeve komore Krvnih sudova- ateroskleroza Bubrega- povećanje serumskog kreatinina i mikroalbuminurija Faktori rizika za nastanak hipertenzije Nasljedni i genetski faktori- pozitivna porodična anamneza Postnatalni period- djeca sa manjom TT Faktori vezani za način života- prekomjerna TT, ishrana bogata solju, zasićenim masnim kis. 35

36 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Prekomjerni unos alkohola, pušenje, smanjena fizička aktivnost, stres Dob i pol- veći rizik za muškarce od žena Dijabetes- rizik od KVB 2-3 puta veći kod muškaraca, a 4-5 puta kod žena sa dijabetesom Praktične procedualne smjernice Pacijent treba da sjedi par min. u mirnoj prostoriji Položaj ruke Horizontalno na podlozi u nivou grudi Manžeta iznad podlaktične jame (donji rub 3 cm iznad kubitalne jame) Palpira se brahijalna arterija 36

37 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Glava stetoskopa se stavi čvrsto i nježno iznad brahijalne arterije Prvi jasan otkucaj- sistolni krvni pritisak Kad zvukovi nestaju- dijastolni KP Mjeri se na obe ruke, ponovi se za nekoliko min. Ciljevi i liječenje hipertenzije Cilj- TA ispod 140/90 i 130/80 mmhg kod osoba sa DM, KVB, CVB Pozitivan efekat th.- odnos korist/trošak Korist uključuje prevenciju mortaliteta i morbiditeta Smanjenje bolničkih troškova Smanjenje stepena radne i životne nesposobnosti 37

38 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Troškovi uključuju- troškove pregleda Dodatna klinička ispitivanja Lijekove i njihove popratne efekte Promjene u kvalitetu života Sestrinska uloga kod hipertenzije Mjerenje krvnog pritiska i pulsa Inervjuiše pacijenta- pravilno uzimanje lijeka, nus pojave, promjena životnog stila- u preporuke spada: Postizanje idealne TT- pravilna ishrana Povećana tjelesna aktivnost- 3-4 puta sedmično Smanjeno korištenje fine soli- do 5 g. dnevno 38

39 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Prestanak pušenja, izbjegavanje prekomjernog konzumiranja alkohola, stresnih situacija EKG- Grafički zapis elektr. impulsa nastalih u srcu Provođenje impulsa kroz srce Impulsi se stvaraju u desnoj pretkomori u tzv. SA čvoru, nadražaj se prenosi u AV čvor- impulsi se usporavaju prije nego uđu u komore, kroz tzv. Hisov snop do Purkinijevih vlakana Kontrakcija komora omogućava ispumpavanje krvi iz srca u pluća i ostale dijelove tijela, SA čvor šalje impulse određenom brzinom (frekvenca srca), u stanju mirovanja je /min 39

40 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Sprovodni sistem srca 40

41 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Materijal i pribor za snimanje EKG-a EKG uređaj- 12 kanalni, elektrode, gel, ubrusi za brisanje Postavljanje elektroda na ekstremitetima Elektroda R (Right arm) je crvene boje, L (Left arm) žute, F (Foot)- lijeva noga- zelene boje. Elektroda za uzemljenje N (Null)- crne boje Postavljanje elektroda na prsima Šest prekordijalnih odvoda V1-V6, stavljaju se na stijenku grudnog koša, ispred srca 41

42 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Postupak snimanja EKG-a Objasniti pacijentu postupak snimanja Reći da oslobodi grudni koš i donje dijelove ekstremiteta Prikopčati 10 elektroda, zamoliti da miruje i normalno diše Na dobijenoj traci EKG-a označiti ime, prezime, JMB Pacijenta obavijestiti da je završeno snimanje, otkopčati elektrode, dati ubrus da se obriše Dati na uvid doktoru snimnjeni EKG 42

43 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Patološki nalazi EKG-a: 43

44

45

46

47 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Hiperlipidemija Povećanje lipida u krvi- jedan od najznačajnijih faktora rizika za pojavu ateroskleroze i bolesti koronarnih krvnih sudova Prema etiologiji dijele se na: primarne (nasljedne), sekundarne (stečene)- posljedica nepravilne ishrane, fizičke neaktivnosti, pušenja, alkoholizma, gojaznosti Laboratorijski testovi Lipidni status (LDL i HDL holesterol, ukupni holesterol, trigliceridi) 12-15h prije vađenja krvi ne uzimati hranu 47

48 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB 2-3 mjerenja u periodu 6 mj. dok se ne postavi dg. Ako je pacijent imao infarkt, op. zahvat, traumu, postavljanje dg. se odlaže za 2-3 mjeseca Na osnovu dobijenih vrijednosti izračunava se indeks ateroskleroze (odnos LDL/HDL holesterol) Preporuka praćenja opšte populacije pacijenata za povećane vrijednosti lipida u krvi su: Svakih 5 god. za muškarce od godine Svakih 5 god. za žene od godina Ostali- faktori rizika: istorija bolesti krv. sudova, pušenje, HTA, DM.. 48

49 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB 49

50 9. Zdravstvena njega pacijenata sa KVB Liječenje Uklanjanje faktora rizika Dijeta Fizička aktivnost Farmakoterapija 50

51 HVALA NA PAŽNJI! 51