13. sjednica Županijska skupština Z A P I S N I K

Транскрипт

1 Z A P I S N I K sa 13. redovite sjednice Županijske skupštine Dubrovačko - neretvanske županije, održane 13. studenog g. u Velikoj vijećnici zgrade Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, s početkom u sati. dr. sc. Vilma Kosović, dr. med., predsjednica Županijske skupštine, otvorila je 13. redovitu sjednicu Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, pozdravila Župana, zamjenike Župana, vijećnike, predstavnike medija i ostale nazočne goste. Predsjednica Županijske skupštine zamolila je g. Ariana Čustovića, tajnika Županijske skupštine da izvrši prozivku vijećnika, kako bi se utvrdio kvorum. Prozivkom je utvrđeno da je sjednici nazočno 30 vijećnika, te da Skupština može donositi pravovaljane odluke. Sjednici u trenutku prozivke nisu nazočni vijećnici: Željko Bartulović, Nikola Grmoja, Nada Ivanković, Marija Kovač, Ljubo Kunjašić, Krešimir Kuran, Nedjelko Lipanović, Vlaho Orepić, Deni Surjan, Nino Šešelj i Ivo Žuvela. Predsjednica Županijske skupštine potom je rekla da su dana godine Županijske službe zaprimile zahtjev Kluba vijećnika SDP-a i Kluba vijećnika MOST-a nezavisnih lista kojim se traži da ona podnese neopozivu ostavku. U odnosu na zaprimljeni zahtjev očitovala se, rekavši da ostavku neće podnijeti, budući je postupila sukladno zakonu, Statutu i Poslovniku Županijske skupštine. Potom se prešlo na utvrđivanje dnevnog reda. Vijećnici su dobili radne materijale, pa je predsjednica upitala ima li netko primjedbi ili prijedloga o izmjeni ili dopuni dnevnog reda. Maro Kristić u ime MOST-a nezavisnih lista predložio je dopunu dnevnog reda točkom: "Prijedlog Odluke o stavljanju van snage Odluke o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor Domova zdravlja kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija." Smatraju da je ova odluka na jedan određeni način ugrozila status i djelatnost naših liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i istima se na prethodnoj sjednici nije dala riječ da progovore o svojim problemima, a koji su uputili svoj zahtjev za ocjenu zakonitosti tog akta prema Uredu državne uprave, no nije za očekivati da će Ured državne uprave koji se uskoro pripaja DNŽ ocijeniti tu odluku i reći da njihov zahtjev nije opravdan. Zato smatra da bi ovu odluku trebalo staviti van snage i naći načina da se osigura ta razlika sredstava, a liječnicima da omogućimo primjeren rad od kojeg mogu živjeti. Kako nije bilo drugih primjedbi, predsjednica je stavila prijedlog dopune dnevnog reda na glasovanje. 1

2 Većinom glasova (s 9 glasova "ZA", 21 "PROTIV", bez suzdržanih) prijedlog dopune dnevnog reda nije prihvaćen. Konačni prijedlog dnevnog reda stavljen je na glasovanje. Većinom glasova (21 "ZA", nitko "PROTIV" i 8 "SUZDRŽANIH") prihvaćen je slijedeći D N E V N I R E D - Vijećnička pitanja 1. Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Dubrovačko neretvanske županije za godinu. 2. Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za godinu. 3. Prijedlog zaključka o prihvaćanju županovog izvješća o radu za prvo polugodište godine. 4. Prijedlog odluke o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko neretvanske županije. 5. Prijedlog odluke za pokretanje postupka izrade Plana razvoja Dubrovačko neretvanske županije do godine. 6. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra plaža Copacabana, Grad Dubrovnik. 7. Prijedlog odluke o imenovanju članova Stručnog povjerenstva za koncesiju na pomorskom dobru - plaža Copacabana, Grad Dubrovnik. 8. Prijedlog rješenja o izmjenama i dopunama Rješenja o imenovanju Povjerenstva za praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesiji na pomorskom dobru. 9. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o imenovanju doktora medicine (mrtvozornika) ovlaštenih za utvrđivanje vremena i uzroka smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove za područje Dubrovačko-neretvanske županije. 10. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o organizaciji i sufinanciranju dodatnih medicinskih timova u turističkoj sezoni godine u Dubrovačko neretvanskoj županiji. 11. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku o otvaranju nove ordinacije zdravstvene zaštite predškolske djece Doma zdravlja Dubrovnik u Mreži javne zdravstvene službe. 12. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Statutarnu odluku o izmjenama i dopunama Statuta Doma zdravlja Dubrovnik od 2. svibnja Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku o davanju u zakup poslovnog prostora radniku Doma zdravlja Metković. 14. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku o izmjeni Odluke o proširenju djelatnosti Doma zdravlja Korčula. 15. Prijedlog odluke o usklađenju i proširenju djelatnosti Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos. 2

3 16. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Statuta Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos. 17. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja domova za starije i nemoćne osobe u Dubrovačko- neretvanskoj županiji u godini. 18. Prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića za proširenjem djelatnosti izvođenjem novih programa obrazovanja. 19. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Gimnaziji Dubrovnik za sklapanje Ugovora o dodjeli nekretnine na korištenje Gradu Dubrovniku. 20. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Programa rada Savjeta mladih dubrovačko neretvanske županije za godinu. 21. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 1173, k.o. Dubrovnik. 22. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 1368/74, k.o. Lastovo. 23. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 673, 1582 i 1583/1 k.o. Dubrovnik. 24. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 622 i 625, k.o. Dubrovnik. 25. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 1423, k.o. Dubrovnik. 26. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 1695, k.o. Dubrovnik. 27. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 979, k.o. Dubrovnik. 28. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 45, k.o. Dubrovnik. 29. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 875, k.o. Gruž. 30. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa za k. č. 1653, k.o. Dubrovnik. Zapisnik s 11. redovite sjednice Županijske skupštine, kao i zapisnik sa 12. sjednice Županijske skupštine dostavljeni su vijećnicima u radnim materijalima. Nakon utvrđivanja dnevnog reda, predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu o zapisniku sa 11. redovite sjednice Županijske skupštine. Kristina Ćurčija navela je da je u zapisniku s 11. redovite sjednice Županijske skupštine ispušteno da su vijećnici SDP-a napustili sjednicu iz znaka solidarnosti prema liječnicima koji su ostali ispred vrata i nije im se dopustilo da govore. Predsjednica Županijske skupštine rekla je da su isti vijećnici napustili sjednicu, bez da su naveli razlog napuštanja sjednice, na što je vijećnica Ćurčija rekla da to nije točno, nego da je predsjednik Kluba vijećnika SDP-a izašao za govornicu i rekao da ti vijećnici napuštaju sjednicu u znak solidarnosti s liječnicima. Predsjednica je rekla da je primjedba primljena na znanje i stavila na glasovanje ovaj zapisnik uz napomenu da ćemo preslušati tonski zapis. Zapisnik s 11. sjednice ostavljen je za usvajanje na idućoj sjednici Županijske skupštine. 3

4 Zatim je predsjednica upitala da li netko ima primjedbi na zapisnik s 12. redovite sjednice Županijske skupštine. Kristina Ćurčija rekla je da se opet radi o istom predsjednik SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije i kolega vijećnik je postavio 3 pitanja kod izlaganja u vezi zakupa u Domovima zdravlja i ona nisu unesena u zapisnik, te moli da se i to presluša. Predsjednica Županijske skupštine odgovorila je da će županijske službe to provjeriti i ukoliko je to točno biti će uvršteno u zapisnik, a glasovanje o zapisniku s 12. redovite sjednice, također ostavljamo za iduću sjednicu. Vijećnička pitanja Predsjednica Županijske skupštine uvodno je detaljno obrazložila način postavljanja vijećničkih pitanja prema članku 69. i 70. Poslovnika. Zatim je zamolila vijećnike da se prijave za postavljanje vijećničkih pitanja. Mihovil Družijanić postavio je slijedeće pitanje Županu Nikoli Dobroslaviću: "Krajem prošlog mjeseca potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt dnevne bolnice u Dubrovniku i Metkoviću, zanima me kada možemo očekivati početak radova na tom projektu?" Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da kao što je poznato, to je projekt vrijedan 50 milijuna kuna, većinom financiran iz EU fondova, podijeljen je u dva dijela, jedan dio ide za OB Dubrovnik, a drugi dio je za dnevnu bolnicu u Metkoviću. Dobili smo zgradu od Ministarstva državne imovine u Metkoviću, ovoga trena je natječajna dokumentacija na provjeri Središnje agencije za financiranje i ugovaranje i oni bi trebali u roku od 30 dana završiti provjeru i nakon toga ide natječaj za izvođenje radova, a rokove izvođenja radova ćemo morati još vidjeti s potencijalnim izvođačima radova. Kristina Čurćija imala je tri pitanja, prvo je u svezi povećanja zakupnina zakupcima u poslovnim prostorima u Domovima zdravlja: "Na prošloj sjednici donesena je odluka o povećanju zakupnine zakupaca iz Doma zdravlja Dubrovnik bez savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga odluke o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor domova zdravlja kojima ste osnivač. Bila je to prigoda da se suočimo s prijedlozima i prigovorima a Vi ste išli toliko daleko da unatoč našoj zamolbi i prisustvu liječnika niste dopustili ni da nam se obrate. Stoga vas pitam, je li zbog neprovođenja zakonom propisanog postupka savjetovanja s javnošću napravljena ozbiljna pogreška koja čini odluku Županijske skupštine nezakonitom? Ako Grad Zagreb poštuje svoje liječnike, zašto Dubrovačko-neretvanska županija to ne radi?" Drugo pitanje za Župana glasi: 4

5 "Prije nekoliko dana imali smo prigodu pročitati u medijima da se obnavlja cesta Osojnik - Grebci, a obzirom da je to granični prijelaz preko kojeg ne mogu stanovnici Dubrovnika koji u tim dijelovima BiH imaju nekretnine, zanima me hoćete li poduzeti mjere kakve su na snazi na prijelazu Vukov klanac za stanovnike Neretve i omogućiti stanovnicima da koriste ovu cestu?" Za treće pitanje Kristina Ćurčija rekla je da ga postavlja predsjednici Županijske skupštine, na što je predsjednica rekla da ne krši odredbe Poslovnika, jer se "zna kome se može uputiti vijećničko pitanje, Županu, zamjenicima Župana i pročelnicima upravnih tijela." Vijećnica Ćurčija rekla je da je predsjednica tu da bi "dokumente koje je dobila na stol dala vijećnicima u ruke." Predsjednica Županijske skupštine opomenula je vijećnicu da joj ne može postaviti pitanje prema Poslovniku, te ga je vijećnica uputila pročelnici "za zdravstvo" tj. pročelnici Upravnog odjela za društvene djelatnosti: "Predsjednica Županijske skupštine dobila je dopis u kojem joj se obraća glavna tajnica Hrvatske Komore dentalne medicine u kojem joj jasno daje do znanja da je napravljen propust kod Hrvatske komore dentalne medicine i liječnika koji su u Dubrovniku u zakupu. Komora je od svojih članova informirana o odluci koju je donijela Županijska skupština, a koja je vezana uz cijenu zakupa poslovnih prostora domova zdravlja čiji je osnivač DNŽ, a koje Dom zdravlja daje u zakup temeljem odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Predmetnom odlukom utvrđeni su kriteriji za određivanje zakupnine, mjesečni iznos zakupnine kao i koeficijent namjene. Županija je sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti obvezna i ovlaštena na donošenje gore spomenute Odluke temeljem koje će se zaključivati ugovori o zakupu poslovnih prostora sa zakupcima. Komora je nakon zaprimljenih informacija izvršila uvid u spomenutu odluku kojom koeficijent namjene za djelatnost dentalne zdravstvene zaštite iznosi 1,30. Ovom prilikom, Komora kao krovna strukovna organizacija doktora dentalne medicine, dentalnih tehničara i dentalnih asistenata, predlaže smanjivanje spomenutog koeficijenta na razinu koja je određena za zdravstvenu djelatnost, odnosno na koeficijent 1,00. Smatraju kako nema razloga za primjenu različitog koeficijenta za doktore dentalne medicine i doktore medicine jer se obje djelatnosti obavljaju u sklopu primarne zdravstvene zaštite svim osiguranim osobama kojima je potrebna zdravstvena skrb. Unaprijed se zahvaljuju na razmatranju prijedloga, te mole da ih što prije povratno izvijestite. "Takav dopis je došao 19. rujna na ruke predsjednice Županijske skupštine, što se poduzelo po ovome dopisu u kojemu se traži smanjivanje koeficijenta namjene sa 1,30 na 1. Nije poduzeto ništa i mi vijećnici ovo nismo dobili, a pitanje je zašto." Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je na prvo pitanje oko zakupnina, da se nije radilo o odluci povećanja zakupnina nego o odluci kojima su se odredile zakupnine, jer ih prije nije bilo, bila je linearna odluka po kojoj su svi plaćali jedan iznos. Novom odlukom dio korisnika je dobio povoljnije cijene, a neki će morati plaćati malo više, no to smo sve obrazložili. Sve su naše odluke suvisle i vodimo brigu o svim segmentima društva, rekao je Župan. Što se tiče ceste Osojnik - Grebci, mi želimo pomoći našim susjedima u Hercegovačko - neretvanskoj županiji, doista smo izdvojili jedan iznos za rekonstrukciju ove ceste. Granični 5

6 prijelaz nažalost je ograničenog režima. Mi bismo voljeli i nastojat ćemo da se to promijeni. Što se tiče dopisa, mi ćemo provjeriti taj dopis, ali ne znam zašto je on toliko važan za ovu Županijsku skupštinu, razmotriti ćemo što je napisano, ja to nisam vidio. Odluke Županijske skupštine su pravovaljane i moramo malo svi držati do digniteta ove Županijske skupštine, naglasio je Župan Nikola Dobroslavić. Kristina Ćurčija upitala je Župana: "Hoćete reći da ne znate za ovaj dopis, onda ne znate ni za onaj drugi dopis svih liječnika opće medicine gdje vas također mole da još jednom razmotrite odluku i kako smatraju da je nezakonita. Vama je očito postala praksa da gubite dopise, ali ako nije prekasno ja ću vam ga sada uručiti." (tonski zapis) Ante Šeparović upitao je Župana u kojoj je fazi realizacija ribarske luke u Sustjepanu kao i projekt ribarske luke u Veloj Luci. Drugo pitanje g. Šeparovića glasi: "Na fejsbuk profilu udruge "Plavi zid" iz Orebića moglo se pročitati kako je presudom Upravnog suda poništeno rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Možete li nam reći što to znači za ovaj projekt i isto tako bi vas zamolio da nas upoznate sa statusima ostalih lučkih projekata." Predsjednica Županijske skupštine izvijestila je vijećnike da je na sjednicu u 12,30 stigao vijećnik Nedjelko Lipanović, te je sada sjednici nazočan 31 vijećnik). Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da je Grad Dubrovnik na posljednjoj sjednici donio izmjene i dopune Prostornog plana Grada Dubrovnika, GUP, naša Županijska lučka uprava nosi u svojim planovima jednu ribarsku luku, koja je nužno potrebna, a isto tako Vela Luka ima projekt ribarske luke. Ovoga trena otvorena je procedura za završetak i projekta i građevinske dozvole i kandidature na natječaj za koji se nadam da će biti krajem ovoga mjeseca. To će biti 60 milijuna kuna vrijedni projekti i tu ćemo potpuno pomoći našim ribarima. Što se tiče Udruge "Plavi zid" dobili smo obavijest da su uspjeli s tužbom na Upravnom sudu, mi tu nećemo ništa komentirati nama su važeće odluke suda. Sada je na potezu Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Ako bude konačna studija pozitivna, luka će se graditi, jer moramo spojiti Pelješac i Korčulu na bolji način. Ivica Dajak upitao je sljedeće: "Vjerojatno ste svi vidjeli problem oko trajekta na Korčuli. Situacija je eskalirala zbog loše usklađenosti trajekta Ploče - Trpanj i trajekta Korčula- Orebić. Može li DNŽ s jedinicama lokalne samouprave na koje se ovo odnosi (otok Korčula, Orebić, Trpanj), te Agencijom za obalni linijski pomorski promet poduzeti inicijativu da se, u okvirima objektivnih mogućnosti, maksimalno usklade plovidbeni redovi ove dvije linije. Također, mogu li Lučka uprava DNŽ i ŽLU Korčula u suradnji s Jadrolinijom i MUP-om osigurati da teretna vozila, vangabaritna vozila i vozila s kamp prikolicama pri iskrcaju s trajekta pričekaju prolazak osobnih vozila. Obje mjere olakšale bi život našim građanima, ali i doprinijele sigurnosti prometa na cestama. Molim pismeni odgovor, te očitovanje Jadrolinije i lučkih uprava vezano za mogućnost dodatne regulacije kod iskrcavanja vozila." 6

7 Drugo pitanje odnosi se na uređaj za nadzor brzine, "mislim da je sedam kamera postavljeno na području naše Županije, pitanje je jesu li na nekim lokacijama prazna kućišta ili rade kamere i druga stvar, kamere nisu označene prometnim znakovima. Zanima me može li Županija tražiti od MUP-a objašnjenje o funkcionalnosti sustava, broju evidentiranih prekršaja na ovim lokacijama te o dodatnom označavanju na lokacijama gdje se nadzor provodi. Kameru u Dolima ne možete ni vidjeti. Naime, iako regulativa izrijekom ne propisuje označavanje lokacije ovih kamera prometnim znakovima, uređaji, koji su često jedva vidljivi, neće jednako preventivno djelovati na smanjenje brzine, posebno kod turista i vozača u tranzitu." Treće pitanje g. Dajaka odnosi se na sklonište za životinje: "Molim da me se izvijesti, a posredno i Županijsku skupštinu i zainteresiranu javnost, koliko jedinica lokalne samouprave na području DNŽ je ispunilo zakonske obveze iz čl. 62 stavaka 2,3, i 4 Zakona o zaštiti životinja? Slijedom navedenog, je li zakonsku obvezu iz čl. 61 stavka 3 rečenog Zakona ispunila DNŽ? Koje su mjere i aktivnosti poduzete u ovoj godini u svrhu ispunjavanja gore navedenih zakonskih obveza? Koje je aktivnosti provodila Koordinacijska radna skupina za provedbu Zakona, a koje osoba odgovorna za dobrobit životinja na području DNŽ? Molim pisani odgovor." Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da je također upoznat s incidentom na trajektu, "nismo prije nikada imali takav slučaj, a ako je problem onda ćemo voditi računa. Možemo i hoćemo provjeriti usklađenost linija i polazaka, ne znamo je li moguće postavljati redove ukrcaja, to ćemo provjeriti s Jadrolinijom. Što se tiče Trpnja, moram reći da će se njegov problem smanjiti izgradnjom Pelješkog mosta. Kamere, nisam siguran je li pitanje na mjestu, postavlja ih Ministarstvo radi sigurnosti na cestama. Ne mislim uopće da bi ih prometnim znakovima trebalo označavati na cesti. Moramo se svi boriti da se smanji broj nesreća. Sklonište za životinje, to ćemo odgovoriti u pisanom obliku. Mi smo htjeli i ispunili smo sve što se od nas očekivalo. Imamo problema i na Žarkovici i pokušavamo pronaći rješenje." Ivica Dajak rekao je da je zadovoljan odgovorom na prvo pitanje. Odgovor na drugo pitanje se slaže da nije u ingerenciji Županije. Što se tiče označavanja to nije u prilog vozačima, već u prilog preventivne funkcije mjerenja brzine. U svezi odgovora na treće pitanje, unaprijed nije zadovoljan, misli da uvjeti još nisu ispunjeni, a zakon je stupio na snagu još godine. Teo Andrić rekao je kako je prije osam mjeseci većina medija bila puna vijesti kako će turistička sezona doživjeti krah. Evo na sreću, sezona je bila kažu rekordna i molio bi Župana da nam kaže kakvi su bili rezultati u našoj županiji. Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je kako su svi zadovoljni ovom turističkom sezonom, imamo do sada 11 % više dolazaka i 3,5 % više noćenja, što je odličan rezultat. Dakle u nizu godina obaramo rekorde, zahvaljuje svima onima koji su uključeni u formiranje turističkog proizvoda. Svi pridonose uspješnoj turističkoj sezoni. Bilo je najava koje su bile zle, ali srećom pokazalo se onako kao što smo to i pretpostavljali. 7

8 Marko Mujan postavio je sljedeće pitanje: "Pristanište Perna, vidjeli smo da itekako treba slušati glas naroda, što se razmišlja u budućnosti o tunelu na tome dijelu, je li napravljena studija isplativosti i koliko bi to iznosilo dobrobiti, jer troškovi trajekta su veliki." "Drugo pitanje, imamo trasu ceste preko izvorišta rijeke Omble, je li to naša politika ili politika EU, tamo ne bi trebali dovoditi neke nove gazde, trebalo bi ići ili preko postojećeg mosta ili izgraditi novi most. Treće pitanje - gospodarenje s otpadom, mene zanima je li se zna da možda postoje još neke alternative Lučinom razdolju, ima alternativa koja bi išla nešto zapadnije, na puno manje opasnom terenu. Dalje, je li idemo na stari Centar za gospodarenje otpadom ili ćemo u dogledno vrijeme imati priliku da vidimo kako bi to izgledalo u ukupnosti, kada ćemo dobiti priliku kako bi taj projekt trebao izgledati cjelokupno?" Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je na prvo pitanje rekavši da za Luku u Perni, "imamo dva glasa naroda, jedan je Udruga Plavi zid, a drugi je Općina Orebić, Korčula i cijela DNŽ. Moramo sagledati što građani o tome govore, oni su rekli da tamo treba biti trajektna luka. Tu postoji samo pitanje je li luka neprihvatljiva po svome utjecaju na okoliš. Što se tiče trasa brze ceste, točno je da smo zadnjim izmjenama uvrstili dvije moguće trase. Studija izvodljivosti koja je praktični završena, a sada kreće studija o utjecaju na okoliš, nijedna ne ide preko izvorišta Omble, molim vas da ne budemo populisti, jer nitko to živ i normalan ne bi napravio. Ja bih jedino podsjetio da uvijek imamo na umu da se odgovarajućim cestama moramo spojiti čvrsto s ostatkom Hrvatske. Centar za gospodarenje otpadom, nema nikakvih drugih lokacija osim Lučinog razdolja, ne zato što se to nekome sviđa, nego zato što je utvrđeno da je to najpovoljnija lokacija, prošla je studija izvodljivosti, ona će biti dostavljena javnosti, sve će se znati. Centar za gospodarenje otpadom je tehnologija koja se primjenjuje u Europi, bomba nije CGO, bomba je Grabovica, Neum, odlagališta u Lumbardi, Veloj Luci, a ovo je rješenje", zaključio je Župan. Ana Prusac rekla je kako je Župan sa suradnicima obišao završne radove na energetskoj obnovi na Gimnaziji u Metkoviću, te je upitala može li upoznati vijećnike malo više s ovim projektom i ostalim projektima. Župan je odgovorio kako su u našoj županiji završena tri projekta energetske obnove i to Gimnazija Metković, Osnovna škola Gruda i Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik. U ovome trenutku traju projekti energetske obnove Osnovne škole u Staševici i druga je Dom za starije u Veloj Luci. Pripremamo još četiri projekta za idući natječaj, jedan je veliki projekt Opće bolnice Dubrovnik, on je spreman za prijavu na natječaj, imamo projekt ženskog učeničkog doma, projekt u Specijalnoj bolnici Kalos i projekt Osnovne škole don Mihovil Pavlinović u Metkoviću, a neće biti jednostavno jer je sve više prijavitelja. Bolnica ima projekt od 100 milijuna kuna što znači obnovu cijele zgrade. Što se tiče učešća županije, od 13 milijuna kuna uloženih, pola su sredstva Županije. Svi prijavljeni projekti imaju riješene imovinsko-pravne odnose. Pero Jerković upitao je Župana "što je poduzeto s činjenicom da učenici Osnovne škole Stjepana Radića svakodnevno strahuju od pada predmeta s gradilišta u neposrednoj blizini. 8

9 Koje je sve suglasnosti OŠ S. Radića dala investitoru poslovno-stambene zgrade koja se gradi neposredno uz parcelu u vlasništvu škole?" "Drugo pitanje se nadovezuje na odgovor koji sam dobio na pisana pitanja na prošloj sjednici, a radi se o uslužnim područjima za vodoopskrbu, u odgovoru je vidljivo da je iz uslužnog područja Doline Neretve isključena Općina Slivno, a uključene su ostalih šest jedinica, je li to politička ili praktična odluka." "Treće pitanje, jeste li pronašli neka rješenja za Osnovnu glazbenu školu u Metkoviću jer nema dovoljno prostora da bi mogla raditi s trenutnim brojem učenika koje ima, a obećali ste i srednju glazbenu školu." Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je za OŠ Stjepan Radić, "da ne zna da su tamo djeca u opasnosti, valjda bi dobili neku obavijest od škole. Provjerit ću o čemu se radi, to nam je prva vijest. Što se tiče uslužnih područja, naravno da nije politička odluka. U prijedlogu se čak ide izvan područja Županije. Jedinice lokalne samouprave imaju primjedbu pa se nadamo da će tu primjedbu iznijeti gdje treba. Što se tiče glazbene škole, mi smo bili na jednom sastanku gdje nam je iznesena inicijativa da se u Metkoviću izgradi jedna srednja škola. Inicijativa iz Osnovne glazbene škole iz Metkovića je da skupa s gradom Metkovićem osnuje srednju glazbenu školu u Metkoviću, i mislimo da je inicijativa dobra koja ide u korist svima i načelno ju podržavamo. Nadamo se da ćemo ju skupa realizirati na korist svima." Pero Jerković rekao je da je jučer zatvoren prolaz kraj OŠ S. Radića zbog nesigurnosti prolaza djece i mogućnosti pada skele s gradilišta. Ivan Margaretić postavio je sljedeća pitanja Županu g. Nikoli Dobroslaviću: Prvo pitanje se odnosi na tzv. sporazum o poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika Županije, s ciljem izjednačavanja standarda s onim u Gradu Dubrovniku. Ovaj Program inicirao je sam g. Margaretić za one umirovljenike koji imaju mirovinu do 1500 kn. Ovaj dodatak se isplaćuje, ali na kraju godine i u međuvremenu je dobio naziv božićnica za umirovljenike. Obzirom da je lani bilo nekih tehničkih poteškoća u isplati, koliko će ove godine biti obuhvaćeno umirovljenika, koliki će biti eventualni prosječni iznos te božićnice i da li će ta isplata biti prije Božića? Drugo pitanje se odnosi na napuštene školske zgrade na području Županije, nisu u funkciji i mislim da bi bilo moguće u vidu jednog projekta da se renoviraju i poprave i naprave kvalitetni prostori, da im zamijenimo funkciju te da ih prenamijenimo u funkciju dnevnog boravka za umirovljenike naše Županije. Treće pitanje, dobio sam upit od nekoliko obitelji, je li Županija isplatila potpore obiteljima s više djece? Župan je odgovorio kako je Županija isplatila poticaje obiteljima s više djece. Što se tiče izjednačavanja umirovljeničkog standarda, tu je ranije bilo malo tehničkih problema s isplatom. No to smo obavili s malim zakašnjenjem, ove godine možemo sa sigurnošću reći da će do Božića biti sve gotovo. Što se tiče školskih zgrada, nije loša inicijativa i naravno da ih treba na što bolji način iskoristiti, no moramo provjeriti vlasništvo i postoji li linija financiranja od strane fondova Europske unije. 9

10 Predsjednica Županijske skupštine zaključila je točku vijećničkih pitanja i rekla da vijećnici koji na današnjoj sjednici nisu stigli postaviti pitanje, mogu to učiniti pisanim putem, ili će imati prioritet na idućoj sjednici Županijske skupštine, a to su vijećnici Maro Kristić, Nikša Sentić, Ante Damić, Stipo Gabrić, Matko Radonić, Marko Giljača, i Davor Penić. TOČKA 1. Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Dubrovačko neretvanske županije za godinu Župan Nikola Dobroslavić uvodno se obratio vijećnicima rekavši da se kao i do sada proračun izvršavao uredno i odgovorno, s pažnjom dobrog gospodara, što se i vidi jer nema nikakvih velikih odstupanja od onog što je zacrtano. Proračun je iznosio oko 700 milijuna kuna, od toga županijski dio proračuna iznosi 220 milijuna otprilike, a na proračunske korisnike odnosi se 475,9 milijuna kuna. Prihodi i rashodi se ostvaruju uobičajeno i u skladu s planiranim. Veliko je i korištenje europskih sredstava za naše projekte, što se također vidi. Jedini subjekt koji je iskazao gubitak je i ovaj put Opća bolnica Dubrovnik, znamo iz kojih razloga i županija je ne može sanirati. Sve ostale naše ustanove posluju s dobitkom, rekao je Župan. Uredno se podmiruju svi korisnici županijskog proračuna i Župan očekuje da Županijska skupština prihvati ovaj prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna DNŽ za godinu. gđa Dragica Stanić, pročelnica Upravnog odjela za financije uvodno je, detaljnije obrazložila prijedlog izvještaja o izvršenju Proračuna po pojedinim stavkama, prihodima i rashodima Proračuna, te po pojedinim upravnim odjelima. gđa Ana Prusac, predsjednica Odbora za proračun i financije iznijela je stav odbora za ovu i sljedeću točku dnevnog reda, kao i za točke od red. br , koje su u nadležnosti ovog odbora. Odbor je prihvatio ove točke prema prijedlogu predlagatelja, te ih prosljedio Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje. Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu o ovoj točki dnevnog reda. Davor Penić naglasio je manjak zdravstvenih ustanova, prošle godine je to bilo 32 mil. kuna, preneseni gubitak iz prošlog razdoblja, a sada vidimo da je generirani gubitak ovih ustanova u rastu i iznosi 68 mil. kuna. To bi trebala riješiti Županija, Ministarstvo zdravstva i Vlada RH, a oni su prenijeli ovlasti na osnivača da osnivač riješi taj problem. Rješenje je u tome da Župan pokrene inicijativu u Hrvatskoj zajednici županija da se cijene HZZO-a korigiraju. Dobra je stvar što je Opća bolnica Dubrovnik išla u energetsku obnovu, jer to bi moglo smanjiti troškove, ali bez promjene izvora odnosno načina financiranja, ne može se puno postići u smanjenju troškova. Važno je imati plan kako to riješiti, jer se stalno iste stvari ponavljaju, naglasio je g. Penić. 10

11 Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog polugodišnjeg izvještaja. Većinom glasova (22 "ZA", nitko "PROTIV" i 7 "SUZDRŽANIH") donesen je Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Dubrovačko neretvanske županije za godinu (Polugodišnji izvještaj prilaže se zapisniku i čini njegov sastavni dio) TOČKA 2. Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za godinu g. Ivo Kaštelan, ravnatelj Županijske uprave za ceste iznio je detaljno uvodno obrazloženje po pojedinim prihodima i rashodima poslovanja Županijske uprave za ceste, te obrazloženje u svezi sudskih sporova koje vodi ŽUC. Dodao je kako je na raspolaganju za eventualna pitanja vijećnika. Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu. Kristina Ćurčija rekla je da se ne sjeća do sada da su vijećnici imali od bivših ravnatelja popis sudskih sporova u tijeku, koje vodi ŽUC, pa je zamolila ravnatelja da se osvrne na to pitanje. Što se tiče drugih stavki vidi da su otprilike sve 50% što odgovara ukupnom izvršenju, osim jedne stavke. Informatičke usluge su nekih 90% potrošene, pretpostavlja da se radi o programskoj podršci koja je kupljena na početku godine. Upitala je također može li jednom kada se podnosi ovakav izvještaj da se napravi graf svih cesta s kojima ŽUC upravlja? Puno puta pitala je za odron na cesti, pa bi bilo dobro vidjeti kome koja cesta pripada, naglasila je. Ukoliko to postoji na njihovoj stranici, zahvalila je unaprijed. Ivo Kaštelan odgovorio je da se trenutno vodi 10 sudskih sporova vrijednosti kuna, oni su još u tijeku i ne može prejudicirati njihov ishod. Što se tiče prvih 6 mjeseci Županijska uprava za ceste je prihodovala kuna na račun dobivenih sudskih sporova. Sudski sporovi su od ranije. Fani Favro Bukvić upitala je za obrazloženje u svezi intelektualnih i osobnih usluga. Ivo Kaštelan odgovorio je da je na osnovu korištenja cestovnog zemljišta kuna više nego prošle godine. Od 2013.g. ŽUC ima potpisan ugovor sa Hrvatskim telekomom za pravo korištenja cestovnog zemljišta. Dobili su od udruge ŽUC-e mogućnost da raskinu taj ugovor i 11

12 da sklope drugi ugovor za pravo puta, koji je 3,5 puta veći nego prethodni o pravu služnosti. S tim u vezi angažirali su odvjetničku kuću koja je te usluge napravila i zbog toga je taj iznos povećan. U narednim godinama će prihodovati 2,5 mil. kuna na godišnjoj razini, što je velik novac. Marko Mujan rekao je da ga interesiraju projekti o kojima se govori, strategija razvoja za koju je zainteresiran, trase ceste kroz izvorište Omble, koje prema njegovim riječima "Grad s jedne strane hoće zaštititi, a s druge strane "makni ljude odatle." (citat tonski zapis) Ivica Dajak zahvalio se stručnim službama na dostavljenim digitalnim materijalima za prethodnu točku i rekao je da su mu materijali za ovu točku jedva čitljivi, pa moli i za ovo i za druga vanjska izvješća koja vijećnici dobivaju da budu čitka i vidljiva. Davor Penić volio bi da čuje kakvo je stanje cesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pohvalio je povećanje sredstava koje će uslijediti nakon promjene prava služnosti u drugi ugovor. Povećanjem broja cestovnih motornih vozila u Županiji će se također povećati sredstva, pa bi volio da je ravnatelj rekao je li stanje cesta u županiji zadovoljavajuće ili nije i gdje će biti strateške smjernice. Teo Andrić čestitao je ravnatelju ŽUC-a na ovakvom izvješću jer je napisano koliko su se trudili i što su napravili. Drugi razlog je što je to napisano na pravi način i što je ovo jedno od kvalitetnijih izvješća u kojem se išlo korak dalje. Davor Penić replicirao je Teu Andriću rekavši da nije "kudio ravnatelja radi brojki, čak ga je i pohvalio, ali je rekao što bi bilo dobro za sve vijećnike, da se iznese stanje cesta u DNŽ, gdje su nam crne točke na cestama." Stipo Gabrić čestitao je g. Kaštelanu na kvalitetnom izvješću, a još više čestita na onom što se radi u cijeloj Županiji, na terenu, po pitanju cesta. Čestitao je i poduzeću kao jednom od najboljih na području županije. Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila prijedlog odluke na glasovanje. Jednoglasno, sa 31 glas "ZA" donesena je ODLUKA o davanju suglasnosti na polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za godinu (Odluka se prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio) 12

13 TOČKA 3. Prijedlog zaključka o prihvaćanju županovog izvješća o radu za prvo polugodište godine Župan Nikola Dobroslavić detaljnije je uvodno obrazložio prijedlog svog izvješća, po pojedinim projektima, te po pojedinim upravnim odjelima. Naglasio je problem duga Opće bolnice Dubrovnik koji Županija ne može sama podmiriti. Bolnica pruža sve svoje usluge, što je u ovom trenutku najvažnije jer to ne smije doći u pitanje. Prioritet je u izvješću dan onim strateškim projektima koji su za županiju bitni, a poseban naglasak je stavljen na korištenje EU fondova, rekao je Župan. Na sjednici Vlade u Dubrovniku dobili smo potporu za sve važne strateške projekte, naglasio je Župan, a oni su vrijedni 4,5 milijarde kuna. Jedna smo od uspješnijih županija u Hrvatskoj jer imamo odlične rezultate, posebno u turističkoj sezoni. Osigurali smo uredno financijsko poslovanje, kao i do sada, i time ispunili svoju ulogu jedinice regionalne samouprave, rekao je Župan, te očekuje da će vijećnici prihvatiti navedeno izvješće. Predsjednica Županijske skupštine, dr.sc. Vilma Kosović, dr.med. rekla je da se Odbor za razvoj lokalne i područne (regionalne) samouprave nije sastao radi vremenskih neprilika, jer nije bilo kvoruma, te je otvorila raspravu o ovoj točki dnevnog reda. Fani Favro Bukvić rekla je kako ima neke sugestije. Turizam je naša dominantna gospodarska grana i misli da bi osim fizičkih pokazatelja trebalo uvrstiti i financijske pokazatelja, pa bi ta situacija pokazatelja turizma u Županiji drugačije izgledala i ne bi bila toliko idealna. Primijetila je također da je dosta toga "prepisano" iz prošlogodišnjeg izvješća, kao što je cijeli pasus Agencije za gospodarenje otpadom i dio unutar Upravnog odjela za društvene djelatnosti, tako da ispada da se ništa novo nije dogodilo. Kristina Ćurčija rekla je da se Župan poziva na projekte ukupne vrijednosti 4,5 milijuna kuna, a od toga je 3 i nešto više Pelješki most i kad se doda na to Zračna luka Dubrovnik, tu nema nekih velikih investicijskih projekata. Tri su stupa društva zdravstvo, školstvo i socijalna skrb. Kad pogledamo zdravstvo u županiji, mi smo u kolapsu. Liječnika u Općoj bolnici Dubrovnik je sve manje, a ljudi, pacijenata sve više. Volimo se pohvaliti turističkim rezultatima, a od tih rezultata ne uzimamo dovoljno, rekla je. Ne vidi razloga zašto tvrtke koje imaju viška prihoda i dio prihoda od turizma da se preusmjeri na Opću bolnicu Dubrovnik. U školstvu smo svjedoci velikim štrajkovima, što je opet dovoljan pokazatelj u kakvom smo stanju. Isto vrijedi i za socijalnu skrb, ljudi kojima je potrebna socijalna skrb je sve više, a s druge strane umirovljenicima će se nametnuti novi namet. Također se vijećnici Ćurčiji nameće i pitanje koliko stanovnika imamo manje, jer činjenica je da ljudi iseljavaju i iz naše županije. Isto tako nije spomenut projekt Gornji horizonti koji će direktno naštetiti Neretvi, koja bi trebala biti novi turistički brand. 13

14 Ivica Dajak rekao je da se u izvješću ne spominju neke stvari koje su važne i izvješće bi u tom smislu trebalo biti informativnije i volio bi vidjeti više datuma. Kod Centra za gospodarenje otpadom radi se o prevažnom strateškom projektu, što je gorući problem. Ispada da bez EU projekata ništa kapitalno ne možemo napraviti. Smatra da se Županija ne treba previše hvaliti ostvarenim turističkim rezultatima, ne zbog toga što se nema čime pohvaliti, jer Županija u svojim ingerencijama i nema toliko stvari kojima bi izravno pomogla ili odmogla realizaciju turističke sezone. Maro Kristić mišljenja je da se u ovom izvješću ne prikazuje realna slika, već se radi o osobnim dojmovima. U izvješću treba biti i samokritike, te otvaranja prema javnosti s postojećim problemima. U ovom izvješću jako je puno projekata u realizaciji, jako puno zagovaranja strateških projekata, ali konkretne realizacije jako malo. To je njegov osobni dojam. Što se tiče same DUNEE, ona nije čak ni među 10 najuspješnijih agencija u RH. Kašnjenje u realizaciji projekta Centra za gospodarenje otpadom, može nas skupo koštati. O zdravstvu ima svega 5,6 rečenica u izvješću, dok s druge strane tu se nalaze i neke stvari kojima nije mjesto u izvješću. Davor Penić naglasio je da se neke stavke stalno kopiraju odnosno ponavljaju u izvješću. Ti županijski razvojni projekti su najvažniji, kao što je Centar za gospodarenje otpadom. Stalno imamo problem s dokumentacijom i mnogo projekata u koje smo krenuli, a koji su nedovršeni. Znači da se loše vodi projekt. Kongresni centar je najava jednog projekta koji se nije dogodio, rekao je g. Penić. On osobno nastoji biti sugestivan, a ne kritičan kod ovog izvješća. Alan Farac dotaknuo se dva vrlo važna lučka infrastrukturna projekta. Prvi projekt je lukobran luke Orebić i trajektna luka Dominče na Korčuli. To je poveznica i žila kucavica na otoku. Usporedio je promet odnosno broj putnika u tim lukama g. i g. kada se putnika više prevezlo u tim lukama 2018.g. Postoji i pokazatelj za broj vozila. Samo na bazi te dvije godine vozila je više prevedeno, nego što je bilo. Uprihođeno je 7,5 miliona kuna samo na bazi trajektnih karata. Te turističke brojke su vrlo važne i dobar su pokazatelj razvoja turizma u Županiji. Mišljenja je da ovo izvješće svakako treba podržati. Pero Jerković također je mišljenja da se neke stvari ponavljaju u izvješću. Mnoge stvari su takve kakve jesu stjecajem okolnosti, jer u mnogim stvarima "kaskamo". U dnevnu bolnicu u Metkoviću ne dolazi nitko više osim kirurga koji obavlja svoj posao, rekao je. Ne dolaze zato jer nema liječnika. Nije zgoreg da se neke stvari detaljnije objasne u izvješću i da se malo "pospete pepelom", rekao je vijećnik Jerković. Stipo Gabrić spomenuo je pitanje navodnjavanja u dolini Neretve, pitanje dnevne bolnice u Metkoviću, koja je dobrodošla, dolaze dva pedijatra iz Mostara, specijalisti iz Dubrovnika i kirurg iz Dubrovnika. Pohvalio je Župana zbog pomoći oko mediteranske voćne muhe, kao i zamjenicu Župana koja vodi tu Koordinaciju. Smatra da MOST u Metkoviću nije napravio ništa u protekle 4 godine. Njegova djeca ostat će u Zagrebu, jer im je tamo bolje nego u našoj županiji. 14

15 Pero Jerković replicirao je rekavši da njegove riječi nisu kritiziranje, već on samo ukazuje na neke stvari koje treba promijeniti. Kristina Ćurčija rekla je da je činjenica kako Neretljani sve više love morske ribe sred Neretve. Njen sin je ostao živjeti u jednom drugom gradu što dovoljno govori kakvo je stanje u našoj Županiji. Stipo Gabrić smatra da nigdje nema ljepšeg i lagodnijeg života nego u našoj Županiji. Ivica Dajak rekao je da su turistički rezultati u dosta manjoj mjeri rezultat rada u Županiji i gospodarski okvir u kojem djelujemo je odlučujući. Ne slaže se s mišljenjem g. Gabrića da je uspjeh politike povećanje doznaka iz inozemstva, naprotiv, ta izjava ga je šokirala. Davor Penić rekao je kako treba prekinuti ovakve besmislene rasprave. Marko Mujan dodao je također kako treba prekinuti ovakve rasprave i ne kvariti Županovo izvješće, jer dovode druge u sumnju treba li prihvatiti ovo izvješće. Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila prijedlog izvješća na glasovanje. Većinom glasova (23 "ZA", nitko "PROTIV" i 6 "SUZDRŽANIH") donesen je Z A K LJ U Č A K o prihvaćanju Izvješća o radu Župana Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja godine Prihvaća se Izvješće župana Dubrovačko - neretvanske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja godine, koje čini sastavni dio ovog zaključka. Ovaj zaključak objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije". I. II. 15

16 TOČKA 4. Prijedlog odluke o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko neretvanske županije. Župan Nikola Dobroslavić ispričao se vijećnicima jer mora ići na avion za Zagreb, no prethodno je iznio kratko uvodno obrazloženje za ovu i sljedeću točku dnevnog reda. Na ostale točke odgovarat će pročelnici i zamjenici Župana. Zamoljeni smo od strane svih općina i grada Korčule s područja Korčule, da im napravimo dislokaciju pretovarne stanice, rekao je Župan. Svi su došli do zaključka za bolju lokaciju i oni traže da se ili sadašnja lokacija izmjesti, ili da se uz nju ucrta još jedna lokacija. Stoga se predlažu ove Ciljane izmjene i dopune PP-a, samo za to i nikakvu drugu intervenciju, naglasio je Župan. Vezano uz Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije, Županija je imala svoju razvojnu strategiju do 2020.g. i sada po novom zakonu država radi i Nacionalnu razvojnu strategiju, a Županije donose Razvojni plan Županije. Stoga je potrebno pokrenuti proceduru i donijeti spomenutu odluku. Predložio je da se ova dva prijedloga odluka prihvate. gđa Anita Kunica Jelčić, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju iznijela je dodatno obrazloženje za ovu točku dnevnog reda, dodavši da je kao nova lokacija predložena lokacija Dubovo u Gradu Korčuli koja je Prostornim planom već definirana kao gospodarska zona komunalno-servisne namjene, gdje je smješteno reciklažno dvorište građevinskog otpada i kompostana, pa se ocijenilo da se na toj lokaciji može planirati i smještaj pretovarne stanice za cijeli otok Korčulu, a uvrštenjem toga na toj lokaciji, bliže sredini otoka, skratit će se duljina transporta prikupljenog komunalnog otpada do županijskog Centra za gospodarenje otpadom. Prethodno su zatražili i dobili mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike da za ovu Ciljanu izmjenu i dopunu nije potrebno provesti postupak ocjene o potrebi Strateške procjene utjecaja na okoliš. Predsjednica Županijske skupštine rekla je da se Odbor za zaštitu okoliša i prostorno uređenje nije mogao održati zbog vremenskih neprilika i nije bilo kvoruma, te je otvorila raspravu po predloženoj točki. Maro Kristić rekao je da Ciljane izmjene Prostornih planova ne treba uvijek promatrati kao instrument za manipuliranje prostornim planovima. Dobar su instrument ako se koriste u javnom interesu, kao što je to slučaj ovdje. Ali kritizirao je što se nakon 10, 12 godina razvoja ovog projekta jedna od pretovarnih stanica čije su pozicije davno trebale biti usuglašene s građanima, tek danas pozicionira u Prostornom planu na primjerenu lokaciju. Bivši direktor Centra za gospodarenje otpadom još u 11. mjesecu u odgovoru na pitanje kaže: "Krajnji rok za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom i pretovarnih stanica je g. Zamolio je da se još jednom provjeri stanje pretovarne stanice "Podbrežje". Znači, direktor nije ni znao kako se zove pretovarna stanica, što znači da je cijela ta situacija 16

17 rezultat prema njegovu mišljenju apsolutne nesposobnosti, a nismo svjesni u kakvim smo problemima u svezi odlaganja otpada. Ivica Dajak rekao je da se načelno slaže sa svim što je rekao vijećnik Kristić i u svakom slučaju će podržati ovu odluku. Ali ovo je pokazatelj kako ni jedinice lokalne, ni područne samouprave, a ni država ne promišlja o adekvatnom i ozbiljnom gospodarenju otpadom. "Nije 5 do podne, nego je podne i 5 u sustavu gospodarenja otpadom", zaključno je naglasio vijećnik Dajak. Davor Penić upitao je pročelnicu zašto u europskom projektu ne treba Studija utjecaja na okoliš? Smatra da će biti otpora jer radi se o privatnom zemljištu, te ga zanima da li će se izmjenom lokacije projekta napraviti zastoj u cjelokupnom projektu, s kojim ionako kasnimo? Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog odluke. Većinom glasova (26 "ZA", nitko "PROTIV" i 3 "SUZDRŽANA") donesena je O D L U K A o izradi Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije 1. OPĆE ODREDBE Članak 1. Donosi se Odluka o izradi Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačkoneretvanske županije ( Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 6/03., 3/05.- uskl., 3/06.*, 7/10., 4/12.-isp., 9/13., 2/15.-uskl., 7/16., 2/19. i 6/19.-pročišćeni tekst; *- Presuda Visokog upravnog suda RH Broj: Usoz-96/ od , "Narodne novine", broj 10/15.od (u daljnjem tekstu: Odluka). Članak 2. Nositelj izrade Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Ciljane izmjene i dopune Plana) je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko neretvanske županije. Stručni izrađivač Ciljanih izmjena i dopuna Plana je Zavod za prostorno uređenje Dubrovačkoneretvanske županije. 2. PRAVNA OSNOVA ZA IZRADU I DONOŠENJE PROSTORNOG PLANA Članak 3. Pravna osnova za izradu Ciljanih izmjena i dopuna Plana temelji se na članku 71. Zakona o prostornom uređenju ( Narodne novine, broj 153/13., 65/17., 114/18. i 39/19., u daljnjem tekstu: Zakon). 17

18 Postupak izrade i donošenja Ciljanih izmjena i dopuna Plana provodi se sukladno Zakonu, Uredbi o informacijskom sustavu prostornog uređenja (»Narodne novine«, broj 115/15.), ovoj Odluci i drugim pod zakonskim propisima iz područja prostornog uređenja te posebnim propisima čije su odredbe od utjecaja na postupak izrade i donošenja Plana. 3. RAZLOZI IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA Članak 4. Razlozi za izradu ovih Ciljanih Izmjena i dopuna Plana je korekcija Plana koja je potrebna radi planiranja smještaja pretovarne stanice (PS) Korčula na lokaciju unutar poslovne zone (K) Dubovo u Gradu Korčuli. Ciljane Izmjene i dopune Plana se odnose na: 1. Planiranje pretovarne stanice (PS) Korčula unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja poslovne namjene (K1, K2, K3, K4) Dubovo u Gradu Korčuli; 2. Uvrštenje pretovarne stanice (PS) Korčula na lokaciji Dubovo u građevine u sustavu gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije; 3. Izmjenu toka otpada (pravaca transporta) s otoka Korčule u županijski centar za gospodarenje otpadom ŽCGO Lučino razdolje u Općini Dubrovačko primorje. 4. OBUHVAT PROSTORNOG PLANA Članak 5. Obuhvat ciljanih Izmjena i dopuna Plana je područje obuhvata građevinskog područja poslovne namjene izvan naselja Dubovo (K1, K2, K3, K4) u Gradu Korčuli na koje se odnosi izmjena. Ovim Izmjenama i dopunama Plana mijenja se i dopunjuje: Tekstualni dio Plana Odredbe za provođenje i to članak 30., 235a. i sve ostale koje se tiču predmetne izmjene. Grafički dio Plana Kartografski prikazi u dijelovima koji se odnose na PS Korčula i to: - Kartografski prikaz 1. (1: ): Korištenje i namjena prostora, - Kartografski prikaz (1: ): Infrastrukturni sustavi Vodnogospodarski sustavi, Obrada skladištenje i odlaganje otpada i - Kartogram 5. (1: ) Postupanje s otpadom Obrazloženje Obrazloženje planskih rješenja koja se tiču predmetnih izmjena. 5. SAŽETA OCJENA STANJA U OBUHVATU PROSTORNOG PLANA Članak 6. 18

19 Važećom prostorno-planskom dokumentacijom utvrđen je cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije sa županijskim centrom za gospodarenje otpadom i pretovarnim stanicama u kojima bi se prikupljeni miješani komunalni otpad s pojedinih područja Županije prebacivao i specijalnim vozilima odvozio do županijskog centra. Na području otoka Korčule određena je lokacija pretovarne stanice na lokaciji Sitnica na području Općina Blato i Vela Luka. Jedan od bitnih nedostatka ove lokacije je ograničenost prostora i njezin položaj na krajnjem zapadnom dijelu otoka te stoga nemogućnost adekvatnog zbrinjavanja otpada otoka Korčule, odnosno odvoza prikupljenog miješanog komunalnog otpada u županijski centar za gospodarenje otpadom. Kako je na lokaciji Dubovo u Gradu Korčuli Prostornim planom Županije već planirana gospodarska zona komunalno-servisne namjene, moguće je pretovarnu stanicu smjestiti unutar ove zone. 6. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA PROSTORNOG PLANA Članak 7. Ciljanim izmjenama i dopunama Plana će se omogućiti smještaj pretovarne stanice unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja poslovne namjene Dubovo u Gradu Korčuli u kojoj su već planirani sadržaji kompostane i reciklažnog dvorišta za građevni otpad. Uvrštenjem pretovarne stanice bliže sredini otoka na lokaciji unutar gospodarske zone poslovne namjene Dubovo će se skratiti duljine transporta prikupljenog miješanog otpada što će pridonijeti održivosti gospodarenja otpadom svih jedinica lokalne samouprave na otoku Korčuli. 7. POPIS SEKTORSKIH STRATEGIJA, PLANOVA, STUDIJA I DRUGIH DOKUMENATA PROPISANIM POSEBNIM ZAKONIMA KOJIMA, ODNOSNO U SKLADU S KOJIMA SE UTVRĐUJU ZAHTJEVI ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA Članak 8. Sektorske strategije, planovi, studije i drugi dokumenti propisani posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu Ciljanih izmjena i dopuna Plana su: propisi, sektorske strategije, planovi i studije i drugi dokumenti koja će u zahtjevima za izradu Plana sukladno članku 90. stavak 4. Zakona navesti nadležna javnopravna tijela. 8. NAČIN PRIBAVLJANJA STRUČNIH RJEŠENJA PROSTORNOG PLANA Članak 9. Stručno rješenje Ciljanih Izmjena i dopuna Plana izradit će Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije kao stručni izrađivač. 9. POPIS JAVNOPRAVNIH TIJELA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA KOJA DAJU ZAHTJEVE ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA TE DRUGIH SUDIONIKA KORISNIKA PROSTORA KOJI TREBAJU SUDJELOVATI U IZRADI PROSTORNOG PLANA 19