Turistički plan razvoja za destinacije Banovine / Projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine

Транскрипт

1 Turistički plan razvoja za destinacije Banovine / Projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine IZVJEŠTAJ

2 Sadržaj 1. PROJEKT I METODOLOGIJA O projektu Metodologija rada savjetnika DESTINACIJA Područje Banovine Opis i osnovni podaci Demografija Banovine Povijest Gospodarstvo Promet Turistička ponuda i potražnja Opis lokacija i procjena tržišne pozicije projekta Turistička ponuda područja Banovine Turistička potražnja na području Banovine Analiza kulturnog turizma u Hrvatskoj Planska osnova Zaključak analize destinacije STRATEŠKI OKVIR RAZVOJA TURIZMA DESTINACIJE BANOVINA Razvojna vizija i ciljevi SWOT analiza i strateška uporišta Vizija i vodeće strategije razvoja destinacije Ciljevi turističkog razvoja Programsko-prostorni koncept razvoja destinacije Zoniranje destinacije i prioriteti zona Katalog turističkih projekata Uvod Organizacija destinacije i podizanje kapaciteta Projekti podizanja turističke atraktivnosti Projekti izgradnje smještajnih kapaciteta Projekti turističke infrastrukture STRATEGIJA MARKETINGA Marketing ciljevi Doživljajno strukturiranje turističke destinacije Banovina Razvoj turističkih proizvoda Tržišni segmenti Integracija turističke ponude (regije-proizvodi-segmenti) Podloge za turističko brendiranje Banovine Točke diferencijacije Banovine kao turističke destinacije Pozicioniranje turističkog brenda Banovina STRATEGIJA KOMUNIKACIJE Strategija Struktura plana komunikacije Izgradnja pozicije na tržištima AKCIJSKI PLAN

3 Ograničenje odgovornosti Ovaj se Izvještaj zasniva na informacijama koje su aktualne na dan 31. listopada godine. HD Consulting je u razumnoj mjeri nastojao osigurati točnost podataka na dan ovog Izvještaja. Ovaj se Izvještaj zasniva na procjenama, pretpostavkama i drugim informacijama do kojih je HD Consulting došao kroz svoja nezavisna istraživanja, opće poznavanje djelatnosti i informacije dobivene tijekom konzultacija s Klijentom i predstavnicima Klijenta. HD Consulting ne preuzima nikakvu odgovornost za netočnosti u podacima koji su dobiveni od Klijenta, predstavnika Klijenta ili bilo kojeg drugog izvora podataka, a koji su korišteni u pripremi ili prezentaciji ovog Izvještaja. S obzirom da budući događaji i okolnosti, od kojih mnogi nisu poznati na dan ovog Izvještaja, mogu utjecati na procjene koje su u njemu sadržane, HD Consulting ne daje nikakva jamstva niti tvrdi da će se bilo koje projicirane vrijednosti ili rezultati sadržani u ovom Izvještaju zaista i ostvariti. Ovaj Izvještaj i informacije u njemu su povjerljive naravi i mogu predstavljati povlaštene informacije. Namijenjeni su isključivo Klijentu. Niti u kojem slučaju, neovisno o tome da li je ishođena suglasnost HD Consultinga, HD Consulting ne preuzima bilo kakvu obvezu ili odgovornost spram bilo koje treće osobe kojoj je ovaj Izvještaj dostavljen ili na drugi način stavljen na raspolaganje. Sva prava intelektualnog vlasništva (uključujući ali se ne ograničavajući na autorsko pravo, žigove ili prava u odnosu na bazu podataka) u ovom Izvještaju, uključujući bilo koje predviđanje, nacrte, izračune, planove i sav ostali sadržani materijal, vlasništvo su HD Consultinga. Nikakvo izdvajanje dijela, sažimanje ili sumiranje ovog Izvještaja nije dozvoljeno bez prethodne pisane suglasnosti HD Consultinga. Ovaj se Izvještaj ne smije koristiti u vezi s bilo kojom javnom ili privatnom ponudom na tržištu kapitala ili u bilo koje slične svrhe u kojima bi se, u bilo kojoj mjeri, u njega mogla pouzdati bilo koja osoba osim Klijenta, niti je bilo koja treća osoba ovlaštena pouzdati se u ovaj Izvještaj bez prethodne pisane suglasnosti HD Consultinga. Ovaj se Izvještaj ne smije koristiti za bilo koju drugu svrhu osim one za koju je pripremljen ili one za koju je ishođena prethodna pisana suglasnost HD Consultinga. Ovaj je Izvještaj u cijelosti podložan ovdje navedenim ograničenjima, uvjetima i ogradama te ga treba sagledavati kao takvog

4 1. PROJEKT I METODOLOGIJA 1.1. O projektu je u travnju pokrenula otvoreni postupak javne nabave male vrijednosti za Izradu Turističkog plana razvoja za destinacije Banovine za projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine. Ukupan projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine financiran je od strane EU, prijavljen godine i podrazumijeva obnovu i turističku revalorizaciju četiri objekta kulturne baštine na području općine Dvor: 1. Stari grad Zrin u Zrinu; 2. Kaštel Gvozdansko u Gvozdanskom; 3. Crkva sv. Marije Magdalene u Zrinu; 4. Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu, Rujevac. Prema opisu projektnog zadatka, ciljevi izrade Turističkog plana razvoja destinacije Banovina su sljedeći: utvrditi turističke razvojne mogućnosti turističke destinacije Banovina a na temelju obnovljenih kulturnih dobara kaštel Gvozdansko (Gvozdansko), Stari grad Zrin (Zrin), Crkva sv. Marije Magdalene (Zrin) te kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu (Rujevac); osmisliti integrirani turistički proizvod; definirati plan marketinga; razviti strategiju komunikacije. Na izradi ovog projekta sudjelovali su dr.sc. Branko Bogunović (voditelj projekta), Zoran Kasum, Ivana Đurđić Petrinić i Ružica Herceg. Ovaj izvještaj dovršen je 31. listopada Metodologija rada savjetnika U izvršenju projektnog zadatka HDC primijenio je standardne procedure u turističkom savjetovanju prilikom provedbe svih potrebnih koraka u istraživanju, analizi i evaluacijskim tehnikama kako bi se pripremio ovaj izvještaj. Procedure i analize koje smo primijenili u izradi studije su sljedeće: Pregled i analiza relevantne postojeće planske dokumentacije projekta Baština Zrinskih budućnost Banovine, strateških razvojnih dokumenata te prostornih planova Sisačko-moslavačke županije i općine Dvor; Analiza općih podataka o Sisačko-moslavačkoj županiji i području Banovine; Pregled i evaluacija turističkih atrakcija područja Banovine; Analiza turističke ponude i potražnje područja Banovine; Pregled i ocjena potencijala projekta Baština Zrinskih budućnost Banovine na 4 uključene lokacije; Intervjui s dionicima u turizmu Sisačko-moslavačke županije; Izrada strateških uporišta, vodećih strategija, vizije i ciljeve razvoja turizma područja Banovine; Razvoj programsko-prostornog koncepta razvoja destinacije što uključuje iskustveno zoniranje i prioritetne projekte; Izradu marketing plana destinacije koji uključuje tržišno pozicioniranje, turističke proizvode i segmente te inpute za brending i grafičko oblikovanje; Izradu strategije komunikacije što podrazumijeva kanale, interni marketing i prioritete; Izradu akcijskog plana predloženih aktivnosti i projekata

5 2. DESTINACIJA 2.1. Područje Banovine Opis i osnovni podaci dio je administrativno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske sa sjedištem u Sisku. Smještena je u južnom dijelu središnjeg dijela Republike Hrvatske te graniči sa Zagrebačkom, Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom, Brodsko posavskom i Požeško-slavonskom županijom, a na jugu i s Bosnom i Hercegovinom. Obuhvaća Posavinu, Banovinu, Moslavinu te dijelove Korduna i Slavonije; ima površinu od km2 te je po površini treća najveća Županija u Republici Hrvatskoj i zauzima oko 7,9 % kopnenog teritorija Republike. U strukturi ukupne površine, najveći udio čine poljoprivredne površine (52 %), zatim slijede šumsko zemljište (44 %) i neplodne površine (4 %). Prostor Sisačko-moslavačke županije može se podijeliti u tri geografske cjeline: a) gorska područja (područja Zrinske, Trgovske, Petrove te dijelova Moslavačke gore), b) brdsko-brežuljkasta područja (Banovina, Moslavina, Vukomeričke gorice i Psunj), c) područja riječnih dolina, terasa i naplavnih ravni (ravnice Posavine i Pokuplja). Prema današnjem teritorijalnom ustroju na području županije je 19 jedinica lokalne samouprave; o 7 gradova: Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Popovača,

6 o 12 općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Popovača, Sunja, Topusko i Velika Ludina, o 456 naselja. Političko, administrativno, gospodarsko i kulturno središte županije je grad Sisak. Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), dio je nekadašnjega područja Vojne krajine u Hrvatskoj, jugozapadno od Siska. Nalazi se na rubu Panonske nizine (Posavina), između Save i donjih tokova Une, Kupe i Gline (pritok Kupe); Zauzima valovito pobrđe (prosječna visina 300 m) sa Zrinskom gorom (Priseka, 615 m) na jugu i nizinu Save i njezinih pritoka na sjeveru i sjeveroistoku. Ispresijecana je dolinama mnogobrojnih manjih vodenih tokova. Znatan je dio površine pod šumom (osobito oko Dvora i Hrvatske Kostajnice); Glavno gradsko i gospodarsko središte je Petrinja. Prema suvremeno upravno-teritorijalnoj podjeli Banovinu čine: o Tri upravna grada Petrinja, Glina i Hrvatska Kostajnica o osam općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko. Područja Sisačko-moslavačke županije Izvor: Unutar regionalni dispariteti u Sisačko-moslavačkoj županiji

7 Tablica osnovni podaci o jedinicama lokalne samouprave Banovine GRADOVI: površina stanovništvo stanovništvo stanovništvo gustoća (st/ km2) SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 4.467, ,60 BANOVINA GRADOVI: Petrinja 380, ,82 Glina 544, ,06 Hrvatska Kostajnica 52, ,40 BANOVINA OPĆINE: Donji Kukuruzari 113, ,36 Dvor 504, ,03 Gvozd 214, ,86 Hrvatska Dubica 129, ,15 Jasenovac 161, ,34 Majur 67, ,44 Sunja 288, ,93 Topusko 195, ,24 Ukupno Banovina: 2.653, ,95 Izvor: / dokumenti/ strategije/ zrs Demografija Banovine Na području Banovine živi stanovnika, što čini 1,4% ukupnog stanovništva Hrvatske, odnosno 35,3% ukupnog stanovništva Sisačko-moslavačke županije; Gledajući dobnu strukturu, 25% stanovnika Banovine pripada skupini radno sposobnog stanovništva u dobi od 45 do 59 godina, dok je gotovo 35% stanovnika sukladno popisu iz bilo starije od 65 godina; Banovina - stanovništvo 1991., 2001., stanovništvo stanovništvo stanovništvo Banovina - stanovništvo prema dobi i više Izvor: Izvor: Gustoća naseljenosti iznosi 22,95 st/km 2 što je osjetno niže od prosjeka Republike Hrvatske 75,7 st/km 2 ; Na području cijele županije pa tako i Banovine izražena je neravnomjerna naseljenost koja se očituje u gušćoj naseljenosti gradova, dok su pojedina seoska naselja potpuno napuštena; Ukupno demografsko kretanje stanovnika je izrazito negativno pa je tako u odnosu na broj stanovnika smanjen za gotovo 30%, dok je u odnosu na broj stanovnika smanjen za 5,5%; Glavni uzroci takvog depopulacijskog kretanja pripisuju se iseljavanju mladih osoba u potrazi za radnim mjestom, ali i otprije izraženom procesu deruralizacije Povijest Banovina je nastala na području srednjovjekovnih slavonskih župa: Goričke, Gorske i Dubičke. Do pripadala je knezovima Blagajskima a potom Zagrebačkomu kaptolu; Zbog obrane od Osmanlija njezino je područje u XVI. st. uključeno u Hrvatsku krajinu. U XVI. st. na širem području bile su ustrojene posljednje crte hrvatske obrane pred Osmanlijama s nizom utvrda (Dubica, Kostajnica, Bihać, Zrin, Gvozdansko, Hrastovica, Sisak);

8 Krajiški se zapovjednici nisu brinuli za obranu donjega Pokuplja, pa je to područje, koje je izravno štitilo Zagreb, vraćeno pod bansku upravu i prozvano Banskom krajinom (Banalia confinia); nazivalo se i Banskom zemljom, Banovinom, Pokupskom i Kupskom krajinom, odakle i naziv Banovina; Banska krajina protezala se od Karlovca do Ivanića. Nakon pobjede pod Siskom 1593., odnosno nakon pada osmanske Petrinje, na mjestu nekadanje Hrastovičke kapetanije utemeljena je Petrinjska kapetanija, a iznova utvrđena Petrinja postala je polazištem za oslobođenje prostora oko Zrinske gore i Pounja; Kako ban nije imao dovoljno novca za izdržavanje petrinjske posade, ta je kapetanija pripala Slavonskoj krajini i ostala u njoj do reorganizacije u XVIII. St; Kada su potkraj XVII. st. oslobođeni dijelovi Hrvatske, oslobođeno područje između Kupe, Une i Save omogućilo je proširenje Banske krajine (1703) i prebacivanje težišta obrane s Kupe na Unu; Reorganizacijom i podjelom Vojne krajine na pukovnije, podijeljena je i Banska krajina na Glinsku i Petrinjsku pukovniju (1750); Na područje Banije naseljavalo se već od kraja XV. i početka XVI. st. novo pučanstvo, koje je bježalo pred Osmanlijama, Hrvati i Vlasi. Kao dobri vojnici primani su u krajišku službu, a priljev Vlaha unio je promjene u dotadanju etničku strukturu; Sužavanje krajiških povlastica, nastojanje da se krajišnici izjednače s ostalim seljacima i povećanje nameta uzrokovali su krajiške bune (1730. i 1751); Od do Banovina je u sastavu Napoleonovih Ilirskih provincija. Razvojačenjem Vojne krajine ukinute su Glinska i Petrinjska pukovnija, a Banovina je ujedinjena s Hrvatskoj; Tijekom 1880-ih i 1890-ih, u razdoblju ubrzavanja nacionalno integracijskih procesa i u Hrvata i u Srba, glavno obilježje političkome životu Banovine daje sve snažnija polarizacija između lokalnih hrvatskih i srpskih političara; U Kraljevini Jugoslaviji se konstituiraju banovine kao administrativno-upravne cjeline te je prostor Banovine bio je uključen u Savsku banovinu, s iznimkom dvorskoga kotara, koji je ušao u sklop Vrbaske banovine, što se nije izmijenilo ni 1939., kada je stvorena Banovina Hrvatska; U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Banovina je, zajedno sa Siskom i kotarom Bosanski Novi, bila sastavnim dijelom gorske župe, kojoj je središte bila Petrinja; U razdoblju Drugoga svjetskog rata na prostoru Banovine razvio se vrlo snažan, dobro organiziran antifašistički pokret, koji je djelovao od do 1945, a u svibnju održano je u Topuskom Treće zasjedanje ZAVNOH-a; U vrijeme raspada Jugoslavije, odnosno u razdoblju stvaranja Republike Hrvatske, u ljeto jedinice JNA i naoružani dio lokalnoga srpskog stanovništva zauzeli su gotovo sveukupni prostor Banovine i protjerali najveći dio hrvatskog stanovništva. U sastav Republike Hrvatske prostor Banovine integriran je vojnoredarstvenom akcijom»oluja«u kolovozu Gospodarstvo Glavne gospodarske djelatnosti na području cijele Sisačko moslavačke županije su industrija, s posebnim naglaskom na energetiku, naftnu, petrokemijsku i kemijsku industriju, metalurgiju i metalopređivačku, prehrambenu industriju te poljoprivreda i šumarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo, promet i veze; U posljednje vrijeme u županiji su prisutni razvoj i primjena sofisticiranih tehnologija u elektroničkoj industriji, a prisutan je i značajniji razvoj farmaceutske industrije. U manjoj mjeri zastupljene su i ostale gospodarske djelatnosti i obrtništvo; Sukladno raspoloživim podacima Fine u na području Banovine je bilo 559 aktivnih poduzetnika sa ukupno zaposlenih; Prerađivačka industrija, građevinarstvo i trgovina čine osnovu gospodarske aktivnosti Banovine; Sektor I usluge pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnim prihodima Banovine u sudjeluje sa 2,20%, dok u strukturi zaposlenih sudjeluje sa 6% ukupno zaposlenih

9 Banovina - top 6 djelatnosti po ukupno ostvarenim prihodima u Banovina - top 6 djelatnosti po broju zaposlenih u H - PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE I - DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 222 E - OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPOD. OTPADOM TE DJELAT.I SANACIJE OKOLIŠA G - TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA G - TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA E - OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPOD. OTPADOM TE DJELAT.I SANACIJE OKOLIŠA F - GRAĐEVINARSTVO F - GRAĐEVINARSTVO 505 C - PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA C - PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA Izvor: Uvjerljivo najsnažniji gospodarski subjekt je tvrtka Gavrilović koja čini 26% ukupnih prihoda područja Banovine i Drvni centar Glina sa 13% ukupnih prihoda u 2018; Od turističkih poduzeća na listi se nalaze TOP-TERME s nešto manje od 24 milijuna godišnjeg prihoda Promet CESTOVNI PROMET predstavlja prometno čvorište, te je zbog povoljnog prirodnog i prometnogeografskog položaja uglavnom dobro povezana s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, kao i susjednim zemljama; Smještena je na sjecištu dvaju značajnih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca: Posavskog koridora koji povezuje Zagreb i Slavonski Brod, odnosno zemlje zapadne i srednje Europe s jugoistočnom Europom i Bliskim istokom te prometnog pravca koji povezuje Mađarsku i Podravinu s Hrvatskim primorjem i Mediteranom; Na području Županije postoje dvije autoceste: A3 (Bregana Zagreb Kutina Novska Lipovac) ukupne duljine 64 km i A11 (Zagreb - Sisak) ukupne duljine 48,1 km koja je još uvijek u izgradnji, pri čemu je izgrađena dionica u duljini 20,2 km. Posljednja dionica trebala bi biti Sisak - Mošćenica čija će se izgradnja razmatrati nakon dovršetka prethodnih dionica; Zapadni dijelovi područja Banovine imaju razmjerno lak dostup s državne ceste D1 i dalje prema Zagrebu te u budućnosti postoji potencijal kombiniranja atrakcija tog područja s NP Plitvička jezera; Na području županije 9 je državnih cesta ukupne duljine 385 km, 68 županijskih cesta duljine 668 km, 160 lokalnih cesta ukupne duljine 640 km te nekoliko km nerazvrstanih cesta. Najvažnija prometnica za putovanja na velike udaljenosti je autocesta A3 (Bregana Zagreb - Lipovac) koja povezuje Sloveniju i Srbiju

10 CESTOVNA UDALJENOST LOKACIJE DVOR DO NEKIH EUROPSKIH GRADOVA GRAD POPULACIJA UDALJENOST VRIJEME VOŽNJE Zračna luka Zagreb,Hrvatska 109 km 1h 55 min Zagreb,Hrvatska km 2h 10 min Karlovac, Hrvatska km 2h 22 min Rijeka, Hrvatska km 3h 40 min Bihać, BiH ,1 km 1h 16 min Sarajevo, BiH km 4h 35 min Banja Luka,BiH km 1h 32 min Budimpešta, Mađarska km 5h 03 min Beograd, Srbija km 4h 15 min Ljubljana, Slovenija km 3h 16 min Beč, Austrija km 5h 37 min Izvor: Od ukupne dužine cesta od županijskog i lokalnog značaja za županiju, njih 21,5 % nije asfaltirano pa je prioritet u unaprjeđenju cestovne infrastrukture njihovo saniranje, rekonstruiranje i izgradnja obilaznih pravaca čime bi se prometno rasteretila gradska središta. ŽELJEZNIČKI PROMET Kroz Sisačko-moslavačku županiju prolazi međunarodna pruga RH1 TEN-T sveobuhvatna mreža (Paneuropski koridor X), Salzburg Solun, ukupne duljine kroz Hrvatsku 317 km koja povezuje srednju i zapadnu Europu s jugoistočnom Europom i Bliskim istokom, a geostrateški položaj županije dobiva dodatni značaj; Dio Koridora RH 1 DG-Savski Marof Zagreb - Dugo Selo Novska Vinkovci Tovarnik - DG je M 103 Dugo Selo Novska duljine 50,9 km i M 104 Novska Vinkovci Tovarnik- DG (Šid) duljine 14,5 km. Željeznička pruga za međunarodni promet je i M 502 Zagreb GK Sisak Novska duljine 91,3 km; Željeznica prolazi rubnim dijelom područja Banovine i od značaja je za pristup njenim sjevernim i istočnim dijelovima, ali nema značenje za prijevoz unutar destinacija Banovine, niti za usko područje projekta (općina Dvor). ZRAČNI PROMET ne raspolaže infrastrukturom zračnog prometa. Najbliža je Međunarodna zračna luka Zagreb, udaljena od Petrinje svega 52 km, odnosno od Dvora 109 km; Zagrebačka zračna luka je najprometnija u državi. Smještena je u Kosnici, 12 km od središta Zagreba; Putnički promet Zračne luke Zagreb u porastu je iz godine u godinu, te je u dostigao 3,3 milijuna putnika. U posljednjih šest godina prosječna godišnja stopa rasta prometa putnika u zagrebačkoj zračnoj luci je 6,1%, a u godini je u odnosu na proteklu godinu ostvareno povećanje prometa putnika od 7,9%. Sukladno trenutnim procjenama i izjavama koncesionara, ovakav kontinuirani rast predviđa se i u dvije naredne godine kada se očekuje da će zračna luka doseći 3,5 milijuna putnika; Zagreb je izravno povezan s 40 destinacija tijekom ljetne sezone (27 destinacija u periodu studeni-ožujak). U redovnom prometu u Zagrebu trenutno leti 26 zrakoplovnih kompanija; U prosjeku, Zagreb je povezan s preko 20 letova tjedno tijekom cijele godine sa sljedećim destinacijama: Beč, Frankfurt, Munich, London

11 2.2. Turistička ponuda i potražnja Na području Sisačko-moslavačke županije je u bilo stalnih postelja s porastom od 5,3% u odnosu na 2017, međutim trend rasta traje tek od godine; U strukturi smještaja dominira privatni smještaj sa 53,3% ukupnih kapaciteta te objekti u domaćinstvu sa 20%. ukupnih kapaciteta; - broj stalnih kreveta Struktura smještajnih jedinica Sisačko-moslavačka županija po broju kreveta Restorani Ostalo Kampovi OPG Nekomercijalni smještaj Izvor: 1.000https:// Hoteli Objekti u domaćinstvu 950 Izvor: DZS Ostali ugost.objekti za smještaj Izvor: TZ 0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% potražnja u periodu ,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 Struktura noćenja po vrstama smještajnih jedinica u Restorani; 0,36% Kamp; 0,74% Hotel; 17,45% Ostali ugost.objekti za smještaj; 68,15% Objekti u domaćinstvu; 12,17% Nekomercijalni smještaj; 0,27% OPG; 0,87% Noćenja Dolasci ALS Izvor: * podaci do Izvor: TZ SMŽ Na temelju podataka dobivenih iz DZS-a u godini ostvarila je ukupno oko dolazaka i noćenja; Turistički promet je u posljednjih 6 godine rastao u prosjeku oko 3% godišnje u noćenjima, dok su dolasci u istom razdoblju prosječno rasli stopom od 7% godišnje; Prosječno trajanje boravka je u iznosilo oko 2,6 dana s trendom smanjenja u odnosu na kada je iznosilo 3,1 dan. Trend upućuje na sve veći udio poslovnih gostiju i posjetitelja manifestacija koji se zadržavaju kraće; U strukturi potražnje prema tipu smještaja privatni smještaj dominira sa 68%, dok hoteli ostvaruju 18% ukupnih noćenja; Vodeća tržišta su Hrvatska, Njemačka, BiH, Italija i Austrija. Sezonalnost noćenja u 4 ljetna mjeseca iznosi 41% i nije toliko izražena kao prosjek Hrvatske (u godini 83,8%)

12 Sezonalnost noćenja Sisačko-moslavačka županija ,6% 40,9% 22,6% Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro Izvor: Opis lokacija i procjena tržišne pozicije projekta Projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine obuhvaća sljedeće lokacije s predmetnim konceptima: o Stari grad Zrin: obnova južne kule u kojoj će biti vidljiv digitalni prikaz povijesti obitelji Zrinski, kao i galerijski prostor te postavljanje pozornice na otvorenom. o Kaštel Gvozdansko: obnova dijela ugaone kule koja će djelovati kao suvenirnica, muzej i interaktivni multimedijalni centar te postavljanje žičare i roller coastera. o Crkva sv. Marije Magdalene: uređenje multimedijalne dvorane namijenjene održavanju koncerata i manifestacija. o Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu: obnavljanje visoke peći za preradu željezne rude u sklopu jedne od zgrada, uređenje smještajnih i ugostiteljskih objekata te izgradnja edukacijskih prostora, dječjih igrališta te hortikulturno uređenje. Također, u sklopu sva 4 lokaliteta planirano je i sljedeće: o izgradnja i/ili rekonstrukcija lokalnih pristupnih cesta i parkirališta, o postavljanje javne rasvjete, o izgradnja i/ili rekonstrukcija sustava za odvodnju i pročišćavanje voda, postavljanje sanitarnih čvorova i prikaz autohtonih, tradicijskih i umjetničkih obrta te usluga. U nastavku slijedi ocjena lokacija i tržišnog potencijala projekta:

13 STARI GRAD ZRIN Lokacija se nalazi izvan naselja, na oko 10km sjeverno od Dvora i u njenoj blizini nema turističkih ili servisnih sadržaja; Na lokaciji se nalaze ostaci starog grada Zrina koji je bio sjedište obitelji Zrinski, a sadašnji pristup lokaciji je šetnjom oko 300m poviše asfaltiranog puta uz znatan nagib; Sama lokacija starog grada Zrina nalazi se na poravnatoj uzvisini s atraktivnim pogledima prema okolnim šumama, dok pristup okolnom prirodnom krajoliku nije uređen u širem okruženju lokacije; S obzirom na program projekta (obnova južne kule obnova južne kule u kojoj će biti vidljiv digitalni prikaz povijesti obitelji Zrinski, kao i galerijski prostor te postavljanje pozornice na otvorenom), može se zaključiti da će zbog prostornih ograničenja biti riječ o manjem objektu turističke infrastrukture koji zasebno može služiti kao točka od interesa, ali ne i mjesto duljeg zadržavanja posjetitelja, ili generiranja većih prihoda. CRKVA SVETE MARIJE MAGDALENE Crkva se nalazi oko 300m iznad Starog grada Zrina i riječ je o objektu kojem će se prema projektu restaurirati krov; S obzirom na gabarite građevine, moći će primiti nekoliko desetaka do stotinu posjetitelja u konceptu multimedijalne dvorane za koncerte i događanja

14 Lokacije Starog grada Zrina i crkve svete Marije Magdalene u odnosu na cestu Izvor: Google Earth (napomena sadašnja pristupna cesta koja prema slici prolazi zapadno od Zrina nije u funkciji, a mogućnost njene obnove ima neizvjestan status u trenutku izrade ovog plana) KAŠTEL GVOZDANSKO Kaštel Gvozdansko nalazi se u mjestu Gvozdansko, oko 10km zapadno od Dvora, oko 150m udaljen od lokalne ceste; Trenutni pristup kaštelu je neasfaltiranim putem, a kaštel je smješten na uzvisini okružen raslinjem; S obzirom na težak teren koji logično okružuje povijesni obrambeni kaštel, ideja projekta je pristup lokaciji osigurati putem žičare i rollera; Idejni koncept je obnova dijela ugaone kule koja će djelovati kao suvenirnica, muzej i interaktivni multimedijalni centar; S obzirom na gabarite lokacije i povezani tržišni potencijal, investicija u dostup (roller i žičara) te povezani operativni troškovi će zahtijevati razvoj atrakcija oko samog zahvata projekta na lokaciji Gvozdansko, kako bi se osigurala ekonomičnost zahvata. KOMPLEKS ZGRADA S VISOKOM PEĆI U BEŠLINCU Lokacija kompleksa je neposredno uz cestu u neposrednoj blizini kaštela Gvozdansko, uz potok Žirovac u naselju Rujevac; Uz obnovu kompleksa zgrada s visokom peći, plan je izgradnja smještajnog objekta s 14 soba te restorana neto površine 295 m 2 što okvirno odgovara maksimalnom kapacitetu od oko 80 osoba u slučaju redovne komercijalne funkcije, odnosno oko 120 školske / predškolske djece; Uz navedeno, bit će osiguran i parking, dječja igrališta i drugi sadržaji

15 PROCJENA TRŽIŠNE POZICIJE PROJEKTA Projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine usmjeren je na razvoj 4 lokacije vezane uz baštinu obitelji Zrinski i vojnu povijest Banovine. Faza projekta koja je ugovorena zaključno s krajem godine obuhvaća izradu svih projektnih podloga, dok se sama faza izgradnje očekuje u novoj financijskoj perspektivi, odnosno partnerskom ugovoru s EU koji će biti sklopljen za razdoblje od nadalje, a dovršetak izgradnje ne očekuje se prije Detaljni koncepti sadržaja na lokacijama vezani uz unutarnje uređenje i opremanje još uvijek nisu konačno definirani, budući da su projektne aktivnosti u ovoj fazi projekta bile koncentrirane na složene aktivnosti vezane za ishođenje dozvola, konzervatorskih smjernica i dovršavanje projekata vanjske rekonstrukcije; S obzirom na stanje turističke infrastrukture na području projekta (Banovina, osobito općina Dvor) riječ je o vrijednoj inicijativi, međutim u okruženju navedenih lokacija nema turističkih sadržaja (smještajnih ili drugih) koji bi pratili ovu inicijativu i dopunili lanac turističke vrijednosti; je kao naručitelj projekta u dosadašnjoj dokumentaciji iskazala oprezan stav vezan uz očekivane učinke projekta, vežući ih uz jačanje potencijala prezentacije lokalne povijesne i kulturne baštine, povećanja broja posjeta području za (od čega njih 500 ostvaruje noćenje) i 12 novozaposlenih; Inicijalna ideja Naručitelja pri prijavi projekta bila je proizvod isporučivati kao turu sve 4 lokacije, U cilju osiguranja sigurne ekonomičnosti projekta na svim lokacijama, kao i maksimalnog iskorištenja izgrađene turističke infrastrukture, predlažemo: o Iskoristiti vrijeme potrebno za izgradnju sadržaja predviđenih projektom kako bi se u širem obuhvatu dvije zone (zona Stari Grad Zrin / crkva Svete Marije Magdalene i Gvozdansko / Bešlinec) planirali i razvili dodatni sadržaji koji podižu atraktivnost zona; o Isporuku proizvoda planirala fleksibilnije, čime bi se proizvod otvorio širem skupu tržišnih segmenata i podigla moguću ekonomičnost projekta

16 Turistička ponuda područja Banovine PRIRODNA BAŠTINA ORNITOLOŠKI PARK PETROVAC - park se prostire na površini od 13,6 ha. Čine ga dvije osnovne cjeline: šumski dio, koji se prostire na površini od oko 12,6 ha, i antropogeni dio, koji čine uglavnom livade. PARK PRIRODE LONJSKO POLJE - površina ha, najveće je zaštićeno močvarno područje u cijelom dunavskom porječju. Lokacija između gradova Siska i Stare Gradiške. Čine ga tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo. aktivnosti: vožnja turističkim brodom, edukativni programi, promatranje ptica, pješačke staze, najam kanua i bicikala Izvor: HD Consulting na osnovi podataka TZ gradova i općina na području Banovine KULTURNE ATRAKCIJE GALERIJA ŽILIĆ - Petrinja GALERIJA MODERNE UMJETNOSTI KRSTO HEGEDUŠIĆ - Petrinja SPOMEN PODRUČJE JASENOVAC - MEMORIJALNI MUZEJ Izvor: HD Consulting na osnovi podataka TZ gradova i općina na području Banovine OSTALE ATRAKCIJE TOP TERME TOPUSKO - termalna voda, zdravstveni programi, kapaciteti za seminare i manje kongrese, sportsko-rekreativni sadržaji Lječilište Topusko - rehabilitacije pri ozljedama i bolestima lokomotornog, živčanog i mišićnog sustava. BICIKLISTIČKE STAZE, PJEŠAČKE STAZE, LOV, RIBOLOV, MOTO CROSS Izvor: HD Consulting na osnovi podataka TZ gradova i općina na području Banovine

17 DOGAĐANJA KESTENIJADA - Hrvatska Kostajnica,DANI MEDA - Topusko, KOSTAJNIČKI FAŠNIK - Hrvatska Kostajnica, LIKOVNA KOLONIJA - Hrvatska Kostajnica, BICIKLIJADA- Pterinja, LOVRENČEVO - Petrinja, KRAPJE - selo graditeljske baštine Izvor: HD Consulting na osnovi podataka TZ gradova i općina na području Banovine Glavno atrakcijsko obilježje prostora Banovine je pitoma i očuvana priroda te kulturna baština u smislu tradicionalnih vrijednosti (ponos ljudi na povijesni integritet, očuvane nošnje i tradicionalne manifestacije); U razvojnom je smislu bitno bolje stanje s rekreativnom turističkom infrastrukturom u odnosu na kulturne i prirodne atrakcije, jer je ista u procesima izgradnje i opremanja (prije svega biciklističke i pješačke staze), međutim uglavnom oko glavnih urbanih centara i postojećih destinacija; Prirodna i kulturna baština područja u smislu infrastrukture i sadržaja je nezadovoljavajuće kvalitete i sadržaja za ozbiljniji turistički razvoj i samim time nije na konkurentan način opremljena za turističku komercijalizaciju. Jedini potencijalni wellness i spa proizvod su Top Terme Topusko koje su pozicionirane na nižoj do srednjoj razini kvalitete te zahtijevaju značajnija ulaganja za modernizaciju i podizanje kvalitete smještaja Banovina- broj stalnih postelja Struktura smještajnih jedinica Banovina po broju kreveta Ostalo Hoteli Restorani Ostali ugostiteljski objekti za smještaj Objekti u domaćinstvu OPG Nekomercijalni smještaj 0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% Izvor: Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije Područje Banovine je u godini raspolagalo s ukupno 795 stalnih ležajeva (OPG, objekti u domaćinstvu, restorani, hotel, ostali ugostiteljski objekti i nekomercijalni smještaj), a u odnosu na broj stalnih postelja rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi 6,6% Dominantno mjesto u strukturi smještajnih kapaciteta čine ostali ugostiteljski objekti za smještaj (privatni smještaj i kampovi) te objekti u domaćinstvu; Na području Banovine posluje jedan hotel Hotel Central u Hrvatskoj Kostajnici, kategorizacije 2*, sa 16 smještajnih jedinica tj. 32 sobe. Lječilište Topusko ima dva hotela Toplice i Petrova gora čiji je kapacitet 520 ležajeva, no izvan kategorizacije su od 2017.godine

18 Turistička potražnja na području Banovine Banovina - potražnja u periodu Noćenja Dolasci ALS Izvor: Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 Banovina - top 5 emitivnih tržišta u Slovenija 4% Bosna i Hercegovina 3% Poljska 1% Njemačka 1% Ostali 16% Hrvatska 75% Hrvatska Poljska Bosna i Hercegovina Slovenija Njemačka Ostali Na temelju podataka dobivenih od TZ Sisačko moslavačke županije u na području Banovine ostvareno je ukupno 19 tisuća dolazaka i noćenja, od čega je nešto više od noćenja u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj; Noćenja su u posljednjih 3 godine rasla u prosjeku gotovo 19% godišnje, a dolasci 5,1% prosječno godišnje; Prosječno trajanje boravka je 4,1 dan i u porastu. Trajanje upućuje na dominaciju odmorišnih gostiju Sezonalnost noćenja Banovina ,7% 37,7% 29,7% Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro Banovina noćenje prema vrsti smještajnih kapaciteta u Objekti u domaćinstvu Hoteli Restorani Ostali ugostiteljski objekti za smještaj Objekti u domaćinstvu OPG Nekomercijalni smještaj Izvor: Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije 0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0% 90,0% 75% ukupnih noćenja čine Hrvati, dok ostala vodeća tržišta uključuju Sloveniju, BiH i Njemačku; Sezonalnost noćenja u 4 ljetna mjeseca iznosi 37,7% i nije toliko izražena kao prosjek Hrvatske (u godini 83,8%). Jesenski mjeseci ostvaruju značajno bolji rezultat od proljetnih što je dijelom uzrokovano kalendarom događanja Analiza kulturnog turizma u Hrvatskoj Sljedeći su glavni indikatori kulturnog turizma sukladno zadnjem raspoloživom izdanju Instituta za turizam: Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja u Hrvatskoj, Tomas Kulturni turizam PROFIL KULTURNIH TURISTA: Prevladavaju posjetitelji srednje (47%) i mlađe (30%) dobi, Među kulturnim turistima prevladavaju inozemni posjetitelji (62%), a pojedinačno značajniju skupinu čine posjetitelji iz Italije (15%), Njemačke (14%), Francuske (9%) te Velike Britanije (9%). Među domaćim, najbrojniji su posjetitelji iz matične ili okolnih županija, Kulturni turisti uglavnom noće u mjestu gdje se nalazi kulturna atrakcija ili održava događanje (43%) ili su izletnici, odnosno doputovali su iz mjesta stalnog boravka (26%). STAVOVI O HRVATSKOJ KULTURNO-TURISTIČKOJ PONUDI: Većina posjetitelja već je posjetila ili planira posjetiti svjetovne (65%) i sakralne (64%) znamenitosti, muzeje i galerije (59%) i kulturna događanja (42%). Oko trećine pokazuje interes za glazbeno-scenske predstave te tematske rute/putove;

19 Veliki udio (60%) posjetitelja izražava interes za sudjelovanje u kreativnim radionicama, među kojima su najpopularniji gastronomski tečajevi (24%), sudjelovanje u berbama (23%) te arheološka iskapanja (21%), Većina inozemnih kulturnih turista poistovjećuje Hrvatsku s bogatom kulturno-povijesnom baštinom (84%), gostoljubivošću (82%), opuštenim načinom života (75%), jedinstvenim običajima i tradicijom te gastronomijom (72% svaki), bogatstvom muzeja i galerija (71%) te živom atmosferom (70%); Oko 50 do 60% poistovjećuje Hrvatsku s festivalima i događanjima, bogatim kulturno-umjetničkim životom te destinacijom pogodnom za kulturom motivirana putovanja. OBILJEŽJA PUTOVANJA KULTURNIH TURISTA: Trećina posjetitelja može se smatrati ciljanim, kulturom motiviranim turistima koji putuju specifično zbog posjeta kulturnoj atrakciji/ događanju ili su na kulturom motiviranom odmoru; Događanja privlače najveći udio kulturom motiviranih posjetitelja (46%), a slijede kulturne znamenitosti (34%) i muzeji/galerije (30%). Također, kulturne atrakcije i događanja u kontinentalnim županijama privlače znatno veći udio kulturom motiviranih posjetitelja (49%) u odnosu na one u obalnim županijama (27%); Oko 70% kulturnih turista su na višednevnom putovanju na kojem u prosjeku ostvaruju 8 noćenja. Uglavnom borave u privatnom smještaju (32%), kod prijatelja/rođaka (25%) i u hotelu (22%); Velika većina (85%) putovanje organizira samostalno. Od onih koji koriste usluge turističke agencije, riječ je uglavnom o rezervaciji smještaja (76%) i prijevoza (74%) Posjećenost hrvatskih muzeja obiteljska ulaznica 2% osobe s posebnim potrebama 0% Broj posjetitelja prema tipu u strani turisti 19% odrasli 51% grupe (predškola, škola, studenti) 14% Izvor: MDC ukupno stalni postav+izložbe ostalo* Sukladno podacima o posjećenosti hrvatskih muzeja, muzejskog dokumentacijskog centra u godini je bilo ukupno 5.446,881 posjetitelja (od čega 4.398,519 posjetitelja stalnih postava i izložbi); U odnosu na brojka posjetitelja stalnih postava i izložaba je rastao za 3,1% prosječno godišnje dok je broj posjetitelja ostalih edukacijskih programa, manifestacija, promocija, noći muzeja i sl. rastao po stopi od 6% prosječno godišnje; U strukturi tipa posjetitelja muzeja 51% su odrasle osobe a 14% grupe (predškolske, školske i fakultetske). Izvor: MDC grupe - odrasli 4% karta s popustom pojedinačni posjet 10% 2.3. Planska osnova U kontekstu razvoja turizma na području Banovine, ključna je sljedeća projektna osnova: Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije za razdoblje do godine; Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije godine; Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije; Prostorni plan općine Dvor. U nastavku se navode glavne smjernice u navedenim dokumentima vezane uz razvoj turizma

20 STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE DO GODINE U dokumentu je postavljena sljedeća vizija razvoja turizma SMŽ do godine: Njegujući izvornost, tradiciju i gostoprimstvo u autentičnom prirodnom okruženju, Sisačko-moslavačka županija kao privlačna regija zdravstvenog i kontinentalnog turizma posjetitelju daje nezaboravno iskustvo originalnog turističkog doživljaja, kao esencije putovanja i boravka. Ciljevi postavljeni strategijom su sljedeći: o Uvođenje novih turističkih sadržaja koji prate tržišne trendove, podizanje kvalitete usluga koja će podići iskorištenost postojećih i novih smještajnih kapaciteta SMŽ. Kontinuirano povećanje udjela hotela i kampova te podizanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta pa procjenjujemo da će se do godine smještajni kapaciteti povećati za barem stotinu kreveta. o Novo zapošljavanje - Otvaranje većeg broja novih radnih mjesta u turizmu i određeni broj novih radnih mjesta u neturističkim djelatnostima induciranih turističkom aktivnošću. Kako se planira proširenje smještajnih kapaciteta za barem stotinu kreveta, povećat će se i potreba za kvalitetnim, obrazovanim radnicima u turizmu što će omogućiti zapošljavanje najmanje trideset osoba koje će brinuti o kvaliteti usluge i zadovoljstvu gosta uslugom, a to će pridonijeti povećanju kvalitete ponude i smještaja. o Razvoj Sisačko-moslavačke županije kao prepoznatljive destinacije kontinentalnog turizma što će se pokazati pozicioniranjem među prvih pet županija s najvećom turističkom potrošnjom u kontinentalnom turizmu. Prepoznatljivost destinacije može utjecati na povećanje broja dolazaka i noćenja te time i povećanja turističke potrošnje. Strategija je kao ciljano povećanje turističkog prometa odredila 10% u razdoblju do 2020, odnosno oko 1,6% godišnje što je daleko ispod prosječnog svjetskog, a pogotovo ispod ostvarenog rasta turizma Hrvatske (uključujući kontinentalne regije) u posljednjih 5 godina. Na temelju navedenog, može se zaključiti da turizam nije jedna od osnovnih gospodarskih orijentacija Županije; Prema sektorskoj strategiji, turistički razvoj se orijentira na sljedeće turističke proizvode: o zdravstveni turizam; o ruralni turizam; o kulturni turizam; o cikloturizam; o eno i gastro turizam; o ekoturizam; o lovni i ribolovni turizam; o kongresni i poslovni turizam. Sukladno Strategiji, turizam se orijentira na tržišne segmente obitelji, zlatne dobe i mladih sa sljedećih tržišta: o zemlje EU (posebno Njemačka, Austrija, Francuska, Italija, Belgija, Češka, Poljska); o domicilno tržište i zemlje u okruženju (Zagreb i Zagrebačka županija, Primorska Hrvatska i srednja Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Mađarska). Strategija ne prepoznaje Banovinu kao izdvojenu turističku destinaciju / podregiju. ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE DO GODINE Opća strategija razvoja Županije daje nešto veći naglasak značenju turizma u gospodarstvu sljedećom vizijom: Županija gospodarskog rasta temeljenog na inovativnoj, elektroničkoj i izvozno orijentiranoj industriji, poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji, turističko odredište prepoznatljive očuvane povijesne i kulturne baštine i očuvanih jedinstvenih prirodnih resursa, jedinstvenog doživljaja, razvijene infrastrukture, poželjna ulagačima te za rad i življenje. Unutar cilja 1 C1 Gospodarski rast i zapošljavanje, prioritet 5 (p5) odnosi se na turizam koji obuhvaća sljedeće tri mjere: o M5.1. (14) Povezivanje sudionika turističkog razvoja i obogaćivanje turističke ponude koja obuhvaća:

21 o o o o o Zajedničko planiranje i održavanje tradicionalnih manifestacija; Zajedničko planiranje i održavanje novih manifestacija; Prikupljanje podataka o broju i strukturi posjetitelja; Planiranje i održavanje radnih sastanaka sudionika turističkog razvoja s ciljem osmišljavanja novih i unaprjeđenjem postojećih turističkih proizvoda i obogaćivanja turističke ponude. Zadani ciljevi mjere do su: Realizirati 50 manifestacija, od čega 5 profiliranih većih; Realizirati ukupnih posjetitelja; Realizirati ukupno registriranih noćenja turista; Održati 30 radnih sastanaka turističkih sudionika u svrhu njihova povezivanja i bolje suradnje. M5.2. Unaprjeđenje promocije turističke ponude na području SMŽ-a koja obuhvaća: Oglašavanje u elektroničkim, audio, video i tiskanim medijima; Sajamske prezentacije u zemlji i inozemstvu; Internetske stranice TZ SMŽ-a i turističkih destinacija na području SMŽ-a; Postavljanje informativnih ploča; Otvaranje infocentara. Zadani ciljevi mjere do su: 200 audio-vizualnih i tekstualnih članaka koji promoviraju SMŽ kao turističku destinaciju; godišnjih posjeta Internetske stranice TZ SMŽ; 5 prezentacija na turističkim sajmovima u RH i inozemstvu; 5 znakova smeđe signalizacije. M5.3. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma Informiranje potencijalnih nositelja i pružatelja usluga o isplativosti ulaganja u selektivne oblike turizma (primjeri dobre prakse, upoznavanje s radom potpornih institucija, o mogućnosti iskorištavanja različitih mjera, sufinanciranje itd.); Udruživanje u zadruge; Sufinanciranje projekata vezanih za selektivne oblike turizma. Zadani ciljevi mjere do su: 12 prijavljenih projekata koji potiču razvoj selektivnih oblika turizma. PROSTORNI PLAN SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije iz godine daje sljedeće smjernice vezane uz razvoj turizma: Površine za ugostiteljsko - turističku namjenu su područja u kojima se predviđaju sadržaji ugostiteljsko - turističke djelatnosti. Novi ugostiteljsko - turistički objekti trebaju biti planirani najprije u okviru postojećih naselja, ali i u granicama predviđenih proširenja naselja; Gradnju novih građevina treba planirati na prirodno manje vrijednim područjima, (kako bi se ti prostori oplemenili a sačuvali vrlo vrijedni prirodni krajolici), te ih uklapati u oblike gradnje lokalne sredine; Područja ugostiteljsko - turističke namjene površine manje od 25,0 ha mogu se Prostornim planovima uređenja općina i gradova predvidjeti i izvan naselja u skladu s odredbama ovog Plana; Građevine za ugostiteljsko - turističku namjenu koje se grade izvan građevinskog područja u pravilu se ne smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima 1. i 2. bonitetne klase; Ugostiteljsko-turistička područja su prostori gdje prevladavaju gospodarske djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. Područja takvog značenja za sada na području Županije nema, ali se može očekivati da će neka područja u budućnosti imati prevladavajuću ugostiteljsko - turističku namjenu, i to prvenstveno: o područje Lonjskog polja (seoski i ekološki turizam) o područje Moslavačkog vinogorja (vinske ceste) o područje Pounja (seoski i ribolovni turizam) o područje Topuskog (zdravstveni, športski i rekreativni sadržaji)

22 Što se tiče sportsko-rekreacijske namjene smjernice su sljedeće: o Prostornim planom uređenja općina i gradova treba predvidjeti područja športsko - rekreacione namjene i građevine površine do 25,0 ha, a prema odredbama ovog Plana, te osigurati prostore za nove i privlačne sadržaje športsko - rekreacijske namjene (športovi na vodi, golf igrališta, centar aeronautičkih športova, turističko - rekreacijski sadržaji za posebne oblike turizma: lov, ribolov, jahanje i sl.);ž o Područja i građevine športsko - rekreacione namjene koje se grade izvan građevinskog područja u pravilu se ne smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima 1. i 2. bonitetne klase. o Prema elaboratu Golf kao element razvojne strategije hrvatskog turizma, na području Županije predviđena je gradnja igrališta za golf na području Graberja, a prostornim planovima niže razine mogu se planirati i na drugim pogodnim prostorima. PROSTORNI PLAN OPĆINE DVOR Sljedeće odredbe vezane su uz turizam i rekreaciju na području općine Dvor: Planom su utvrđene sljedeće zone ugostiteljsko turističke namjene na području Općine Dvor: o Turističko naselje Beke Eko centar Beke (T2), površina 49,80 ha, najveći kapacitet 400 ležajeva; o Dvor (T5), površina 0,88 ha, najveći kapacitet 100 ležajeva, o Matijevići (T5), površina 1,88 ha, najveći kapacitet 100 ležajeva. Površine za ugostiteljsko - turističku namjenu su područja u kojima se predviđaju sadržaji ugostiteljsko - turističke djelatnosti. Na područjima ugostiteljsko - turističke namjene mogu se graditi ugostiteljske i turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima: trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene. Oznaka T2 označava turističko naselje u kojem će hoteli imati najviše 30%, a vile najmanje 70% ukupnog kapaciteta. Oznaka T5 označava ostale (nespecificirane) vrste ugostiteljsko - turističkih sadržaja Zaključak analize destinacije razmjerno je velika Županija (treća po veličini u RH), a karakterizira je slaba i neravnomjerna naseljenost koja je gušća prema sjeveru i istoku Županije, gdje je, osobito u većim gradovima, smještena i većina ključnih gospodarskih subjekata; Županija zauzima pogranično područje prema demografski i ekonomski depresivnom području sjeverozapadne BiH, a negativan demografski trend nastavlja se i nakon što je u velikoj mjeri tipično za područja oslobođena tijekom Oluje; Područje Banovine (a u velikoj mjeri i Županije u cijelosti) baštini vojno-pogranični karakter, dok se razvojni model između i godine u velikoj mjeri temeljio na teškim industrijama; PP Lonjsko polje najznačajnija je turistička atrakcija područja Županije, no još uvijek ne uspijeva ostvariti više od godišnjih posjetitelja. Uvođenje novog ulaza u park na lokaciji Osekovo omogućit će brži i jednostavniji pristup iz pravca Zagreba te očekivano povećati broj posjetitelja; Prometna povezanost većine područja Banovine nije optimalna, osobito u usporedbi s nekoliko hrvatskih regija koje sa sličnom atrakcijskom strukturom konkuriraju za isto nacionalno tržište. Međutim, razlika u dostupnosti nije tolika da ne bi mogla biti kompenzirana diferenciranom turističkom ponudom; Smještajna ponuda Banovine je razmjerno skromna i strukturirana u manjim i uglavnom obiteljskim objektima, a veći hotelski objekti na području Banovinu smješteni su Top termama Topusko. Terme posluju na kombinaciji proizvoda s dominacijom zdravstvenog segmenta s ključnim prodajnim argumentom dobre vrijednosti za novac. Takva orijentacija uz relativno veliku udaljenost od ostalih točaka od interesa u Banovini (a koja je trenutno obilježje ukupnog prostora Banovine) ograničava integraciju ukupnog sustava atrakcija; Turistički promet je u porastu i najintenzivniji u ljetnim i jesenskim mjesecima. S obzirom na atraktivnost prirode i ambijenta, postoji potencijal za rast u proljetnoj sezoni;

23 Prosječni boravak upućuje na dominaciju odmorišnih gostiju, dominira domaće tržište uz susjednu BiH te njemačko i talijansko tržište koja su snažno zastupljena i u većini domaćih regija i destinacija; Usprkos atraktivnom ambijentu i povijesnoj baštini, valorizacija ključnih resursa tek je na početku razvoja; Opredjeljenja i očekivanja vezana uz turizam u strateškim i planskim dokumentima Županije imaju afirmativan stav i racionalna očekivanja koja su u pogledu turističkog prometa već premašena. Županijska razvojna strategija najveću pozornost posvećuje jačanju suradnje dionika, većoj alokaciji EU fondova za razvoj turizma i turističkom marketingu, što objektivno jesu najveći prioriteti u postojećoj poziciji razvoja; Upravljanje turizmom Županije uključuje županijsku turističku zajednicu, a na području Banovine osnovane su turističke zajednice za tek manji broj destinacija Petrinju, Hrvatsku Kostajnicu, Topusko i odnedavno Glinu; Iako se često koristi kao označitelj geografske cjeline i administrativne podjele Sisačko-moslavačke županije, područje Banovine nije organizacijski subjekt u administrativnom ili turističko-upravljačkom smislu te se u bliskoj budućnosti nužno odrediti prema ovoj problematici, posebno u kontekstu predmetnog projekta i njegove realizacije; Lokacije koje su predmet projekta Baština Zrinskih budućnost Banovine donose razvoj nedostajuće turističke infrastrukture povezane s interpretacijom baštine te stvaraju nove točke od interesa. Međutim, njihova puna valorizacija zahtijevat će dodatne sadržaje u okruženju samih lokacija povrh postojećih EU projekata razvoj turističkih punktova Bešlinec/Gvozdansko i Marija Magdalena/Zrin. Dodatno se preporučuje lokacije uklopiti u sustav pješačkih i biciklističkih staza prema obližnjim destinacijama, kao i razviti i realizirati projekte razvoja druge baštine i artefakata iz vremena vojne povijesti Banovine u cilju stvaranja konzistentne iskustvene cjeline

24 3. STRATEŠKI OKVIR RAZVOJA TURIZMA DESTINACIJE BANOVINA 3.1. Razvojna vizija i ciljevi SWOT analiza i strateška uporišta Analiza pokazuje da je s obzirom na količinu ponude i povezani ostvareni turistički promet ukupno područje Sisačko-moslavačke županije na početku turističkog razvoja. Pritom je područje Županije razmjerno heterogeno: Gradovi Sisak i Petrinja imaju relativno brz dostup Zagrebu kao najvećem nacionalnom gradu i tržištu potražnje, a riječ je o gradovima čiji je demografski, ekonomski, a time i razvojni, potencijal dostatan da iz sebe generiraju dalje razvojne procese; Područje Moslavine s podnebljem i atrakcijskom strukturom koja je bliža panonskom prostoru u odnosu na područje Banovine, a gdje povoljan razvojni moment čini prometni položaj uz koridor Vc. Ovakva pozicija podiže tržišni potencijal većine turističkih inicijativa i projekata zbog značajnog tranzita, ali i relativno bolje prometne povezanosti s većim tržištima, prije svega Zagreba, ali i gradova u Slavoniji pa čak i prema susjednim državama; Područje Banovine (bez Petrinje) koje ima značajnu ambijentalnu vrijednost i potencijale kulturne baštine koji zahtijevaju valorizaciju, ali je što se tiče dostupa u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na domaće regije koje sa sličnim argumentima grade lanac vrijednosti za tržišta većih urbanih centara (prije svega Karlovačka regija, Gorski Kotar i sjeverni dio Like. Strateško planiranje turizma područja Banovine započinje s objektiviziranom slikom polazne pozicije koja kroz SWOT matricu sažima nalaze analitičkih poglavlja:

25 SNAGE - Ambijentalna vrijednost krajolika - Povijesna baština Banovine - Stanje i broj vodotokova koji mogu biti iskorišteni za turistički razvoj - Raspoloživost zemljišta za turistički razvoj PRILIKE - Globalni turistički trendovi ( glad za novim destinacijama, porast interesa za netaknutom/autentičnom prirodom) - Ulazak Hrvatske u Schengenski sporazum (jačanje granice koje rješava sigurnosni rizik i u manjoj mjeri popravlja demografsku situaciju); - - Razmjerno prazan prostor mogućnost za temeljito planiranje i razvoj ispočetka - - Početna prednost pri prijavama za EU fondove (nizak razvojni indeks JLS) - - Pogranično područje mogućnost za dodatne linije financiranja (prekogranični fondovi) koji će s vremenom rasti (status BiH) - Novi zakon Turističkim zajednicama udruživanje i povezivanje - Zaštita prirode (nova zaštićena područja, podizanje ekološke svijesti i standarda) - Uspostava profesionalnog marketinga destinacije SLABOSTI - Slab demografski potencijal područja (osobito u ruralnim sredinama) - Ograničen kapacitet Županije i JLS za kapitalne razvojne projekte - Nedostatak turističke infrastrukture / velika većina područja nije funkcionalno aktivirano - Manjak poduzetničkih inicijativa koje mogu biti integrirane u turistički lanac vrijednosti - Kvaliteta i brzina prometnog dostupa prema većim tržištima slabija u odnosu na regije s usporedivom atrakcijskom strukturom u RH - Područje je tržišno nepoznato niti na nacionalnoj razini ne postoji svijest o njegovim atrakcijama PRIJETNJE - Alternativne gospodarske strategije i projekti koji mogu dovesti do degradacije prostora - Sigurnosni rizici povezani s migracijom - Nečinjenje koje može izazvati degradaciju prostora i dalju demografsku imploziju - Snažan rast kontinentalnih regija RH koje se većim dijelom bore za isto tržište Sagledavajući gornju SWOT matricu, moguće je zaključiti sljedeće: Slabosti područja brojnije su od snaga, međutim čijim korištenjem banovina može kompenzirati slabosti i povećati snage područja: Slabosti područja u velikoj mjeri proizlaze iz njegovog demografskog stanja; Prijetnje povezane s turističkim razvojem područja nemaju veliku vjerojatnost realizacije. Na temelju gornje analize mogu se postaviti sljedeća strateška uporišta budućeg razvoja turizma područja Banovine:

26 1. Područje Banovine je atraktivan i očuvan prostor koji se slijedom povijesnih okolnosti našao u razdoblju negativnih demografskih trendova. U kontekstu globalnih kretanja i odnosa to ga dugoročno čini i poželjnim životnim prostorom u kontekstu brzog rasta globalne populacije, promjene klime, degradacije okoliša i potencijalnih problema s pitkom vodom. Uz pretpostavku rješenja sigurnosnih izazova (pri čemu su jasni pozitivni signali s recentnim mišljenjima EU oko ulaska Hrvatske u Schengenski sporazum), ovo lokalno zajednicu stavlja u poziciju da kultivira i oprema prostor, jača poduzetničko okruženje i time podiže vrijednost prostora za budućnost; 2. Osnovno uređenje prostora Banovine moći će se u velikoj mjeri provesti uz dostupnost javnih izvora i bespovratnih sredstava pod pretpostavkom da će se zadržati više-manje ista načela alokacije sredstava u sljedećoj financijskoj perspektivni EU. Osnovni prioriteti odnose se na: a. Funkcionalnu aktivaciju prostora što podrazumijeva prostor učiniti dostupnim (staze), opremiti ga osnovnom infrastrukturom (vidikovci, odmorišta, klupe, foto točke) i marketinškim materijalima (upisi atrakcija u mape pomoću GPS koordinata, brošure); b. Tvrdi (rekonstrukcija i interpretacija) i meki (marketinško oblikovanje, priče, brendiranje) razvoj povijesne i kulturne baštine kod kojeg je važno uspostaviti stratešku i upravljačku koordinaciju projekata; 3. Banovina se može razviti na principima održivog razvoja i najviših ekoloških standarda pri čemu se diferencira u odnosu na ostale hrvatske, a s vremenom i druge regije ovog dijela Europe. Niska naseljenost i obilje netaknute prirode Banovini daju argumente za ovakvu ambiciju, s obzirom da je ista postavka prisutna i u državama koji su lideri u tretmanu i valorizaciji prirode u turističke svrhe (Kanada, Novi Zeland, Norveška). S obzirom na stanje ostalih potrebnih inputa (demografija i lokalno gospodarstvo), ovakvo je strateško opredjeljenje u razvoju turizma zapravo jedino moguće, a podrazumijeva striktnu kontrolu i nadzor područja, a po potrebi i uvođenje posebnih režima zaštite gdje je to potrebno i moguće; 4. Uspostavljanje konzistentnog sustava upravljanja razvojem može dovesti do razmjerno brzih učinaka s obzirom da Banovina dosad nije bila postavljena kao jedinstvena destinacija, a ni Županija na domaćem tržištu nije prepoznata kao turistička destinacija kao neke druge Županije sa sličnom atrakcijskom strukturom. Marketinško uspostavljanje destinacije Banovina može imati podlogu u različitim organizacijskim podlogama upravljanja turizmom među uključenim JLS i prema SMŽ, a što je stvar dogovora dionika. Uspostava organizacijskog okvira prethodi prvoj fazi unaprjeđenja i marketinškog oblikovanja ponude, nakon čega postoje argumenti za intenzivniju promociju destinacije; 5. Banovina ima izuzetne argumente za brendiranje prostora koji slijede iz njene povijesti i značaja za cijelu Središnju Europu. Ovaj potencijal nikada nije iskorišten, pri čemu je projekt Baština Zrinskih budućnost Banovine vrijedan prvi korak, ali koji bi trebao dobiti nastavak u privođenju ostalih artefakata iz tog doba svrsi. Za razliku od mnogih drugih turističkih regija koje su u cilju poboljšanja tržišne pozicije bile prisiljene nanovo se izmišljati pa nove narative prvo komunicirati internim dionicima, Banovina je u prilici napokon ispričati svoju stvarnu priču koja je dostatno atraktivna za turističko tržište

27 Vizija i vodeće strategije razvoja destinacije Na temelju strateških uporišta predlaže se sljedeća vizija turističkog razvoja Banovine: Banovina je turistička destinacija jedinstvenog povijesnog naslijeđa, osobite prirode te skladnih i opuštajućih krajolika. Banovina se na tržištu diferencira osobitim prirodnim bogatstvima, kvalitetom zaštite i uređenja prostora koji je posjetiteljima u cijelosti dostupan za istraživanje. Kombinirajući suvremenu tehnologiju i naslijeđenu baštinu Banovina nenametljivo interpretira svoju intenzivnu i osobitu povijest. Rekreativne zone na čistim rječicama, pitoma sela i gradići te maštoviti događaji početne su točke istraživanja destinacije kojima lokalno stanovništvo zajednički upravlja primjenjujuće suvremene principe turističkog upravljanja i marketinga. Isporuka vizije temelji se na sljedećim vodećim strategijama: 1. Kreirati i unaprjeđivati racionalnu i pragmatičnu upravljačku platformu za destinaciju Banovine koja će prvo preuzeti zadatak internog marketinga kako bi destinacijskim dionicima komunicirala strateška opredjeljenja i projektne prioritete, a kasnije uobličiti moguće projektne prijedloge prema eksternom tržištu javnog i privatnog kapitala; 2. Razvoj destinacije Banovina započeti od nekoliko odabranih središnjih punktova, koji služe kao početne točke oko kojih se dalje koncentrično razvijaju projekti i turistička infrastruktura; 3. Jačanjem interne poduzetničke suradnje u skladu sa županijskom razvojnom strategijom maksimizirati poduzetničke sinergije, i to prije svega ponuđača smještaja, lokalnih proizvođača hrane (svih segmenata), ugostitelja, organizatora aktivnosti i događanja te kulturnih i umjetničkih institucija; 4. Kreirati osnovnu marketinšku infrastrukturu destinacije Banovina za prezentaciju i promociju prema vanjskom tržištu; 5. Iskoristiti relativnu prednost slabije razvijenih jedinica lokalne samouprave Banovine pri dodjeli sredstava EU kako bi se: a. Aktivirao prostor i opremio osnovnom turističkom infrastrukturom (staze, šetnice, vidikovci, mjesta za izlete/piknike); b. Interpretirala preostala baština vezana uz povijest Banovine. 6. Razvijati eksterna partnerstva s drugim hrvatskim regijama i destinacijama, ali i sa sličnim regijama/destinacijama u Europi radi transfera znanja i najboljih praksi. Pozicija projekta Baština Zrinskih budućnost Banovine u strateškom okviru destinacije Banovina je sljedeća: Realizacija projekta uz njegovo popunjavanje dodatnom turističkom infrastrukturom stvara dodatne središnje točke koje se odnose na općinu Dvor, oko kojih se kreira dalji razvoj; Marketinška infrastruktura koja je predviđena kao dio projekta Baština Zrinskih budućnost Banovine treba se iskoristiti kao poticaj (a potencijalno i kao početni oblik) oblikovanja marketinške infrastrukture ukupne destinacije Ciljevi turističkog razvoja S obzirom na polaznu poziciju razvoja i realno potrebno vrijeme realizacije razvojne vizije, svi dolje navedeni ciljevi postavljaju se na rok od 10 godina: Povećati smještajni kapacitet na području Banovine za 50% u odnosu na vrijednost iz na kreveta, i to dominantno u ciljanim oblicima smještaja, a to su ruralni oblici smještaja, B&B (bed & breakfast objekti), kampovi i kuće za odmor; Udvostručiti stacionarni turistički promet u Banovini (noćenja); Utrostručiti broj dnevnih posjetitelja kulturne ture i događanja; Uspostaviti marketinšku infrastrukturu čija je prepoznatost i promet (broj jedinstvenih posjeta) usporediva sa sadašnjim razinama Sisačko-moslavačke županije;

28 Započeti još dva projekta revitalizacije i/ili interpretacije kulturne baštine vrijednosti usporedive s projektom Baština Zrinskih budućnost Banovine ; Realizirati 500km novih obilježenih i marketinški obrađenih (web, GPS, brošure) biciklističkih i pješačkih staza; Realizirati tri odmorišno-rekreativna punkta na rijekama Banovine

29 4. Programsko-prostorni koncept razvoja destinacije 4.1. Zoniranje destinacije i prioriteti zona Usprkos površini od više od km2 koja unutar administrativnog okvira Hrvatske ima praktično regionalno značenje, budući da je riječ o području koje je veće od polovine županija, područje Banovine prema međunarodnim standardima turističke organizacije ima destinacijski karakter. Dodatni argument je i da se ona nalazi unutar Sisačko-moslavačke županije koja je sukladno postojećem i novom Zakonu o turističkim zajednicama upravljački tretirana kao turistička regija; Kao i svaka destinacija, Banovina prema van ima uniforman karakter te se u tom smislu dijelovi destinacije ne zoniraju za potrebe oblikovanja diferenciranih turističkih zona koje privlače različite tržišne segmente; Zoniranje u ovom slučaju služi za utvrđivanje razvojnih prioriteta i projekata u različitim dijelovima Banovine s obzirom da je analiza pokazala razlike u strukturi atrakcija i gustoći turističke, kao i ostale gospodarske razvijenosti; Na sljedećoj slici prikazane su predložene turističke zone Banovine: Ravničarska (ruralna) Banovina odnosi se na ravničarske i blago brežuljkaste dijelove Banovine u kojem su prioriteti revitalizacija ruralnih područja, poticanje podizanja kvalitete i količine poljoprivredne proizvodnje te projektima usmjerenim na izgradnju povezanih oblike turističke infrastrukture; Područje doživljaja netaknute (aktivne) Banovine prirode u višim dijelovima Banovine i uz brže dijelove vodotokova na koje se osobito odnosi prioritet funkcionalne aktivacije prostora, izgradnja novih rekreativnih punktova, stvaranje povoljnijih uvjeta za sekundarno stanovanje i uspostava striktnijih režima zaštite okoliša;

30 Područje posebne (zaštićene) Banovine u okruženju Lonjskog polja gdje je prioritet stvarati nadopunu turističkog lanca vrijednosti za ciljne segmente PP Lonjsko Polje, prije svega manjih smještajnih objekata i osnovne turističke infrastrukture (pješačke i biciklističke staze) Područje kupališne (zdravstvene) Banovine gdje je prioritet nadograditi turističku infrastrukturu ciljnom tržištu Top Termi, odnosno u sinergijskom razvojnom procesu javnog i privatnog subjekta polagano repozicionirati ukupnu zonu prema širim tržišnim segmentima i većem rangu ambicija Katalog turističkih projekata Uvod Vodeći računa o prethodno definiranim strategijama i projektima destinacije Banovina, definiraju se sljedeći tipovi turističkih projekata: Projekti podizanja turističke atraktivnosti; Projekti izgradnje turističkog smještaja; Projekti turističke infrastrukture; Projekti marketinga i ljudskih resursa Organizacija destinacije i podizanje kapaciteta ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE DESTINACIJOM BANOVINA Uspostava organizacijskog modela i upravljanja destinacijom Banovine prioritetni je korak u realizaciji ove strategije. Formiranje TZ Banovina je postojeća inicijativa koja dosad još nije realizirana te je jedan od dva načelna modela upravljačkog ustroja: 1. Formiranje Turističke zajednice područja Banovina u koju bi ušle sve jedinice lokalne samouprave Banovine. S obzirom na nejednake početne uvjete istih jedinica koji se očituju u: a. Statusu turističke organizacije jedinica gdje su formirane TZ Petrinja, TZ Jasenovac, TZ Glina i TZ Hrvatska Kostajnica, dok druge jedinice nemaju formirane turističke zajednice; b. Različitom statusu razvoja turizma na području jedinica koje uglavnom odgovaraju prethodnome. Formiranje turističke zajednice područja znači da snažnije jedinice preuzimaju veći dio financijske i radne odgovornosti. Primjer je Turistička zajednica Središnje Istre gdje je Pazin kao najveća i gospodarski najsnažnija jedinica lokalne samouprave u TZ područja Središnja Istra preuzela dominantnu odgovornost za ostale jedinice lokalne samouprave s interesom multiplikativnih sinergijskih učinaka, pri čemu ovaj model uspješno egzistira više od 10 godina. Za uspješnu realizaciju ovakvog modela nužno je jasno artikulirati interese, očekivanja, prava i obaveze svih uključenih dionika te ih kontinuirano revidirati i vezati jasnim ugovornim odredbama. S obzirom na postojeći i nadolazeći zakonski okvir (postojeći, odnosno novi Zakon o turističkim zajednicama koji stupa na snagu 1. siječnja 2020.), inicijator osnivanja turističkih zajednica područja je Županija, što za početne aktivnosti poticanja procesa nužno podrazumijeva odgovornost TZ SMŽ. 2. Zadržavanje postojećeg organizacijskog okvira, odnosno ostavljanje odgovornosti jedinicama lokalne samouprave da se turistički samoorganiziraju prema mogućnostima i interesima. U ovom slučaju Banovina se kao destinacija realizira kao marketinški konstrukt, gdje odgovornost za razvojne procese ostaje razdijeljena među jedinicama lokalne samouprave, dok destinacija Banovina postoji u eksternoj komunikaciji i percepciji tržišta. Ovaj model podrazumijeva snažniju koordinacijsku aktivnost TZ SMŽ kao koordinatora procesa te uspostavu zajedničke marketinške infrastrukture Banovine (prije svega web stranica, ali i druge zajedničke marketinške aktivnosti i procese). I ovakav pristup ima primjer u hrvatskim okvirima, ali na regionalnoj razini turističkih zajednica dalmatinskih županija koje su zadržale vlastite turističke zajednice, ali su dijelom integrirale marketinške aktivnosti svjesne bitno veće međunarodne percepcije brenda Dalmacije u odnosu na regionalne brendove

31 Razrješenje problema od najvišeg je prioriteta s obzirom da je formiranje destinacije Banovina već inicirano ovim i drugim projektima. Stav Izrađivača projekta za ovaj proces je afirmativan s obzirom da se radi o razmjerno homogenoj destinaciji koja ima argumente tržišnog opstanka, a demografska i gospodarska situacija ne upućuju na pozitivne učinke njenog cjepkanja. S druge strane, moslavački dio Županije ima različitu strukturu atrakcija koje dokazuju i drugačiji razvojni procesi koji se već odvijaju zakonima slobodnog tržišta, a konačno su sadržani i u samom imenu Sisačko-moslavačke županije gdje je logična struktura razdioba Županije na destinacije Banovina i Moslavina sa Siskom (i općinom Lekenik) kao njihovim središtem i razgraničenjem. Međutim, konačan odabir modela organizacije pravo je i odgovornost uključenih dionika i mimo mandata Izrađivača projekta. Neovisno o dogovoru dionika, slijed koraka u razrješenju ovog projekta je sljedeći: Sastanak gradonačelnika i načelnika općina Banovine s temom buduće turističke organizacije i usuglašavanje oko prijedloga; Iznošenje prijedloga na skupštini TZ SMŽ (poželjno u što širem sastavu) kako bi prijedlog dobio svoju legalnu potvrdu kroz zakonska tijela turističkog upravljanja; Započinjanje aktivnosti prema novom ustroju (neovisno o njegovom sadržaju). EDUKACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA I ZAPOSLENIH U TURIZMU Polazište projekta Poboljšanje konkurentske sposobnosti turističkih aktivnosti ima za preduvjet određena profesionalna znanja koja su svakodnevni proces razvijenih destinacija, a posebno su potrebne destinacijama na početku turističkog razvoja poput Banovine. Povećanje profesionalnosti i gostoljubivosti zaposlenika i poduzetnika u turizmu je proces koji se stiče iz prve ruke ali i kroz proces obrazovanja i osposobljavanja. Uz to, profesionalizam ljudskih resursa turističkih djelatnika značajno utječe na kvalitetu imidža destinacije. Uz edukaciju turističkih djelatnika, potrebno je podići svijest lokalnog stanovništva i potaknuti posvećenost novom modelu razvoja turizma Banovine te podići svijest o važnosti turizma za gospodarstvo područja. Koncept Iako se može reći da su ljudi na području Banovine općenito gostoljubivi, razina profesionalnosti i kvalitete pružanja usluga zahtijeva poboljšanje. Ovaj edukacijski projekt predlaže i uči ključne strategije za ukupno poboljšanje kvalitete usluga turističkih djelatnika. Turizam je prepoznat kao buduća važna poluga gospodarskog razvoja, no lokalno stanovništvo, iz objektivnih razloga, nema profesionalnu podršku. Posvećenost i predanost lokalne zajednice turizmu je ključ zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj način cijela destinacija gradi sliku o sebi u mislima posjetitelja. Organizacija javnog okruglog stola za lokalno stanovništvo kao prvi korak nakon usvajanja Strategije - upoznati mještane o modelu, konceptu i prijedlozima za razvoj turizma Banovine; Interna (kampanja kako bi se istakle nove prilike i razvojne mogućnosti u turizmu za lokalno stanovništvo, kao i važnost održivog razvoja u svrhu zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih resursa područja; Organizacija Dana turizma, jednom u 6 mjeseci s aktualnim temama u turizmu Banovine, gdje se mogu raspraviti koraci u primjeni, pohvaliti određene projekte u svom razvoju, raspraviti koncepte razvoja i sl.; Obuka i obrazovanje u turizmu i ugostiteljstvu prema programima koji uključuju različite tehnike: o Smještajni objekti: recepcija, domaćinstvo i održavanje, odnosi s gostima itd., o Restoran: kuhar, kuhari, konobari itd., o Usluge: kvaliteta, zadovoljavanje potreba i očekivanja turista, itd., o Tehnike prodaje i komercijalizacije, o Komunikacijske tehnike, o Profesionalna i uslužna izvrsnost, o Nove mogućnosti zapošljavanja u poduzetništvu: specijalizirani vodiči, turistički agenti, organizatori aktivnosti i događanja itd., o Jezici: njemački, engleski, francuski itd., o Uprava: ljudski resursi, ekonomija i financije, logistika itd

32 Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Izuzev samih konkretnih programa edukacije, ovaj projekt zahtjeva koordinaciju unutar Banovine kao i prostore gdje bi se mogli održavati okrugli stolovi i dani turizma. Za potrebe konkretne edukacije se angažiraju profesionalne edukacijske institucije / poduzeća specijalizirana za pojedino područje Projekti podizanja turističke atraktivnosti Projekti podizanja turističke atraktivnosti prije svega imaju namjeru olakšati korisnicima prostora (gostima i stanovnicima) kretanje prostorom na informativan, zabavan i edukacijski način te dati svježu i novu dimenziju života stanovnicima kao i potpuniji doživljaj gostima Banovine. TURISTIČKA SIGNALIZACIJA Polazište projekta Na području destinacije trenutno ne postoji integrirani sustav turističke signalizacije i interpretacije, pa su stoga posjetiteljima uskraćene informacije o ključnim karakteristikama / kapacitetima. Ovim projektom formira se koherentan, praktičan i integrirani sustav turističke signalizacije i interpretacije, koji treba sadržati informacije na dva jezika (hrvatski-engleski). Pri turističkom označavanju i interpretaciji, koristiti će se materijali, boje i dizajn karakteristični za ovo područje, što je izuzetno važno u zaštićenim područjima, jer nepažljivi odabir načina signalizacije i interpretacije može imati negativan efekt na vizualni aspekt, te doživljaj okruženja. Koncept Sustav turističke signalizacije ključan je element u razvoju turizma svake destinacije, jer osim što pruža informacije o turističkim atrakcijama, resursima, uslugama, tematskim turama, itinerarima i slično, on gostima daje sigurnost i ulijeva povjerenje. Shodno tome, cilj ovog projekta je osmisliti, definirati, dizajnirati i organizirati homogen i koherentan sistem turističkog označavanja, koji uključuje glavne resurse područja, atrakcije i turističke usluge (hrana i piće, smještaj, aktivnosti i sl.). Sustav turističke signalizacije potrebno je kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja se moraju posjetiti, odabir materijala i boja, te informacija koje se daju posjetiteljima). Opisi aktivnosti sastavnica koncepta Mreža vidikovaca u cijeloj destinaciji Banovina koja se integrira sa konceptom pješačkih / planinarskih staza, a svaki punkt treba uključiti sljedeće elemente: Kreiranje različitih razina sustava signalizacije: o Promocija: identifikacija i promocija resursa i atrakcija područja Banovine o Destinacija: identifikacija dolaska / ulaska i odlaska / izlaska iz destinacije o Informacije: informacije o mjestima i lokacijama (destinacija, resursi, atrakcije, karakteristike) Kreiranje različitih kategorija signalizacije: o Tematski znakovi itinerara specijalnih interesa i tura: npr. tura vidikovaca, tura povijesnih spomenika i sl.) o Informativni i interpretativni paneli: kreiranje informativno-interpretativnih panela sa mapama, informacijama o turističkim atrakcijama, karakteristikama i povijesti, resursima, uslugama (sa tel. brojevima, itd.) o Osnivanje općinskog tijela koje će odlučivati o potrebama turističke signalizacije i interpretacije, prioritetima, dizajnu, bojama, materijalima, dimenzijama, piktogramima, informacijama, mjestima postavljanja, itd. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Izrada projekta interpretacije u svrhu integracije različitih točaka od interesa na području Banovine; Izrada projekta eksterne signalizacije (sa glavnih prometnica na ulasku u destinaciju Banovina pokazujući put prema glavnim atrakcijama;

33 Izrada projekta interne signalizacije (sa glavnih pristupnih pravaca tako da se označavaju glavne atrakcije i usluge); Uređenje lokacija i postavljanje signalizacijskih i interpretacijskih znakova, ploča i panela. VIDIKOVCI Polazište projekta Na brdskom prostoru destinacije, na različitim točkama, postoje mjesta sa prekrasnim pogledima koja daju jedinstveni osjećaj doživljaja prirode, mira, ali i netaknute prirode ovog dijela Hrvatske. Posebno je važno osmisliti koncept vidikovaca koji kao cjelina posjetiteljima nudi istraživanje i doživljaj atraktivnih pogleda odnosno dodanu vrijednost za njene goste. Koncept Koncept vidikovaca zasniva se na mreži lokacija sa najljepšim pogledom, te na kreiranju doživljaja i intenzivnog iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovarajućih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj je potrebno osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetioce, sa (interaktivnim) informacijskim pločama, suvremenim dalekozorom, itd. Opisi aktivnosti sastavnica koncepta Mreža vidikovaca u cijeloj destinaciji koja se integrira sa konceptom pješačkih / planinarskih staza, a svaki punkt treba da uključi slijedeće elemente: Dobar prilaz do vidikovca (pješačkim/cestovnim putem), Sustav označavanja, Informacijske ploče (sa svim informacijama i objašnjenjem svake prirodne i druge znamenitosti koja se vidi sa određene točke, slikovnim i tekstualnim prikazima, te informacijama o ostalim vidikovcima na području Banovine), Dalekozor (čije se korištenje naplaćuje ubacivanjem kovanica) uz preporuku da se oni postavljaju samo na one vidikovce koji su dostupniji radi lakšeg održavanje, Mogućnost fotografiranja na najboljoj lokaciji odnosno u modernom žargonu tzv. Instagram point gdje se stavlja neki zabavni element koji se geo-referencira na destinaciju Banovine, Kvalitetne platforme sa ogradom kao zaštitom od nezgoda. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Potrebna je detaljna razrada projekta, što uključuje definiranje i razvoj ključnih vidikovaca na cijelom području Banovine, te shodno prioritetima i njihovo opremanje / priprema. Tržišni koncept Posjeta vidikovcima je uvelike nezaobilazna točka posjetiteljima Banovine, osobito njene doživljajne zone netaknuta (aktivna) Banovina, kao i svim turistima željnim aktivnog odmora, posebno mladima i manjim grupama koje prolaze pješačko-planinarske staze. RAZVOJ AUTENTIČNE GASTRONOMSKE PONUDE I POVEĆANJE POVEZANE POLOPRIVREDNE PROIZVODNJE Polazište projekta Autentična gastronomska ponuda jedan je od nužnih elemenata uspješnih turističkih regija i destinacija, pri čemu su turističke regije Mediterana i Srednje Europe globalni lideri u različitim segmentima razvoja lokalne gastronomije: proizvodnji brendirane hrane (Toskana, Emilia Romagna), oblikovanju restoranske ponude i sustavima kontrole kvalitete (Baskija, Katalonija), razvoju i brendiranju lokalnih proizvoda (Štajerska, Wachau dolina, Pamplona) i konzistentnom korištenju lokalnih proizvoda za brendiranje cijele regije (Alto Adige). Pozicija i mogući rang ambicija Banovine u turističkom razvoju zasad nije usporediva s ovim regijama, što ne znači da nije moguće napraviti bitne pomake na ovom polju koji mogu donijeti višestruke pozitivne učinke u razvoju ukupnog turističkog proizvoda, prepoznatljivosti Banovine i lojalnosti tržišta potražnje. Banovina je svojim većim dijelom ruralna regija, u njoj posluje jedan od najvećih nacionalnih proizvođača hrane (Gavrilović), kao i niz malih

34 proizvođača i OPG-ova što čini dostatnu bazu za započinjanje gradnje tržišno prepoznatljive gastronomske prepoznatljivosti regije. Koncept Izgradnja gastronomske autentičnosti ima snažnu projektnu podlogu u aktivnostima Ministarstva gospodarstva (gourmet projekt započet godine i usmjeren na katalogizaciju i uspostavljanje nacionalnog okvira izgradnje gastronomije više vrijednosti) te recentnih najava Ministarstva turizma., županijski i lokalni TZ-ovi, kao i buduća upravljačka struktura destinacije Banovina mogu iskoristiti ovaj trenutak pod pretpostavkom prethodnog identificiranja i okupljanja zainteresiranih lokalnih dionika. Sustav uključenih institucija javnog sektora može djelovati kao inicijator i pospješitelj procesa, kako bi postojećim i budućim subjektima privatnog sektora omogućili rast i razvoj gastronomske ponude i povezane poljoprivredne proizvodnje. Dodatan povoljni element čini liberalizacija vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u RH koje stupa od 1. siječnja godine, a koje će omogućiti strano vlasništvo. Području Banovine koje ima obilje neiskorištenog prostora, ovo otvara značajnu mogućnost za privlačenje stranog kapitala. Ovakav razvoj podrazumijeva sljedeće korake, od kojih su početni dijelom trebali biti realizirani kroz nacionalni Gourmet projekt: Identifikacija i okupljanje dionika koji se bave proizvodnjom i/ili pripremom lokalne gastronomije; Identifikacija autentičnih lokalnih proizvoda, jela i pića; Razvoj i uspostava standarda pripreme, isporuke i serviranja autentičnih jela; Razvoj sustava kvalitete (oznake, kriteriji, procesi verifikacije); Edukacija lokalnog stanovništva i zainteresiranih poduzetnika o standardima lokalnih jela i sustavima kvalitete; Poticaji / olakšice za proizvođače uključene u lanac vrijednosti pripreme i isporuke lokalnih autentičnih proizvoda putem internog marketinga, uvođenja inovativnih modela raspolaganja zemljištem i pomoći pri aplikacijama za nacionalne i međunarodne fondove, pod uvjetom da se radi na kulturama koje Županija i/ili destinacija Banovina prepoznaju kao strateške. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Ovakav proces iznimno je komunikacijski zahtjevan i spada u radno intenzivnu kategoriju razvoja turističkih proizvoda, što podrazumijeva da su njegovi glavni nositelji djelatnici iz sustava TZ. Uspješno okončanje početnih dijelova opisanog procesa značajno pospješuje mogućnost kasnijeg turističkog brendiranja. Tržišni koncept Gastronomski brendovi destinacije postaju ključni elementi komunikacijskih poruka prisutni i naglašeni na svim punktovima turističke ponude, motivi organizacije događanja, a uključenim dionicima (proizvodnja, priprema, isporuka) omogućuju postepeno podizanje vrijednosti i profitnih marži

35 Projekti izgradnje smještajnih kapaciteta BED & BREAKFAST KONCEPT Polazište projekta Području Banovine manjka smještajnih kapaciteta, a zbog sadašnjeg stanja s turističkim proizvodom i konkurentnosti nije realno očekivati investicije u veće objekte kolektivnog smještaja, potrebno je motivirati (postojeće i one koji to razmišljaju) ponuđače smještaja u domaćinstvu da razmisle o ponudi uz smještaj i doručak (tzv. koncept engl. bed & breakfast B&B). B&B objekti su u Europi atraktivan i rastući tip smještaja te se u posljednjih 10 godina nalaze kao preporučeni tip smještaja za regije i destinacije u Hrvatskoj. Pošto je trenutno ii skromna ponuda objekata za prehranu na području Općine, ovakvi objekti premošćuju potrebu gostiju koji noće za dorčkom. Koncept Bed&breakfast koncept odnosi se na jednostavni smještajni objekt, najčešće s 5 do 10 smještajnih jedinica koji osim usluge smještaja nudi i doručak. Bed&breakfast objekti su često adaptirane obiteljske kuće u kojima živi i sam domaćin, a odlikuje ih autentičan stil i prepoznatljivi detalji u unutarnjem dizajnu, kao i ponudi hrane (doručak). Pozicioniranje, razina opremanja i cijena objekata varira od razine hostela sve do razine hotela 4*. Opisi aktivnosti sastavnica koncepta Koncept tipično uključuje: Smještajne jedinice koje su najčešće organizirane tako da nude različite opcije: o Krevet u višekrevetnoj sobi s dijeljenom kupaonom; o Samostalnu sobu s dijeljenom kupaonom; o Samostalnu sobu s privatnom kupaonom. Bogat doručak s autentičnom / prepoznatljivom ponudom (najčešće temeljenom na lokalnoj tradiciji) koji se servira u zajedničkoj kuhinji, blagovaoni, ili (rjeđe) u spavaćoj sobi; Kvalitetan pristup Internetu; Tematizacija / dizajn nisu obavezni, ali doprinose tržišnoj prepoznatljivosti, lojalnosti posjetitelja, a time i poslovnom rezultatu; B&B objekti često imaju neke dodatne prepoznatljive sadržaje (npr. manji vanjski bazen, igraće konzole, kablovska tv, mogućnost kupnje lokalnih proizvoda). Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) B&B su privatni smještajni objekti kojima se upravlja samostalno ili obiteljski, podjednako često kao primarni i sekundarni izvor prihoda. Dodatna mogućnost je da se prostori u vlasništvu jedinica lokalne samouprave daju u najam zainteresiranim poduzetnicima u svrhu operiranja B&B ili hostelskih objekata. Investicija u novoizgrađene B&B objekte po kvadratnom metru s opremanjem iznosi kao i gradnja obične kuće/stana jednake veličine; Prosječna cijena po noćenju uvelike ovisi o pozicioniranju i kvaliteti samog proizvoda i kreće se u rasponu od: o o 40 EUR za krevet u spavaonicama s dijeljenom kupaonicom; 100 EUR po osobi u bolje uređenim objektima gdje se spava u zasebnim većim i bolje uređenim sobama (jednokrevetnim ili dvokrevetnim) s vlastitom kupaonicom

36 EKO ETNO SELO Polazište projekta Koncept eko-etna sela temelji se na konceptu sela, ali kao turističko naselje koje se na inovativan način formira za pružanje turističkih usluga. Prijedlog je da se na području Banovine formira barem jedno ovakvo turističko naselje u njegovoj ruralnoj (ravničarskoj) zoni, što uključuje i mogućnost da neki po postojećih ponuđača smještaja ili OPG-ova preraste prema ovom konceptu. Postojeći primjeri u kontinentalnoj Hrvatskoj (prije svega na području Baranje) pokazuju da postoji tržišni interes za konceptima koji uključuju ponudu kvalitetnih smještajnih kapaciteta sa dodatnim sadržajima, istovremeno interpretirajući tradicionalan način života u ruralnom području. Ovakav razvoj omogućuje poslovanje tokom cijele godine, te diversificira i specijalizira opću turističku ponudu Banovine. Koncept Ruralno eko-etno selo predlaže se ili kao novi (greenfield) projekt, ili kao nadogradnja za postojeće projekte, a sastoji se od smještajnih kapaciteta u autentičnim i/ili ruralno dizajniranim kućicama, ulaznog objekta, manjeg objekta za opuštanje (mala sauna), ugostiteljskog objekta, komercijalno-uslužnih objekata, manjeg seoskog trga i ostalih uslužnih sadržaja. Struktura konceptualnog prijedloga Kategorija naselja se pretpostavlja na razini 3 zvjezdice, a čine ga: ruralnih kućica za po 4 do 6 osoba, Svaka kućica ima svoju kuhinju i dnevni boravak u prizemlju, te spavaće sobe na katu, Površina svake kućice može iznositi između 50 i 80 m 2, Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja, te manjim prostorom za sastanke / događaje, Ugostiteljski objekt bar i restoran sa autohtonom i ekološki proizvedenom hranom i ostalim specijalitetima zdrave hrane, Manji seoski trg sa klupicama i cvijećem te nekim elementima zabave, Komercijalni sadržaj poput male trgovine / suvenirnice, Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Eko-etno selo je privatan projekt gdje je bitno odrediti dobru potencijalnu lokaciju (ca. 10 do15 hektara. Javni sektor ima ulogu osigurati potrebne dozvole, uključujući potrebne izmjene u prostornom planu jedinice lokalne samouprave (ako je potrebno). Projekt osmišljavanja detaljnog sadržaja potrebno je povjeriti stručnjacima za ovu vrstu atrakcije, koji često osiguravaju i vođenje projekta te mogu osigurati sve potrebne logističke resurse. Tržišni koncept Projekt je namijenjen domaćem i stranom tržištu sa fokusom na obitelji (tijekom visoke sezone), parove, grupe i korporativne goste (pred i post sezona) sa glavnim motivom aktivan ili pasivan odmor u ruralnom predjelu

37 KAMP ODMARALIŠTE Polazište projekta Tradicionalna tržišta turističke potražnje u Hrvatskoj uglavnom imaju visok udio kamping gostiju (Slovenija, Austrija, Njemačka), a to se osobito odnosi i na druga tržišta koja su proteklom razdoblju najbrže rasla (Nizozemska, Skandinavija). Tržište kampinga se nekad smatralo budget kategorijom turističke potražnje, no to s obzirom na cijenu i kvalitetu suvremenih kampova više nije tako. Riječ je o stabilno visokom udjelu potražnje u zemljama Središnje Europe koje se odnosi na specifičan životni stil. S obzirom da većina dijelove destinacije Banovina ima upravo one kvalitete koje su kamping tržištu najvažnije (atraktivna i netaknuta priroda), preporuča se razvoj manjih kamping sadržaja na atraktivnim prirodnim lokacijama. Koncept Osnova projekta je da se budućim marketinškim aktivnostima destinacije Banovine prema kamping posjetiteljima Hrvatske dio prolaznika sa rekreacijskim vozilima i kamperima preusmjeri na destinaciju Banovine te im se u tom vremenskom periodu da na raspolaganje dovoljan broj informacija i ponude u neposrednoj okolini kako bi ostvarili neki dio potrošnje na lokalnu ponudu. Potrebno je 20-tak mjesta, parceliranih i sa priključkom na struju i vodu, koje se naplaćuje prema tržišnim uvjetima. U sklopu područja je i centralni objekt / recepcija koja sadrži sanitarni čvor i info pult sa svim raspoloživim informacijama o destinaciji. Opisi aktivnosti sastavnica koncepta Kamp odmorište obično sadržava slijedeće elemente: Uređeno i parcelizirano područje sa 20-tak mjesta i priključkom za vodu i struju (preferencijalno blizu postojeće prometnice), Centralni objekt / recepcija sa sanitarnim čvorom i informacijskim pultom, Uređeni manji parking za poludnevno zaustavljanje. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Projekt izrade kamp odmorišta na identificiranoj lokaciji sa razradom postavljanja ormarića sa strujom / vodom; Postavljanje signalizacije (sa glavnih pristupnih pravaca ukazivanje na odmorište); Uređenje lokacije i postavljanje signalizacijskih i interpretacijskih znakova, ploča i panela

38 Projekti turističke infrastrukture POPUNJAVANJE ZONA PROJEKTA BAŠTINA ZRINSKIH BUDUĆNOST BANOVINE Polazište projekta Nastavno na ocjene iznesene u poglavlju Opis lokacija i procjena tržišne pozicije projekta, u cilju boljih rezultata projekta po destinaciju Banovina, ali i njegove ekonomske održivosti, od vitalnog je interesa u širem obuhvatu dvije zone: Stari Grad Zrin / Crkva sv Marije Magdalene; Gvozdansko / Bešlinec; planirati dodatne turističke sadržaje. Sukladno konceptima zona, može se zaključiti da usprkos razmjernim sličnostima uključenih sadržaja postoji sljedeća diferencijacija dvije navedene zone: Izdvojena zona za događaje u atraktivnom okruženju netaknute prirode (Zrin / Marija Magdalena) Edukativno interpretacijska zona (Gvozdansko / Bešlinec). Koncept Zajednički elementi koji se trebaju planirati za obje zone su sljedeći: Manji punktovi hrane i pića (do 40 mjesta) koji trebaju sadržavati i ponudu autohtone gastronomije, prije svega one koja će biti uključena u brendu i glavnim porukama komunikacije destinacije; Ulazna točka / info punkt / prodaja karata i suvenirnica s tematizacijom ukupne destinacije Banovina s prodajom autohtonih proizvoda (prije svega prehrambenih) i osnovnih potrepština (voda, pića, grickalice, maramice i sl.) povrh točaka tematiziranih suvenirnica u Starom Gradu Zrinu i Gvozdanskom;; Razvoj biciklističkih i pješačkih staza do zona, tako da postaju ulazne točke posjeta destinacije; Punkt za najam opreme za rekreaciju (bicikli, štapovi za hodanje); Dječja igrališta (za zonu Stari Grad Zrin / Crkva sv. Marije Magdalene s obzirom da su isti sadržaji već planirani na lokaciji Bešlinec. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Realizaciju popunjavanja zone treba anticipirati odmah, odnosno stvoriti preduvjete da se realizacija dodatnih sadržaja poklopi sa realizacijom projekta Baština Zrinskih budućnost Banovine što uključuje: Pronalaženje adekvatnih lokacija za smještaj sadržaja pri čemu je u ovom trenutku moguće predložiti: Donju stanicu žičare u Gvozdanskom; Postojeći kraj asfaltirane ceste prije skretanja za Stari grad Zrin i crkuvu sv. Marije Magdalene. Razvoj detaljnih koncepata i usklađivanje prostorno-planskih uvjeta; Postavljanje uvjeta najma / koncesije za zainteresirane poduzetnike; Planiranje i realizaciju biciklističkih i pješačkih staza; Plan označavanja atrakcija. AVANTURISTIČKI PARK Polazište projekta Temeljem strateškog uporišta razvoja destinacije Banovine kao atraktivnog i očuvanog prostora te time idealnog za aktivnosti u prirodi, razvoj Avanturističkog parka daje Banovini mogućnost razvoja zabavnog i inovativnog proizvoda koji privlači aktivne goste i proširuje ponudu cijelog područja. Koncept Avanturistički park postaje atrakcija koja gostima Banovine pruža raznovrsne aktivnosti i zabavu u prirodnom okruženju. Moguće lokacije Parka su u višim dijelovima Banovine, prije svega u općinama Dvor, Gvozd, Glina, ili Hrvatska Kostajnica. Dodatan kriterij je razmjerno lagan dostup, odnosno smještaj blizu magistralnih puteva. Avanturistički park se sastoji od dva dijela - dio sa tzv. 'blagim' aktivnostima u prirodi, poput engl. high ropes course-a, te drugog dijela sa 'grubim aktivnostima' poput, engl. quad track-a, paintball-a, i slično. Osim sudjelovanja u aktivnostima samostalno (sa visokom razinom zaštite gostiju), odrasli i djeca mogu u okviru parka uživati u ponudi i konceptu učenja - npr. u škola penjanja, škola vožnje biciklom ili quad-om. Nadalje, centar za iznajmljivanje opreme, te trgovina s potrebnom opremom za iznajmljivanje / prodaju je na raspolaganju u

39 parku. Obzirom na bogatu ponudu aktivnosti, avanturistički park je također i atraktivna ponuda za organiziranje team-building aktivnosti za poslovne subjekte. Uz standardnu ponudu aktivnosti i doživljaja, park mora sadržavati i objekt sa ponudom hrane i pića (preferencijalno lokalne ponude hrane), trgovinu sa suvenirima odnosno lokalno proizvedenih proizvoda (objekt je manji kompleks koji uključuje i gore navedenu trgovinu opreme za najam / kupnju). Opisi aktivnosti sastavnica koncepta High ropes course - grupiranje različitih prepreka na visini od otprilike 5-6 metara iznad zemlje. Korisnici ga prolaze u krugu, jednu po jednu prepreku. Quad staza - staza dužine m, prosječne širine 5-8 metara. Kapacitet ove kružne staze mora biti dovoljan za do 7 istovremenih korisnika. Kao dodatak ovoj stazi, mogu se ponuditi organizirane avanturističke vožnje na području Općine (šumom, Mazin extreme) Škola penjanja namijenjeno prvenstveno obiteljima čija djeca prvi puta dolaze u susret s konceptom penjanja (na drvo, zid ili brdo), gdje specijalizirani programi namijenjeni specifičnim uzrastima se provode tijekom nekoliko sati i uče se elementarni pojmovi i aktivnosti penjanja. Paintball teren namijenjen paintball-u sa interesantnim i zanimljivim barijerama, raznolikim terenom smještenim u prirodnom ambijentu (preferencijalno u šumi) i mogućnosti primanja barem 12 istovremenih korisnika. Orijentacijske igre namijenjene prvenstveno team-building aktivnostima, sastoje se od raznih istraživačko društvenih aktivnosti zajedničko rješavanje problema, pronalaženje objekta putem tragova i sl. Struktura konceptualnog prijedloga Ulazni prostor sa parkingom za automobile / autobuse Centralni objekt / recepcija sa sastavnim dijelovima: o Informacijsko-prodajni pult o Suvenirnica o Bar / restoran

40 o Prostor za seminare / školu / edukaciju o Odvojeni prostor za skladištenje opreme za najam o WC za goste Prostor za blage aktivnosti (high ropes course, orijentacijske igre, škola penjanja) Prostor za grube aktivnosti (quad course, paintball) Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Avanturistički park treba opremiti i voditi partner sa iskustvom u sličnim projektima odnosno subjekt treba imati dostatnu financijsku mogućnost za izvođenje ovakve razine projekta. Javni sektor ima ulogu da osigura potrebne dozvole, uključujući potrebne izmjene u prostornom planu Općine (ako je potrebno), te da se odredi / osigura zemljište od otprilike 10-tak hektara za ovakav rang afiniteta. Projekt osmišljavanja detaljnog sadržaja se treba povjeriti stručnjacima za ovu vrstu atrakcije, koji često osiguravaju i vođenje projekta te mogu osigurati sve potrebne logističke resurse. Tržišni koncept Projekt predstavlja zabavni dio boravka na prostoru Banovine, namijenjen domaćem i stranom tržištu. Fokus je na obitelji (tijekom visoke sezone na obali), grupe i korporativne goste (pred i post sezona) sa glavnim motivom - aktivan i zabavan bijeg od gužve na obali ili urbanih cjelina. CENTAR NA VODI S RIBOLOVNIM PLATFORMAMA Polazište projekta Vodotokovi Banovine svojim odlikama i atraktivnošću danas privlače rekreativne i sportske ribolovce željne dobrog ulova i aktivnijeg druženja. Proizvod se danas odvija samostalnim inicijativama zainteresiranih dionika te je uz male napore u fizičkom i marketinškom razvoju proizvoda moguće polučiti razmjerno velike tržišne učinke. Koncept U komunikaciji s lokalnim ribolovnim društvima potrebno je identificirati 3-5 najboljih lokacija za ribolov na području Banovine koja moraju zadovoljiti kriterij mogućnosti smještaja potrebnih sadržaja, kao na primjer centrom za iznajmljivanje, kupnju i popravak opreme za ribolov i pratećim sadržajima. Nadalje, lokacije moraju imati mogućnost aktivnog boravka pa je ovdje potrebno kreirati platforme za ribolov za ugodan i stimulativan doživljaj ribolova. Centar na vodi kao i ribolovne platforme trebaju biti pristupačne automobilom, te uz platforme za ribolov na ključnim lokacijama treba se osigurati informacije o ribolovu, ribljem fondu, načinu i vremenima izlova i sl. Dodatna ponuda može uključivati vožnju čamcem, splavarenje i slične aktivnosti na vodi. Opisi aktivnosti sastavnica koncepta Centar na vodi i/ili prostorije lokalnih ribolovnih društava trebaju sadržavati sljedeće elemente: Mogućnost iznajmljivanja i popravka opreme za ribolov (koji može biti i vanjska usluga ali koja je dostupna u periodima visoke potražnje); Informacijski kutak sa knjigama, vodičima, informacijama koje su potrebne i interesantne za ribolovce i one koji o ribolovu uče, koji dodatno pruža uslugu izdavanja dozvola za ribolov (ukoliko je potrebno); Platforme za ribolov trebaju sadržavati slijedeće elemente: Platforme za ribolov sa potrebnom opremom (mjesta za sjedenje, suncobrani i sl.) koji su izgrađeni u stilu da se uklapaju u okolinu; Manji ugostiteljski sadržaji i sanitarne prostorije; Ulazni prostor i parkirni prostor; Ribolov brodićem s vodičem (ukoliko je primjenjivo). Svi punktovi za ribolov moraju biti kvalitetno dizajnirani i opremljeni u skladu sa zajedničkim standardom (brend, logo, korištenje prirodnih materijala u gradnji, itd.) Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Projekt se može povjeriti privatnom koncesionaru ili koncesionarima, uz strogi nadzor kvalitete, te dizajna i opremanja punktova / objekata odnosno kvalitete pružanja servisnih usluga

41 Uloga suradnje javnog sektora i koncesionara je: Osigurati lokacije za platforme, Uredi prilaz platformama, Uredi staze uz punktove te postaviti odgovarajuću signalizaciju, Kvalitetno upravlja koncesijom za korištenje pojedinih resursa, Osigura kvalitetne operatore za prateće komercijalne sadržaje. Ciljno tržište Specijalizirane grupe i pojedinci koje zanima ribolov. INTERPRETACIJSKI CENTAR POVIJEST BANOVINE Polazište projekta Jedinstvena povijest prostora Banovine jedan je od glavnih elemenata diferencijacije ovog prostora te je stoga potrebno realizirati središnji oblik interpretacije. S obzirom da će očekivani pristup gostiju biti dominantno iz pravca sjevera, prijedlog je da se takav centar realizira u Petrinji kao ulaznoj i najvećoj destinaciji Banovine pri čemu se preferira dostatno velika lokacija na gradskom području, poželjno ne u samom centru grada zbog lakšeg dostupa. S obzirom na primjenu načela edutainmenta (eng. Education obrazovanje + entertainment zabava) koncepti interpretacijskih centara atraktivniji su za šire tržište od klasičnih muzejskih postava. U protekloj postojećoj financijskoj perspektivi (Partnerski ugovor s EU do godine) u Hrvatskoj je započeto ili realizirano nekoliko desetaka interpretacijskih centara te je za očekivati da će se takve mogućnosti u većoj mjeri zadržati i u sljedećoj perspektivi. Koncept Interpretacijski centar Povijest Banovine treba imati sve neophodne sadržaje kako bi se zadovoljile potrebe posjetitelja, te stoga centar treba imati interpretacijski dio podijeljen prema povijesnim erama Banovine. Uz to se posjetiteljima centra daje panoramski prikaz područja Banovine, a sve to se oblikuje u jedinstveni doživljaj za posjetitelje centra svih životnih dobi i različitih interesa (istovremeno ima edukativni i zabavni karakter). Kod razvoja centra potrebno je koristiti nove tehnologije koje posjetiteljima omogućuje interaktivan pristup. Centar također nudi vođene posjete kulturno-povijesnim točkama od interesa uz tumačenje ili samostalne posjete pješke, biciklom ili vozilom. U sklopu interpretacijskog centra nalazi se i bar / restoran, manja dvorana za susrete, radionice, izložbe i sl., trgovinu sa suvenirima, knjigama, vodičima, kartama i sl. te spremište za bicikle koji se mogu iznajmiti posjetiteljima. Opisi aktivnosti sastavnica koncepta Interpretacijski dio povijest Banovine minutni koncept prezentacije područja s tematskom podjelom na pretpovijest, rimsko naslijeđe, povijest vojne krajine, NOB i domovinski rat putem fotografija, video snimki, eventualno virtualne i proširene stvarnosti te IT rješenja s interaktivnim dijelovima u funkciji približavanja povijesti Banovine posjetiteljima na atraktivan i interaktivan način. Dvorana za susrete / radionice / edukaciju prostorija za 30-tak osoba sa opremom za audio vizualno prezentiranje materijala, emitiranje kratkih edukacijskih filmova i sl. Potrebno dnevno svjetlo ali i mogućnost potpunog zamračivanja. Informacijski dio / suvenirnica sastavni dio svakog posjetiteljskog i interpretacijskog centra, za davanje informacija posjetiteljima / prolaznicima kao i pult za prodaju izloženih suvenira, lokalnih proizvoda i slično

42 Bar / restoran prostor namijenjen kratkom odmoru posjetitelja prije ili nakon posjete interpretativnom dijelu centra (odnosno posjete samom izvoru) koji u svojem dijelu se sastoji od unutrašnjeg i vanjskog dijela (terase) ukupnog kapaciteta za 50 do 60 istovremenih posjetitelja. U ponudi su jednostavnija jela, s fokusom na lokalne proizvode i recepte. Spremište za bicikle namijenjeno skladištenju bicikala koji se mogu iznajmiti radi vožnje biciklom točaka od interesa na području Banovine. Struktura konceptualnog prijedloga Parking prostor za automobile / autobuse, Interpretacijski centar sa sastavnim dijelovima: o o o o o o o Informacijsko-prodajni pult, Interpretacijsko-edukacijsko-zabavni dio, Suvenirnica, Bar / restoran, Dvorana za susrete / radionice / prikazivanje edukacijskog materijala, Prostor za skladištenje bicikala za najam, WC za goste. Vanjska terasa bara / restorana. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Prostorni zahtjevi interpretacijskog centra su između 400 i 600 kvadrata neto korisnog prostora, a za koji je moguća prenamjena postojećih objekata. Interpretacijski centar bi trebao imati slijedeće pretpostavke osigurane: osigurati zemljište i objekt(e) pretpostavka je da je grad Petrinja (ili druga odabrana JLS) ili Županija ili RH vlasnik ova dva objekta, razrada projekta na način da se može aplicirati na određena sufinanciranja od strane EU i/ili Ministarstva turizma / Ministarstva kulture / Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Tržišni koncept Interpretacijski centar predstavlja centar dobrodošlice svakom gostu koji dolazi radi informiranja o Banovini ili istražuje prostor. Centar bi kroz razvoj trebao biti promoviran kao početna i nezaobilazna točka prolaznika koji su zainteresirani za edukaciju i razumijevanje područja. Ciljani gosti su svi posjetitelji / prolaznici kroz Banovinu, prije svega obitelji s djecom i individualni putnici. Dodatno, edukacijske grupe i grupe koje obilaze ovaj dio Hrvatske su također ciljna grupa ovog centra. Centar je javni projekt koji je moguće kandidirati prema nacionalnim i međunarodnim javnim izvorima (prije svega EU) pri čemu se manji dijelovi mogu dati u koncesiju (prije svega hrana i piće)

43 ODMORIŠNO REKREATIVNI PUNKT / IZLETIŠTE NA RIJECI Polazište projekta Tržište grada Zagreba od najvećeg je značenja za okolne regije pa se tako koncepti turističkih razvojnih projekata u klasteru kontinentalne Hrvatske, odnosno Karlovačke županije i Gorskog kotara u velikoj mjeri prilagođavaju različitim segmentima dnevnih i vikend posjetitelja grada. U sličnu tržišnu utakmicu ušao je i moslavački dio Županije s vinskim cestama i ugostiteljskom ponudom, odnosno sjever Županije s rekreativnim ponudama. S obzirom na obilje vodotokova, Banovina može iskoristiti potencijal realizacijom većih rekreativnih zona na vodi poštujući pravilo brzine dostupa do 90 minuta od grada Zagreba kako bi konkuriralo prije svega sličnim sadržajima u Karlovačkoj županiji i Gorskom Kotaru. Optimalna mjesta za ovakve zone su stoga sjeverne, središnje i krajnje zapadne općine Banovine. Koncept Faktori uspjeha ovakvih koncepata svode se na estetiku ambijenta, kvalitetu ponude hrane i pića te prikladnost za obiteljski boravak što uključuje kriterij sigurnosti i dostatnih sadržaja za djecu. Riječ je o važnom prijamnom punktu posjetitelja odakle se oni dalje distribuiraju prema drugim točkama od interesa (u neposrednoj okolini, ali i prema ostatku Banovine) što podrazumijeva i da je odabrana lokacija centralna s obzirom na pješačke i biciklističke staze, odnosno da se na njoj može unajmiti i potrebna oprema (bicikli, čamci, štapovi za hiking, sportski rekviziti). Opisi aktivnosti sastavnica koncepta Projekt izletišta sadržava slijedeće elemente: Odabir točne lokacije; Izgradnju ceste do same točke; Objekt hrane i pića s manjim brojem jednostavnih jela i pića s fokusom na lokalna i autentična; Sportsko-rekreativne sadržaje (mini golf, najam bicikla, štapova za pješačenje, čamaca); Igrališta i sadržaji za djecu; Postavljanje informacijskih panoa i tabli o pješačkim i biciklističkim stazama, rasporedu atrakcija, flori i fauni, itd. Kućice za odmor i sjedenje u širem obuhvatu lokacije; Postavljanje sigurnosnih oznaka (strmo, ne prelaziti ogradu, i sl.) u skladu sa smjernicama EU, Uređeni parking za posjetitelje uz naplatu. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Javni sektor preuzima odgovornost odabira lokacije i strukturiranja projekta; Raspisuje koncesiju za objekt hrane i pića te sportsko-rekreativne sadržaje; Dalji razvoj atrakcija (staze) u odgovornosti je javnog sektora, dok se u slučaju uspješnog razvoja koncepta zainteresiranim privatnim poduzetnicima omogućuju dalje koncesije

44 REFERENTNI I INTERPRETATIVNI CENTAR ZA POVIJEST VOJNE KRAJINE U GLINI Polazište projekta Projekt se veže na prethodni kulturni projekt Putevima glinske banske pukovnije čiji je jedna od predviđenih aktivnosti realizacija ovog centra. U slopu projekta osnovano je i društvo Terra Banalis koje od godine poduzima niz aktivnosti na interpretaciji Vojne krajine, organizaciji muzejskih i drugih manifestacija. Koncept Centar će biti smješten u reprezentativnu zgradu kulturno-povijesne cjeline, tzv. KAPELNIKOV STAN u užoj gradskoj jezgri (Trg Petra Krešimira IV bb). To je jedna od rijetkih zgrada iz krajiškog razdoblja sačuvanih u Glini. Osim same obnove zgrade Kapelnikovog stana projekt projekt obuhvaća: osnutak Referentnog i istraživačkog centra za povijest Vojne krajine, kao moderne interpretativne i istraživačke institucije; obnovu zgrade Stare Pošte za potrebe smještaja Turističke zajednice grada Gline i izložbeno-galerijskog prostora; adekvatno uređenje gradskog parka; obilježavanje važnih krajiških lokacija u gradu i na lokacijama važnih utvrda u okolici. Sukladno dostupnim informacijama, centar će uključivati sljedeće sadržaje: priručnu knjižnicu s referentnom literaturom te prostorom za konferencije i radionice; sobu za projekcije; suvenirnicu; prostor za stalni postav Centra na prvom katu; multifunkcionalnu dvoranu u potkrovlju za privremene postave i izložbe na teme iz povijesti Vojne krajine, prezentacije, znanstvene i stručne skupove te radionice za školsku djecu. MTB PARK (PARK BRDSKOG BICIKLIZMA) Polazište projekta Na području Banovine optimalne lokacije za smještaj ovakvog sadržaja su obronci Zrinske i Petrove gore. Inicijalni stav izvođača studije je da se radi ravnomjernog razvoja destinacije ovakav centar smjesti na Petrovoj Gori, odnosno na području općine Gvozd, uz napomenu da se u tu svrhu u okruženju odabrane lokacije treba planirati i smještajni kapacitet (poželjno B&B tipa). Koncept Razvoj različitih označenih ruta za brdski biciklizam, sa dvije staze nizbrdo, te Biciklističkim parkom i Biciklističkim centrom (u samom mjestu koji pruža različite servisno uslužne aktivnosti). Staze je potrebno snimiti, razviti i označiti kako bi se omogućile utrke za dva do tri biciklista odjednom. Park brdskog biciklizma uključuje slijedeće elemente: Biciklistički centar - usluge iznajmljivanja bicikla, sa trgovinom, spremištem / odlagalištem bicikala, područje za čišćenje bicikla, te smještaj i tuševi za bicikliste; Biciklistički park prostor na određenom području sa cirkularnom stazom koja prolazi kroz razne pejzažne oblike prirode (livade, šume, uzbrdo i nizbrdo) i koja služi prvenstveno za natjecateljske utrke i treninge profesionalnih MTB biciklista; Ponuda biciklističkih itinerara za grupe: o ture za grupe od 6-15 gostiju različitih sposobnosti i mogućnosti, sa po dva vodiča u svakoj grupi. Mogućnost upotrebe vozila za prijevoz opreme, rezervnih dijelova, alata, prve pomoći i sl. o individualne ture gdje se osigurava detaljan prijedlog plana ture, sa pripadajućim mapama, predloženim točkama od interesa (lokalna povijest i kultura, vidikovci, staništa biljnih i životinjskih vrsta itd.). Opisi aktivnosti sastavnica koncepta

45 Biciklistički centar smještajno komercijalni kompleks namijenjen prvenstveno brdskom biciklizmu, ali i planinarima i pješacima. Centar osim smještajnog objekta ima i opremljeni servisno-prodajni centar za brdski biciklizam i usluge biciklistima. Biciklistički park bez obzira na kvalitetu bicikla ili vještinu vožnje, biciklistički park pruža fantastičnu priliku za brdski biciklizam - staze pružaju prekrasan pogled na okolnu prirodu sa dobro planiranom rutom za ispunjavanje natjecateljskih ili rekreativnih ciljeva; Za vozače sa smanjenom kondicijom ili pokretljivošću, obratite se našem partneru za iznajmljivanje bicikla za detalje o mogućnostima stručnjaka, uključujući električno potpomognuta bicikla. Sve iznajmljivanje bicikala uvelike se snižava na 55 godina. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Za razvoj MTB parka potrebno je osigurati slijedeće elemente i korake: Provjeriti status i vlasništvo potencijalnih objekata i lokacija; Detaljna razrada projekta, što uključuje snimanje i razvoj različitih puteva / ruta sa različitim razinama zahtjevnosti za različite ciljne grupe; Osmisliti i definirati konačnu cirkularnu rutu biciklističkog parka a koja mora zadovoljavati natjecateljske potrebe za međunarodna natjecanja; Postaviti odgovarajuću cestovnu / putnu signalizaciju; Organizacija i razvoj posebnih događaja vezanih uz brdski biciklizam (kupovi, lige i slično). Tržišni koncept Namijenjeno entuzijastima brdskog biciklizma ali i rekreativcima koji se smatraju dovoljno spremnim za izazov brdskog biciklizma. BICIKLISTIČKE, PJEŠAČKE I BRDSKE STAZE Polazište projekta Područje Banovine je sa svojim prirodnim vrijednostima orijentirano istraživanju prirode, pri čemu su mnogi atraktivni dijelovi dostupni samo pješačenjem. Banovina ima mogućnost razviti i štititi vrijednost svog prostora kroz rekreaciju u prirodi odnosno treba se uključiti u ukupnu ponudu Županije sa proizvodima rekreacije u ruralnim i brdskim prostorima. Nadalje, ovaj proizvod nudi mogućnost povezivanja vidikovaca na različitim lokacijama Banovine što dodatno doprinosi njegovoj atraktivnosti. Valja naglasiti da je početna pozicija Banovine u razvoju biciklističkih staza među povoljnijima u kontekstu kontinentalnih županija Hrvatske. Mapa razvijenih staza pokazuje da su povučeni glavni magistralni pravci koji povezuju većinu općina, s izuzetkom zapadnog kraka koji bi povezivao prostor općine Gvozd i Petrove Gore. U sljedećem koraku, osim još jednog zapadnog kraka, naglasak je na kapilarnom širenju staza kako bi se postepeno u što većoj mjeri funkcionalno aktivirao prostor Banovine, odnosno postojeće staze dodatno opremile i proširile pješačkim dijelom

46 Koncept Razvoj atraktivnog koncepta biciklističkih i pješačkih ruta treba sadržavati sljedeće komponente: Konsolidacija sadašnjih i potencijalnih puteva, ruta i staza koji se međusobno povezuju i nadovezuju kao jedinstveni integrirani sustav. Ovu točku moguće je izvoditi putem lovačkih i planinarskih društava koja profesionalno označavaju puteve i rute te ih geo referenciraju za digitalne i gps vodiče; Organiziranje punktova za odmor, točaka od interesa kao i sustava vidikovaca na različitim lokacijama, vodeći računa o blizini naseljenih mjesta i sigurnosti; Proizvodnja mapa, vodiča i sigurnosnih uputstava za goste Općine koji imaju namjeru pješačiti / planinariti kroz prostor Općine. Opisi aktivnosti sastavnica koncepta Biciklističke i pješačke staze koncept već postojećih i otvaranje novih (uređenih i označenih) puteva različitih duljina, težina i uvjeta namijenjenih svim uzrastima. Punktovi za odmor / vidikovci / točke od interesa koncepti raspoređenih vidikovaca i točaka za odmor biciklista / pješaka / planinara sa klupama, kantama za otpatke, nadstrešnicom i sl. Dodatno se u slučaju posebno važnih točaka od interesa postavljaju i informacijske table sa pojašnjenjem i informiranjem ljudi o konkretnoj točki od interesa

47 Mape / vodiči / sigurnosna uputstva obavezni dio svih pješačkih i planinarskih ruta je posjedovanje mapa za snalaženje u prostoru sa jasnim vodičima gdje ići a gdje nije preporučljivo ići odnosno koje su potencijalne opasnosti prolaskom kroz prostor. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Detaljna razrada projekta staza kroz planinarska društva, što uključuje revitalizaciju postojećih kao i razvoj novih puteva / ruta sa različitim razinama zahtjevnosti za različite ciljne grupe; Osmisliti i definirati višednevnu rutu, koja je usko povezana za integraciju ključnih točaka od interesa (jedinstveni vidikovci, raznovrsne formacije stijena, vrela, biljna i životinjska staništa i sl.); Mapirane puteve potrebno označiti i postaviti odgovarajuću signalizaciju. Tržišni koncept Rute i putevi namijenjeni svim uzrastima koje interesira prolazak kroz prostor Banovine. STAZA ZDRAVLJA Polazište projekta Topusko, kao zdravstveno središte Banovine postaje centar izvrsnosti s fokusom na zdravlje i aktivan život stanovnika. Uzimajući u obzir svjetski mega trend zdravlja, ponuda aktivnosti s fokusom na zdravlje diverzificirat će kompletan asortiman aktivnosti stanovnika, potaknuti nove razvojne inicijative u aktivnostima te u konačnici i privući posjetitelje. Koncept i sastavnice Staza zdravlja odnosi se na stazu koja povezuje 10 točaka s ponudom aktivnosti s naglaskom na kondiciju i zdravlje. Staza s točkama aktivnosti dugačka je oko 2 km (ne treba biti pravocrtno), a na svakom mjestu nalazi se tabla s opisom i informacijama o aktivnosti, zatim svrsi i učincima na poboljšanje zdravlja. Primjeri za daljnji razvoj zdravstveno usmjerenih aktivnosti mogu obuhvaćati kontrolne točke, staze s raznovrsnim terenima, mali vrt s florom i atraktivno uređena mjesta za kratke odmore i slično. Zahtjevi projekta (prostorni, tehnički i ljudski) Definiranje lokacije dovoljno velike i 10 točaka orijentiranih na fitness i zdravstvene aktivnosti, Izrada detaljnog sadržaja svake točke aktivnosti, Pronaći izvođača Staze zdravlja, Projektiranje sustava obilježavanja

48 5. STRATEGIJA MARKETINGA 5.1. Marketing ciljevi 1. Profesionalni razvoj destinacijskih proizvoda - na srednji rok destinacija Banovina usko surađuje sa dionicima iz javnog, privatnog i NVO sektora na razvoju programa, radionica i okruglih stolova koji potiču turističke dionike u razvoju profesionalnih turističkih proizvoda i autentičnih doživljaja Očekivani rezultat godišnja organizacija dva seminara / radionice kreiranja turističkih proizvoda (teme: suradnja dionika, kreiranje optimalnih turističkih doživljaja, promocija i prodajni prijedlozi). 2. Razvoj tržišta i tržišnih segmenata destinacija Banovina privlači posjetitelje kroz naslijeđe, priče i legende o kraju, kulturu, baštinu, autentične doživljaje na otvorenom, živopisnu zabavu i originalne proslave, portfelj povezanih doživljaja. Opisi destinacijskih proizvoda i promotivni materijali visoke emocionalne kvalitete povećavaju turistički doživljaj kroz tržišne niše: grupe školaraca, obiteljska / multi generacijska putovanja, milenijalci, mladi avanturisti i parovi. Očekivani rezultat godišnje studijske posjete sličnim destinacijama radi izučavanja najbolje prakse i adaptacija / primjena najboljih primjera u regiji, razvoj promotivnih materijala, jačanje odnosa s medijima i lokalnim stanovništvom u svrhu ciljanja tržišnih segmenata. 3. Izgradnja turističkog brenda destinacije Banovina - aktualna turistička ponuda, uz pretpostavku ispunjenja prva dva cilja, daje potencijalnim turistima bogatiji, višedimenzionalni doživljaj Banovine. Proces izgradnje turističkog brenda reflektira osnovne vrijednosti područja i on je usklađen sa sastavnicama područja, lokalnog stanovništva te fizičkih elemenata u okolišu. Očekivani rezultat - demonstrirati dostupnost destinacije - ne previše daleko, nije teško doći do, lako za planirati i kombinirati, istraživanje i interakcija Doživljajno strukturiranje turističke destinacije Banovina Iz principa racionalnog upravljanja ekonomijom doživljaja izražava se potreba za razlikovanjem doživljaja (koristi) gostiju. Zbog tog razloga Banovina mora imati jasno uspostavljenu vezu između skupa doživljaja (koristi zbog kojih dolaze gosti) te osnovne atrakcijske strukture s jedne, i turističke infrastrukture (objekti, ugostiteljstvo, turistički centri i sl.) koji omogućuju određenu razinu doživljaja s druge strane. Banovinu sačinjavaju razne turističke, prirodne, kulturne, ali i funkcionalne vrijednosti ili karakteristike za koje je potrebno napraviti određenu smislenu strukturu na temelju pretežno izraženog doživljajnog karaktera. Procjenom prostora i temeljem razgovora s ključnim dionicima u nastavku predlažemo prijedlog doživljajnog strukturiranja destinacije, što je polazna točka za daljnje planiranje i razvoj sadržaja i kapaciteta turističke ponude: Ravničarska (ruralna) Banovina Posebna (zaštićena) Banovina Kupališna (zdravstvena) Banovina Netaknuta (aktivna) Banovina Kao što je već prikazano u poglavlju Programsko prostornog koncepta razvoja Banovine, ona se na mapi turistički doživljava kao što je prikazano:

49 Jedan od zadataka ovog projekta je napraviti podloge za turističko brendiranje Banovine. U tom kontekstu je bitno odrediti ključne simbole, ikone, priče i/ili motive u sklopu svake od doživljajnih cjelina kao bi se oni lakše plasirali kroz turističke proizvode, ali i kao lakše inkorporiranje u buduću vizualnu arhitekturu turističkog brenda Banovine. Identificirani elementi konsolidirani iz doživljajnih regija na razinu Banovine su sljedeći: Doživljajna regija Ravničarska (ruralna) Banovina Posebna (zaštićena) Banovina Kupališna (zdravstvena) Banovina Netaknuta (aktivna) Banovina Vodenice Petrova gora Kupa, Sava Memorijalni muzej PP Lonjsko polje Simboli i ikone Priče Motivi Terme Topusko Blatne ili crijetne kupke Opatovina Perivoji i parkovi Mjesta i općine Polja Šuma Zrin Una Bešlinec Gvozdansko Crkva sv. Marije Magdalene Priče o seljačkoj tržnici i poljoprivredi Priče o prehrani Priče o multikonfesionalnosti Priče o Vojnoj krajini Priče o Parku Prirode i njegovim sadržajima Priče memorijalnog centra Priče o ljekovitosti blata i termalnim izvorima Priče o pticama i ornitologiji Priče o Zrinskima i Zrinu Priče o srebru i proizvodnji srebra Priče o visokim pećima Drvene kuće s autohtonim pročeljima Ispaše (stoka, konji, ovce) Tradicionalna nošnja i veseli ljudi Lonjsko polje iz zraka (struktura / matrica) Flora i fauna PP-a Kamena ruža Termalni bazeni, kupke Aktivni ljudi jahanje, biciklizam, nordijsko šetanje Posebni primjerci ptica Planinari / planinari/ biciklisti / pješaci / kajakaši u prirodnom okruženju Ljudi koji autom istražuju krajolike

50 5.3. Razvoj turističkih proizvoda Dobar marketinški sustav pomaže turizmu u optimizaciji postojećih proizvoda, ali i razvoju novih kako bi se povećao broj, raznolikost, kvaliteta i vrsta ponude koja je preduvjet za rast turističkih prihoda. Turistička destinacija Banovine fokusira se na manji broj turističkih proizvoda koje sustavno izgrađuje i specijalizira. Portfelj turističkih proizvoda Banovine je kako slijedi: 1. Touring 2. Kultura i naslijeđe 3. Aktivnosti i priroda 4. Posebni interesi Touring Touring je proizvod koji pozicionira Banovinu kao destinaciju sa širokim spektrom atrakcija i prirodnih ljepota s mnogo neobičnih i originalnih atrakcija ("izvan uobičajenih ruta ) koje se mogu otkrivati te koje omogućavaju proputovanje regijom u sklopu jednog ili dva dana. Osnovna podjela proizvoda: Grupni touring Školske / edukacijske grupe Grupe prijatelja (manje grupe) Veće grupe Individualni touring Parovi Individualni gosti Tematske podjele: Ture scenografije Ture točaka od interesa (povijest, naslijeđe) Ture aktivnosti Ture arhitekture Ture safari / foto Ključne su pretpostavke za razvoj proizvoda: Suradnja s autoklubovima (HAK, AMSBiH, OAMTC; ADAC) radi stvaranja posebne ponude za njihove članove Ponuda odgovarajućih paketa autobusnim poduzećima, agencijama i turoperatorima Kultura i naslijeđe Kultura i naslijeđe temelji se na traženju i sudjelovanju u novim i slojevitim kulturnim doživljajima (estetskim, intelektualnim, emocionalnim ili psihološkim), koji uključuje materijalna i nematerijalna mjesta baštine kao i svaki doživljaj koji dovodi jednu kulturu u kontakt s drugom radi specifične svrhe. Osnovna podjela proizvoda: Arheološki nalazi i muzeji Arhitektura (ruševine, objekti, cjeline) Umjetnost, skulpture, galerije, festivali, događaji Glazba i ples (klasična, folklor, moderno) Drama (kazalište, filmovi, dramaturgija) Jezik i literatura Vjerski festivali i hodočasništvo Multietničnost i multikonfesionalnost Ključne su pretpostavke za razvoj proizvoda: Razvoj paketa sa različitih temama povijesne građevine i objekti, fortifikacije, tvrđave, muzeji, uključujući transfere, karte za ulaz u muzeje i ostale objekte te prema potrebi i smještaj

51 Kreiranje ponude za vikend u Banovini Posebne teme za periode u godini kada se inače manje putuje kontinentalnim dijelovima (zima - veljača, ljeto kolovoz, jesen studeni, proljeće travanj) Aktivnosti i priroda Proizvod aktivnosti i priroda je namijenjen svim aktivnim turistima srednje i više srednje klase kojima proizvod služi kao primarni motiv dolaska ili kao upotpunjavanje alternativnih motiva primarnom motivu dolaska. Osnovna podjela proizvoda: Blage aktivnosti pješačenje biciklizam ribolov jahanje Grube aktivnosti trekking planinarenje MTB aktivnosti na rijekama Quad Ključne su pretpostavke za razvoj proizvoda: Razvoj turističke infrastrukture u smislu ruta, puteva, točaka od interesa za rekreativne aktivnosti Razvoj novih, snažnih događaja za podršku proizvodu (sportska događanja, utrke i sl.) Razvoj paketa za radi ostvarenje noćenja na području Banovine Posebni interesi Posebni interesi su skup turističkih aktivnosti koje su u svojem fizičkom prometu ili stupnju razvoja još uvijek aktivnosti, odnosno ne mogu biti samostalan turistički proizvod. Postepenim razvojem aktivnosti i zanimanjem turističkog tržišta neki od ovih oblika posebnih interesa mogu prerasti u samostalni turistički proizvod. Aktivnosti / oblici proizvoda: Kupališni Termalni / zdravstveni Wellness Događaji Promatranje ptica Promatranje prirode Safari (promatranje divljih životinja) Branje divljih prirasta (kesteni, gljive i sl.) Ruralni turizam Enologija Gastronomija Ključne su pretpostavke za razvoj proizvoda: Razvoj paketa za gore definirane aktivnosti Integracija više aktivnosti u sklopu jednog paketa i ponude prema agencijama

52 5.4. Tržišni segmenti Potreba i potražnja različitih ciljnih skupina gostiju trebala bi odgovarati trenutnoj i budućoj ponudi te ključnim vrijednostima turističke destinacije Banovina. Vrlo je važno da se marketinški napori najviše usredotoče na stvaranje svijesti o destinaciji identificiranjem različitih vrijednosti za svaku ciljnu skupinu i na taj način započne graditi lojalnost destinaciji. Prema strukturi proizvoda kao i potencijalu razvoja turizma Banovine možemo definirati nekoliko tradicionalnih publika: Grupe (manje ili veće) očekuje se da će u početku razvoja turističkih aktivnosti primaran fokus biti na školske i turing grupe, a postepeno i manje / specijalizirane grupe gostiju Obitelji s djecom najveći segment na emitivnom tržištu i može se očekivati da će biti u većem broju na području turističke destinacije Banovina Individualni gosti / parovi posebno interesantan segment koji je cjenovno manje osjetljiv ali i zahtjevniji u smislu ponude (traže kompleksniju ponudu, aktivniji prostor, moderniju turističku infrastrukturu) Od ostalih segmentacijskih skupina, sekundarno se može računati na starije osobe (tzv. Zlatna dob) kao i djelomično na poslovne goste (koji dolaze u funkciji poticajnih incentive putovanja u organizaciji neke specijalizirane agencije) Integracija turističke ponude (regije-proizvodi-segmenti) Radi lakšeg upravljanja turističkim tokovima, potrebno je napraviti integraciju doživljajnih regija sa proizvodima i tržišnim segmentima:

53 5.6. Podloge za turističko brendiranje Banovine Razvoj turističkog brenda Banovine jedan je od najvažnijih strateških ciljeva bilo koje turističke destinacije. Što više Banovina ulazi u konkurentsku utrku na turističkom tržištu, to će važnija biti potreba za razvojem turističkog brenda. Bazično turistički brend je vodič za goste / klijente i pruža im određenu razinu sigurnosti prilikom donošenja odluke o putovanju i destinaciji. Također uključuje vrijednosti i budi maštu - oslobađajući asocijacije, sjećanja i emocije. Brendirana destinacija, za razliku od nepoznate destinacije, sa sobom nosi određena obećanja / atribute - vjerodostojnost, simpatičnost i sposobnost prepoznavanja što su u biti konkurentske prednosti turističkog brenda Točke diferencijacije Banovine kao turističke destinacije Neopipljivo Emotivne koristi Pozitivni osjećaj generiran korištenjem branda. Najjači brand identiteti najčešće uključuju snažne emotivne koristi Osjećaj ponosa Povezanost s povijesti Povezanost s prirodom Biti aktivan Biti opušten Osjećaj otkrivanja Boje prirode Povijesni elementi Ruralni životni stil Smirenost i staloženost Neopipiljivi atributi Neuočljive karakteristike branda (apstraktne, subjektivne) SRŽ PRIRODA I HETEROGENOST Koristi: Što brand nudi AKTIVNOSTI (I IZLETI) Atributi: Tko i što je brand Racionalne koristi Koristi zasnovane na određenim karakteristikama proizvoda a koji pružaju funkcionalnu korist potrošaču Sigurnost Odmor Čistoća prirode i okoliša Vrijednost za novac Heterogenost prostora POVIJEST / NASLIJEĐE Identificirani simboli /ikone Fizički atributi Konkretni, fizički ili objektivni elementi branda Opipljivo Pozicioniranje turističkog brenda Banovina

54 Osnovna poruka Ciljani tržišni segmenti traže doživljaje koji predstavljaju specifičnost u odnosu na ostale kontinentalne destinacije u okruženju. Žele uranjati i istraživati nove, uzbudljive prostore i proširiti svoja znanja i horizonte kroz interakciju s prezentiranim naslijeđem. Banovina je ponosna regija i to predstavlja na staložen, smiren i nenametljiv način kroz interpretaciju povijesnih artefakata u prostoru i njihovom aktivacijom kroz zadovoljavanje potreba gostiju za aktivnijom stranom boravka. Za goste Banovine povijest i netaknuta priroda su ključan element privlačenja. Lokalno stanovništvo, kroz proces edukacija i rada s regionalnim tijelima predstavljaju raznolikost i netaknutost prirode svojim aktivnostima, kućama i lokalno proizvedenim proizvodima što ih čini prijateljskim i otvorenim ambasadorima turizma Banovine. Banovina se smatra destinacijom u kojem gosti mogu uroniti u prostor i bez velikih napora prolaziti kroz interpretiranu turističku ponudu. Raznolikost krajolika i geografskih karakteristika doživljajno razdvaja i čini regiju interesantnom za istraživanje. Gosti su privučeni bogatstvu naslijeđa i pričama iz povijesti ali i ponudi aktivnosti i doživljaja. Iako neki gosti imaju namjeru samo boraviti u vrlo uskom dijelu prostora - činjenica da Banovina ima više doživljaja i turističkih proizvoda za ponuditi razigrava maštu

55 6. STRATEGIJA KOMUNIKACIJE 6.1. Strategija Ključni principi strategije Komuniciranje i poruke koje se šalju prema tržištu su povezane s emocijom koju destinacija Banovina ima u svojem izvorištu Maksimalizacija svake odaslane poruke u smislu dosega i utjecaja obzirom na utrošena sredstva Fokus Geografski fokus drive-in tržišta u okruženju kao primarni fokus (HR, BiH), nakon toga Mađarska, Slovenija, Austrija, Njemačka i Italija Target fokus osobe 25 do 50 godina, srednja i srednja-viša klasa, u funkcij obitelji, kao manja grupa prijatelja ili kao individualni gosti; Arhitektura poruka 1. Naglasiti izbor aktivnosti / proizvoda dostupnih posjetiteljima; 2. Iskoristiti emociju / esenciju Banovine kao krovnog koncepta i kao glavnog razloga povjerenja; 3. Stupovi: Touring, Kultura i naslijeđe, Aktivnosti i priroda, Posebni interesi; 4. Razlozi povjerenja: kultura i naslijeđe, priroda i aktivnosti, aktivno kretanje; Marketing kanali 1. Paid search - Kanal koji zadovoljava cilj prikupljanja potencijalnih gostiju s najnižom svjesnosti ali i s najvećim potencijalom konverzije u gosta; 2. Brend poruke (ili brend Banovina) - putem display-a i retargetinga, kao udarnih aktivnosti koje će omogućiti konverziju pomoću poruka oko doživljaja i emotivne veze koje posjetitelji mogu graditi sa Banovinom 3. Turistički proizvodi / doživljaji - pokrenuti promotivne aktivnosti među onima čiji se interesi mogu identificirati, isporučuju se poruke koje se usklađuju s navedenim interesima. To je sekundarna taktika za početnu aktivnost brenda Banovina, koja se koristi kada se CPM 1 i vjerojatnost konverzije usklade 4. Inkrementni rast - upravljanje procesom odluke kroz fokus na određenu specifičnost / događaj (npr. Dani Banovine) ili prigodni (iznimno topao listopad kao ovaj) odnosno visoko potencijalne prilike za suradnju s drugim subjektima. Također se koristi ako postoji potreba za brzo konvertiranje i povećanje broj posjetitelja Struktura plana komunikacije To su kanali koji su u vlasništvu odgovorne instance za marketing (ovisno o konačnom dogovoru), kanala koji se plaćaju te kanala koji su besplatni (kreirani putem djelovanja prva dva kanala). Kanali uključuju digitalne i tiskovne medije, emitiranje, društvene mreže, doživljajni (eng. experiential) marketing, content marketing itd. Plan komunikacije nadzire kampanje u smislu osiguravanja i koordinacije jedinstvene poruke i dosljednosti brenda Banovina. Četiri stupa koji su struktura komunikacije : o Oglašavanje / promocija o Internet stranica (Landing page) o Društvene mreže i mediji o Odnosi s javnošću 1 CPM cost per mille ili trošak po tisuću impresija / pregleda na Internetu

56 Oglašavanje / promocija Cilj 1 Cilj 2 Cilj 3 Cilj 4 Objašnjenje cilja Povećati svijest i stupanj razmatranje Banovine kao turističke destinacije Povećanje inkrementalnih posjeta i prihoda od tih posjeta Pozicionirati Banovinu kao interesantnu i aktivnu destinaciju Učinkovito diferencirati i promovirati turistički brend Banovine Strategije Strateška kampanja i media plan radi učinkovitog dosezanja ciljne publike Izrada uvjerljivog sadržaja kolaterala koji diferenciraju destinaciju od bližih kontinentalnih destinacija Partnerstvo s HTZ-om i subjektima u Županiji radi kreiranja sinergije i povećanja dosega Iskoristiti pozitivne refleksije odnosa s javnošću kroz plaćene medije Dosljedno pozicioniranje i sadržaj poruka u svim komunikacijskim taktikama (online i offline) Metrika Impresije oglasa Jedinstveni posjetitelji web stranice Angažman / sljedbenici društvenih medija. Konverzija e-newslettera. Internet stranica Razviti taktičke programe, prilagođene poruke i promocije tijekom perioda visoke sezone na obali Vrednovati i prioritizirati regionalna i drive-in tržišta (ulaganja usmjeriti na tržišta koja imaju veću sklonost za noćenje u SMŽ) Istražiti moguće partnere i suradnju s subjektima na strateškoj promociji i na hvatanju posjetitelja koji putuju kroz regiju / autocestom Rad s restoranima i ostalim atrakcijama u okruženju radi stvaranja jedinstvenih jednodnevnih i višednevnih paketa te gurati sadržaj putem plaćenih medija, e- pošte i društvenih medija Osigurati marketinška rješenja koja poboljšavaju doživljaj posjetitelja i time potiču i traže dijeljenje s prijateljima, obitelji i liderima mišljenja Usporedba i praćenje aktivnosti, angažmana i provedenih programa, paketa i promocija Suradnja s kreativnom / medijskom agencijom radi procjene mogućnosti nastupa na plaćenim medijima i kreativnog razvoja kampanje / poruka Razvoj novih prodajnih alata - dizajn kolaterala, video i slikovnih zapisa te ostalih prodajnih alata Pružanje partnerima svih resursa i ekspertize radi repozicioniranja Usporediti s najboljima, pratiti angažman sadržaja (content engagement) i učinkovitost različitih programa prema potrebi Cilj 1 Cilj 2 Cilj 3 Pratiti turistički brend kroz redovita istraživanja kako bi se ocijenila pozicija te iskoristila saznanja u adaptaciji kreativnih poruka Iskorištavanje kampanja, kolateralnih i komunikacijskih kanala da se pokaže širina i jedinstvenost destinacijske ponude Produciranje kreativnih i zanimljivih sadržaja i promocija koje donose insider aktivnosti i atributa koji nisu primarno na umu ciljnih segmenata Osigurati da kampanje, fotografije, publikacije, web stranica i opći sadržaj odražavaju različite potencijalne interese ciljne publike Usporediti s najboljima, pratiti angažman sadržaja (content engagement) U trećoj godini provesti istraživanje tržišta o svjesnosti brenda Objašnjenje cilja Koristiti podstranicu na platformi ili novu adresu za konverziju odabira neodlučnog gosta (u odnosu na direktne konkurente) Strategije Nova web stranica s alatima kontinuirano pruža snažne slike i autentične priče, nadahnjujući putnike da odaberu regiju ( content ) Istaknuti zadivljujuće destinacijske vizure kako bi gosti dobili pravi smisao destinacije Kreiranje i upotreba itinerara i aktivnosti kako bi se lako mogao zamisliti više dnevni boravak u destinaciji Najmanje 5 top doživljaja i itinerera dostupnih u svim periodima u godini Izraditi fiksnu strategiju SEO za ciljanje i usmjeravanje tržišta na web stranicu prilikom procesa odlučivanja o destinaciji zaodmor Metrika Porast prometa na stranici s međunarodnih tržišta Korisnički angažman - uključujući promet na stranici, prosječno vrijeme boravka i sl. Kontinuirano praćenje i optimizacija web lokacije putem SEO i ključnih riječi za maksimalnu izvedbu na svim tražilicama Koristiti podstranicu na platformi ili novu adresu u svrhu produžetka boravka (dnevni izletnici i oni koji planiraju noćiti u regiji) Povećati konverziju produljenih putovanja pokazujući sadržaj Kreirati "Sljedeći mjesec u regiji" kako bi se predstavile nadolazeće aktivnosti i ponude (objava sadržaja 4-6 tjedna prije navedenog mjeseca da ga putnici vide tijekom ciklusa planiranja) Usredotočiti se na sadržaj gradnje itinerera i nišnih kategorija / aktivnosti kako bi se osiguralo apeliranje na različite interese Pobrinuti se da su svi vrijedni događaji dodani Kalendaru događaja barem 4-6 tjedana unaprijed Stvaranje barem 1 članka mjesečno usredotočenog na ono što se događa "Sljedeći mjesec u regiji" kako bi se posjetitelji inspirirali i produžili svoj boravak Minimalno stvaranje 1 itinerara u tri mjeseca Povećan promet jedinstvenih posjetitelja i jedinstvenih prikaza stranice Koristiti podstranicu na platformi ili novu adresu i vlastite distribucijske kanale (npr. Instagram) radi poticanja zauzetosti tijekom razdoblja niže potražnje Iskorištavanje poruka iz glavne kampanje radi privlačenja posjetitelja i poticanja zauzetosti tijekom perioda niže potražnje Generiranje sadržaja i naglašavanje vizualnih materijala, itinerera i događaja koji nadopunjuju kampanju Iskoristiti trendove i vremenske prilike radi stvaranja pravovremenog sadržaja koji će posjetiteljima stranice pokazati sve što mogu doživjeti u regiji Distribucija najmanje jedne komunikacije mjesečno prema posjetiteljima Društvene mreže i mediji Cilj 1 Cilj 2 Objašnjenje cilja Povećanje svjesnosti o Banovini kao turističke destinacije Upravljanje boravkom i generiranje sadržaja Strategije Fokus na ključne društvene platforme: Facebook, Instagram, Youtube, Snapchat, Twitter te Pinterest. Razviti ili iznajmiti poziciju menadžera društvenih mreža Nezavisno od oglašavanja, društvene mreže povećat će fokus na onim ključnim tržištima gdje je manja bazapotencijalnih gostiju Društveni kanali promiču izdvojene itinerere na web stranici kako bi pružili dodatnu inspiraciju i ideje o svemu što je dostupno regiji Usredotočiti se na integrirani pristup koji iskorištava ekstenzije društvenih mreža namijenjenih naglašavanju novih poruka putem promotivnih kampanja Istražiti partnerstva s HTZ-om radi bolje međunarodne prisutnosti na društvenim mrežama Metrika Povećan rast pratitelja na društvenim mrežama Povećan promet na web stranici Dodatni uspjeh mjerit će se brojem impresija s društvenih platformi koje se koriste u općoj kampanji Izraditi sezonski prilagođen sadržaj, oglašavačke i promotivne kampanje posvećene zadovoljavanju ključnih motiva i potreba i želja gostiju Izraditi poruku "vrijednosti za doživljaj" koja cilja potrošača koji je cjenovno osjetljiv Usredotočiti se na lokalne aktivnosti i posebnosti kako bi privukli korisnike na bližim tržištima da provedu vikend u Banovini Iskoristiti Facebook platformu zapromociju aktivnosti i vezanih događaja Generirati više korisničkih sadržaja kako bi se utjecalo na donošenje odluka Dijeljenje sadržaja izvan radnog vremena kako biste došli do mlađe publike Usredotočiti se na razvoj visokokvalitetnih i djeljivih sadržaja na web stranici Usredotočiti se na stvaranje sadržaja i privlačnih oglasa Stvaranje novog sadržaja / platformi za angažman u stvarnom vremenu radi poticanja interesa i svijesti o destinaciji / brendu Povećani prikaz videozapisa na svim platformama. Broj impresija s društvenih platformi koje se koriste u kampanji

57 Odnosi s javnošću Cilj 1 Cilj 2 Cilj 3 Cilj 4 Objašnjenje cilja Povećati broj susreta i jačanje odnosa s ključnim medijima (povećanje svjesnosti o destinaciji) Strateška partnerstva sa subjektima radi medijske pokrivenosti, svjesnosti o brendu i srednjoročni afinitet brenda Interni rad na svjesnosti o brendu E-zine koji podržava platformu brenda i komunicira ključne atribute i vrijednosti Strategije Provesti sastanke s medijima na ključnim tržištima zajedno s. partnerima Napraviti interaktivni medijski događaj u suradnji sustavom TZ-a prilikom nastupa na ključnim tržištima Aktivno sudjelovati u posjetima medijskih kuća i agenata u regiji kao i onima vođenih od HTZ-a Generirati popis medija i baze podataka za kontakt medija Identificiranje prilika za partnerstva s drugim brendovima u regiji ili izvan regije radi kreiranja bolje vidljivosti brenda i veće iskoristivosti medija Sudjelovanje, podrška i održavanje razine nastupa na ključnim događajima umrežavanja sponzoriranim od strane subjekata turizma ZŽ Distribuirati priopćenja za javnost i za lokalne medije (trendovi i vijesti o turizmu regije te poruke o pozitivnom utjecaju turizma) Slati godišnja izvješća, newslettere i kolaterale subjektima turizma u Županiji Uvesti niz PR skupova kako bi se razmotrile tehnike, trendovi i mogućnosti za rad s medijima (zajedno sustav TZ i subjekti u turizmu) Krizne komunikacije: po potrebi pružiti hitne informacije i resurse turističkoj industriji i posjetiteljima u hitnim slučajevima (npr. vatrena stihija) Nadahnjujući i svježi sadržaj, posebne teme i vizualni sadržaji kako bi se stvorila snažna emocionalna privlačnost Predstaviti uvjerljive razloge za bavljenjem aktivnostima. Uključiti reference na kampanju i digitalne kanale Staviti e-zine na raspolaganje na web stranicu Integriratie-zine kroz sve kanale Metrika Najmanje 10-tak sastanaka Jedan interaktivni medijski događaj s najmanje 25% priča o destinaciji generiranih tijekom sljedećih tri do pet godina Suradnja na najmanje jednom partnerstvu koje generira medijsku pokrivenost Generirati 20 lokalnih turističkih vijesti godišnje Distribuirati godišnje izvješće i newsletter prema subjektima Prisustvo najmanje 15 članova na PR skupovima Broj distribuiranih e-zine prema tržištu i poslovnim partnerima 6.3. Izgradnja pozicije na tržištima Strategija komunikacije prema emitivnim tržištima 1. Informirati tržište o Banovini Aktivnost Povećati svjesnost o Banovini kao turističkoj destinaciji Opis aktivnosti zbog niske razine poznatosti na emitivnim tržištima (oni koji nisu bili oni koji nisu čuli od nikoga da je bio u Banovini) pokretanje advertorijala i opisnih članaka / promocije Cilj aktivnosti - udvostručiti broj ljudi na emitivnim tržištima koji znaju nekoga da je bio u Banovini Aktivnost Poboljšati razumijevanje Banovine kao turističke destinacije Opis aktivnosti razumijevanje onoga što Banovina nudi i predstavlja je još uvijek na niskoj razini. Ovaj oblik komunikacije je namijenjen općoj populaciji koja putuje, ali i za specijaliste u organiziranju putovanja, koji također još uvijek nisu u potpunosti svjesni svih nužnih činjenica i informacija o Banovini Cilj aktivnosti - udvostručiti broj ljudi na emitivnim tržištima koji spontano mogu izdvojiti nešto specifično o Banovini 2. Motivirati tržište na posjetu Banovini Aktivnost Poboljšati imidža (kreirati ga) Opis aktivnosti zbog niske razine poznatosti uglavnom nema konotacije što znači da ovaj element ima žurnu potrebu djelovanja Cilj aktivnosti - povećati udio ljudi na emitivnim tržištima koji imaju pozitivnu konotaciju vezanu na Banovinu (odnosno napraviti tranziciju iz onih koji nemaju konotaciju u pozitivan imidž) Aktivnost Objasniti atribute i koristi boravka u Banovini Opis aktivnosti Atributi i koristi zbog činjenice da nisu poznati moraju biti naglašeni u procesu komunikacije vodeći računa o identificiranim izazovima da se tijekom procesa poprave ili manje naglase u komunikaciji. Cilj aktivnosti - udvostručiti broj ljudi na emitivnim tržištima koji su spontano pozitivni oko ključnih atributa / asocijacija na Banovinu Aktivnost Kreirati preferenciju Opis aktivnosti jednom kada je tržište informirano i imidž je postavljen pokreću se komunikacijske aktivnosti koje kreiraju preferenciju (a za koje je preduvjet potpuna izgradnja turističkog lanca vrijednosti ključnih proizvoda) odnosno ispunjava se obećanje brenda Banovina

58 Cilj aktivnosti - u spletu ključnih turističkih proizvoda podići preferenciju u odnosu na direktne konkurente na kontinentalnoj Hrvatskoj 3. Potaknuti tržište na akciju Aktivnost Potaknuti prodaju Opis aktivnosti potpuna i detaljna informiranost poslovnih partnera o ukupnoj ponudi i opcijama u Banovini. Tržište također treba aktualne informacije o novim proizvodima i uslugama regije (SMŽ) Cilj aktivnosti - povećanje broja poslovnih partnera za 50% (stranih i domaćih) koji su u potpunosti upoznati s ukupnom ponudom (tzv. specijalisti za destinaciju) Aktivnost Stimulacija ponovnog dolaska Opis aktivnosti današnja situacija je da oni koji jednom posjete regiju više se ne vraćaju. Cilj aktivnosti - povećanje postotka posjetitelja koji ponovno dolaze u destinaciju Banovina Aktivnost Stimulacija preporuka Opis aktivnosti današnja situacija je da nitko ne preporuča Banovinu za posjetu Cilj aktivnosti zauzeti stav da svaki posjetitelj preporuči barem jednoj osobi destinaciju Banovina Strategija komunikacije prema emitivnim tržištima