Progerija i porfirija važnost poznavanja rijetkih bolesti

Транскрипт

1 Progerija i porfirija važnost poznavanja rijetkih bolesti Novaković, Sanja Master's thesis / Diplomski rad 2016 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Education / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Permanent link / Trajna poveznica: Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: Repository / Repozitorij: FOOZOS Repository - Repository of the Faculty of Education

2 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI Sanja Novaković Progerija i porfirija-važnost poznavanja rijetkih bolesti DIPLOMSKI RAD Slavonski Brod, 2016.

3

4 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij PROGERIJA I PORFIRIJA-VAŽNOST POZNAVANJA RIJETKIH BOLESTI DIPLOMSKI RAD Predmet: Školska higijena Mentor: Izv.prof.dr.sc. Irella Bogut Student: Sanja Novaković Matični broj: 1838 Slavonski Brod ožujak, 2016.

5 Ovaj je diplomski rad izrađen na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, dislociranome studiju u Slavonskome Brodu iz kolegija Školska higijena. Zahvaljujem mentorici Izv.prof.dr.sc. Irelli Bogut na suradnji, pomoći, savjetima i podršci. Također, zahvaljujem se svim svojim prijateljima, kolegama, roditeljima i obitelji što su mi omogućili da provedem svoju anketu vezanu za ovaj diplomski rad..

6 Sažetak Rijetke bolesti se javljaju na manje od 5 pojedinaca na stanovnika. Ove bolesti se većinom nasljeđuju. Život oboljelih i njihovih članova obitelji je većinom u lošem socijalnom položaju. Najpoznatije rijetke bolesti su porfirija, progerija, elefantijaza, hipertrihoza, Blue Skin Disorder, mikrospija, koprofagija, Blaschko's Lines i Jumping Frenchman Disorder. U ovom radu sam odlučila pisati o porfiriji i progeriji te podrobno opisati ova oboljenja i ukazati na njihove simptome,uzroke i posljedice. Ukazat ću vam na socijalni položaj oboljelih od rijetkih bolesti. Također sam imala istraživanje koje mi je dalo uvid u razmišljanje drugih ljudi o ovim rijetkim oboljenjima te koliko su se susretali s ovako oboljelim osobama u svakodnevnom životu. Ključne riječi : rijetke bolesti, socijalni položaj, porfirija, progerija Rare diseases appear in a small porsion of population. These diseases are mostly hereditary.lives of inflicted people are often in a bad social position. The most known among rare diseases are porfiria,progeria,elephantiasis, hipertihosis, Blue Skin Disorder,mikropsia, coprophagia,blaschko`s Lines and Jumping Frenchman Disorder. In this work,i have decided to cover porfiria and progeria and so describe these inflictions in greater detail,along with their symptoms,causes and consequences. I will point on to the social position of the rare disease inflicted patients. I have also done a research which gave me an insight into a mindset of other people regarding these patients and how often they have encountered some of them in their own lives. Key words : rare diseases, social position, porfiria, progeria

7 Sadržaj 1. Uvod Rijetka oboljenja-općenito Najčešći uzroci oboljenja Zajedničke karakteristike rijetkih oboljenja Život oboljelih osoba i članova njihovih obitelji Vrste rijetkih bolesti Elefantijaza Hipertrihoza Blue Skin Disorder Mikropsija Koprofagija Blaschko's Lines Jumping Frenchman Disorder Porfirija Klasifikacija porfirije Primarne porfirije Akutna intermitentna porfirija Porphyria cutanea tarda, tip I., PCT Porphyria cutanea tarda, tip II., PCT Liječenje Porphyria variegata ( PV ) Kongenitalna eritropoetska porfirija ( CEP ) Eritropoetska protoporfirija Pigmentna kseroderma Progerija ( Hutchinson-Gilfordov sindrom ) Klinička slika Prognoza Diferencijalna dijagnoza Slični sindromi koje često miješamo s progerijom Wernerov sindrom ( pangeria, adult progeria )... 22

8 Cockayneov sindrom Rothmund-Thompsonov sindrom ( poikiloderma congenitale ) Acrogeria ( Gottronov sindrom ) Metageria Bloomov sindrom Međunarodni dan rijetkih bolesti Empirijski dio Cilj istraživanja Kontekst istraživanja Plan istraživanja Rezultati istraživanja Zaključak Literatura Prilozi Anketa Popis slika... 42

9 1. Uvod Rijetke bolesti su one bolesti koje se javljaju na manje od 5 pojedinaca na stanovnika. Iako rijetke, kada se uzme veliki broj rijetkih bolesti, dolazimo do podatka da u Europi od rijetkih bolesti boluje oko 6-8% cjelokupne populacije. Unutar same skupine rijetkih bolesti,postoje i one koje su vrlo rijetke, te pogađaju jednu osobu na 100,000 stanovnika ili čak i manje. Takvi ljudi su posebno izolirani i ranjivi. S obzirom da se većina oboljelih od rijetkih bolesti susreće sa sličnim problemima,formiraju se udruge za sve rijetke bolesti koje okupljaju i udruge za pojedine dijagnoze i individualne članove.( Hrvatski savez za rijetke bolesti) S medicinske strane, to su najčešće kronične i smrtonosne bolesti, zbog čega je oboljelima značajno smanjena kvaliteta života,pogotovo jer su ovisni o tuđoj pomoći. Čest je slučaj da se takve bolesti kasno dijagnosticiraju,upravo zbog svoje rijetkosti. ( Hrvatski savez za rijetke bolesti ) Sa socijalne strane, javnost ima vrlo malo saznanja o rijetkim bolestima, zbog čega je medicinska skrb slabo organizirana, a lijekovi skupi i slabo istraživani. S obzirom da postoji mnogo simptoma, a mnogi od njih su vrlo teški, oboljeli rijetko kad mogu sudjelovati u društvenom životu svoje zajednice koja nije prilagođena njihovim potrebama. Tako se oboljeli susreću s mnogim medicinskim, socijalnim i psihološkim problemima.( Hrvatski savez za rijetke bolesti ) Cilj ovog diplomskog rada bio je upoznati čitatelje s rijetkim oboljenjima za koje vjerojatno još nikad nisu čuli, te potaknuti ih da pomognu ljudima u svakodnevnom životu koji boluju od takvih bolesti. Mnogi ljudi bježe od te odgovornosti jer im je to stran pojam.uplaše se kada vide nešto novo i drugačije. 1

10 2. Rijetka oboljenja-općenito Rijetke bolesti su karakterizirane sa velikom raznovrsnošću simptoma koji variraju ne samo od bolesti do bolesti, već i unutar same bolesti. Ista bolest može imati jako različitu kliničku sliku za oboljele, a mnogi različiti simptomi se mogu pojaviti kod jedne oboljele osobe. (Hrvatski savez za rijetke bolesti) Rijetke bolesti variraju i kada se radi o težini pojedine bolesti, ali kod većine rijetkih bolesti je očekivano trajanje života znatno kraće nego kod zdravih osoba. (Hrvatski savez za rijetke bolesti )Utjecaj bolesti na trajanje života je različit od bolesti do bolesti, tako da neke uzrokuju smrt pri rođenju,mnoge su smrtonosne, dok se s nekima može normalno živjeti ako se dijagnosticiraju na vrijeme te prikladno liječe. Prvi simptomi rijetkih bolesti pogađaju oboljele u različitoj životnoj dobi.( Hrvatski savez za rijetke bolesti) Kod mnogih se javljaju od rođenja i u djetinjstvu, no postoje i one specifične za odraslu dob.( Hrvatski savez za rijetke bolesti) Treća mogućnost je da se prvi simptomi pojave u djetinjstvu,ali se bolest pogorša tek kasnije.( Hrvatski savez za rijetke bolesti) 2

11 2.1. Najčešći uzroci oboljenja 80% rijetkih bolesti imaju otkriveno genetsko podrijetlo. (Hrvatski savez za rijetke bolesti )Mogu se naslijediti ili razviti iz novih genskih mutacija. Pogađaju oko 3 do 4% rođene djece. Ostale rijetke bolesti uzrokovane su infekcijama, alergijama ili kemijskim i radijacijskim utjecajima. Neke rijetke bolesti uzrokovane su kombinacijom genetskih i okolišnih utjecaja. (Hrvatski savez za rijetke bolesti) Za većinu rijetkih bolesti etiološki mehanizmi su nepoznati zbog nedostatka znanstvenih istraživanja Zajedničke karakteristike rijetkih oboljenja Iako su jako raznovrsne, rijetke bolesti imaju neke zajedničke karakteristike. Rijetke bolesti su teške,kronične i smrtonosne bolesti.( Hrvatski savez za rijetke bolesti) Kod 50% rijetkih bolesti prvi simptomi se javljaju u djetinjstvu. (Hrvatski savez za rijetke bolesti) Kvaliteta života oboljelih od rijetkih bolesti je često smanjena nedostatkom ili gubitkom samostalnosti. (Hrvatski savez za rijetke bolesti ) Rijetke bolesti su težak teret za cijelu obitelj, koja nailazi na velike poteškoće u traženju adekvatne terapije za svoje članove. (Hrvatski savez za rijetke bolesti ) Oboljelima od rijetkih bolesti nužno je pružiti pomoć i podršku kako bi ostvarili što kvalitetniji svakodnevni život. (Hrvatski savez za rijetke bolesti) 3

12 2.3. Život oboljelih osoba i članova njihovih obitelji Oboljeli od rijetkih bolesti i članovi njihovih obitelji suočeni su s jednakim poteškoćama koje proizlaze upravo iz rijetkosti njihove bolesti. To su : Nemogućnost postavljanja ispravne dijagnoze Nedostatak informacija Nedostatak znanstvenog znanja Socijalne poteškoće Nedostatak odgovarajuće i kvalitetne zdravstvene skrbi Visoke cijene nekolicine poznatih lijekova i terapije Propusti u dostupnosti terapije i skrbi Prva poteškoća s kojom se oboljeli i članovi njihove obitelji susreću je postavljanje ispravne dijagnoze.( Hrvatski savez za rijetke bolesti ) Ova borba se ponavlja pri svakom novom koraku razvoja bolesti.( Hrvatski savez za rijetke bolesti ) Neke od posljedica postavljanja krive dijagnoze : rađanje druge djece s istom bolesti, neprimjereno ponašanje i nedovoljna potpora članova obitelji, dobivanje neadekvatne ili štetne terapije, te gubitak povjerenja u zdravstveni sustav. Zbog toga što nije postavljena ispravna dijagnoza, hitna pomoć ne može pružiti adekvatnu skrb pacijentu. ( Hrvatski savez za rijetke bolesti) Tako se,primjerice, glavobolja opisuje kao migrena, a zapravo ju uzrokuje tumor na mozgu. Bez postavljanja dijagnoze u djetinjstvu,članovi obitelji počinju osjećati krivnju zbog toga što se dijete ponaša drugačije te se mentalno i psihomotorno ne razvija na uobičajen način. 4

13 Cijela obitelj osobe koja je oboljela od rijetke bolesti, radilo se ovdje o djetetu ili odraslome, pod utjecajem je bolesti voljene osobe te postaje psihološki,socijalno, kulturno i ekonomski ranjiva. Nerazumijevanje, depresija, izolacija i anksioznost su nezaobilazan dio života oboljelih od rijetkih bolesti i članova njihovih obitelji. ( Hrvatski savez za rijetke bolesti) Jedan od primjera u takvim situacijama je to što se za svako pojavljivanje abnormalnih navika u prehrani, koje se javljaju kod mnogih rijetkih bolesti, najčešće okrivljuje majku. U mnogo slučajeva rođenje djeteta s rijetkom bolešću nažalost dovodi do razvoda roditelja. (Hrvatski savez za rijetke bolesti) Pomoć osobama oboljelima od rijetkih bolesti i članovima njihovih obitelji uključuje pružanje psihološke podrške. ( Hrvatski savez za rijetke bolesti) Svaki roditelj ima velike strahove i nade za svoje dijete. Poznavanje bolesti dovest će do ranog dijagnosticiranja i pružanja kvalitetne i ispravne zdravstvene skrbi. ( Hrvatski savez za rijetke bolesti) Oboljeli od rijetkih bolesti su ugrožena manjina u odnosu na zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj. Često su bez prave dijagnoze, terapije i znanstvenih istraživanja i bez razloga za nadu. Vrlo je važno poticati znanstvena istraživanja da bi se povećalo postojeće znanje, koje je trenutno daleko od toga da bi moglo zadovoljiti potrebe osoba s rijetkim bolestima. 5

14 2.4. Vrste rijetkih bolesti Oko 100 milijuna ljudi boluje od sljedećih najneobičnijih rijetkih bolesti Elefantijaza Zbog ove bolesti, ekstremiteti bolesnika poprimaju neobično velike dimenzije. Imaju natečene noge, ruke, grudi i genitalije.( Klinfo,2015. ) U najtežim slučajevima bolesniku noge postanu kao u slona i zato se ova bolest i naziva elefantijaza. Od te bolesti boluje 120 milijuna ljudi u svijetu.( Klinfo,2015. ) 6

15 Slika 1. Elefantijaza (preuzeto s: ) 7

16 Slika 2. Elefantijaza (preuzeto s : Hipertrihoza Hipertrihoza je pretjeran rast dlaka. (Klinfo,2015.) U većini slučajeva, taj termin se koristi kako bi se opisala iznadprosječna količina neželjene ljudske dlake. (Klinfo,2015.) Najčešće se nasljeđuje, a u jednom obliku hipertrihoze dlakavost se pojavljuje na mjestima gdje je inače ni nema. Slika 3. Hipertrihoza (preuzeto s : 8

17 Blue Skin Disorder 1960-ih godina, velika obitelj 'plavih ljudi' stanovala je u Kentuckyju. Bili su poznati kao Blue Fugates.( Klinfo,2015.) Mnogi nikada nisu imali ozbiljne bolesti i živjeli su više od 80 godina unatoč tome što su imali plavu kožu. (Klinfo,2015.) Ovo obilježje prenijeli su na druge generacije.( Klinfo,2015.) poremećajem imaju plavu, indigo ili ljubičastu boju kože. (Klinfo,2015.) Osobe s ovim Slika 4. Blue Skin Disorder (preuzeto s : Mikropsija Mikropsija je neurološko stanje koje utječe na vizualnu percepsiju.( Klinfo,2015.) Oni koji pate od ove bolesti vide ljude, životinje ili neke objekte mnogo manje nego što oni jesu u stvarnosti. Većinom im se predmet čini udaljeniji ili mnogo bliže nego što jest. 9

18 Koprofagija Osobe koje pate od ove bolesti imaju nezasitnu potrebu jesti razne vrste neprehrambenih tvari, poput papira, ljepila, zemlje. Zdravstveni stručnjaci još nisu pronašli uzrok ili lijek za ovu bolest Blaschko's Lines Vrlo rijedak i neobjašnjiv fenomen ljudske anatomije vidljiv na koži. (Klinfo,2015.) Dobio je naziv po njemačkom dermatologu Alfredu Blaschku koji je o njima pisao 1901.godine. (Klinfo,2015 ) U pravilu formira oblik slova 'V' na leđima, a 'S' na prsima i trbuhu. (Klinfo,2015.) 10

19 Slika 5. Blaschko's Lines (preuzeto s : Jumping Frenchman Disorder Vrlo rijetka bolest i osobe oboljele od tog poremećaja izrazito su preplašene zbog bilo kakve nenadane buke ili prizora. Na to reagiraju vikom, mahanjem rukama i ponavljanjem riječi. (Klinfo,2015.) Ovdje su navedena samo nekoliko rijetkih oboljenja, no ima ih znatno više. Ova oboljenja su među poznatijima. Ovdje ćemo još spomenuti dvije važne rijetke bolesti o kojima govori ovaj diplomski rad. Riječ je o porfiriji i progeriji. Dvije također vrlo rijetke bolesti za koje ste možda čuli preko društvenih mreža, medija ili se možda susreli u svakodnevnom životu. 11

20 3. Porfirija Porfirije su heterogena skupina bolesti. Nastaju prekidom sinteze hema tako da se prethodnici sakupljaju ili izlučuju u mnogo većoj količini nego je normalno.(ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Drugim riječima, porfirije su prirođene ili stečene bolesti. 12

21 Hem je sastavni dio hemoglobina. Glavna mjesta sinteze hema su jetra i koštana srž, ali i sve druge stanice s jezgrom. Za nastanak hema potrebno je sudjelovanje četiriju enzimskih citosomnih sustava udruženih s četiri enzimska mitohondrijska sustava. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Zbog poznate činjenice da sintezu hema u jetri povećavaju neki lijekovi ( steroidi npr.) potreban je oprez pri njihovu davanju osobama s latentnim smetnjama metabolizma hema. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Porfirini su flouroscentne pigmentne boje koje se nalaze rasprostranjene u prirodi kao hem, žučni pigment, citokrom. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Porfiniri se mogu spajati sa željezom, bakrom, magnezijem i nekim drugim tvarima. Osim protoporfirina svi su ostali porfirini sporedan proizvod metabolizma hema koji su izmakli iz sintetičkog lanca, pa se moraju izlučiti iz organizma. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Povećano izlučivanje bilo kojeg prethodnika sinteze hema upozorava na mogući enzimski ispad i poremećaj metabolizma hema. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Među enzimopatijama vezanim za mjesta poremećene sinteze hema jesu bolesti pod skupnim imenom porfirije. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 13

22 3.1. Klasifikacija porfirije Prema nekim autorima porfirije možemo podijeliti na one gdje je sinteza hema rano oštećena i one kasnije. Porfirije mogu biti akutne i kronične. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Postoje hepatične, eritropoetske i udružene eritropoetske, kongenitalne i stečene. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Bez obzira na to kojoj se podijeli priklonili, treba znati da su porfirije bolesti koje svojoj ozbiljnošću upozoravaju na potrebu njihova boljeg poznavanja i daljeg proučavanja. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 3.2. Primarne porfirije Akutna intermitentna porfirija Žene obolijevaju češće nego muškarci ali je slika bolesti u muškaraca mnogo teža. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Simptomi ove bolesti se rjeđe javljaju prije puberteta, a može i u bilo kojoj dobi. U 20% žena napad se javlja nekoliko dana prije ciklusa. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Akutni napad vođen je simptomima autonomnog živčanog sustava, proljevom, znojenjem, boli u nogama. Također mogu biti prisutni i psihijatrijski problemi kao nemir, zbunjenost, razdražljivost i dezorijentacija. Dijagnoza se često ne postavlja odmah kad se jave simptomi jer je bolest rijetka, a simptomi nisu slični i mogu nalikovati raznim drugim bolestima. Ukoliko se zna za postojanje AIP oboljelih u obitelji, također ostalim članovima obitelji potrebno je napraviti dijagnozu Liječenje Prvo pravilo je izbjegavati činitelje za nastanak akutnog napada bolesti. U toj fazi treba paziti na razinu natrija i magnezija te kontrolirati vitalne funkcije bolesnika. Uz prevenciju napada i brzo započeto liječenje, prognoza je dobra. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 14

23 Porphyria cutanea tarda, tip I., PCT Predstavlja varijantu kožnog oblika tip I. Ili obiteljski tip. Kod ovog tipa aktivnost enzima je smanjena na 50% samo u jetri Porphyria cutanea tarda, tip II., PCT Pojava na svjetlost osjetljivih promjena kože ne sreće se prije odrasle dobi. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Dijelovi kože izloženi suncu puni su opeklina. Koža je osjetljiva i na neznatno mehaničko djelovanje. Pojava kožnih promjena nekada je uzrokovana uzimanjem estrogena i alkohola. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Liječenje Treba izbjegavati vanjske činitelje koji alkohol, lijekovi, jako sunce. PCT može ostati cijelog života. mogu dodatno naškoditi kao npr Porphyria variegata ( PV ) Ova bolest je vrlo česta u južnoj Africi, gdje joj je prevalencija 1:1000 među populacijom bijelaca. Zanimljivo je da svi bolesnici potiču od jedne nizozemske doseljeničke obitelji. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Klinička slika PV je najčešće raznolika. Djeca oboljela od te bolesti često imaju psihomotornih poteškoća Liječenje U akutnom napadu vrlo je djelotvoran hematin. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Ostala terapija je simptomska. 15

24 Kongenitalna eritropoetska porfirija ( CEP ) Kod ove bolesti specifične su jake bulozne erupcije na koži izloženoj suncu koje ostavljaju duboke ožiljke. Koža kod oboljelih je jako slaba i osjetljiva. Crvena mokraća je također specifična pojava za ovu bolest. Promjene na zubima su tipične. Zubi su žućkastosmeđi ili crvenosmeđi. I kosti su na presjeku smeđocrvene boje Liječenje Liječenje se sastoji u izbjegavanju svjetlosti valne duljine oko 400 nm. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Kožne kreme ne pomažu. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Prognoza ovog oboljenja je smrt u srednjoj životnoj dobi Eritropoetska protoporfirija Nakon izlaganja suncu jak svrbež, žarenje i crvenilo kože. (Vlado Oberiter,1999.) Pojavljuje se edem, urtike, vezikule na obrazima, nosu, ušima i šakama. Promjene ostavljaju ožiljke na licu i ušima. Promjene na notkima-oniholiza. (Vlado Oberiter,1999.) Kod stalnog izlaganja suncu nastaje kroničan egzematoidni dermatitis i lihenifikacija kože. (Vlado Oberiter,1999.) mokraći i stolici. (Vlado Oberiter,1999.) Povišen protoporfirin u 16

25 Pigmentna kseroderma Promjene na koži koja je izložena suncu javljaju se u dojenačkoj dobi. (Vlado Oberiter,1999.) Eritrem, ljuštenje, kraste, keratoza i maligni melanom su česte pojave kod ove bolesti. Izražena je fotofobija. Oboljeli mogu biti gluhi. Slika 6. Osoba oboljela od porfirije ( preuzeto s : 17

26 Slika 7. Osoba oboljela od porfirije ( preuzeto s : 4. Progerija ( Hutchinson-Gilfordov sindrom ) Progerija je sindrom preranog starenja. Osnovne karakteristike toga sindroma su neproporcionalan patuljast rast, disproporcija tijela i rani starački izgled kože. Ovaj rijetki sindrom se očituje u ranom djetinjstvu a dovodi do prijevremene smrti. Način nasljeđivanja nije sigurno utvrđen. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Neki autori smatraju da se nasljeđuje autosomno recesivno. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Opisano je oko 100 bolesnika. Češće je zahvaćen muški spol (2:1). (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Patogeneza sindroma je nejasna. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Utvrđene su abnormalnosti kolagena, smanjen popravak DNA poslije oštećena gama-zračenjem te rezistencija na inzulin. (Ljiljana Zergollern i 18

27 suradnici,1994.) U nekih bolesnika nađena je povećana ekskrecija hijaluronske kiseline urinom. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Incidencija u SAD iznosi oko 1:4 do 8 milijuna živorođene djece. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 4.1. Klinička slika Prvi simptomi prisutni su pri porodu ili se pojavljuju tijekom prve godine života. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Dolazi do naglog zastoja rasta tako da je konačan ishod patuljast rast. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Lubanja je velika u odnosu na trup i udove. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Spor rast kostiju lica i kasno zatvaranje prednjih fontanela dovode do kraniofacijalne disproporcije : nos je sedlast, postoji mikrognatija, a vene vlasišta su istaknute zbog gubitka potkožnog masnog tkiva i kose. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Oči su izbočene, usta mala, a usne tanke. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.)kožni simptomi su cijanoza središnjih dijelova lica ( u 15% bolesnika u ranoj dobi ), polikiodermijski izgled, sklerodermiformne promjene. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Neki su bolesnici preosjetljivi na svjetlost. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Mišići su atrofični, a zglobovi udova izbočeni. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Nokti su stanjeni ili se vidi onihogripoza. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Obje denticije su usporene ili nepotpune. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Sporni razvoj je usporen, a inteligencija je normalna. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 4.2. Prognoza Prosjećno trajanje života iznosi oko 13 godina. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Glavni uzrok smrti su rane aterosklerotične promjene. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 19

28 4.3. Diferencijalna dijagnoza Treba razlikovati ove sindrome : Werner ( počinje kasnije ), Rothmund-Thompson ( katarakta, jake poikilodermijske promjene), Bloom ( preosjetljivost na sunce) i Cockayne. Mnogi ljudi ne prepoznaju prave simptome i često ih mijenjaju s ovim sindromima. Važno je razlikovati sitne detalje vezane za progeriju. Ako dijagnoza nije ispravna, teško se može pomoći osobi oboljeloj od te bolesti. Većina djece do osamnaestog mjeseca života ne pokazuje nikakve znakove bolesti. Progerija se može dijagnosticirati čak i tijekom trudnoće. 20

29 Slika 8. Osoba oboljela od progerije ( preuzeto s : Slika 9. Dijete oboljelo od progerije (preuzeto s : 21

30 Slika 10. Progerija (peuzeto s : Slični sindromi koje često miješamo s progerijom Kao što sam navela maloprije kod diferencijalne dijagnoze, postoje još nekoliko sindroma koje miješamo s progerijom. Navest ću ih ovdje i svaku od njih opisati Wernerov sindrom ( pangeria, adult progeria ) Glavna obilježja ove bolesti su nizak rast, poseban habitus, rani starački izgled, endokrinologijski poremećaji, sklerodermiformne promjene i rana katarakta. Prisutnost za barem tri od prva četiri navedena obilježja je potreban dijagnostički kriterij. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.)sindrom se nasljeđuje autosomno recesivno. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Posebno je čest u Japanu i Sardiniji. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Kod 2/3 japanskih bolesnika dokazan je konsangvinitet. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Utvrđene su nestalne kromosomske aberacije. Čini se da postoji poremećaj metabolizma kolagena i proteoglikana. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Dokazano je povećano izlučivanje hijaluronske kiseline urinom i povišena koncentracija holesterola i LDL u serumu. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Rođaci 22

31 bolesnika često imaju maligne tumore i rano osijede. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Prvi simptomi se pojavljuju u drugom desetljeću života. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Koža lica i donjih udova postupno poprima poikiliodermijski izgled : atrofična je, sjajna, suha i prošarana pigmentnim mrljama. Nos je ušiljen, oči su izbočene a koža oko usta izbrazdana. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Nalaze se i hiperkeratoze na tabanima i iznad koštanih izbočina. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Rana sjedoća može biti i prvi simptom bolesti, a kasnije dolazi do alopecije. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Moguće su abnormalnosti noktiju i zubi. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Čest je hipogonadizam, ali su neki bolesnici imali potomstvo. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Blagi dijabetes ima oko 50% bolesnika, dok se u 35% bolesnika nalaze kalcifikacije mekih tkiva, tetiva, ligamenata ili srčanih zalistaka. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Povećana je učestalost malignih tumora ( oko 10% bolesnika ). (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Najčešće su to sarkomi. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Prosječno trajanje života je između 40 i 50 godina. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Glavni uzroci smrti su koronarna bolest i maligni tumori. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 23

32 Slika 11. Wernerov sindrom (preuzeto s : Cockayneov sindrom Glavna obilježja toga sindroma su patuljast rast, mentalna retardacija, preosjetljivost na sunce i atrofija retine. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Sindrom se nasljeđuje autosomno recesivno. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Enzimske i kromosomske abnormalnosti nisu poznate. Kultivirani fibroblasti bolesnika pojačano su osjetljivi na UV svjetlost i na kemijska sredstva, stoga se pretpostavlja poremećaj metabolizma DNA. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Opisano je oko 50 slučajeva. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Sindrom je vjerojatno genetički heterogen. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Prvi smptomi se pojavljuju obično u drugoj godini života. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Poslije izlaganja sunčevoj svjetlosti nastaje leptirast eritem lica. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 24

33 Kasnije se pojavljuju atrofični i pigmentirani areali te dolazi do gubitka potkožnog masnog tkiva. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Lice poprima starački izgled. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Posebno su karakteristični patuljast rast, mikrocefalija uz neproporcijalno dugačke udove, velike šake i uši, tako da lik podsjeća na izgled Mickeya Mousa. Prisutna je i rana sjedoća kose. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Česte su promjene na retini, gluhoća, mentalna retardacija i drugi neurologijski i očni poremećaji. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Smrtni ishod nastupa oko 30. godine života. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Rothmund-Thompsonov sindrom ( poikiloderma congenitale ) Glavna obilježja su rana poikilodermija, rana katarakta, preosjetljivost na sunce, nizak rast, hipogonadizam i koštane abnormalnosti. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Nasljeđuje se autosomno recesivno. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Sindrom je genetički heterogen. Opisano je oko 110 bolesnika. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Češće su to osobe ženskog spola ( 70% ). (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Osnovni poremećaj je smanjena sinteza DNA poslije oštećenja gama-zračenja. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Ova bolest je rijetko prirođena. Redovito se razvija tijekom prvih dviju godina života. Počinje na licu i širi se na kožu glutealnih regija i udova. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Preosjetljivost na sunčevu svjetlost nalazi se u oko 30% bolesnika. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) U mladenačkoj dobi pojavljuju se keratoze šaka, stopala i gležnjeva. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Kosa je oskudna, a nokti su distrofični. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Rast je umjereno smanjen, a šake i stopala su maleni. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Koštane abnormalnosti su manjak kostiju podlaktica ili potkoljenica, kraće duge kosti, sedlast nos, naglašene čeone izbočine, kifoza, skolioza i druge. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Mentalna retardacija kod ovih oboljelih je rijetka. Prognoza 25 je dobra. Prevencije nema i genetička informacija je zasad jedini način zaštite pred ponavljanjem bolesti u obitelji. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.)

34 Slika 12. Rothmund-Thompsonov sindrom (preuzeto s : Acrogeria ( Gottronov sindrom ) Simptomi preranog starenja kože prisutni su pri porodu ili se javljaju ubrzo nakon njega i ograničeni su na šake, stopala i lice. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Koža je atrofična, suha i naborana te prosijavaju proširene vene. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Kasnije se pridružuje sklonost modricama, a ponekad i distrofija noktiju. Šake i stopala su upadljivo maleni. Trajanje života je normalno i nema pridruženih endokrinologijskih poremećaja. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Sindrom je vrlo rijedak. Opisano je oko 30% oboljelih Metageria Opisana su samo tri bolesnika s tom bolešću. Način nasljeđivanja je nepoznat. Bolesnici su bili visokog i nježnog stasa. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) 26

35 Na koži su nađene poikilodermijske promjene kao što su astrofija, pigmentne anomalije, nestanak potkožnog masnog tkiva i sklerodermiformne promjene Bloomov sindrom Osnovna obilježja sindroma su nizak rast i čest nastanak malignih tumora. Sindrom se nasljeđuje autosomno recesivno. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Osnovni poremećaj je nestabilnost DNA i kromosoma. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Česte kromosomske abnormalnosti su acentrični segmenti, abnormalni monocentrični i dicentrični kromosomi i prstenasti kromosomi. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Sindrom je posebno čest kod Aškenazi Židova. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Učestalost u Poljskoj i Ukrajini kreće se oko 1: stanovnika. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Češći je u muškog spola. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Opisano je više od sto oboljelih. Već u prvim mjesecima života javlja se leptirast eritrem lica,zatim uši i hrptova šaka i stopala. Sunčeva svjetlost ponekad pojačava taj eritrem ili čak uzrokuje izbijanje mjehura. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Eritrem postaje trajan. Usporenje rasta počinje već prenatusno odnosno prije poroda i nastavlja se nakon poroda dovodeći do umjereno i razmjerno smanjenog rasta. Spolni razvoj i inteligencija su normalni. (Ljiljana Zergollern i suradnici,1994.) Povećan je rizik nastanka malignih tumora(ljiljana Zergollern i suradnici,1994.). Najčešći su leukemija i karcinomi probavnog sustava Ova bolest se liječi samo izbjegavanjem mutagena sredstva, a posebno UV svjetlost. 27

36 5. Međunarodni dan rijetkih bolesti Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se svake godine zadnjeg dana veljače. (In portal,2015.) Cilj obilježavanja ovog dana je osvijestiti javnost o rijetkim bolestima i njihovom učinku na život oboljelih i njihovih obitelji. Oboljeli od rijetkih bolesti su ugrožena manjina u odnosu na zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj jer su često bez prave dijagnoze, terapije i znanstvenih istraživanja. Upravo zbog takve situacije vrlo je bitno informirati javnost o specifičnostima rijetkih bolesti, donijeti nacionalni plan o rijetkim bolestima, poticati znanstvena istraživanja da bi se povećalo postojeće znanje, koje trenutno ne zadovoljava potrebe osoba oboljelih od rijetkih bolesti. U Europi, bolest se definira kao rijetka ako pogađa manje od jedne osobe na njih (In portal,2015.) Uspostavljeno je da je 80% rijetkih bolesti genetskog podrijetla, dok su ostale rezultat infekcija te da 50% rijetkih bolesti pogađa djecu. (In portal,2015.) U Republici Hrvatskoj rijetkim bolestima smatraju se one bolesti koje se javljaju kod manje od 5 pojedinaca na stanovnika. (In portal,2015.) U svijetu postoji od do poznatih rijetkih bolesti i kada se promatra njihov zajednički utjecaj, pogađaju oko 20 milijuna ljudi u Europi. (In portal,2015. ) Teško je reći koliki je točan broj oboljelih, a epidemiološki podaci za mnoge rijetke bolesti su neadekvatni. Procjenjuje se da 6 do 8% stanovnika Europske unije boluje od jedne rijetke bolesti. (In portal,2015.) Hrvatski savez za rijetke bolesti okuplja više od 400 individualnih članova oboljelih od rijetkih bolesti i članova njihovih obitelji te 20 neprofitnih organizacija koje djeluju za dobrobit pacijenata oboljelih od rijetkih bolesti. (In portal,2015.) 28

37 6. Empirijski dio 6.1. Cilj istraživanja Cilj moga provedenog istraživanja bio je prikupiti što više ispitanika te saznati koliko njih se susrelo s rijetkim oboljenjima, kako su se osjećali u trenutku kada su bili u blizini osobe koja boluje od rijetke bolesti, kako bi ocijenili položaj oboljelih u Hrvatskoj, što vide kao najveći problem s kojim se susreću oboljeli u našoj sredini, kako bi ocijenili dostupnost lijekova za rijetke bolesti kod nas te na koji način po njihovom mišljenju bi unaprijedili liječenje oboljelih od rijetkih bolesti u našoj sredini. Ovdje sam htjela saznati i zaključiti,na temelju odgovora ispitanika, kako oni doživljavaju rijetke bolesti te kako bi oni postupili pri susretu s osobama oboljelih od rijetkih bolesti Kontekst istraživanja 29

38 Ovo istraživanje provela sam u obliku ankete, te prikupila 33 ispitanika. To su bili većinom moji prijatelji, kolege i roditelji. Anketa je napravljena u google disku, te sam putem društvenih mreža slala svim svojim prijateljima ovu anketu. Ovo mi se učinilo kao jednostavan način prikupljanja podataka koje trebam i zadovoljna sam rezultatima. Mnogi sudionici ankete su realno odgovarali na postavljena pitanja. Mislila sam da se mnogo njih nije susrelo s rijetkom bolešću, no moram priznati da većina njih je što je bilo pozitivno u ovom mom istraživanju i omogućilo mi odgovore na mnoga pitanja vezana za rijetka oboljenja Plan istraživanja Problem istraživanja Problemi s kojima sam se susrela u provođenoj anketi bili su sljedeći : Manji broj ispitanika nego što sam očekivala da će biti Neki prijatelji se nisu odazvali na anketu CILJEVI : - Upoznati ispitanike s pojmom rijetka oboljenja ako se nisu susreli s tim terminom - Osvijestiti ih o ponašanju prema oboljelima i njihovim problemima - Saznati njihovo mišljenje i ideje vezane za probleme rijetkih oboljenja Trajanje ankete : Podatke sam prikupljala oko tjedan dana 30

39 6.4. Rezultati istraživanja Anketa je sadržavala deset pitanja. Ispitanici su mogli odgovarati odabirom jednim od ponuđenih odgovora, upisivanjem traženog podatka ili odgovorom na pitanje i popunjavanjem Likertove skale u kojoj su izabirali broj od 1 do 5. Od 33 ispitanika, 23 ispitanika su bile ženski spol, a 10 muški spol. 25 ispitanika je završilo fakultete ili je u radnom odnosu, 4 njih je peta godina fakulteta, jedan ispitanik je prva treća godina fakulteta i dvoje su prva godina fakulteta. Na pitanje ' Što mislite koliko ste upoznati s rijetkim bolestima? ', trebalo je iskazati Likertovom skalom odnosno, označiti ocjenu od 1 do 5 koliko smatraju da su upoznati s rijetkim bolestima. Najviše ispitanika je označilo ocjenu 2. Znači da većina ispitanika nije dobro upoznata s rijetkim bolestima. Samo jedan ispitanik je najbolje upoznat s rijetkim bolestima, odnosno označio je ocjenu 5. Slika 13. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 3.pitanje 31

40 Na 4.pitanje ' Kako biste ocijenili važnost bavljenja ovim pitanjem u našoj zemlji? ' većina je ocijenila ocjenom 5,tj. 13 ispitanika, a samo jedan ispitanik ocjenom 1. Slika 14. Grafički priikaz odgovora ispitanika na 4.pitanje Na 5.pitanje ' Kako biste ocijenili položaj oboljelih od rijetkih bolesti u Hrvatskoj? ' najviše, odnosno 11 ispitanika je ocijenilo ocjenom 2, dok je najmanje njih ocijenilo ocjenom 4 i 5, tj. 1 ispitanik je stavio ocjenu 4 i 1 ocjenu 5. 32

41 Slika 15. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 5.pitanje Na 6. pitanje ' Što vidite kao najveći problem s kojim se susreću oboljeli od rijetkih bolesti u našoj sredini?', najviše smatra da je problem loš socijalni položaj oboljelih i neprihvaćanje njihovog načina života. Slika 16. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 6.pitanje 33

42 Na 7.pitanje ' Kako biste ocijenili dostupnost lijekova za rijetke bolesti kod nas? ', najviše,odnosno 13 ispitanika, je ocijenilo ocjenom 3, a najmanje (2) ocjenom 4. Slika 17. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 7.pitanje Na 8.pitanje jesu li se ispitanici osobno susreli s osobom koja boluje od rijetke bolesti, odgovarali su s da ili ne. 16 ispitanika je odgovorilo da, a 17 ne. Znači više njih se nije susrelo s osobom oboljelom od rijetkih bolesti. Na 9. pitanje odgovarali su samo oni ispitanici koji su se susreli s osobama oboljelim od rijetke bolesti. Pitanje je bilo ' Kako su se osjećali u njenom okruženju? ' Rezultate možete vidjeti na grafičkom prikazu ( Slika 18. ) 34

43 Slika 18. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 9.pitanje I posljednje pitanje bilo je ' Na koji način, po Vašem mišljenju, možemo unaprijediti liječenje oboljelih od rijetkih bolesti u našoj sredini? '. Rezultate također možete vidjeti na grafičkom prikazu. (Slika 19.) 35

44 Slika 19. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 10.pitanje 7. Zaključak Rijetkih bolesti imamo mnogo i teško ih je odmah dijagnosticirati što dovodi do upotrebe krivih lijekova, osuđivanja okoline na temelju pogrešno dijagnosticirane bolesti te nedovoljnom brigom obitelji o oboljelom članu. Rijetke bolesti se ne mogu potpuno izlječiti, ali se mogu pravilno liječiti kako bi život oboljelog bio lakši, mirniji i bolji. Važno je na vrijeme dijagnosticirati bolest jer kasnije se ona može dodatno pogoršati što može dovesti do smrti. 36

45 Saznali smo da oboljeli od porfirije mogu duže živjeti od onih oboljelih od progerije. Izgled oboljelog od progerije se znatno više može primjetiti nego izgled oboljelog od porfirije, tako da je oboljelima od progerije teže u životu u socijalnom okruženju. Smatram da se svaku oboljelu osobu od rijetke bolesti mora doživljavati na pozitivan način i omogućiti mu što bolju prilagodbu na normalan način života i normalno socijalno okruženje. Mnogi ljudi ne znaju za rijetke bolesti pa im je neugodno kada se susretnu s takvom osobom. Trebalo bi uvesti u škole što više razgovora o tome i upoznati učenike s različitostima ovoga svijeta. Tako će i oni sami postati bolje osobe i lakše prihvatiti drugačije ljude oko sebe, a ne ih osuđivati i podcjenjivati. 8. Literatura 1. Hrvatski savez za rijetke bolesti, O bolestima. Preuzeto s: 37

46 2. In portal (2015.) Međunarodni dan rijetkih bolesti: Oboljeli su ugrožena manjina u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Preuzeto s: 3. Klinfo.hr (2015.) Djeca i rijetke bolesti: Obitelji prepuštene same sebi, društvo i odgovorni nemaju sluha. Preuzeto s: 4. Oberiter, V. (1999.) Od simptoma do dijagnoze u pedijatriji. Medicinska naklada. Zagreb, Zergollern, Lj. i suradnici (1994.) Medicinska genetika 2. Školska knjiga Zagreb

47 9. Prilozi 9.1. Anketa Anketa Poštovani sudionici istraživanja, ova anketa je dio istraživanja koja proučava važnost poznavanja rijetkih oboljenja i odnos prema osobama koje imaju rijetku bolest. Osim istraživača ovog istraživanja, nitko neće imati uvid u vaše odgovore. Na pitanja ovog anketnog listića,odgovarate : a) odabirom jednog od ponuđenih odgovora b) upisivanjem traženog podatka ili odgovorom na pitanje c) popunjavanjem Likertove skale u kojoj izabirete broj od 1 do 5 Molim Vas da svojim sudjelovanjem omogućite prikupljanje važnih podataka i budete iskreni prilikom odgovaranja na pitanja. Unaprijed zahvaljujem što ste sudjelovali u ovoj anketi. *Obavezno Spol M Ž Godina studija Ostalo ( završetak fakulteta, radni odnos, itd. ) Što mislite koliko ste upoznati s rijetkim bolestima? Nisam uopće upoznat/a Vrlo sam upoznat/a 39

48 Kako biste ocijenili važnost bavljenja ovim pitanjem u našoj zemlji? Uopće nije važno Vrlo je važno Kako biste ocijenili položaj oboljelih od rijetkih bolesti u Hrvatskoj? Vrlo loš Odličan Što vidite kao najveći problem s kojim se susreću oboljeli od rijetkih bolesti u našoj sredini? nedovoljna informiranost javnosti o ovim bolestima neodgovarajuća zdravstvena njega oboljelih neodgovarajuća dijagnostika loš socijalni položaj oboljelih i neprihvaćanje njihovog načina života Kako biste ocijenili dostupnost lijekova za rijetke bolesti kod nas? Vrlo loše

49 Odlično Jeste li se Vi osobno susreli s osobom koja boluje od rijetke bolesti? ( Odgovorite sa da ili ne.) Vaš odgovor Ako jeste, kako ste se osjećali u njenom okruženju? normalno bilo mi je neugodno tužno uplašen Na koji način,po Vašem mišljenju,možemo unaprijediti liječenje oboljelih od rijetkih bolesti u našoj sredini? * podizanjem opće i stručne informiranosti o ovoj tematici pravovremenom dijagnostikom boljom kontrolom nad prometom ovih lijekova u ljekarnama boljim ponašanjem prema oboljelima te prihvaćanjem istih u našem svakodnevnom socijalnom okruženju 41

50 10. Popis slika Slika 1. Elefantijaza Slika 2. Elefantijaza Slika 3. Hipertrihoza Slika 4. Blue Skin Disorder Slika 5. Blaschko's Lines Slika 6. Osoba oboljela od porfirije Slika 7. Osoba oboljela od porfirije Slika 8. Osoba oboljela od progerije Slika 9. Dijete oboljelo od progerije Slika 10. Progerija Slika 11. Wernerov sindrom Slika 12. Rothmund Thompsonov sindrom Slika 13. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 3.pitanje Slika 14. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 4.pitanje Slika 15. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 5.pitanje Slika 16. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 6.pitanje Slika 17. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 7.pitanje Slika 18. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 9.pitanje Slika 19. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 10.pitanje 42