NOVI KOLEKTIVIZAM ili o (ne)održivoj savremenosti Gabriela Vasić. Strategije pozicioniranja unutar umetničkog sistema u tranzicionoj Srbiji

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "NOVI KOLEKTIVIZAM ili o (ne)održivoj savremenosti Gabriela Vasić. Strategije pozicioniranja unutar umetničkog sistema u tranzicionoj Srbiji"

Транскрипт

1 NOVI KOLEKTIVIZAM ili o (ne)održivoj savremenosti Gabriela Vasić Strategije pozicioniranja unutar umetničkog sistema u tranzicionoj Srbiji

2 STATUS, Centar za kulturu Grocka, 2008., plakat

3 ART STATEMENT Moje stvaralaštvo je duboko društveno generisano i bavi se različitim aspektima kolektiviteta i društvenim i političkim implikacijam srpkog tranzicionog društva. U direktnoj je vezi sa okolnostima postsocijalističkog nasleđa i postindustrijskog, urbanog i tehnološki konstruisanog ambijenta i stanjem anomije u traznitnoj Srbiji. Oblici feminističke i društvene i medijske kritike, istraživačko, intermedijsko, interdisciplinarno i relaciono ugrađeni su u moju umetničko delovanje, koja je konstruisana kao oblik post konceptualne prakse, koja zalazi u domen vizuelne antropologije i sociologije. Inspiraciju za svoje stvaralaštvo nalazim u društveno političkoj-stvarnosti, ekonomskim odnosima, potrošačkom društvu, javnom prostoru i medijskom okruženju. Koristim različite oblike kolektivne participacije i antiautorstvo kao kritiku utilitarnog umetničkog sistema i tržišta, ispitujući tako prostore subjetiviteta, kulturno nasleđe i potkulturne identitete. Društvenom i medijskom kritikom bavim se u kontekstu kulturnih i rodnih reprezentacija, istorijskog ili ideloškog narativa i kulturnih politika. Svoju umetnost vidim kao polje distribucije lične slobode i političkih subverzija unutar sistema. Umetnost je medij za emancipaciju društva, politike uključivanja Drugog i razvoj solidarnosti, jedna lična utopija (ne)održivosti savremenosti.

4 DARIVANJE relacioni projekat Galerija Zvono, instalacija u prostoru sa poklonima, registracija donatora - performans, kuponi registracije i označavanja

5 Ishodišta u produkciji umetničkog rada Marcel Dushamp: Umetničko delo nema supstancu po sebi Ono duguje vlastitu supstancu jednoj drugoj materijalnosti, tj. supstanci i materijalnosti ideološkog aparata. Inverzija materijalne nemoći u simboličku moć umetnika Umetnik izvrće ideološki kontekst moći galerije, kao produžene ruke sistema/ideologije i preinačuje je u svoju simboličku moć, koristeći svoju poziciju autoriteta umetnika za simboličku i materijalnu razmenu ili pozicioniranje u javnosti i unutar umetničkog sistema.

6 CONTR ACT ART:ART 4 FREE? relacioni projekat Galerija Suluj Re-make plakata Gorana Trbuljaka iz god. izložba sa darovima, tekstom, performans, slajd projekcija, donacije, druženje sa umetnicom

7 Umetnički rad kao atribut društvene kritike Pozicija: umetnik u tranziciji, u post-industrijskom, tehnološkom i globalizovanom okruženju Vrednosti: aktivan pojedinac, saradnja, solidarnost, društvena odgovornost, alternativna ekonomija, kolektivno stvaralaštvo, prevrednovanje ili subverzija patrijarhalnih vrednosnih matrica Metode/mediji: feministička kritika autoriteta moći, medijskih reprezentacija, kolaboracija, relaciona estetika (procesualnost, interkativnost), dekonstrukcija kulturnih vrednosti, razvijanje kulture komunikacije i saradnje, apropriacija pozicije moći (modusi simulacije), vizuelna antropologija, vizuelna sociologija, društvene mreže, ankete, intervjui, citati, urbana postindustrijska arheologija, nađeni industrijski predmeti ili materijali, rituali, provokacija, tekst, citati, grafički dizajn, kopije ili remake situacije, reciklaža, redizajn, low fi produkcija, video nadzor, internet, gerilske akcije, eko baštovanstvo, kao i konvencionalni i savremeni vizuelni alati (crtež, slika, fotografija, digitalna grafika, print, video, instalacija, FB komunikacija, web).

8 12 APOSTOLA Performans i instalacija u prostoru Cipova, ex manastir, Moldavija kanap, sporogoreći papiri, vatra, sveće, autorksa klavirska muzika Gabriele Vasić preko kasetofona

9 Galerija kao mesto simboličke moći umetnika! Kako svoju društvenu nemoć okrenuti u umetničku moć? Umetnička ekonomija - jeftina umetnost, arhajska ekonomija moba, sistem potlacha, alternativne ekonomske mreže; generisanje javnosti zagovaranje u javnosti o značaju kulture i umetnosti; participacija publike u produkciji umetničkog rada, umetnički status (disfunkcionalnost umetničkog sistema i radikalna racionalnost u umetničkoj produkciji), umetničko tržište, kulturne politike... Projekti za podizanje svesti o statusu umetnika i značaju kulturne kritike u društvu: Stav: Umetnik je kulturni kapital!, Kultura je opšte dobro! startna pozicija (umetnička inspiracija): nedostaci i disfunkcionalnost (umetničkog i političkog) sistema aktulene društvene, ekonomske i političke implikacije tranzicionog društva (umetnički sistem, kultura sećanja, tranzicioni identiteti, odnos medija i identiteta mladih...) Feminističko nasleđe: Lično (umetničko) je političko! Umetnost zajednice - društveno generisani multidisciplinarni projekti - aktivno učešće publike; relaciona estetika, kolektivni projekti, antielitizam, solidarnost zajednice, društvena odgovornost i društvena kritika

10 BRANDCH SERVICE NETWORK interdisciplinaran, relacioni projekat sa publikom Galerija 73, instalacija - oglasni prostor, video, plakati, kancelarija, radionice, druženje sa umetnicom

11 TEZGA/U.R.E.D. relacioni projekat Galerija Singidunum 2009, simulacija umetničkog tržišta video instalacije, anketa za publiku, performans ilegalne prodajekopija umetničkih radova iz kolekcije Trajković na posterima, torbama, majicama, platnu

12 Činjenice srpske umetničke scene Disfunkcionalan umetnički sistem nedostatak javnosti umetničke kritike, časopisa, TV programa iz kulture koji prate umetničku produkciju nedostatak publike za savremenu umetnost, ne razvijanje publike kroz institucije sistema nepostojanje marketinga i organizovanog menadžmenta u kulturnoj produkciji nefukcionalnost umetničkog tržišta za savremenu umetnost; ilegalno tržište umetnosti, malo kolekciona savremene umetnosti, retki javni otkupi umetničkih dela višestruka uloga umetnika kao producenta kulturnog događaja (autor, organizator, menadžer, PR, dizajner, kustos...) privatni kontakti za pozicioniranje u medijima... Umetnikčki status nije u skladu sa reputacijom umetnika u javnosti i njegovom ekonomskom i socijalnom moći Umetnost nije prepoznata kao strateška grana Mali budžeti za kulturu, obrazovanje, nauku

13 UMETNIK JE MONAH, UMETNOST JE ISKUŠENJE in situ relacioni projekat, performans, prostorna instalacija Umetnička kolonija Sveti Rafailo, Deronje cigla, ugalj, metla, glas

14 Prednosti srpske umetničke situacije Mogućnost samozaposlenja Status samostalnog umetnika; umetnik = preduzetnik u kulturi Veliki broj državnih galerija koje su na budžetu Grada Beograda, ne plaća se zakup galerije za izlaganje Izlazak iz anonimnosti: besplatan marketing u medijima: štampani, elektronski, TV i radio (gostovanja, najave, intervjui) Samoorganizovanje kroz nevladin sektor (umrežavanje, kontakti, konkursi, tenderi, donacije...) Subverzija sistema, umetnost bez tržišne prinude, umetnička sloboda (antiutilitarna pozicija)

15 STATUS subverzivan interdisciplinaran istraživački projekat Grocka, Centar za kulturu, 2004/08 video, instalacija u prostoru sa tekstom, plakati, knjiga intervjua sa internacionalnim vizuelnim umetnicima

16 Umetničke strategije Mapiranje pukotina u dominantnim ideološkim i komunikacijskim matricama; prekidanje lanaca dominantnog diskursa značenja koje generiše patrijarhat i institucije moći; preispitivanje javnog mnjenje i aktuelnih društvenih trendove i potkulturnih fenomena pod uticajem medija, razvijanje taktika subverzije dominantnih diskursa; proizvodnja društvene i kulturne kritike, solidarnosti i participacije, nove društvenosti. Prateći društvene trendove i ideološke stereotipove, kroz formu socijalne i vizuelne antropologije istražujem/kritikujem modele reprezentacije moći koje se generišu putem autoriteta moći (mediji, estrada, sport, heroji, politika ) i reflektuju na ponašanje različitih društvenih grupa. Razmatram status umetnika, društvene ugovore, umetničko tržište, poziciju kulture, kulturne politike, a izlgački umetnički prostor galerije transformišem u platformu za generisanje različitih aspekata alternativne društvenosti, kulturnu produkciju i ekonomsku razmenu, društvenu kritiku i kritiku javnih politika, zagovaranje revizije umetničke participacije i uloge umetnosti i kulture u društvu.

17 UMETNOST video performans, projekat Svi govore, 50. Oktobarski salon 2009.

18 ECO CODE instalacija u prostoru i video instalacija Kuća Kralja Petra, projekat Nenada Vučkovića - Arijadnina nit (grupna izložba) otpaci od kože, video nadzor

19 Alternativna društvenost Oblast delovanja: Preispitivanje/kritika dominantnih ideoloških matrica patrijarhata koje podstiču nepravednu distribuciju moći i kapitala Polazište: Referirajući na uočene relacije između kulturnog konteksta (tehnološko ideološkog), autoriteta i subjektiviteta, kroz svoje projekte oštro kritikujem dominantne autoritarne kulturne klišee, koji generišu socijalnu nepravdu, hijerarhijske odnose, zloupotrebu javnog dobra, zagađenje kulturne klime, životnog okruženja, javnog prostora Cilj: Afirmacija alternativne društvenosti koja uključuje Drugog Novi kolektivizam (Drugi: grupe van sistema hijerarhijske pozicije moći)

20 PUBLIC WORKS gerilski performans u javnom prostoru, foto projekat, 2012

21 Poetika novog kolektivizma Pre društvenih mreža a u toku sa evropskim tendencijama relacionih i participativnih projekata, nastaju različite akcije unutar i van galerijskog prostora a u umetničkom sistemu: ekonomsko informacioni paneli za razmenu usluga ili proizvoda Brandch Service Network, 2005; projekat saradnje sa umetnicima, knjiga intervjua, posteri, text-lumino instalacija u galerijskom prostoru Status, 2008.; prostor društvene interakcije i igre: Obećana zemlja, 2008., kreativna publika crtačke radionice i bojanke za publiku na izložbama: Bambi remix 3,4, 2010/11; Facebook aktivizam projekat Politike nevidljivosti, Centar za grafiku, FLU, pozicije Romske dece; urbana arheologija, performans skijanja u parku, sakupljanje priča, pesama i fotografija publike - interdisciplinarni kolektivizam i komunikacija, pomešani svetovi profesionalnih i amaterskih umetnika spojenih preko Facebook-a: Zimske priče, 2013., itd.

22 BAMBI REMIX 3, 4 relacioni projekat Trijenale crteža, Paviljon Cvijeta Zuzorić, prostorna instalacija, bojanka od crteža publike, print

23 POLITIKE NEVIDLJIVOSTI relacioni projekat Galerija Centar Grafike, FLU, instalacija u prostoru, print, fotografija, FB komentari

24 ZIMSKE PRIČE performans skijanja u parku - Kopitareva gradina Galerija ALT, Belgrad, 2012/13. foto instalacija, priče, pesme fotografije publike

25 Recept za uspeh: Kad porastem, biću teniser, foto projekat, Galerija ALT, 2011.

26 Gabriela Vasić 1970., Beograd, nezavisna kulturna i omladinska radnica, vizuelna umetnica, kustos, likovna kritičarka, projekt menadžer, u statusu samostalnog likovnog umetnika od 1993.; član ULUS-a, član Kolektiva, Šabac, član NKSS, Direktor i osnivač Udruženja građana KOD diplomirala na odseku slikarstvo, Univerzitet umetnosti, Fakultet likovnih umetnosti, Beograd, magistrirala na istom fakultetu. Pohađala Ženske studije i Studije kulture i roda. Autorka mnogobrojnih projekata neformalne edukacije za decu i mlade u oblasti likovnih ii primenjenih umetnosti. Najznačajniji programi: Galerija ALT, Kreativan dizajn, Umetnički trening. Izlagala na 17 samostalnih i preko 70 grupnih izložbi i zemlji i inostranstvu. Kustosirala 40 samostalnih izložbi drugih savremenih umetnika i 50 grupnih manifestacija likovne umetnosti i dizajna. Web mesta: www. artedu.info skype:gabriela.vasic1 gabriela.vasic@gmail.com Napomena autorke: Ilustracije u prilogu su arhivske fotografije iz umetničke produkcije Gabriele Vasić Materijal se može koristiti za stručna istraživanja, ali ne i u komercijalne svrhe Ilustracija na koricama: Projekat OBEĆANA ZEMLJA, 2008., Galerija ULUS; kolektivni performans, instalacija, video nadzor, fotografija, print, crtež, slika Copyright, Gabriela Vasić 2013/15