PRIRODNI LJEKOVITI ČINITELJI U HRVATSKOJ NATURAL HEALTH REMEDIES IN CROATIA

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "PRIRODNI LJEKOVITI ČINITELJI U HRVATSKOJ NATURAL HEALTH REMEDIES IN CROATIA"

Транскрипт

1 PRIRODNI LJEKOVITI ČINITELJI U HRVATSKOJ NATURAL HEALTH REMEDIES IN CROATIA Albert Cattunar 1,2, Dobrica Rončević 1,3, Davor Klarić 1, Daniela Glažar Ivče 1, Dominik Paparić 4, Jerko Glavaš 5, Vladimir Mićović 1,2,3 1 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije Krešimirova 52A Rijeka Katedra za zdravstvenu ekologiju 2 Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinski Fakultet Sveučilište u Rijeci Braće Branchetta Rijeka 3 Katedra za javno zdravstvo Fakultet zdravstvenih studija Sveučilište u Rijeci Viktora cara Emina Rijeka 4 Općina Lopar Lopar 289A Lopar 5 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet Trg Ljudevita Gaja Osijek Corresponding author: Albert Cattunar 11

2 SAŽETAK Prirodni ljekoviti činitelji su dijelovi prirode koji povoljno djeluju na unapređenje i očuvanje zdravlja, poboljšanje kvalitete života, kao i sprečavanje, liječenje, oporavak i rehabilitaciju. Hrvatska je nedvojbeno bogata nalazištima prirodnih ljekovitih dok su mjesta primjene puno manja zbog niza razloga. Upravo u javnom zdravstvu i mreži županijskih zavoda leži odgovornost za očuvanje prirodnih ljekovitih činitelja. Lječilišni turizam ne može opstati bez prirodnih ljekovitih činitelja koje dijelimo na klimatske, morske i toplične (balneološke) ljekovite činitelje. Potrebno je definirati i primijeniti lječilišne uvjete u zdravstvenom i lječilišnom turizmu. Ključne riječi: prirodni ljekoviti činitelji, javno zdravstvo, Hrvatska, lječilišni uvjeti SUMMARY Natural health remedies are parts of nature that favorably promote and preserve health, improve quality of life as well as prevent, cure, recover, and rehabilitate. Croatia is undoubtedly rich in finding natural healing sites, while the sites of application are much smaller because of a number of reasons. It is in the public health sector and the network of county institute of public that lies responsible for the preservation of natural health remedies. Health resort tourism cannot survive without the natural health remedies, which are divided in climate, sea and thermal (balneological) health remedies. We need to define and apply conditions for healing in health and health resort tourism. Key words: natural health remedies, public health, Hrvatska UVOD Prirodni ljekoviti činitelji su dijelovi prirode koji povoljno djeluju na unapređenje i očuvanje zdravlja, poboljšanje kvalitete života, kao i sprečavanje, liječenje, oporavak i rehabilitaciju. Hrvatska je nedvojbeno bogata nalazištima prirodnih ljekovitih dok su mjesta primjene puno manja zbog niza razloga. Lječilišni turizam ne može opstati bez prirodnih ljekovitih činitelja koje dijelimo na klimatske, morske i toplične (balneološke) ljekovite činitelje (1). Ta podjela se koristi u Hrvatskoj do se u svijetu obično morski i toplični ljekoviti činitelji objedinjavaju u medicinsku hidrologiju (2). Tablica 1: Prirodni ljekoviti činitelji Klimatski Morski Toplični (balneološki) promjena klimatskog mjesta klima termomineralne vode klimatska počela i činitelji čistoća zraka peloidi klimatski postupci morska voda naftalan čistoća zraka alge klima sunčevo zračenje biljni pokrov čistoća zraka morski činitelji šetnice i staze biljni pokrov špilje u kršu sunčevo zračenje šetnice i staze pijesak sunčevo zračenje solanski peloid morski peloid (liman) 12

3 U lječilišnom turizmu se prirodni ljekoviti činitelji primjenjuju kao klimatoterapija (grč κλίμα = nagib), talasoterapija (θάλαττα = more) i balneoterpija (balneum = kupelj). Zdravstveni turizam se definira kao jedan od specifičnih oblika turizma u kojem se ostvaruju boravci u mjestima i područjima gdje postoje uvjeti i aktivnosti za oporavak i održavanje čovjekovih duševnih i tjelesnih sposobnosti. Medicinski turizam kao podvrsta zdravstvenog turizma je jedan od specifičnih oblika turizma koji se odnosi na putovanje radi korištenja medicinskih usluga radi određenih prednosti. U ovom slučaju nekakav turistički doživljaj je motiviran ponajviše medicinskim razlozima. Lječilišni turizam je podvrsta zdravstvenog turizma koja obuhvaća skup postupaka i metoda primjene prirodnih ljekovitih činitelja, fizikalne i rehabilitacijske, kao i drugih grana medicine koje se koriste za očuvanje i unapređenje zdravlja, kao i za sprečavanje, liječenje, produženo liječenje, oporavak i rehabilitaciju različitih bolesti u prirodnim lječilištima. U zdravstveni turizam spada znači i wellness uz prethodno spomenuti medicinski i zdravstveni turizam. Valja upozoriti i na opasnosti kojima je izloženo zdravlje turista-putnika, i to se misli na širenje zaraznih bolesti, mogućih različitih ozljeda ali i posljedica zbog uživanja u alkoholu, drogama i slično, čime se bavi turistička (putnička) medicina. Jedan od motivatora turista u zdravstvenom, lječilišno, medicinskom turizmu i wellness je prisutnost boli bilo psihičke, fizičke ili psihofizičke naravi. Bol je kompleksno subjektivno iskustvo, teško za definiranje, objašnjenje ili mjerenje. Bol ima različito značenje kod različitih ljudi, pa tako i kod iste osobe u različito vrijeme pod različitim okolnostima. Ponekad se ta bol javlja zbog simptomatskih bolesti kao što su sindrom bolesne zgrade, migrena i druge bolesti na koje moderna medicina i farmaceutika do danas nije dala pravi odgovor, upravo i zbog multikauzalnosti i složene prirode takvih bolesti. Boravak turista u lječilišno turističkim mjestima predstavlja pravi odgovor u takvim slučajevima. Velik zamah ponovnoga korištenja prirodnih ljekovitih činitelja i razvitka lječilišne medicine započinje sredinom 18. stoljeća i traje narednih 200 godina. Ono što je važno napomenuti je da se u lječilišno turističim mjestima razvija medicina općenito, a naročito određene specijalizacije koje su se bavile dijagnostikom i liječenjem bolesti sustava za kretanje, kao i određenim bolestima dišnoga, probavnoga i drugih sustava i kože. Treba ovdje definitivno razlikovati pojam zdravlja i liječenja odnosno lječilišta, pri čemu je zasigurno zdravlje veći, širi i obuhvatniji pojam. Pojam zdravlja se definira kao stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja a ne samo odsustvo bolesti prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (WHO) koje je kasnije nadopunjeno time da je zdravlje resurs u svakodnevnom životu a ne svrha življenja. I treba reći da čovjek kao nikada do sada nije brinuo o svome zdravlju (3,4). RASPRAVA U svakom lječilištu u širem značenju (lječilište, talasoterapiji ili toplicama) obavezna je primjena lječilišnih uvjeta u širem obliku kao obavezni uvjet tijekom boravka u zdravstvenoj ustanovi u lječilišno turističkom mjestu (5). 13

4 Tablica 2: Lječilišni uvjeti Lječilišni uvjeti Pridržavanje dnevnog rasporeda prilikom boravka Zdrava i/ili dijetalna prehrana Ispitivanje kemijskih, bioloških i fizikalnih čimbenika u radnom i vanjskom okolišu (npr. buke, zagađenja zraka, svjetlosnog onečišćenja...) Nadstandard u zdravstvenoj sigurnosti (Provedba preventivnih mjera protiv legionele, HACCP ) Isključenje pušenja, alkohola, droga i štetnih navika Jutarnja fizička tjelovježba Društveni programi Kulturni programi Rekreacijski i športski programi Duhovni programi Sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama u javno zdravstvo spada zdravstvena ekologija (6). Ispitivanje kemijskih, bioloških i fizikalnih čimbenika u radnom okolišu se mjeri svake tri godine prema procjeni rizika (prije procjena sigurnosti) koja mora biti dostupna svakom radniku. U lječilišnom turizmu bi bilo nužno postići nadstandard ispitavanja čimbenika u radnom okolišu svakih 6 mjeseci a ne 3 godine. Za ispitivanje zdravstveno ekoloških čimbenika (fizikalni, kemijski i biološki) u radnom okolišu nadležno je Ministarstvo rada. Svjetlosno onečišćenje u vanjskom okolišu spada pod Ministarstvo zaštite okoliša. Početkom godine je formirana radna skupina za izradu Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. U radnu skupinu osim djelatnika pojedinih ministarstva imenovani su i vanjski stručnjaci za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja: Zdenko Mlinar, Boris Štromar i Albert Cattunar. Početkom 7 mjeseca godine je završeno e savjetovanje i Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja će biti u proceduri u Hrvatskom Saboru. Bitno je naglasiti da je u Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja prvi put definirana ekološka rasvjeta kao rasvjeta koja zadovoljava potrebe za umjetnom rasvijetljenošću pojedine građevine, objekta ili površine, čija emisija svjetlosti ne svijetli u okolni prostor već samo u prostor koji je potrebno osvijetliti, čiji udio svjetlosnog toka iznad horizontale ne prelazi 0,0% (ULOR=0) uz maksimalnu koreliranu temperaturu svjetlosti od 2700 K. Što se tiče nadstandarda u zdravstvenoj sigurnosti Svaka ljudska djelatnost povezana je sa općim i specifičnim rizicima za ljudsko zdravlje. Također, rizici neposredno djeluju na osobe uključene u tu djelatnost, ali i posredno na povezane ljude i ljudski okoliš. Zdravstvena i lječilišna djelatnost u pravilu podrazumijeva bliski fizički ili okolišem posredovani kontakt korisnika i pružatelja usluga, a u pravilu se odvija u vrlo osjetljivom ambijentu. Stoga. i pružatelji i korisnici u procesu pružanja usluga mogu biti izloženi različitim fizikalnim, biološkim, kemijskim i psihološkim čimbenicima rizika. Ta vrstu sigurnosti se u najvećoj mjeri postiže kroz usluge zavoda za javno zdravstvo. Procesnim i laboratorijskim analizama epidemiološka, zdravstveno ekološka i mikrobiološka djelatnost Zavoda osigurava pružateljima i korisnicima usluga zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku uporabu, 14

5 zdravstvene sigurnosti i prehrambene vrijednosti hrane (kroz analizu mikrobiološke čistoće, HACCP sustav i ostale metode), zdravstvenu sigurnost bazenskih i sličnih rekreativnih i terapijskih voda, prevenciju legionarske bolesti, nadzor nad vektorima zaraznih bolesti, zdravstveni nadzor i edukaciju osoba koje rade s hranom ili pružaju terapijske i kozmetičke usluge, sudjelovanjem u upravljanju rizicima od infekcija povezanih za zdravstvenom skrbi. Neke od navedenih usluga su dijelom zakonski propisane, a neke predstavljaju nadstandard reguliran internim propisima, akreditacijama i certifikatima. Nadstandard u zdravstvenoj sigurnosti pridonosi povećanoj kvaliteti ponude. Najveće moguće smanjenje zdravstvenih rizika i težnja za dosezanjem najviših standarda kvalitete, pretpostavka je konkurentnosti lječilišnog turizma. U Republici Hrvatskoj djeluje 15 specijalnih bolnica ili lječilišta uz dodatak Istarskih i Bizovačkih toplica znači ukupno 17 mjesta primjene prirodnih ljekovitih činitelja koje se nalaze u lječilišno turističkim mjestima. Istarske i Bizovačke toplice se nalaze u privatnom vlasništvu ali s medicinskim dijelom i ugovor s HZZO-om. Uz napomenu da u Ninu postoji specijalistička ambulanta a ne bolnica, dok toplice (terme) Sveti Martin na Muri i Tuhelj, su turistički orijentirana bez lječilišnog dijela u privatnom vlasništvu i kao takve spadaju u wellness. Jedino mjesto iskorištavanja naftalana kao prirodnog ljekovitog činitelja uz Azerbajdžan je u Europi Ivanić Grad (7). U Rabu je djelovala Talasoterapija čiji je osnivač bio KBC Zagreb Rebro. Obnovljena je Godine i djelovala je do kraja 80-tih godina prošlog stoljeća. Tablica 3. Lječilišno turističko mjesto Vrsta zdravstvene ustanove Biograd Specijalna bolnica za ortopediju Bizovac Lječilište Crikvenica Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti respiratornih organa i lokomotornog sustava Daruvar Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske Toplice Ivanić Grad Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan Krapinske toplice Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Livade (Istarske toplice) Istarske toplice (privatno vlasništvo) Lovran Klinika za ortopediju Makarska Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Opatija Specijalna bolnice za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma Rovinj Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Prim. dr. Martin Horvat. Stubičke toplice Specijalna bolnice za medicinsku rehabilitaciju Topusko Lječilište Varaždinske Toplice Specijalna bolnice za medicinsku rehabilitaciju Vela Luka Specijalna bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos Veli Lošinj Lječilište 15

6 Nakon nekoliko dana (3-12 dana) se javlja prirodna lječilišna reakcija (balneoreakcija, talasoreakcija, klimatoreakcija). Javljaju se opći i specijalni simptomi tipa umor, nesanica, gubitak teka, osip, povišena tjelesna temperatura i slično koji se nakon nekoliko dana izgube i ne treba ih liječiti. Prirodna lječilišna reakcija je odgovor organizma na primjenu prirodnih ljekovitih činitelja, i predstavlja znak jačine prirodnih ljekovitih činitelja što se uzima u obzir kod doziranja. Dok nalazišta prirodnih ljekovitih činitelja ima preko 220 u Hrvatskoj, mjesta primjene u obliku lječilišta ili specijalnih bolnica ima samo 17. Sva postojeća lječilišno turistička mjesta u kojima postoji zdravstvena ustanova su primorska lječilišno turistička mjesta ili toplice, znači nema niti jednog planinskog lječilišno turistička mjesta mjesta u funkciji. Tablica 4: Nalazišta i/ili mjesta primjene topličkih ljekovitih činitelja Broj Nalazište i/ili mjesto primjene Namjena i vrsta činitelja* 1 APATOVAC nmvjk Apatovačka kiselica vidi APATOVAC 2 BABINA GREDA ntmv 3 BELEČKA SELNICA ndv 4 BIZOVAC Btmvfe Bizovačke toplice v. BIZOVAC 5 BLIZANAC (Kruševo kraj Obrovca) nmv 6 BOK (kraj Siska) ntmv 7 BOKŠIĆ (pokraj Našica) ntmv 8 BRUBNO nmv 9 BUČIĆKA SLATINA nmvk 10 BUJAVICA ntmvj 11 CAPRAG ntmvj Cučerje vidi ZAGREB 12 DARUVAR Btv Anina kupelj Antunovo vrelo i kupelj Ivanovo vrelo i kupelj Marijina kupelj Siegenthalovo vrelo i kupelj 13 DRAVKA (pokraj Đurdevca) ntmv 14 DRENOVEC (pokraj Ludbrega) nk Dubrava (pokraj Dubrovnika) vidi KUKURIJEK Dubrava Markuševec vidi ZAGREB 15 DUDAROVE KUPKE (pokraj Županje) nmv 16 ĐAKOVAČKA BREZNICA Btmvs 17 ERNESTINOVO ntmv 18 GLAVICE (pokraj Sinja) nmv 19 GLAVNICA DONJA nvks 20 GLOGOVNIČKE TOPLICE (pokraj Križevaca) nljv 21 GORNJA BISTRA (pokraj Zagreba) nmvs 22 GOTAVOLEC Ntv 16

7 Handžova vidi RADOBOJ 23 HARINA ZLAKA ntvr 24 ILIDZE (pokraj Velike, Požega) ntv 25 ISTARSKE TOPLICE Btmvsrp Hladno vrelo nmvr Toplo vrelo ntmvr 26 IVANIĆ GRAD btmvn 27 JAGUNIĆEVE TOPLICE (pokraj Tuheljskih Toplica) ntv 28 JAMNICA nmvfk Ivino vrelo Janino vrelo nmvfk Jamnička kiselica vidi JAMNICA 29 JEZERČICA (pokraj Stubice) ntv Kalnička kiselica vidi APATOVAC 30 KAMENA GORICA (pokraj Mađareva) ntv 31 KAMENSKO nmvk Kamenska kiselica vidi KAMENSKO 32 KAPELA (pokraj Bjelovara) nljv 33 KARLOVAC-1 ntmv 34 KARLOVAC-2 ntmv 35 KATALENA (Ludbreg) ntmv 36 KLASNIĆ (pokraj Gline) nmv 37 KLOKUN nmv 38 KOŠČEVEC (pokraj Varaždinskih Toplica) np 39 KRAPINSKE TOPLICE Btv Jakovova kupelj 40 KREČA VES ntv 41 KRIŽEVČANKA-1 ntmv Kruševo (pokraj Obrovca) vidi BLIZANAC 42 KUKUNJEVAC (pokraj Obrovca) nv 43 KUKURIJEK (Dubrava pokraj Dubrovnika) nmv 44 KUMROVEC ntv 45 KUTNJAK (pokraj Koprivnice) ntmv 46 LASINJA nmvfk Lasinjska kiselica vidi LASINJA 47 LEŠĆANKSA (pokraj Duge Rese) ntmv 48 LEŠCE (pokraj Generalskog stola) ntvr 49 LIPIK Btmvfjk 50 LUNJKOVEC (pokraj Ludbrega) ntm 51 MADARINCI ntmv Markovići (pokraj Moravča) vidi GLAVNICA DONJA 52 MIGALOVCI ntmv 53 MOKOŠICA nmvsr Naftalan vidi IVANIĆ GRAD 54 NAŠICE np 17

8 55 OBRADOVCI ntmv 56 OMBLA DUBROVAČKA nvs 57 ORAHOVICA nvfk 58 OROSAVLJE nljv 59 PAKLENICA ntmvj 60 PETRINJA ntmv 61 POSUSED (pokraj Podsuseda) ntmv Podsusedske Toplice vidi SUTINSKO 62 POPOVIĆ BRDO nmvk 63 PREČEC ntmvj 64 RADOBOJ, HANDŽOVA (pokraj Svetoga Križa) nvs 65 RATARNICA ntmv 66 ROGOZNICA nmvp 67 SAMOBOR-1 (pokraj SAMOBORA) ntv 68 SAMOBOR S-2 (pokraj SAMOBORA) ntv 69 SISAČKO JODNO LJEČILIŠTE ntmvj 70 SLANI POTOK (pokraj STUBICE) nmv 71 SLANJE (pokraj VARAŽDINSKIH TOPLICA) nljv 72 SLAVETIĆ nljvs Slavonsko more vidi BIZOVAČKO TOPLICE Smrdeće Toplice vidi TUHELJSKE TOPLICE 73 SPLITSKE TOPLICE TBtmvs Catttanovo vrelo (Izvor Cattani) ntmvs Franjevačko vrelo (Izvor svetoga Frane) nmvs Kupališno vrelo 74 STREKOVAČKO VRELO nmv 75 STRUGAČA (pokraj Sutinskih Toplica) nljv 76 STUBIČKE TOPLICE Btvr Glavno vrelo Maksimilijaneum 77 STUPNIK ntmv 78 SUTINSKE TOPLICE ntvp 79 SUTINSKO (pokraj Podsuseda, Zagreb) ntv 80 SVETA JELENA (pokraj Samobora) ntv 81 SVETA NEDELJA ntv 82 SVETA VODA (pokraj Virovitice) nljv 83 SVETI IVAN ZELINA ntvr Sveti Martin na Muri vidi VUČKOVEČKE TOPLICE Sveti Stjepan vidi ISTARSKE TOPLICE 84 SVETOJANSKE TOPLICE (pokraj Jastrebarskoga) ntv 85 ŠEMNICA (pokraj Svetoga Križa Začretje) ntvr Šemničke Toplice vidi ŠEMNICA 86 ŠIMUNOVEC (pokraj Stubičkih Toplica) ntmv Šmidhenove Toplice vidi SVETA JELENA Štrigova vidi VUČKOVEČKE TOPLICE 18

9 87 ŠUMEĆANI nmv 88 TABORŠTINA nljv 89 TISKOVAC nmv Toplica vidi TOPUSKO 90 TOPLOČICA (pokraj Gornjeg Stenjevca) ndvs TOPLOČICA (pokraj Gotalovca) vidi GOTALOVEC 91 TOPLIČICA (pokraj Mađareva, Kamena Gorica) ntv 92 TOPLIČICA (pokraj Medvednice) ntv TOPLIČICA (pokraj Orosavlja) vidi OROSAVLJE TOPLIČICA (pokraj Svete Jane) vidi SLAVETIĆ 93 TOPLIČICA (pokraj Zajezde) ntv TOPLIČICA (pokraj Svetoga Ivana Zeline) vidi SVETI IVAN ZELINA 94 TOPUSKO Btvrp Vrelo Topličica ntv 95 TUHELJSKE TOPLICE Btvsp Dadino vrelo ntv Vrelo u bari ntv Valpovačke Toplice vidi BIZOVAČKE TOPLICE 96 VARAŽDINSKE TOPLICE Btmvsp Izvor u perivoju Josipova kupelj Konstantinova kupelj Pučka kupelj Velika (pokraj Požege) vidi ILIDŽE 97 VELIKA CIGLENA (pokraj Bjelovara) ntmv Južno vrelo ntv 98 VIDNJEVIĆ (pokraj Gvozda) np 99 VINKOVCI (željeznička stanica) ntmv 100 VRATNO (pokraj Križevaca) ntv 101 VRBNIVA POD VELJUNOM (Kordun) nmv 102 VRLIKA nmv 103 VUČKOVE TOPLICE ntmv 104 VUKOVAR nmvj 105 ZAGREB Blato ntm Čučerje ntv Dubrava ntmv Mladost Šalata ntmv 106 ZAKUČAC (pokraj Omiša) nmv 107 ŽIROVAC (pokraj Topuskoga) nmv * K klimatoterapijski, T talasoterapijski, B balneoterapijski, tv termalna voda, tmv termomineralna voda, p peloid, l liman, ps pijesak, n naftalan, dv dubinska voda, lkv ljekovita voda, mv mineralna voda, a arsenska voda, f fluorna voda, j jodna, k kiselica, s sumporna, fe željezovita, r radioaktivna 19

10 Godine došlo je do organizacijskih promjena, odnosno Balneološko-klimatološki institut (tadašnji Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju) sa sjedištem u Zagrebu, Demetrova 18, promijenio je naziv i sjedište u Odjel za balneoklimatologiju Zavoda za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada, u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar, Rockfellerova 4, Zagreb. U Hrvatskoj postoji mnoštvo prirodnih resursa u kojima leži snaga za razvoj zdravstvenog turizma i na moru i u kontinentalnim područjima. Navodi se kako u Hrvatskoj postoje 222 lokacije s povoljnim uvjetima i prirodnim čimbenicima za razvoj zdravstvenog turizma od kojih se do danas koristi svega 10% i to u 17 lječilišnih centara. Upravo sofisticiranost ovakvog vida turizma predstavlja otežavajuću okolnost prilikom donošenja zakonskih rješenja koji bi unificirali postupke funkcioniranja i upravljanja centara ovog tipa. Donošenjem jedinstvene zakonodavne prakse i propisa otvorila bi se prilika pružanja zdravstvene i turističko-ugostiteljske djelatnosti na jednom mjestu. Predstojeći napori sastojat će se u ulaganju kako kapitala tako i znanja u hotelijerske i zdravstvene jedinice kako bi se doskočilo visoko postavljenim kriterijima i standardima suvremene svjetske turističke potražnje (8). Svi uloženi napori naposlijetku trebaju postići produženje turističke sezone i povećanje kvalitete zdravstvenih usluga. Strategije razvoja turizma RH do i Nacionalne strategije razvoja zdravstva predstavljaju akcijski plan koji u smislu zdravstvenog turizma ima za cilj stvoriti novi brand. Nastoji se Hrvatsku predstaviti kao premium destinaciju za liječenje, a prilikom kreiranja novog brenda voditi se standardima medicinske izvrsnosti. Prilikom razvoja novog branda planira se inkorporirati i već etablirane vrijednosti koje kao značajka dolaze uz Hrvatsku kao turističku destinaciju, a to su prirodne osobitosti i konkurentne cijene. Namjera je postojećoj vrijednosti dodati nadgradnju te zaokružiti ponudu, profilirati se među ponuđačima kako izvrsnošću u kvaliteti prirodnih čimbenika, tako i izvrsnosšću same usluge. Zdravstveni turizam počeo se profilirati kao jedan od najzanimljivijih modernih brzorastućih i specifičnih oblika turizma. Sve se više radi na razvoju novih tehnika i tehnologija odmaranja i liječenja. Suvremene prilike u kojima živimo, ubrzani tempo života, te pojačana razina svijesti u brizi za zdravljem kreirale su potrebu za stvaranjem novih i specifičnih oblika zdravstveno-turističke ponude. Ako se ugledamo na turističke zemlje koje su ovakvu vrstu usluge digle na najviši stupanj uvidjet će se nužnost prilagođavanja postojeće turističke ponude suvremenim trendovima te novostvorenim potrebama zdravstveno-turističkog tržišta (9). Hrvatska mora imati tržišno spremne turističke sadržaje da bi kao turistička destinacija bila dugoročno konkurentna, pri čemu mora raditi na diverzifikaciji proizvoda gdje je razvijanje zdravstvenog turizma jedan od prioritetnih pravaca djelovanja (10). Upravo se na tim postavkama temelje nastojanja nositelja turističke politike Primorsko-goranske županije gdje je turistički razvoj usmjeren na zdravlje i wellbeing (11). U skladu s takvim pristupom, koji je podržan i u aktualnim strateškim dokumentima Ministarstva turizma (NN 55/13.) i Ministarstva zdravlja RH (NN 116/12.), zdravstveni je turizam moguće je podijeliti na: wellness turizam, lječilišni turizam, te medicinski turizam. Wellness turizam predstavlja putovanja koja imaju za cilj održavanje i unaprijeđenje tjelesnog i duhovnog blagostanja sa razlikom između medicinskog i holističkog wellnessa. 20

11 Medicinski predstavlja provedbu organiziranih zdravstveno-preventivnih i kurativnih programa uz multidisciplinirani tim koji uključuje liječnika, sanitarnih inženjera, nutricionista, kineziologa, psihologa, fizioterapeuta te spa i wellness terapeuta, radi prevencije bolesti te očuvanja i unaprjeđenja zdravlja. Holistički se odnosi na psihološku i spiritualnu komponentu kao i niz ugođajnih/relaksirajućih masaža i drugih tretmana, uključujući i alternativne metode liječenja. Lječilišni turizam uključuje korištenje prirodnih ljekovitih činitelja i primjenu postupaka fizikalne terapije pod stručnim nadzorom u svrhu unaprjeđenja zdravlja. Radi se na obnovi psihofizičkog stanja pojedinca u klimatskim, morskim i topličkim destinacijama/ lječilištima kroz kure, posebne programe oporavka, uravnoteženu prehranu i slično. Medicinski turizam kao pojam predstavlja putovanje na određene destinacije u svrhu ostvarivanja zdravstvene zaštite, a ponajviše radi kirurških intervencija, odnosno parcijalnih stomatoloških i kozmetičkih zahvata te psihijatrijskih i sličnih tretmana, uključujući i pripadajuće usluge njege i oporavka. Kad je riječ o Hrvatskoj, zdravstveni turizam predstavlja proizvod s visokim potencijalom rasta ponajviše zbog niza usporednih prednosti mnogih hrvatskih turističkih destinacija, kao što su: blizina velikih emitivnih tržišta, duga tradicija u turizmu, posebice zdravstvenom, bogatstvo prirodnih činitelja, kvalificiran kadar i općenito dobra reputacija u pružanju zdravstvenih usluga, konkurentne cijene u segmentu ugostiteljskih i zdravstvenih usluga, ali i zbog važnih činitelja opće atraktivnosti destinacije kao što su toplo i čisto more, ekološka očuvanost i ambijentalnost krajobraza, bogatstvo prirodne i kulturne baštine, povoljna klima, te sigurnost države. Strateški marketing plan Primorsko-goranske županije (Institut za turizam, Zagreb) pozicionira Kvarner kao regiju wellbeinga, odnosno dobrog osjećaja, ugode, zdravlja, pozitivne energije i zadovoljstva. Istodobno, glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, uključujući njegove izmjene i dopune, naglašava potrebu sve veće orijentacije Kvarnera prema području zdravstvenog turizma ponajviše zbog niza usporedivih prednosti, ali i zbog sve većeg rasta i tržišne prepoznatljivosti kvalitetnih objekata zdravstveno-turističke ponude na ovim prostorima (kao što su primjerice Thalassotherapia Opatija, Thalassotherapia Crikvenica,, Lječilište Veli Lošinj). Tome valja dodati i sve veći broj privatnih ulaganja u otvaranje novih poliklinika (stomatologija, ortopedija, kirurgija). Turistička ponuda Kvarnera sastoji se od tri subregije: Opatijska rivijera, Rivijera Hrvatskog primorja i Otok Lošinj. To područje se jasno strateški profiliralo i okrenulo zdravlju i zdravstvenom turizmu te postalo odlika turističke prepoznatljivosti Kvarnera. Ukupan rast poslovnih rezultata turizma na Kvarneru je posljedica sve veće prepoznatljivosti obiteljskog i privatnog smještaja, a ne kao rezultat jačanja zdravstveno-turističke ponude. Na nositeljima turističke politike Kvarnera je da u budućnosti fokus stave na razvoj sadržaja turističke ponude u svezi s potrebama zdravstveno-turističke potražnje, a sve u kontekstu produženja turističke sezone na cijelu godinu (12). U Republici Hrvatskoj zdravstveno-turistička ponuda seže od wellness usluga pa do lječilišnog medicinskog turizma iz javnog i privatnog sektora, od čega se značajan dio ponude nalazi u privatnom vlasništvu. Iz toga se da isčitati da predstavljaju većinom tržišno orijentirano malo i srednje poduzetništvo. Veliki bolnički sustavi koji upravljaju 21

12 velikim dijelom korištenih prirodnih ljekovitih činitelja spadaju u sustav javnog zdravstva. Upravo tu se nalazi najveća količina stručnog znanja i predstavlja okosnicu autentičnosti zdravstvene turističke ponude Hrvatske, čije su usluge orjentirane na korisnike Hrvatskog zavoda za zadravstveno osiguranje. Ponuda zdravstveno-turističkih usluga u najvećem obujmu u primorskoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj od čega najveći dio otpada na wellness ponudu uglavnom u okviru hotelskih kompleksa viših kategorija. 60% od te ponude nalazi se na Jadranu čija se uobičajena ponuda sastoji od režima prehrane, vježbanja, masaža, tretmana ljepote, aromaterapije ili slično. Nasuprot wellness ponudi stoji ponuda lječilišnog turizma gdje se medicinska rehabilitacija odvija u specijalnim bolnicama i lječilištima koji se zasnivaju na prirodnim ljekovitim činiteljima poput termalnih voda, mora, mineralnih ulja, ljekovitog blata i sl. Lječilišni turizam predstavlja osebujnost hrvatske zdravstveno-turističke ponude kako zbog prirodnih ljekovitih činitelja tako i višestoljetne tradicije i iskustva (13,14) Iako Hrvatska još nije istaknuta na karti svijeta kao izrazita destinacija lječilišnog turizma svakako treba istaknuti kvalitetu stručnog medicinskog kadra kako u javnom tako i u privatnom sektoru koji predstavljaju kotač zamašnjak prilikom usmjeravanja prema medicinskom turizmu (15). Pravilnikom o oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstveno turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje, koji je u donošenju, daje se mogućnost osnivanja više oblika lječilišta: toplice, peloidno lječilište, talasoterapijsko lječilište, klimatsko lječilište, naftalansko lječilište, Kneippovo lječilište te zdravstveno odmaralište (16). Navedeni Pravilnik je prošao e-savjetovanje i očekuje se ubrzo donošenje. ZAKLJUČAK Upravo u javnom zdravstvu i mreži županijskih zavoda koji se na temelje na načelima Andrije Štampara leži dio odgovornosti za očuvanje prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj. Lječilišni turizam u Hrvatskoj ne može opstati bez prirodnih ljekovitih činitelja. Treba osigurati posebnu skrb nalazištima i/ili mjestima primjene prirodnih ljekovitih činitelja. Potrebno je revitalizirati i obnoviti rad Balneološko klimatološkog instituta. Nužno je donijeti zakonsku regulativu zdravstvenog i lječilišnog turizma kao i strategiju razvitka uz donošenja pravilnika o lječilišno turističkim mjestima. U bliskoj budućnosti trebalo bi donijeti pravilnik o akreditaciji lječilišta kojim će svako lječilište dobiti kategorizaciju (broj zvjezdica) kao što se predviđa i za bolnice u Hrvatskoj. Lječilišne uvjete treba definirati i primijeniti kao obveza i nadstandard u zdravstvenom i lječilišnom turizmu. Lječilišni uvjeti - ekološki dio su sljedeći: 1. Ispitivanje kvalitete zraka u lječilišnim turističkim mjestima uz stalni monitoring uz ispitivanje nadstandarda što se tiče broja ispitivanih kemijskih spojeva. 2. Ispitivanje zdravstveno ekoloških čimbenika (fizikalni, kemijski i biološki parametri) u radnom okolišu u samim lječilištima kao nadstandard svakih 6 mjeseci ili godinu dana prema posebnoj procjeni rizika. 22

13 3. Ispitivanje buke i vibracija u vanjskom okolišu i u samim lječilištima i to kontinuirano u monitoringu. 4. Ispitivanje svjetlosnog onečišćenja u vanjskom okolišu u lječilišno turističkim mjestima i u samim lječilištima uz postavu ekološke rasvjete (ULOR nula stupnjeva i CCT 2200 K ili niže). 5. Laboratorijska analiza uzoraka hrane, jelovnika na sadržaj alergenih i intolerantnih sastojaka u cilju osiguranja kakvoće usluge u lječilišnom turizmu i zaštite zdravlja turista oboljelih od alergija i intolerancija na hranu. 6. Primjena eteričnih ulja, koja se primjenjuju u aromaterapiji i pokazuju antibakterijska i antimikrobna svojstava, kao prirodnih preparata. Lječilišni uvjeti - epidemiološki dio su sljedeći: 1. Obvezno definiranje mjera prevencije rizika povezanih sa pružanjem usluga u zdravstvenom turizmu: Izrada postupnika za prevenciju i kontrolu infekcija povezanim sa pružanjem usluga u zdravstvenim ustanovama, ustanovama za rehabilitaciju, za odmor i njegu 2. Obvezna izrada postupnika za procjenu i prevenciju rizika (epidemioloških i ekoloških) povezanih sa pružanjem usluga u zdravstvenom turizmu. 3. Obvezna izrada dokumentacije pri radu bazenskog kupališta ili toplica (radne upute, procedure i postupnici, zapisi, higijena prostora, pribora, radne opreme, sredstva za rad i predmeta opće uporabe te osobna higijena radnika). (Rizici za nastanak i širenje zaraznih bolesti uslijed pružanja usluga u zdravstvenom turizmu su sljedeći: legionarska bolest, kvaliteta vode u bazenima, predmeti opće uporabe, zdravstveni status radnika/ nadstandard uzorkovanje na temelju procjene rizika a ne isključivo kao zakonski propisana obveza) 4. Obavezno osiguranje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta bazenskih kupališta ili toplica te zdravstvena ispravnost bazenskih voda kroz uspostavu sustava dobre higijenske prakse: sanitarno tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati bazenska kupališta, vrsta i obim analiza uzoraka bazenske vode, dokumentacija za vođenje evidencije rada bazenskog kupališta (očevidnik) Dobra higijenska praksa i dobra praksa u pružanju usluga: postupci, procedure i radne upute u pisanom obliku kao standardni sanitacijski operativni postupci (SSOP); standardni operativni postupci (SOP), osobna higijena radnika (higijensko pranje ruku, radna odjeća i obuća, izjava o zdravstvenom stanju), higijena prostora, pribora, radne opreme, sredstva za rad i predmeta opće uporabe. Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vodenih resursa i procjena pogodnih lokacija za realizaciju turističkih sadržaja i usluga u kontekstu unaprjeđenja zdravlja. 5. Obvezna edukacija djelatnika Edukacija djelatnika uključenih u pružanje usluga iz domene zdravstvenog turizma. Edukacija tutora/edukatora za osposobljavanje osoblja za upravljanje utvrđenih rizika, provođenje mjera prevencije i potrebnih korektivnih mjera te stalni monitoring i unaprjeđenje sustava. 6. Obavezno sudjelovanje djelatnika Zavoda za javno zdravstvo u aktivnostima Povjerenstva za infekcije povezane sa zdravstvenom skrb. Planiranje i provedba preventivnih mjera za zaštitu djelatnika ustanove i korisnika od 23

14 infekcija karakterističnih za pružanje zdravstvenih i kozmetičkih usluga te usluga smještaja i njege. Sudjelovanje podrazumijeva izradu i provedbu Programa, radnih uputa i postupnika, te upravljanje epidemiološki važnim rizicima. Zaštita djelatnika na radu, planira i provodi se u skladu s rizicima pojedinog postupka, a podrazumijeva obaveznu preventivnu imunizaciju kao što su cijepljenje protiv Hepatitisa B, Gripe i ostalo prema posebnim indikacijama. Primjena postespozicijskih postupaka mikrobiološkog testiranja, imunizacije i seroprofilakse. Upravljanje epidemijama i epidemiološkim rizicima uz primjenu mikrobioloških analiza iz humanog materijala i okoliša. 7. Obvezno sudjelovanje javno zdravstvenih djelatnika iz Zavoda za javno zdravstvo u definiranju kriterija za dobivanje oznake kvalitete i audit sustava kvalitetnog upravljanja rizicima u zdravstvenom turizmu Definiranje kriterija za dodjelu oznake kvalitete s aspekta sigurnosti i kvalitete u pružanju usluga. Kako bi subjekti sa zdravstveno turističkim ponudom (wellness, rekreacija, medicinske usluge) osigurali najvišu razinu sigurnosti u pružanju usluga potrebno je uspostaviti postupke temeljene na procjeni rizika za zdravlje i sigurnost korisnika, a ocjena primjene definiranih standarda ocjenjivala bi se s ciljem dobivanja odgovarajuće razine kvalitete. Stručni tim kroz niz usluga može pružiti značajnu podršku objektima u cilju osiguranja pružanja sigurnih usluga. Navedene aktivnosti sastoje se u uspostavi sustava prevencije i kontrole provedbe propisanih procedura te verifikacije učinkovitosti kroz objektivne metode (uzimanje uzoraka i laboratorijska analiza istih). Svrha uvođenja sustava upravljanja rizicima je poticanje jačanja svijesti o identificiranju rizika u lječilišnom i zdravstvenom turizmu, kao i razvoj strategije upravljanja identificiranim rizicima. Zbog praktičnih i financijskih ograničenja potrebno je definirati stupanj rizika. Ukoliko se nepropisno ocjenjuju prioriteti u smislu upravljanja rizicima, vrijeme i sredstva mogu se izgubiti, dok se realni rizik može previdjeti. Predviđanje i planiranje preventivnih i korektivnih mjera za slučaj neželjenog događaja po klijente predstavljaju prvi korak u zaštiti i unapređenju poslovanja. LITERATURA 1. Ivanišević G. Lječilišne destinacije u Hrvatskoj. U: Ivanišević G, ur. Zdravstveno lječilišne destinacije u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu; 2011; Veli Lošinj; Hrvatska. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; str Official web-site of ISMH (International Society of Medical Hidrology and Climatology) [Internet]. [cited 2018 june 6]. Available from: 3. Committee on professional education. Proposed Report on Educational Qualifications of Sanitary EngineersEngaged in the Field of Public Health. American Journal of Public Health, ajph.aphapublications.org/cgi/reprint/45/1/ Andrija Štampar ( ) 120. obljetnica rođenja, 50. obljetnica smrti, 60. obljetnica Svjetske zdravstvene organizacije. Hrvatski državni arhiv, Cattunar A, Cvetković B, Mićović V. Kontrola fizikalnih faktora okoliša i prirodni ljekoviti činitelji. U: Ivanišević G; ur. Hrvatska potencijal za zdravstveni i lječilišni turizam. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu; 2014; Veli Lošinj; Hrvatska. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; str Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (Narodne Novine, br. broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07). 24

15 7. Naftalan. [Internet]. [cited 2018 june 6]. Available from: 8. Nacionalna strategija razvoja zdravstva (str. 54); Vlada Republike Hrvatske. Nacionalna strategija razvoja zdravstva Ministarstvo zdravlja, Zagreb (2012). 9. Dr. sc. Mrđa, Ana - Suvremeni trendovi zdravstvenog turizma - programski i prostorno-funkcionalni parametri Zdravstveno-lječilišne destinacije u Hrvatskoj, Ivanišević, Goran - Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2011, Strategija razvoja turizma RH do godine; NN 55/ Institut za turizam, 2009.; Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, dr. sc. Neven Ivandić, dr. sc. Ivo Kunst, mr. sc. Neda Telišman-Košuta, Planirnje razvoja zdravstveno turističkih destinjacija: primjer Kvarnera; sc.ivo_kunst-mr.sc.neda_telisman-kosuta.pdf, ( ) 13. Cattunar A, Dobrica R, Glažar Ivče D, Mićović V.. U: Cattunar A; ur. Prvi znanstveno-stručni kongres Lječilišno turizam i prirodni ljekoviti činitelji, 2018; Rab; Hrvatska. Rijeka: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije;2018 str Klarić D. V. Moderne tendencije u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj. U: Cattunar A; ur. Prvi znanstveno-stručni kongres Lječilišno turizam i prirodni ljekoviti činitelji, 2018; Rab; Hrvatska. Rijeka: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije;2018 str dr. sc. Neven Ivandić, dr. sc. Ivo Kunst, mr. sc. Neda Telišman-Košuta, Pretpostavke održivosti zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj načela razvoja i ključni činitelji uspjeha, stručni članak, Zavod za znanstveni rad HAZU Varaždin 16. Pravilnik o oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje (u donošenju ) 25

16