Digitalna vs Tradicionalna ekonomija

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Digitalna vs Tradicionalna ekonomija"

Транскрипт

1 Digitalna vs Tradicionalna ekonomija Seminarski rad iz predmeta INFORMATIČKA EKONOMIJA Student: Radović Radoš 179/15 Podgorica, april, 2016.

2 SADRŽAJ 1. UVOD.3 2. NASTANAK RAČUNARSKIH MREŽA EKSPLOZIJA INFORMATIČKIH TEHNOLOGIJA.7 4. KARAKTERISTIKE TRADICIONALNE EKONOMIJE 8 5. RAZLIKE TRADICIONALNE I DIGITALNE EKONOMIJE ZAKLJUČAK LITERATURA..12 2

3 UVOD Digitalna ekonomija predstavlja savremeni način shvatanja I razumijevanja ekonomije, ali I drugih nauka, zasnovanih na Informaciono komunikacionim - tehnologijama (ICT), znanju, globalnoj dinamičnijoj ekonomiji i preduzetništvu a razvija se I svoj puni procvat stiče razvojem interneta. Avangardna je u smislu odstupanja od tradicionalnih principa, Keynesovog modela po kojem je bila nepredvidiva nezaposlenost I inflacija sedamdesetih godina, kao I tradicionalne ekonomije koja je zasnovana na strogim principima i ustaljenim zakonima ponude I tražnje. Digitalna ekonomija pokušava odgovoriti na izazove današnjice, a to su kako upravljati zemljom i voditi je pravilima kontinuiranih tehnoloških promjena i inovacija. Digitalna ekonomija drugačije se naziva i Nova ekonomija, noseći ovaj epitet po svim inovacijama koje donosi. Nova ekonomija jest ekonomija zasnovana na znanju i na idejama o tome gdje je ključ poboljšanja životnog standarda i stvaranja novih radnih mjesta u mjeri u kojoj se inovativne ideje i tehnološke promjene uključuju u proizvode, usluge i proizvodne procese. (Atkinson, 2000.) To je pojam koji je uveden u ekonomiju da bi objasnio razloge višegodišnjeg održivog «buma» u SAD i u određenom broju razvijenih zemalja, uz nisku inflaciju, s jedne strane, i uz relativno slabiji 3

4 ekonomski rast grupe zemalja, s druge strane. Nova ekonomija okarakterisana je snažnim gospodarskim rastom bez inflacije, visokim rastom proizvodnosti faktora proizvodnje (MPF- multi-factor productivity growth) i rastućim značajem ICT sektora. (Landefeld, J.S., 2001) 4

5 Nastanak računarskih mreža kao faktor odvajanja tradicionalne od digitalne ekonomije Američka vlada je postavila osnove Interneta godine, uspostavljanjem računarske mreže između svih bitnih naučnih i vojnih institucija, korišćenjem telefonskih linija. Tim povezivanjem je nastala prva funkcionalna računarska mreža, koja je nazvana ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network). Formirana je grupa. «ARPANET tim», koja je okupljala mlade istraživače i stručnjake koji su se bavili razvojem i arhitekturom ove mreže. ARPANET je mreža u potpunosti bazirana na «komutaciji paketa». Nju su u tom trenutku činila četiri mala IMP (Interface Message Processor) računara. Oni su skladištili i preusmeravali «pakete», a međusobno su komunicirali pomoću modema brzine 50 kbita u sekundi, bit-serijskom vezom. ARPANET, prvenstveno tretiran kao vojni projekat, zahvaljujući snalažljivim entuzijastima sa različitih univerziteta, početkom sedamdesetih godina, lagano otvara vrata civilnoj upotrebi. Pod izgovorom da to olakšava razmjenu i pristup za nauku i istraživanja važnim podacima koji su arhivirani u udaljenim računarima, čime se na neki način ostvaruje i značajna novčana ušteda uz poboljšanje kvaliteta nastave, mnoge visokoškolske ustanove u Americi počinju da se povezuju pomoću ARPANET-a.Godine ARPANET prelazi Atlantik i stiže u Evropu, tačnije u Veliku Britaniju i Norvešku. Tokom sedamdesetih godina prošlog veka, usavršavaju se različiti mrežni protokoli -standardi koji omogućavaju komunikaciju računara 5

6 putem mreže. Dobri protokoli poboljšavaju parametre i kvalitet veze, sigurnost i količinu uspješno prenesenih podataka i iskorišćenost mreže. Najvažniji trenutak po ovom pitanju se dogodio godine, kada se sa do tada uobičajenog NCP protokola (Network Control Protocol), prešlo na TCP/IP protokol (Transmission Control Protocol/ Internet Protocol). To se događalo u vrijeme kada se ARPANET iz vojnog u značajnoj meri već transformisao u javni istraživački projekat i kada je njime već bilo umreženo nekoliko stotina računara širom svijeta. TCP/IP protokol je stvoren da bude fleksibilan, kako bi omogućio da različite mreže budu funkcionalne u zajedničkom okruženju. Prelazak na TCP/IP je trajao skoro pet godina, skoro do godine. Ta godina je iz još jednog razloga veoma značajna za istoriju Interneta jer se tada prvi put pojavljuje pojam WWW (World Wide Web) adrese godine pojavio se prvi prilagođen Internet pretraživač (browser). Zvao se Mosaic a razvijen je na Univerzitetu u Ilinoisu. Njegovom pojavom je ispunjen softverski uslov da se Internet učini pristupačnim najširem krugu korisnika, koji se nikada nisu stručno bavili računarima i nisu poznavali često složene i čudne naredbe do tada neophodne da bi se poslala ili primila jednostavna elektronska pošta. 6

7 Eksplozija informatičkih tehnologija Dnevno se kreira peko Web stranica na Internetu širom svijeta; Eksplozija individualne kupovine personalnih računara (npr god. prodata je više PC nego TV aparata); Kapacitet računara se udvostručuje svakih 18 mjeseci. Vjeruje se da će godine kapacitet jednog računara biti kao kapacitet svih računara u Silikonskoj dolini danas. Pola milijarde ljudi očekuje pretplate na bežične komunikacije, iako pola svjetske populacije nikada nije imalo običan telefonski poziv; Veruje se da 2000.godine industrijskih radnika neće biti više od 13% u svakoj razvijenoj zemlji, dok će radnici sa znanjem (misleći radnici) činiti 30% radne snage. Elektronska obuka na udaljenost, što će dovesti do dramatičnog napretka u učenju; Elektronska demokratija kroz političku participaciju i elektronsko glasanje; Elektronski novac i plaćanja preko Interneta; Elektronske kupovine preko Interneta koje će omogućiti da kupac u svakom momentu direktno govori sa proizvodačem. 7

8 Karakteristike tradicionalne ekonomije Tradicionalna ili stara ekonomija, kako možemo naći u mnogim literaturama, zasniva se na strogim principima, već poznatih 10 u ekonomiji, zatim modelima,pretpostavkama,zakonima koji su međutim počeli da se potiskuju već od sedamdesetih godina nakon početka razvoja ICT. Potrebno je naglasiti da je to ekonomija tražnje I ponude u tom smislu da se poslovi marketinga, dopremanja inputa I autputa firme, koorporacijske aktivnosti kao I mnoge druge obavljale mnogo sporije nego danas. Ono što je glavna karakteristika tradicionalne ekonomije jeste taj nedostatak ICT, neposjedovanje dovoljno informacija o stanju na tržištu, nedovoljno znanja zaposlenog ljudskog kapitala, inertnost I mnogo manja inovativnost I ta težnja da se ne ide izvan granica tradicionalne ustaljene aktivnosti. 8

9 Znatno brže organizovanje poslovnih aktivnosti firme uticalo bi i na veću produktivnost. O tome svjedoči i osmi princip u ekonomiji : Princip # 8: Životni standard zemlje zavisi od njene sposobnosti da proizvede dobra I usluga Ekonomija dvadeset prvog vijeka zasniva se na što većoj produktivnosti za malo vremena i uz optimalnu količinu inputa. Na ovom principu izgrađene su velike ekonomije koje su danas vodeće u svijetu : Kina, SAD, Japan, Rusija itd. Odstupanje od tradicionalne ekonomije i primjena digitalne uticale su na uspješnost I jačanje fleksibilnosti ekonomskih sistema i udaljavanje od onih koji su ostajali dosledni tradicionalnim. Naša zemlja, tadašnja SFRJ, nije baš bila toliko naklona digitalnoj tehnologiji I nije je vidjela kao ekonomiju budućnosti za šta I osjećamo posljedice danas.digitalna ekonomija donosi I veću produktivnost I samim tim I bolji životni standard, jačanje I usavršavanje ljudskih resursa, olakšavanje poslovanja I isticanje ekonomije u red najperspektivnijih zemalja. 9

10 Razlike tradicionalne i digitalne ekonomije (u literaturi nove i stare) Nova ekonomija je termin koji je suprotan definiciji stare ekonomije. Ta se dva pristupa razlikuju po osnovnom modelu rasta i izvorima ekonomskog rasta ekonomije. Sirovine, materijal, energija, novac, ekonomija obima zamjenjuju se znanjem i tehnološkim promjenama. Restrukturiranje preduzeća, ulaganje u informatičko tehnološku komponentu preduzeća, rastuća konkurentnost i fleksibilno i razvijeno tržište rada i kapitala, izvori su rasta prema ovome konceptu. Nova ekonomija model je koji svakako vodi dematerijalizaciji ekonomije i jačanju uslužnog sektora. Ipak, brzi rast Nove ekonomije ne znači da će stara ekonomija nestati. Ova dva koncepta se međusobno ne isključuju, pa može se očekivati veliki uticaj Nove ekonomije i s njom u vezi savremenih informatičko-komunikacijskih tehnologija na tradicionalne sektore i to smanjivanjem cijena robe i usluga zbog jeftinijih, bržih i cjelovitijih informacija i zbog smanjivanja cijena i rasta konkurencije. Razvitak ICT sektora, a posebno Interneta, revolucionarno mijenja tehniku odvijanja međunarodne trgovine novih, ali i klasičnih proizvoda i usluga. Kao cjelovita definicija Nove ekonomije može se istaknuti da je to ekonomski model zasnovan na međusobno povezanim politikama kojih je cilj dostići održiv dugoročni rast, pri čemu povezane informatičke tehnologije dramatično povećavaju količinu i vrijednost informacija dostupnih pojedincima, preduzećima, tržištima i vladama, omogućujući im da vrše efikasniji izbor i ostvaruju superiornije performanse. 10

11 Zaključak Iz svega navedenog možemo izvesti zaključak da je digitalna ekonomija toliko uznapredovala da od tradicionalne ostaju samo temelji na kojem se zasniva ukupna ekonomija, da je tu kao osnova za dalje temeljenje I razvijanje digitalne koja sve vise uzima maha i granice do kojih će se prostirati još uvijek nisu poznate. Vrijeme u kojem živimo nosi sa sobom velike tehnološke promjene, velike preduzetničke ideje koje za ekonomiju nekad budu krucijalne I od ključne važnosti za njen razvoj. Jedno je sigurno, a to da ni jedna ekonomija današnje države ne bi mogla da funkcioniše bez digitalne ekonomije I u stopu prati vodeće ekonomije svijeta. 11

12 Literatura 1. Atkinson, R.D. (1999), Rules of the Road: Governing Principles for New Economy. Washington: PPI, 2. Atkinson, R.D., (2000), Making the New Economy Grow. Washington: PPI, www. ppionline.org 3. Atkinson, R.D. i Gottlieb, P.D. (2001), The Metropolitan New Economy Index, Washington: PPI, www. ppionline.org 4. Atkinson, R.D. i dr. (2002), The 2002 New Economy Index. Washington: PPI, www. ppionline.org 5. Vlahinić-Dizdarević,N., Škuflić,L. (2003), Some Trade Aspects of the New Economy: the Case of Transition Countries, International Conference Enterprise in Transition, May 22-24, Split-Tučepi 6. Gregori Pol R. I Stjuart Robert S. (Globalna ekonomija I njeni ekonomski sistemi ) 7. Hellreigel, D., Slocum, J.W. (2003). Organizational behaviour. South- Western College Pub. 12