Zaštita na radu kod sječe šuma

Транскрипт

1 Zaštita na radu kd sječe šuma Ljubetić, Luka Undergraduate thesis / Završni rad 2016 Degree Grantr / Ustanva kja je ddijelila akademski / stručni stupanj: Karlvac University f Applied Sciences / Veleučilište u Karlvcu Permanent link / Trajna pveznica: Rights / Prava: In cpyright Dwnlad date / Datum preuzimanja: Repsitry / Repzitrij: Repsitry f Karlvac University f Applied Sciences - Institutinal Repsitry

2 Veleučilište u Karlvcu Odjel sigurnsti i zaštite Stručni studij sigurnsti i zaštite Luka Ljubetić ZAŠTITA NA RADU KOD SJEČE ŠUMA ZAVRŠNI RAD Karlvac, 2016.

3 Karlvac University f Applied Sciences Safety and prtectin department Study f safety and prtectin Luka Ljubetić SAFETY AT WORK WHILE IN FORESTRY FINAL PAPER Karlvac, 2016.

4 Veleučilište u Karlvcu Odjel sigurnsti i zaštite Stručni studij sigurnsti i zaštite Luka Ljubetić ZAŠTITA NA RADU KOD SJEČE ŠUMA ZAVRŠNI RAD Mentr : dr. sc. Nikla Trbjević,prf.v.š. Karlvac, 2016.

5 VELEUČILIŠTE U KARLOVCU KARLOVAC UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCES Trg J.J.Strssmayera 9 HR-47000, Karlvac, Cratia Tel (0) Fax (0) VELEUČILIŠTE U KARLOVCU Stručni studij: Sigurnst i zaštita Usmjerenje: Zaštita na radu Karlvac, 2016 ZAŠTITA NA RADU KOD SJEČE ŠUMA Student: Luka Ljubetić Naslv: Zaštita na radu kd sječe šuma Opis zadatka: 1. Uvd 2. Sustav zaštite na radu - pćenit 3. Organizacija šumskg radilišta 4. Radni pstupci pri sječi drveta 5. Zaštita na radu pri sječi i izradi drveta 6. Ostali radvi u šumarstvu 7. Zaključak 8. Literatura 9. Prilzi Zadatak zadan: Rk predaje rada: Predviđeni datum brane: 01/ / / 2016 Mentr: dr. sc. Nikla Trbjević,prf.v.š. Predsjednik ispitng pvjerenstva: dr. sc. Jvan Vučinić, prf.v.š

6 PREDGOVOR Ovdje bi se hti zahvaliti svim nima kji su mi pmgli u pisanju vg rada. T su prvenstven upravitelj Šumarije Slunj Mile Radčaj, dipl.ing.šum., Jsipa Zagudajev, stručni suradnik za ZNR i ZOP u Upravi šuma Pdružnica Karlvac, dr.sc. Nikla Trbjević,prf.v.š., kji je mj mentr ka i svim stalim prfesrima Veleučilišta.

7 SAŽETAK U vm diplmskm radu je prikazan način na kji se prvdi zaštita u šumarstvu. U prvm djelu je pisana zaštita na radu i zaštita d pžara uzimajući za primjer Upravu šuma Pdružnica Karlvac te Šumariju Slunj, dk u drugm djelu je dan knkretan način rganizacije šumskg radilišta te razna ispitivanja kja su vezana za Šumariju Slunj, a mgu se naći u prilzima. KLJUČNE RIJEČI : zaštita na radu,sječa drveta,radni pstupci SUMMARY In this diplma essey it's shwn the way f prtectin which is prviding in frestry sectr. In first part it is described safety n the jb and fire safety including examples frm Uprava šuma Pdružnica Karlvac and Šumarija Slunj, till in secnd part is given a cncrete way f rganizatin frest wrkplace as well as varius testings which are assciate t Šumarija Slunj, and culd be fund attachments. KEY WORDS : safety at wrk, cutting wd, wrking prcedures

8 SADRŽAJ 1. UVOD SUSTAV ZAŠTITE NA RADU Ustrj zaštite na radu Prcjena pasnsti Isprave i evidencije iz ZNR kje mra vditi psldavac Čuvanje evidencija iz zaštite na radu Privremena radilišta ZAŠTITA OD POŽARA Zaštita šuma d pžara ORGANIZACIJA ŠUMSKOG RADILIŠTA RADNI POSTUPCI PRI SJEČI I IZRADI DRVETA ZAŠTITA NA RADU PRI SJEČI I IZRADI DRVA Osbna zaštitna sredstva Mtrna pila Ostali alati (ručni i mehanizirani) Privlačenje i prijevz drva Električna struja Kretanje pri radu Pžar Prekmjern naprezanje Nepvljni uvjeti rada Bilške pasnsti pri šumskim radvima Utapanje Ozljeda na radu ZAKLJUČAK LITERATURA PRILOZI... 51

9

10 1. UVOD Zaštita na radu je jedn d snvnih individualnih prava iz radng dnsa, i ka takva pdrazumijeva prav svakg zapsleng na adekvatne i sigurne uvjete rada, kji se stvaruju primjenm pravn-tehničkih prpisa. Zaštita na radu mže biti shvaćena u širem i u užem smislu. U širem smislu, na buhvaća mjere kjima se stvaraju sigurni uvjeti rada, dk u užem smislu pdrazumijeva prvđenje predviđenih mjera na knkretnm radnm mjestu. Osnvna karakteristika mjera zaštita na radu jeste da ne imaju preventivni karakter, jer se njihvim prvđenjem tklanjaju pasnsti d pvreda radnika ili prfesinalnih blesti. Zakni kji se javljaju u pdručju šumarstva su: Zakn šumama, Zakn zaštiti prirde, Pravilnik uređivanju šuma, Klektivni ugvr za radnike Hrvatskih šuma d..., Pravilnik dznaci stabla, bilježavanju drvnih srtimenata. ppratnice i šumskg reda, te knkretn vezan za zaštitu na radu Zakn zaštiti na radu, Zakn zaštiti d pžara te Pravilnik zaštiti na radu u šumarstvu. Pslvanje šumarije se dvija krz 5 snvnih funkcija upravljanja: planiranje, rganizaciju, upravljanje ljudskim resursima, vđenje i kntrlu. Analiza pjedine funkcije upravljanja buhvaća cjenu realizacije funkcije s svrtm na šumariji hijerarhijski nadređene rganizacijske razine Upravu šuma pdružnicu i Direkciju pduzeća; prcjenu mgućnsti primjene dsega mderng menadžmenta u prvedbi na razini šumarije; sugeriranje ptrebnih aktivnsti radi pbljšanja pjeding gledišta ili pslvanja šumarije i pduzeća u cjelini. Unapređenje pslvanja šumarije je ptrebn, zbg značajnih dsega suvremenga menadžmenta, rastućeg trenda infrmatizacije, usklađivanje zaknske regulative s eurpskim standardima te staln prmjenljivih klnsti pslvanja i uvjeta kruženja. Šumarija ka snvna jedinica šumarstva u sadašnjem sustavu rganizacije gspdarenja državnim šumama ima višestruku funkciju i zadaću. Najvažnije funkcije i zadaće šumarije su: prizvdna funkcija, funkcija čuvanja i zaštite šuma te javn edukativna funkcija. 1

11 Prizvdna funkcija čituje se u prizvdnji dređene vrste prizvda, dnsn u stvaranju nve vrijednsti, a u skladu sa strukturm i karakterm snvnih sredstava, kvalifikacijskm strukturm radng klektiva i njegvim radnim iskustvm. Cilj je prizvesti dređenu kličinu i kvalitetu prizvda u dređenm vremenu i s najmanjim trškvima. Prizvdna funkcija šumarije je izražena u djelatnstima uzgajanja šuma, iskrištavanja šuma, rasadničke prizvdnje, lvstva, građevinarstva i drugih pratećih djelatnsti. Funkcija čuvanja i zaštite šuma znači čuvati, ali i unaprijediti sadašnje stanje šuma, i t krz aktivnsti čuvanja šuma d fizičkg uništavanja, tuđivanja ili štećivanja, čuvanje i zaštita šuma d biljnih blesti, štetnika, prtupžarne zaštite, zaštite i čuvanja divljači i stale faune, ka i zaštita i čuvanje sbit vrijednih bjekata ili jedinki flre i faune. Javn edukativna funkcija čituje se u javnm djelvanju šumarije na pvršinama d pćeg interesa i u kviru društvene zajednice, te mgućem utjecaju na stanje i budućnst državnih šuma, te educiranju stanvništva značaju i važnsti šuma ka i vrijednsti pstupaka u gspdarenju šumama. Cilj javn edukativng djelvanja je ist tak razvijati svijest važnsti i značaju šuma, ali i ptrebi njihva čuvanja i stručng gspdarenja te pridbivanja javnsti za razumijevanje, ali i pdršci u radu. 2

12 2. SUSTAV ZAŠTITE NA RADU Zaštiti na radu cilj je sigurati radnicima uvjete za siguran rad, tj. tklniti pasnsti za njihv živt i zdravlje. Ona ima veliku važnst u svakm pslu. Temeljni dkumenti kji dređuju pravila ZNR-a te prava, bveze i dgvrnsti vlaštenika psldavca i prizvdnih radnika u šumarstvu jesu: Zakn zaštiti na radu, Pravilnik zaštiti na radu u šumarstvu i Pravilnik zaštiti na radu pduzeća Hrvatske šume d... Uz njih, trebal bi pručiti pregledne bršure kje su izdale Hrvatske šume pravilima za sigurnst pri uzgjnim radvima, pri sječi i izradi drva te privlačenju i prijevzu drvng materijala. Pznavanje te prblematike, psebice dredaba zakna i pravilnika, preduvjet je za njihv dsljedn prvđenje u praksi, za št se revirnik mra pbrinuti. Psldavac je pak, sa svje strane, takđer dužan pridržavati se pravila ZNR-a. U tu svrhu Hrvatske šume d... čine sljedeće: brazuju i spsbljavaju svje vlaštenike i stale radnike za rad na siguran način utvrđuju pslve s psebnim uvjetima rada i stručn brazuju radnike, siguravaju ispitivanje strjeva i uređaja s pvećanim pasnstima, utvrđuju način pstupanja s pasnim tvarima, dređuju uprabu sbnih zaštitnih sredstava i preme, ustrjavaju sustav bavještavanja iz ZNR-a, siguravaju pružanje prve pmći, prpisuju slijed pstupaka u slučaju zljede na radu, prpisuju prava, dužnsti i dgvrnsti vlaštenika i radnika te unutarnji nadzr Ustrj zaštite na radu Psldavac kji zapšljava više d 20 radnika je dužan u pisanm bliku utvrditi rganizaciju prvedbe zaštite na radu, pravila zaštite te prava, bveze i dgvrnsti njegvih vlaštenika i radnika te sva stala pitanja kja nisu uređena Zaknm. Psldavac kji zapšljava d 50 radnika mže sam bavljati pslve zaštite na radu, mže ih pvjeriti svm vlašteniku ii ugvriti bavljanje tih pslva s vlaštenim ustanvm ili trgvačkim društvm za pslve zaštite na radu. Ak psldavac sam bavlja pslve zaštite ili ih je pvjeri svm vlašteniku, n ili njegv vlaštenik mraju biti spsbljeni za vđenje pslva zaštite na radu. 3

13 Psldavac kji zapšljava više d 50 radnika dužan je zapsliti jedng ili više stručnjaka za zaštitu na radu sukladn brju zapslenih te stupnju pasnsti utvrđenih prcjenm. Psldavac kji zapšljava više d 250 radnika dužan je ustrjiti službu za zaštitu na radu sukladn brju zapslenih te stupnju pasnsti utvrđenih prcjenm. Na temelju prcjene pasnsti inspektr rada mže narediti psldavcu da ustrji službu zaštite na radu i kd manjeg brja radnika. Psldavac je dužan svjim stručnjacima za zaštitu na radu, vlaštenicima ka i službi za zaštitu na radu sigurati uvjete i pmć stručng sblja, ka i ptrebu premu, a vanjskj službi ili stručnj sbi sigurati sve ptrebne pdatke Prcjena pasnsti Prcjena pasnsti je pstupak kjim se utvrđuje razina rizika glede nastanka i veličine zljeda na radu, prfesinalne blesti, blesti u svezi s radm te premećaja u prcesu rada kji bi mga izazvati štetne psljedice p sigurnst i zdravlje radnika. Prcjena je pdlga za dalje uređivanje zaštite na radu kd psldavca, jer temeljem Zakna, psldavac dnsi akte kjima uređuje zaštitu na radu sam u psegu primjerenm pstjećj pasnsti i štetnsti, pa u nizu djelatnsti psldavac nije bavezan dnsiti pće akte, neg će klektivnim ugvrima i pisanim uputama djeltvrn prvditi primjenu pravila zaštite na radu. Prcjena pasnsti sadrži: pće pdatke, pdatke pstjećem stanju, analizu i prcjenu prikupljenih pdataka, plan mjera za smanjivanje razine pasnsti, prilge i t: a) ppis pslva za kje je ptrebn prvesti spsbljavanje za rad na siguran način, b) ppis pslva s psebnim uvjetima rada c) ppis pasnih kemijskih tvari s naznakama MDK i KDK, d) ppis radnih prstrija i radnih prstra za kje pstji baveza ispitivanja radng kliša, e) ppis pslva na kjima se mraju uptrebljavati sbna zaštitna sredstva s naznakm sredstava. 4

14 Izradu prcjene pasnsti psldavac mže pvjeriti vlaštenj ustanvi, dnsn trgvačkm društvu, na način da je dužan sudjelvati u radu na prcjeni, dnsn, sigurati sudjelvanje svjih vlaštenika na svim razinama, službi ili stručnjaka za zaštitu na radu, te stalih službi davanjem infrmacija, siguranjem uvida u dkumentaciju, bilaska mjesta rada i dr. Revizija prcjene pasnsti bavlja se nakn svake smrtne, skupne ili teže zljede, utvrđeng slučaja prfesinalne blesti, te premećaja u prcesu rada kji je mga izazvati štetne psljedice p sigurnst i zdravlje radnika, izmjena u prcesu rada kje utječu na sigurnst i zdravlje radnika, te na temelju izvršng rješenja inspektra rada, dnsn, najmanje svake dvije gdine Isprave i evidencije iz ZNR kje mra vditi psldavac Psldavac je dužan vditi evidencije : zapslenicima spsbljenim za rad na siguran način, zapslenicima raspređenim na pslve s psebnim uvjetima rada, pasnim tvarima kje prizvdi, prerađuje ili kristi, zljedama na radu, slučajevima prfesinalnih blesti i premećajima u tehnlškm prcesu kji su izazvali ili su mgli izazvati štetne psljedice p sigurnst i zdravlje zapslenika, knjigu nadzra, pdnsiti gdišnje izvješće zljedama na radu i prfesinalnim blestima. Evidencija radnicima spsbljenim za rad na siguran način Ova evidencija vdi se na prpisanm evidencijskm kartnu spsbljensti radnika za rad na siguran način (Obrazac EK-1) za svakg zapsleng radnika. Radnici se spsbljavaju na temelju prgrama spsbljavaju zapslenika za rad na siguran način kji sadrži metde i način spsbljavanja zapslenika. Ospsbljavanjem radnik stječe nva znanja i vještine te utvrđuje svju radnu spsbnst. Na kartnu se vde prpisani pdaci radniku, pasnstima na radnm mjestu, te pdatke sadržajima prema kjima je bavljen spsbljavanje ka i pdatke cjeni spsbljensti. Ocjenu praktične spsbljensti prvdi vlaštenik - nepsredni rukvditelj na radnm mjestu. Ospsbljavanje se prvdi: prije neg št radnik zapčne s pslm premještanjem radnika na drug radn mjest prmjenm u radnm prcesu 5

15 Evidencija radnicima raspređenim na pslve s psebnim uvjetima rada Ova evidencija bavlja se na prpisanm evidencijskm kartnu radniku raspređenm na pslve s psebnim uvjetima rada (Obrazac EK-2) za svakg radnika. Zakndavac je definira radna mjesta s psebnim uvjetima rada pmću jasn dređenih kriterija. Temeljni kriteriji jesu psebni uvjeti št ih mraju ispunjavati zapslenici ak hće stvariti prav za rad na takvim pslvima. Ti psebni uvjeti su db, spl, stručna spsbnst, zdravstvena spsbnst, fizička i psihička spsbnst. Pravilnikm pslvima s psebnim uvjetima rada buhvaćeni su pslvi kja zahtijevaju takav tretman. Tablica1.Pslvi utvrđeni temeljem prcjene pasnsti Naziv psla Razlg pregleda Rkvi pregleda Pslvi rukvanja mtrnm pilm Pslvi upravljanja vzilm za transprt drvnih srtimenata i rad autdizalicm Pslvi upravljanja samhdnim strjevima na mtrni pgn (frvarder, grajder, utvarivač) Pslvi upravljanja strjevima na mehanizirani pgn (traktr s priključcima) Pslvi prijevza radnika - zdravstven stanje - psihička spsbnst - zdravstven stanje - psihička spsbnst - zdravstven stanje - psihička spsbnst - zdravstven stanje - psihička spsbnst - zdravstven stanje - psihička spsbnst svakih: - 12 mjeseci - 48 mjeseci svakih: - 12 mjeseci svakih: - 24 mjeseca svakih: - 24 mjeseca svakih: - 24 mjeseca - 48 mjeseci - 48 mjeseci - 48 mjeseci - 48 mjeseci Pslvi s kemijskim sredstvima i tvarima Pslvi kji se izvde na visini (skupljanje sjemena i rad tirfrm) - zdravstven stanje svakih: - 12 mjeseci - zdravstven stanje svakih: - 12 mjeseci 6

16 Psldavac upućuje radnika na liječnički pregled vlaštenj ustanvi, dnsn specijalistu medicine rada u privatnj praksi s uputnicm kja sadrži pdatke vrsti pslva i drugim klnstima kji su bitni za cjenu njegve spsbnsti za bavljanje vih pslva. Psldavac ne smije rasprediti radnika ili dpustiti radniku da nastavi raditi na pslvima s psebnim uvjetima rada ak ne ispunjava ptrebne uvjete. Evidencija zljedama i slučajevima prfesinalnih blesti Ova evidencije vdi se na prpisanm evidencijskm kartnu (Obrazac EK-3). Na njemu se vde pdaci zlijeđenm radniku, pdaci uvjetima rada te primjeni pravila zaštite na radu na pslvima gdje je nastala zljeda na radu radnika ili prfesinalna blest. Ozljeda na radu je štećenje zdravlja radnika ili smrtn stradanje kje je rezultat nezgde na radu. Zavisn d težine, zljeda na radu se dijeli na: laku zljedu težu zljedu smrtnu zljedu (trenutna smrt ili smrt unutar jedne gdine d nastanka zljede) Prfesinalne blesti su blesti za kju se mže dkazati da je psljedica djelvanja štetnsti u prcesu rada i/ili radnm klišu, dnsn blest za kju je pznat da mže biti psljedica djelvanja štetnsti kje su u svezi s prcesm rada i/ili radnim klišem, a intenzitet štetnsti i duljina trajanja izlžensti tj štetnsti je na razini za kju je pznat da uzrkuje štećenje zdravlja. Prfesinalne blesti dkazuju se pmću, u medicini rada, prihvaćenih prgrama brade, a dijagnstički pstupak buhvaća: radnu anamnezu i dkazivanje pvezansti blesti s izlžensti pri radu kliničku sliku s pjavm štećenja funkcije i/ili mrflgije rgana ili rganskih sustava za kje je pznat da je dređena radna štetnst mže uzrkvati pzitivne nalaze dijagnstičkih metda kje mgu bjektivizirati t štećenje Prisutnst štetnsti utvrđuje se: prcjenm pasnsti ili na drugi način kji mgućava da se sa sigurnšću utvrdi prisutnst štetnsti, dređivanjem intenziteta (mjerenjem, nepsrednim uvidm u uvjete rada ili na drugi način kji mgućava da se sa sigurnšću utvrdi intenzitet štetnsti) i trajanje izlžensti tj štetnsti. 7

17 Blesti kje se smatraju prfesinalnim utvrđene su u Listi prfesinalnih blesti u sklpu Zakna. Evidencija ispitivanju strjeva i uređaja s pvećanim pasnstima Ova evidencija vdi se na prpisanm evidencijskm kartnu (EK-4). Psldavac je dužan na prpisani način bavljati ispitivanja strjeva i uređaja s pvećanim pasnstima u sljedećim slučajevima: prije njihvg stavljanja u uprabu, najmanje jedanput nakn dvije gdine njihve uprabe, pslije reknstrukcije, a prije pnvng pčetka krištenja, prije pčetka krištenja na nvm mjestu uprabe, ak su strjevi i uređaji premješteni s jedng mjesta na drug pa su zbg tga rastavljena i pnv sastavljena. Pd strjevima i uređajima s pvećanim pasnstima smatraju se narčit: dizalice nsivsti prek 10 KN, teretna dizala, industrijski transprteri, vzila unutarnjeg prijevza na mehanizirani pgn, strjevi za bradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličke preše, pdizne platfrme, kmpresri, centrifuge, predtlačne i pdtlačne kmre, ktlvi za centraln grijanje, parni i vrelvdni ktlvi, strjevi i uređaji kji sadrže psude pd tlakm i drugi uređaji i strjevi sa sličnim pasnstima p sigurnst i zdravlje zapslenika. O bavljenm ispitivanju strjeva i uređaja s pvećanim pasnstima sastavlja se zapisnik kji sadrži najmanje sljedeće pdatke: naziv i sjedište krisnika strja i uređaja s pvećanim pasnstima, naziv i sjedište pravne sbe kja bavlja ispitivanja, pdatke kjima se pbliže dređuje strj s pism namjene i plžaja strja ili uređaja u prstru, snvne pdatke radnim tvarima i sirvinama kje strj ili uređaj kriste u radu i snvne pdatke izradcima, ime i prezime, stručnu spremu te pdatke plženm stručnm ispitu svih sba kje sudjeluju u pstupku ispitivanja, datum pčetka i završetka ispitivanja, pdaci tehničkj dkumentaciji kja je krištena tijekm ispitivanja, metde, pstupci, nrme i tehnička prema krištena prilikm ispitivanja, pdatke vanjskim uvjetima kji mgu utjecati na rezultate ispitivanja, zaključak da rezultati ispitivanja zadvljavaju prpisane uvjete, ili pis nedstataka zbg kjih rezultati ne zadvljavaju prpisane uvjete. 8

18 Psldavac je dužan tehničkj premi vditi dkumentaciju kja mra sadržavati slijedeće pdatke: naziv uređaja, ime prizvđača, znaku tipa i serijski brj, gdinu prizvdnje, gdinu stavljanja u uprabu, i datum zadnjeg umjeravanja Evidencija ispitivanju radng kliša Ova evidencija vdi se na prpisanm evidencijskm kartnu (EK-5). Psldavac je dužan bavljati ispitivanja u radnim prstrijama: u kjima prces rada kji u njima bavlja utječe na mikrklimu u kjima u prcesu rada nastaju buka i vibracije u kjima se prizvde ili kriste pasne tvari u kjima pri radu nastaju pasna zračenja u kjima je pri radu ptrebn sigurati dgvarajuću rasvjetu Ispitivanja se prvde: prije pstavljanja prstrija u uprabu najmanje jedanput u 2 gdine pslije reknstrukcije, a prije pnvng krištenja istg prstra prije pčetka krištenja strjeva na nvm mjestu (ak su rastavljani i pnv sastavljani) Psldavac je dužan bavljati i ispitivanja radng kliša i radne prstre izvan radnih prstrija. Pd radnim prstrm, za razliku d radnih prstrija kji su zatvreni građevinski bjekti, pdrazumijevaju se svi prstri izvan radnih prstrija u kjem se bavlja rad, u kjem se kreću ili pretežni di radng vremena zadržavaju sbe na radu. Takve prstre ne treba ispitivati na mikrklimu budući da je na premećena. Evidencija ispitivanju sbnih zaštitnih sredstava Ova evidencija vdi se na prpisanm evidencijskm kartnu (EK-6). Prcjenm pasnsti utvrđuje se ppis pslva na kjima se mraju uptrebljavati sbna zaštitna sredstva s naznakm sredstva, dk je psldavac dužan ista imati u ispravnm stanju. 9

19 Slika 2. Evidencijski kartn Evidencija pasnim tvarima Ova se evidencija vdi na dgvarajućim brascima kjima se utvrđuje vrsta pasnih tvari te njihve sbine kje mgu ugrziti živt ili uzrkvati štećenje zdravlja radnika dnsn pruzrčiti materijalnu štetu ili štetn djelvati na živtnu klinu. 10

20 Vrste pasnih tvari: eksplzivne tvari i predmeti punjeni eksplzivnim tvarima, zapaljivi plinvi (stlačeni, tekući, tpljeni pd tlakm), zapaljive tekućine, zapaljive krute tvari, ksidirajuće tvari, trvne tvari, radiaktivne tvari, krzivne tvari, stale tvari. Opasne tvari se smiju kristiti sam uklik nije mguće iste radne rezultat pstići primjenm bezpasnih ili manje pasnih tvari. Tada je psldavac takđer dužan utvrditi mže li se primjenm drugg radng pstupka smanjiti pasnst d primjene dtične tvari. Ambalaža u kjj se nalaze mra biti značena, a zapslenici trebaju pznavati pasnsti i mjere zaštite Čuvanje evidencija iz zaštite na radu Psldavac je dužan čuvati: tehničku dkumentaciju iz kje je vidljiva primjena snvnih pravila zaštite na radu za bjekt ili di bjekta kji kristi za radne i pmćne prstrije tak dug dk ih kristi, upute načinu krištenja strjeva i uređaja s pvećanim pasnstima dk te strjeve i uređaje kristi, planve uređenja privremenih radilišta dk ta radilišta kristi, isprave bavljenim ispitivanjima iz čl. 53. Zakna zaštiti na radu, dkaze ispravnsti instalacija, vditi evidencije radnicima spsbljenim za rad na siguran način, vditi evidencije radnicima raspređenim na pslve s psebnim uvjetima rada, vditi evidencije pasnim tvarima kje prizvdi, prerađuje ili uptrebljava, vditi evidencije zljedama na radu, slučajevima prfesinalnih blesti i premećaja u tehnlškm prcesu kji su izazvali ili mgli izazvati štetne psljedice za sigurnst i zdravlje radnika, inspekciji rada pdnsiti gdišnje izvještaje zljedama i slučajevima prfesinalnih blesti, ak je takvih slučajeva bil, kji se izrađuju na prpisanm brascu (Obrazac GI) izvješće nadležnj inspekciji rada se predaje d 31. siječnja za prethdnu gdinu Privremena radilišta Plan uređenja radilišta je službeni dkument kjim se za knkretn radilište rješava način rganiziranja i prvđenja zaštite na radu i sastavni je di rganizacije rada i izvđenja radng prcesa. Plan mra siguravati primjenu pravila zaštite na radu d pčetka izvđenja pripremnih radva pa d primpredaje završnih radva investitru. Obveza izrade plana uređenja radilišta dnsi se na sve izvditelje radva ak radvi traju dulje d pet dana. Sadržaj plana uređenja privremeng radilišta visiti će lkaciji radilišta, vrsti i psegu radva, 11

21 planiranm trajanju radva, predviđenm tehnlškm prcesu rada i uprabi sredstava rada, mgućim pasnstima, brju zapslenika i nizm drugih parametara. Plan uređenja privremeng radilišta sastji se d grafičkg dijela i tekstualng dijela. Prije samg pčetka rada na sječi i izradi drvng materijala treba učiniti sljedeće: Pslati prijavu radilišta i plan uređenja privremeng radilišta najkasnije sam dana prije pčetka sječe inspekciji rada, stručnm suradniku za iskrišćivanje šuma i stručnm suradniku za ZNR i ZOP u UŠP-u Zatražiti nrme sječe i izrade d stručng suradnika za pripremu rada, a ak se radi sječini sušaca, najprije pslati pdatke iz kjih će biti izračunate nrme (kntrlne liste unsa dznake za tražene linije/dsjeke/djele i njihve pvršine) Izraditi elabrat sječi za dređenu sječinu sa svim važnim pdatcima kji lakšavaju praćenje psla i kntrlu učinaka, a ti su: brazac OIR-4 (bavijest pčetku radva na privremenm radilištu) i plan uređenja privremeng radilišta sa skicm (kartm) nrme sječe i izrade te privlačenja (d stručng suradnika za pripremu rada) planve prizvdnje drvnih srtimenata - p dsjecima i ukupn za radilište p vrstama plan trškva za radilište bavijest vremenu dlaska na radilište i dlaska s radilišta pisane upute za rad na siguran način s kjima prije pčetka radva bvezn treba upznati radnike (d stručng suradnika za ZNR i ZOP) knjiga nadzra iz pdručja zaštite na radu (revirnik mže u nju upisati važnije smjernice vezane uz ZNR te ih prije pčetka rada u sječini glasn prčitati svim radnicima na radilištu; snvna je namjena knjige upisivanje učenih nepravilnsti u radu i svih nedstataka iz pdručja ZNR, a i upisati nepravilnsti smiju: pslvđa, revirnik, upravitelj, stručni suradnik ZNR i inspektr rada) Dva-tri dana prije pčetka rada nazvati stručng suradnika za iskrišćivanje šuma i bavijestiti ga danu pčetka sječe, dgvriti s njim dlazak radi instrukcija za usklađivanje kriterija u primanju drvnih srtimenata, prvjeriti hće li se raditi št sim trupaca, traže li se neke psebne dimenzije i sl. 12

22 13

23 14

24 15

25 3. ZAŠTITA OD POŽARA U svrhu zaštite d pžara prvde se pregledi vatrgasnih aparata za pčetn gašenje pžara. Vatrgasni aparati su uređaji kji sadrže sredstv za gašenje kje se izbacuje iz spremnika unutarnjim tlakm. Ovisn masi materije ili prstra kji se štiti (klase pžara A, B, C, D ili E) dabire se medij za gašenje kji se stavlja u spremnik aparata. Vatrgasni aparati uptrebljavaju se ka učinkvita zaštita d pžara materijala prstra i vzila. Zaknm zaštiti d pžara (NN 58/93) predviđena je njihva bavezna uptreba za zaštitu prstra i vzila. Ptrebna kličina vatrgasnih aparata dređuje se temeljem izrađene prcjene ugržensti za bjekte i prstre. Pdjela vatrgasnih aparata s bzirm na sredstv za gašenje: vatrgasni aparati na suhi prah, ABC prah, BCE prah, specijalne vrste praha za gašenje metala (Mnex prah), vatrgasni aparati sa CO2, vatrgasni aparati sa FM 2000, vatrgasni aparati sa vdm, vatrgasni aparati sa pjenm. Pdjela vatrgasnih aparata s bzirm na način aktiviranja: aparati p stalnim tlakm (pgnski plin je dušik), aparati sa bčicm kd kjih je pgnski plin CO2 stlačen u bčicama Održavanje ručnih aparata za gašenje pžara buhvaća redvni pregled, peridični pregled i kntrln ispitivanje. Redvni pregled bavlja sba zadužena za bavljanje pslva zaštite d pžara i t najmanje jednm u svaka tri mjeseca. Ak su prilikm redvng pregleda učeni nekakvi nedstaci, sba zadužena za pslve zaštite d pžara dužna je pismen izvijestiti ravnatelja šumarije. Prilikm pregleda aparata vdi se upisnik kji je dužna vditi sba zadužena za pslve zaštite d pžara. U upisnik se upisuje lkacija (prstriju u kjj je smještena aparat), vrstu aparata/serijski brj, datum pregleda i činjenice kje se utvrđuju redvitim pregledm (učljivst i dstupnst aparata, pće stanje aparata, kmpletnst aparata, stanje plmbe, zatvarača, ventila). Obveza psldavca je da: u svakm bjektu, uzimajući u bzir tehnlški prces, tvari kje se u radu kriste, način rada, uskladištenje pasnih tvari ka i veličinu bjekta, pduzme mjere da ne bi nasta pžar, da ima ispravne vatrgasne aparate u vzilima kja kristi n ili njegvi zapslenici, 16

26 rganizirati i sigurati evakuaciju i spašavanje u slučaju iznenadng dgađaja i spsbiti sbe kje će istu prvditi, staviti na rasplaganje ptrebnu premu, utvrditi plan evakuacije i spašavanja, prvditi praktične vježbe najmanje jedanput u dvije gdine. Pdjela vatrgasnih aparata prema kličini sredstva za gašenje: vatrgasni aparati na suhi prah, S 1, (P 1) S 2, (P 2) S 3, (P 3) S 6, (P 6) S 9, (P 9) S 12, S 50, S 100, S 250. * znaka ''P'' dnsi se na aparate za gašenje pžara pd stalnim tlakm, vatrgasni aparati sa CO 2, CO 2 3 kg., CO 2 5 kg, CO 2 10 kg. CO 2 30 kg., CO 2 60 kg. vatrgasni aparati sa FM 200, Fe 36 2 kg. vatrgasni aparati sa vdm, Vr 9, V 15, V 25. vatrgasni aparati sa pjenm. PZ 9 Pdjela vatrgasnih aparata p knstrukciji: prijensni vatrgasni aparati d ukupne težine 25 kg prijevzni vatrgasni aparati d ukupne težine 25 kg na više Tablica 2. Vrsta aparata s bzirm na vrstu vzila Vrsta vzila Vrsta i veličina aparata Brj kmada Osbni autmbil za javni prijevz prah ABC 2 kg 1 Osbni autmbil u vlasništvu pravnih sba, brtnika i tijela državne uprave kji služe u prijevzu za vlastite ptrebe prah ABC 1 kg. 1 17

27 Kmbi vzila, vzila registrirana za više d 5 sba i tramvajska mtrna kla Autbusi javng gradskg prmeta i kamini d 2,5 t nsivsti Međugradski autbusi i kamini prek 2,5 t nsivsti prah ABC 2 kg. 1 prah ABC 3 kg 1 prah ABC 6 kg 1 Kamini s priklicm i tegljači prah ABC 6 kg 2 Tablica 3. Plan i prgram redvnih pregleda ručnih i prijevznih vatrgasnih aparata PROSTORIJA ILI PROSTOR SMJEŠTAJA APARATA ČINJENICE KOJE SE UTVRĐUJU REDOVNIM PREGLEDOM PROSTORIJA (PROSTOR) VRSTA APARATA ROK PREGLEDA UOČLJIVOST (DOSTUPNOST APARATA) OPĆE STANJE APARATA KOMPLETNOST APARATA STANJE ZATVARAČA PLOMBE ODNOSNO VENTILA ZGRADA ŠUMARIJE HODNIK 1. KAT S DOBRA UPOTREBLJIV KOMPLETAN ISPRAVAN ISPRAVAN ZGRADA ŠUMARIJE HODNIK - PODRUM S DOBRA UPOTREBLJIV KOMPLETAN ISPRAVAN ISPRAVAN KOMBI VOZILO KA 642 BA KOMBI VOZILO KA 186 BK OSOBNO VOZILO KA 845 CL SPREMIŠTE GORIVA S DOBRA UPOTREBLJIV KOMPLETAN ISPRAVAN ISPRAVAN S DOBRA UPOTREBLJIV KOMPLETAN ISPRAVAN ISPRAVAN S DOBRA UPOTREBLJIV KOMPLETAN ISPRAVAN ISPRAVAN CO DOBRA UPOTREBLJIV KOMPLETAN ISPRAVAN ISPRAVAN 18

28 LADA NIVA KA 815 DP S DOBRA UPOTREBLJIV KOMPLETAN ISPRAVAN ISPRAVAN Tablica 4. Upisnik peridičkih pregleda vatrgasnih aparata PROSTORIJA ILI PROSTOR SMJEŠTAJA APARATA VRSTA I OZNAKA APARATA DATUM PERIODIČKOG PREGLEDA ZAMIJENJENI DIJELOVI APARATA ILI DRUGI ZAHVATI ZGRADA ŠUMARIJE HODNIK 1. KAT ZGRADA ŠUMARIJE HODNIK - PODRUM S S KOMBI VOZILO KA 642 BA KOMBI VOZILO KA 186 BK OSOBNO VOZILO KA 845 CL SPREMIŠTE GORIVA LADA NIVA KA 815 DP S S S CO S Tablica 5. Upisnik kntrlng pregleda vatrgasnih aparata PROSTORIJA ILI PROSTOR SMJEŠTAJA VRSTA I OZNAKA APARATA GODINA PROIZVODNJE DATUM KONTROLNOG PREGLEDA PRIMJEDBE 19

29 APARATA ZGRADA ŠUMARIJE HODNIK 1. KAT ZGRADA ŠUMARIJE HODNIK - PODRUM S S ISPRAVAN ISPRAVAN KOMBI VOZILO KA 642 BA KOMBI VOZILO KA 186 BK OSOBNO VOZILO KA 845 CL SPREMIŠTE GORIVA LADA NIVA KA 815 DP S ISPRAVAN S ISPRAVAN S ISPRAVAN CO ISPRAVAN S ISPRAVAN Vatrgasni aparati sa prahm S-2, S-3, S-9 Uptrebljavaju se za gašenje pžara na teškim transprtnim vzilima, industrijskim bjektima, skladišnim i drugim radnim i stambenim prstrijama, ka i stali aparati za suh gašenje. Sredstv za gašenje je suhi prah, kji se iz aparata izbacuje pmću plina CO 2. Prah nije štetan za ljudski rganizam. Aparati S-2, S-3 i S-9 kji se nalaze u primjeni služe za gašenje klasa pžara : A krutih tvari B zapaljivih tekućina C zapaljivih plinva E električnih instalacija d 1000 V s udaljensti veće d 1 m 20

30 Slika 1. S-9 vatrgasni aparat Danas, zbg svjih prednsti najrašireniju primjenu imaju vatrgasni aparati za gašenje pžara prahm. U njihve prednsti mgu se ubrjiti gašenje pžara električnih uređaja pd napnm, ptpuna netrvnst i neškdljivst u dnsu na čvjeka i materije, tprnst prema smrzavanju i mgućnst gašenja i pri vema niskim temperaturama, mgućnst gašenja gtv svih vrsta pžara (klase A, B, C, E) i velika mć gašenja. Nedstaci su im sim fizičkg nečišćenja su kad je prah tijekm gašenja izlžen temperaturama višim d 120 ºC, a gašenje je bavljen u prstru u kjem je relativna vlažnst veća d 50 %, predmeti na kjima se nalazi prah krdiraju pa se prah u ptpunsti mra dstraniti sa svih pvršina na kje dspije tijekm gašenja. Pred navedeng, treba napmenuti da tijekm gašenja pžara u zatvrenim prstrima mže dći d smanjene vidljivsti na št treba upzriti sbe kje će rukvati aparatima. Vatrgasni aparati sa CO 2 Sredstv za gašenje je plin, teži d zraka, bez mirisa i kusa pa je ta vrsta aparata pgdna za gašenje pžara u zatvrenim prstrima u kjima nema jačih strujanja zraka. Uključivanjem aparata CO 2 izlazi iz aparata i ptiskuje zrak iz kline gdje je pžar, smanjujući kličinu kisika ispd kncentracije ptrebne za grenje, istdbn, kak je ekspanzijm pthlađen, smanjujući temperaturu predmeta kji se gase, dakle gašenje se bavlja ugušivanjem (primarn) i hlađenjem (sekundarn). Aparati s CO 2 jednstavnije su knstrukcije, te samim tim i jednstavniji i jeftiniji za državanje pa imaju širku primjenu. U spremniku se nalazi CO 2 pd viskim tlakm, pa spremnici spadaju u psude pd tlakm te se mraju pdvrgavati redvitim i izvanrednim pregledima sukladn Pravilniku tehničkim nrmativima za pkretne zatvrene psude pd tlakm. Primjenjuju se za zaštitu elektrničke preme, preme za tisak, u prehrambenj industriji te za zaštitu dijelva pd napnm. 21

31 Slika 2. Aparati s CO Zaštita šuma d pžara Ova se zaštita prvdi prema dredbama Zakna zaštiti d pžara, Zakna šumama i Pravilnika zaštiti šuma d pžara pduzeća Hrvatske šume d..., d studeng gdine. U cilju prvđenja mjera zaštite šuma d pžara šumarija izrađuje gdišnji Plan zaštite šuma d pžara. On se sastji d sljedećih dijelva: 1. Prcjene pasnsti šuma i šumskg zemljišta d pžara 2. Ustrjstva mtriteljsk-djavne službe 3. Ustrjstva jedinica za gašenje pžara (za kntinentalni di) 4. Ppisa preme i sredstava za zaštitu šuma d pžara p mjestu smještaja 5. Pregleda prtupžarnih prsjeka 6. Pregleda prtupžarnih prsjeka s elementima šumskih cesta 7. Radva na zaštiti šuma d pžara (kresanje i uklanjanje granja) 8. Preglednih karata 22

32 Na razini šumarije ptrebn je snvati jedinice za gašenje pžara kje rasplažu vzilm, alatm i premm za sječu stabala i izradu prtupžarnih prsjeka, ptm premm za pčetn gašenje pžara te pribrm za prvu pmć. Jedinice imaju 5-10 članva, a aktivira ih upravitelj šumarije ili njegv vlaštenik. Stupanj pasnsti d šumskg pžara dređuje se za svaki dsjek psebn, prema Mjerilima za prcjenu pasnsti d šumskg pžara (u njima je detaljn razrađen sustav kategrizacije sastjina u dnsu na pžarnu pasnst, a nalaze se u sklpu Pravilnika zaštiti šuma d pžara). Pri kategriziranju sastjina u bzir se uzimaju sljedeći parametri: vegetacijski pkrv, antrpgeni činitelji, klima, stanište (matični supstrat i vrsta tla), reljef i šumski red. Mtriteljsk-djavna služba buhvaća mtrenje i djavu pžara s mtrinice ili mtriteljskg mjesta te phdnju vzilm i pješice. Pravilnik zaštiti šuma d pžara predviđa ustrjstv te službe u peridu ljetne pžarne sezne (d 1. lipnja d 15. rujna), ali u nizinskim hrastvim eksustavima sezna mtrenja najčešće buhvaća razdblje d 15. veljače d 1. lipnja (pasnst je znatn manja nakn št šuma ptpun izlista) te prema ptrebi u srpnju i klvzu. Najveća pasnst d pžara javlja se u sastjinama u razvjnim stadijima pmlatka i mladika, prije n št u ptpunsti izlistaju (u žujku i travnju). Te su sastjine sbit ugržene nakn zahvata njega (presječeni dijelvi stabalaca sasušeni su i raspređeni p čitavj pvršini te predstavljaju veliku pžarnu pasnst, pa su na takvim pvršinama mtrenja nužna). Mtritelji mraju biti punljetne sbe spsbljene za taj psa, s pisanim vlaštenjima d upravitelja šumarije. Dužni su nsiti prepznatljivu djeću s znakama Hrvatskih šuma d... te psjedvati službenu iskaznicu. Na terenu mraju imati kartu, hdgram, ppis telefna za djavu pžara, dalekzr i mbitel. Šumarije su dužne u sastjinama prvditi preventivn-uzgjne radve u svrhu smanjenja pasnsti d pžara (redviti zahvati njege sastjina uključujući čišćenje i prrede, zatim izrada i državanje prtupžarnih prsjeka i putva, čišćenje i državanje rubnih pjaseva uz prmetnice itd.). Širina prtupžarnih prsjeka treba iznsiti 4-15 m (visn vrsti drveća, starsti sastjina, izgledu i sastavu zemljišta te jačini stalnih i pvremenih vjetrva - čl. 18. Pravilnika zaštiti šuma d pžara i čl. 16. Pravilnika zaštiti šuma d pžara pduzeća Hrvatske šume d...). Prsjeke mraju biti čiste d drvenastih krva te prhdne za gasitelje i vatrgasna vzila. Na putvima kji nisu d javne kristi mraju se pstaviti rampe da zapriječe ulaz vzilima u šumu. One trebaju biti zaključane, a ključeve mraju imati phdari i vatrgasci. Na rubvima šuma p ptrebi se pstavljaju znakvi upzrenja i zabrane (pasnst d pžara, zabrana lženja vatre, zabrana pušenja itd.). Psljednja sastavnica Plana zaštite šuma d pžara jesu pregledne karte s ucrtanim pvršinama šuma i šumskg zemljišta p stupnjevima pasnsti d pžara u mjerilu 1:25000 ili krupnijem. Na njima trebaju različitim bjama biti bjeni dijelvi šumske pvršine prema stupnjevima pasnsti d pžara te ucrtani svi bjekti d interesa prpisani Pravilnikm zaštiti šuma d pžara (prtupžarne 23

33 prsjeke, prmetnice i šumske ceste, željezničke pruge, rijeke i vdene pvršine, mjesta mtriteljskdjavnih pstaja, mjesta smještaja sredstava i preme za gašenje pžara, crpilišta za vatrgasna vzila i crpke, trase elektrenergetskih vdva i, na kraju, tumač znakva). Osim zaštite d pžara prvdi se i zaštita d gldavaca, hrastve pepelnice, štetnih kukaca i divljači. 24

34 4. ORGANIZACIJA ŠUMSKOG RADILIŠTA Slika 6. Šumsk radilište Obaranje stabala i izrađivanje šumskih drvnih srtimenata skraćen se naziva sječa i izrada. Taj se psa dijeli na baranje dznačenih stabala, izrađivanje drvnih prizvda te uspstavu šumskg reda. Dvđenje stabla iz dubećeg plžaja na tl zvem sječm. Ona se sastji d pripremnih radva i samg baranja. U pripremne radve ubraja se: traženje dznačeng stabla, dređivanje smjera baranja (pada) stabla, čišćenje klice stabla i dstupnice te brada (psijecanje) žilišta. Sam se baranje sastji d: izrade zasjeka, kntrliranja smjera pada, ptpiljivanja, zabijanja klinva u ptpiljak, navđenja stabla u pad i, ak se stabl zaustavi na kršnji susjednga, njegva slbađanja. Izradm smatram pstupke kjima su dijelvi stabla pretvaraju u šumske prizvde tehničke srtimenete i prstrn drv. Izrada tehničkih srtimenata sastji se d blikvanja žilišta na percu, kresanja grana, prikrajanja, mjerenja i trupljenja deblvine, dk izrada prstrng drveta buhvaća mjerenje, prerezivanje, cijepanje, prenšenje i slaganje u slžaj. Terenski rad se dvijal na Gspdarskj jedinici Repušnjak radilište Pašin ptk, kja spada pd Šumariju Cetingrad. Na radilištu je bil 7 sjekača, 3 tehničara, 2 traktrista, 1 kpčaš, pslvđa sječe i pslvđa pmćng stvarišta. 25

35 Temeljem Zakna ZNR čl , Pravilnika sadržaju plana privremenih i zajedničkih privremenih radilišta, Pravilnika ZNR u šumarstvu i Pravilnika ZNR u HŠ čl. 19 i 20, bvezna je izrada plana uređenja radilišta kak bi se smanjile pasnsti i štetnsti te zljede na radu, ak radvi traju duže d 5 dana, št je vdje bi slučaj. 5. RADNI POSTUPCI PRI SJEČI I IZRADI DRVETA Prnalaženje dznačeng stabla Radnik prnalazi dznačen stabl (krećući se p terenu držeći u ruci ugašenu mtrnu pilu, krenutu vdilicm prema natrag, zakčeng lanca i sa štitnikm lanca) p vidljivim znakama na deblu, u njegvj sječnj liniji u visini pgleda. Učavanje pasnsti Nakn prnalaženja dznačeng stabla, radnik prvjerava sve pasnsti kak u zni krijena i budućeg mjesta rada, tak i u bližj i daljj klici stabla kje će rušiti. Mra bratiti pažnju i na sve suhe, slmljene i ptencijaln pasne grane, ne sam u kršnji stabla kje ruši, neg i na klnim stablima kje se nalaze u zni rušenja, te na stala pasna stabla na udaljensti dvstruke visine stabla kje se ruši. Određivanje smjera rušenja stabla i smjer dstupanja Smjer rušenja visi nizu čimbenika (raspred grana u kršnji, zakrivljenst debla, nagib i sl.) i radnik sve mra uzeti u bzir. U načelu, stabla treba rušiti na strmm terenu uzbrd, a ak t nije mguće, u stranu. Odabir smjera treba prvesti pažljiv uzimajući sve čimbenike pasnsti u bzir. Nakn št je dređen smjer rušenja, dređuje se i smjer dstupanja (dstupnica) kji mra biti pd kutm d 45 lijev ili desn suprtn d smjera rušenja. Odstupnicu treba pažljiv i temeljit čistiti d svih predmeta i prepreka kje bi mgle težati dstupanje radnika na sigurnu udaljenst u trenutku padanja stabla, budući se radnik pvlači unatrag. Čišćeje radng mjesta i tklanjanje ptencijalnih pasnsti Prilikm čišćenja radng mjesta k žilišta treba uklnili sve suhe grane i pdrast kji bi mgli zasmetati radniku ili mu skrenuti pažnju pri rušenju stabla. Pri prerezivanju pdrasta rezvi mraju biti uspredni s terenm i št niži. Kvalitetn i pažljiv čišćen mjest rada sigurat će radniku nesmetan i siguran rad, a neće mu duzeti pun vremena. 26

36 Slika 7. Uređenje radilišta Kada je pažljiv i dbr čisti radn mjest, dvljn širk k žilišta da sigura rad na siguran način, radnik tklanja sve stale pasnsti u zni rušenja. Mra srušiti sva trula pasna i nesigurna stabla, prije neg št pristupi rušenju dabrang stabla. Takđer, mra u suradnji s pslvđm prušiti i nedznačena stabla, ali sam ak je t nephdn radi sigurnsti. Svaka učena pasnst u kršnjama mra neprestan biti kntrlirana i pd nadzrm. Obrada žilišta Žilište se brađuje kmitim i vdravnim rezm, d visine zasjeka i završng reza. Žile se režu prv dzg, a vdpravni rez ide d kmitg reza. Time se pstiže pravilniji blik stabla i smanjuje debljina stabla pri žilištu. Oblikvanje žilišta je bavezn kada zadebljanje žile na mjestu prereza pvećava prmjer stabla za više d 30 cm i kada je prmjer stabla na mjestu prereza veći d dvije dužine vdilice. Kd trulih stabala nije dzvljen blikvanje žilišta. Izrada zasjeka i prijelmnice, završni rez Zasjek se tvara kmit na smjer rušenja stabla. Zapčinje se ksim rezm, a završava vdravnim rezm. Ksi i vdravni rez se mraju spjiti a kut treba biti veći d 45. Dubina zasjeka je 1/5 d 1/3 prmjera stabla. Prijelmnica je neprerezani di stabla, između završng reza i zasjeka. Ona služi za usmjeravanje stabla u pravcu rušenja. Ne dzvljava da stabl padne u nepredviđenm smjeru. Prijelmnica ide 27

37 prek cijelg panja i usprava padanje stabla. Prilikm padanja na se savija i usred velike kinetičke energije stabla lmi, a stabl se nastavi gibati u smjeru rušenja. Završni rez se radi vdravn, sa suprtne strane zasjeka. Mra biti 1/10 prmjera stabla viši d vdravng reza zasjeka. Slika 8.Shematski prikaz pravilng načina baranja stabla 28

38 Slika 9. Prikaz pravilng načina baranja stabla Oblikvanje žilišta i kresanje grana Slika 10. Oblikvanje žilišta i kresanje grana Prije svih radnji na brenm stablu ptrebn je nakn pada pričekati da se umire kršnje susjednih stabala, te prvjeriti vise li na njima tkinute ili slmljene grane, kje mgu biti ptencijalna pasnst. Takđer je ptrebn utvrditi stabilnst debla (pasnst d ktrljanja, ukliještena debla ) Kada su stvareni svi prethdni uvjeti za siguran daljnji rad, ptrebn je krenuti prv na bradu čela stabla, zatim baviti kresanje i uklanjanje grana. Kresanje tanjih grana, u pravilu, se bavlja sjekirm, a kresanje debljih grana mtrnm pilm. 29

39 Ručke mtrne pile mraju se držati čvrst bjema rukama, tak da palci zatvaraju krug s stalim prstima šake. Najblje je da je mtrna pila prilikm kresanja naslnjena na debl ili se nalazi uz tijel. Pri pčetku piljenja grana ptrebn je mtru pile sigurati puni brj kretaja (puni gas). Privlačenje i transprt debla Privlačenje drvnih srtimenata predstavlja njihv pmicanje d panja d pmćng stvarišta. On uključuje dlazak p srtimente ( praznu vžnju), utvar srtimenata i pvratak s tvarm drva d pmćng stvarišta te istvar. Pri privlačenju i transprtu drveta kriste se šumski traktri. Kačer (kpčaš) pmću čeličng užeta veže izrađene srtimente (trupce) kje prnalazi u sastjini te ih traktrist pmću vitla na traktru približava i pdiže, pritm prateći signalizaciju kpčaša. Ak traktrist s tvarm izlazi na javnu cestu, treba (u dgvru s prmetnm plicijm) pstaviti dgvarajuću prmetnu signalizaciju, sigurati radnike za čišćenje ceste d blata i (p ptrebi) regulaciju prmeta. Trupci na teretu u tm slučaju mraju biti uredn slženi i pvezani (krištenjem plupriklica, frvardera i sl.) Zavisn tehnlgiji rada privlačenje drvnih srtimenata s radilišta d pmćng stvarišta bavlja se mehaniziran ili pmću stčne zaprege. Pravac, mjest i način privlačenja drvnih srtimenata s radilišta d pmćng stvarišta dređuje se na snvi plana uređenju radilišta. Zavisn d utvrđeng načina privlačenja drvnih srtimenata (mehaničkim putem ili pmću stčne zaprege) uređuju se putvi (vlake) za privlačenje drvnih srtimenata. Širina vlaka mra kd privlačenja traktrm biti najmanje 1 metar šira d širine traktra. Elementi vlaka i pravci privlačenja mraju biti prilagđeni tehničkim mgućnstima sredstava za mehaničk privlačenje. Prije pčetka rada vzač traktra mra upznati put kjim će privlačiti drvne srtimente, kak bi se uvjeri u njegvu sigurnst za siguran rad. Vlake i pravci izvlačenja drvnih srtimenata mraju biti vidn značene. Elementi vlaka i pravci privlačenja mraju biti prilagđeni tehničkim mgućnstima traktra. Vzač traktra dužan je pridržavati se uputa za rukvanje traktrm, narčit u pgledu dzvljeng pterećenja. Ak se teret spušta pprečn p padini terena sa nagibm većim d 15, gume traktra mraju biti premljene lancima. 30

40 Slika 11. Transprt debla Dprema na pmćn stvarište Slika 12. Dprema na pmćn stvarište Za pmćn stvarište smije se kristiti sam ravan ili blag nagnut teren nagiba d 10. Teren kji se kristi mra biti čišćen d drveća, grana, kamenja i drugih predmeta kji smetaju pri radu. 31

41 Prikrajanje i mjerenje deblvine Prikrajanje drvnih srtimenata predstavlja raspdjelu deblvine na dgvarajuće dužine s bzirm na kakvću drva. T je jedan d najvažnijih i najdgvrnijih pslva u iskrišćivanju šuma jer tim se pstupkm izravn utječe na kličinu i vrijednst budućih srtimenata (trupaca). Cilj je iz psječeng drva sigurati prizvdnju drvnih srtimenata, čijm će se prdajm stvariti najveći mgući prihd. Revirnici i pslvđe, kji prikrajaju drvne srtimente, trebaju biti spsbljeni za bavljanje tga psla, a trajna edukacija i nadzr zadaća su stručng suradnika za iskrišćivanje šuma, ali i upravitelja šumarije. Stručnjaci kji prikrajaju mraju dbr pznavati greške drva, Hrvatske nrme za prizvde iskrišćivanja šuma, Cjenik glavnih šumskih prizvda Hrvatskih šuma d... i debljinu (širinu) kre kja se dbija pri izračunavanju vlumena drva, tj. trupca. Alat ptreban za prikrajanje čine prmjerka, špicmetar i zadirač. Takđer je važn da nepsredna klica čitavm dužinm debla bude za pslvđu čišćena i prhdna. Klasiranje na stvarištu Prije pčetka sječe u svakj sječini se dređuje metda sječe i izrade: srtimentna metda znači da će se svi srtimenti izraditi u šumi, pludebalna metda znači da će se u šumi sam dvjiti trupci d grjevng drva, debalna metda gdje se cijela stabla vuku na pmćn stvarište na kjem se nda izrađuju srtimenti. Klasiranje se dijeli na: F1 furnirski trupac I klase - crvena plčica F2 furnirski trupac II klase, tj. kd bukve L za ljuštenje zelena plčica I klasa pilanska blvina I klase plava plčica II klasa pilanska blvina II klase bijela plčica III klasa pilanska blvina treće klase crna plčica, Pragvska blvina, tanka blvina i TT stupvi žuta plčica Slika 13.Klasiranje trupaca 32

42 Na svaki trupac nabija se dgvarajuća identifikacijska plčica na kjj je znaka uprave šuma i šumarije, te serijski brj, te se na ba kraja trupca udara tisak režijskg čekića. Trupcu se mjeri dužina i srednji prmjer i sve se t, uz vrstu drveta, upisuje u Knjigu primanja ili unsi u terensk računal. Dakle, svaki trupac ima svje ime i prezime. Utvar trupaca na kaminsku priklicu Kamini namijenjeni prijevzu trupaca na šasijama imaju mntiranu tzv. šumsku nadgradnju tj. jačani utvarni prstr i bčne držače. Svi su premljeni hidrauličnim dizalicama za utvar i istvar, a većina ih ima dvije stražnje svine. Zaknski prpisi kjih se ptrebn pridržavati pri prijevzu drva kaminima najvećim su dijelm regulirani Pravilnikm tehničkim uvjetima vzila u prmetu na cestama (NN 59/98). Slika 14. Utvar trupaca Vzač kamina utvaruje trupce prema vrsti, razredu kakvće (klasi) i d ukupne kličine navedene u pstjećem nalgu d kmercijalng djela za dređen skladište. Pslvđa radilišta treba pkazati vzaču slžaj s kjeg će utvarivati. Bez bzira na t ima li kamin jedan ili dva tvarna prstra, maksimaln dpuštena veličina tereta ista je i iznsi 20 m 3. Pslvđa radilišta mra vditi evidenciju tpremljenih kličina p nalzima. Prilikm tpreme s pmćng stvarišta vzaču kamina se izdaje ppratnica. Kd tpreme grjevng drva u ppratnicu se upisuje kličina grjevng drva u kubicima ili metrima ak je riječ metrici, a kd blvine brjevi plčica. 33

43 Šteta na tlu Slika 15. Šteta na tlu Svi se strjevi pri kretanju i radu mraju pridržavati mjera zaštite tla i klne sastjine. Pri izvženju treba se kretati p vlakama, a u nepldnim i dvršnim sjekvima p bilježenim izvznim putvima. Debla stabla kja se nalaze nepsredn uz vlake, treba zaštiti d štećivanja. Štete na tlu se mraju nakn završetka privlačenja sanirati. 34

44 6. ZAŠTITA NA RADU PRI SJEČI I IZRADI DRVA Sječa i izrada ubrajaju se u pslve s psebnim uvjetima pslvima pristupaju dužni ispunjavati dređene uvjete. rada. Zbg tga su radnici kji tim Takvi radnici mraju: biti zdravstven pregledani i psihfizički spsbni za rad biti spsbljeni za rad na siguran način i stručn spsbljeni za rukvatelja mtrnm pilm kristiti se ispravnim i ispitanim sredstvima za rad (mtrnm pilm) kristiti se svim prpisanim sbnim zaštitnim sredstvima. Nakn prvedene rganizacije rada u kjj je buhvaćen raspred radnika p grupama i dređivanje linija na kjima će se vršiti baranje ka i dređivanje smjera baranja pjeding stabla, pristupa se pslvima čišćenja terena dnsn mjesta rada. Kd vih pslva uglavnm pstje pasnsti d mehaničkih zljeda ka št su pad ili udar grana, pad debla na radnike pri baranju, udar i prignječenje pjedinih dijelva tijela kd izrade srtimenata, kd pmicanja i premještanja debla ili trupaca s prstra na kjem se psa bavlja i sl. Prije zapčinjanja radva ptrebn je pregledati tl k stabla, kak bi se utvrdil da nema kamenja, panjeva i rupa. Grane kje su pvijene iznad glava radnika ili vise sa stabla mraju se dsjeći i ptpun čistili prstr kji se mže zahvatiti zamahm sjekire. Vrl čest se dgađa da se stabl pri rušenju ukliješti u drugm stablu, pri čemu slbađanje mže biti tešk i pasn. S bzirm na t da ne pstji jedinstveni način slbađanja stabla, već t visi klnstima, prepruča se da stabla kja su lagan naslnjena pkušam slbditi plugama, dk kd teških stabala i nih kja su čvrst ukliještena mram kristiti vitla dnsn traktr kji je premljen vitlm. Trupljenje debla smije zapčeti tek nda kada se debl pstavi na čvrst i stabiln tl. Pri pmicanju debla mra se kristiti pmćni alat ka št je kretaljka, capin, pluga i sl., i t guranjem d sebe. Takđer treba vditi računa tme da ne dđe d pada trupca na nge radnika kji bavlja trupljenje, ka i tme da se pravvremen upzre radnici u nepsrednj blizini kak bi se zaštitili d mgućeg nepredviđeng ktrljanja trupca. Rad na radilištu mra biti rganiziran prema planu uređenja privremeng radilišta. Na radilište je zabranjen dnsiti i knzumirati alkhl i pjna sredstva te raditi pd njihvim utjecajem. Radnici (ili radničke partije) rade u sjekačkim linijama, a međusbna udaljenst za vrijeme rada jest najmanje klik iznse dvije visine dminantnih stabala (70-80m). 35

45 Sječa se ne smije bavljati (Pravilnik ZNR-u u šumarstvu, čl. 34.): ak je temperatura zraka ispd -15 C ak pada kiša ili snijeg ili je teren pplavljen ak snježni pkrivač ili kitina nemgućuju siguran rad p mraku i u slučaju slabe vidljivsti zbg magle, kad se ne vide vrhvi stjećih stabala kja se sijeku u slučajevima pledice na tlu ili stvaranja ledene kre u kršnjama stabala za vrijeme luja i atmsferskih pražnjenja u slučaju jačeg vjetra kji nemgućuje siguran rad 6.1. Osbna zaštitna sredstva Slika 16.Osbna zaštitna sredstva radnika: 1. zaštitna šumarska kaciga s mrežicm i antifnima 2. zaštitn šumarsk dijel s mrežicm 3. zaštitne antivibracijske rukavice 4. zaštitna buća s čeličnm kapicm 6.2. Mtrna pila Slika 17.Zaštitne naprave na mtrnj pili 36

46 Na mtrnj pili se nalazi neklik zaštitnih naprava: 1. kčnica gasa kja nemgućuje uključivanje pluge gasa ak hvat ručke nije ptpun, 2. pršireni dnji di zadnje ručke kji štiti desnu šaku pri pucanju lanca 3. gumeni vitak k prednje ručke kji smanjuje vibracije 4. štitnik prednje ručke (kčnica lanca), u trenutku (1/10 sekunde) zaustavlja kretanje lanca pri pvratnm udaru 5. štitnik lanca (plastična navlaka) kja se kristi pri prenšenju mtrne pile d mjesta rada i štiti radnika d štrih dijelva lanca 6. hvatač lanca kji nemgućuje da pri pucanju lanca dđe d zljeđivanja stražnjeg dijela nadkljenice desne nge kji nije zaštićen zaštitnm mrežicm 7. gumeni amrtizeri ručki kji se nalaze na mjestima gdje se ručke vezuju za kućište mtra i smanjuju vibracije 8. ispušni lnac kji smanjuje razinu buke Bez gre navedenih naprava mtrna pila je neispravna i ne smije se uptrebljavati. Radnik zadužen za uptrebu mtrne pile dužan je istu prije uptrebe pažljiv pregledati i utvrditi je li: 1. lanac pile ispravan, praviln zategnut i naštren, 2. vdilica pile i pgnski zupčanik ispravan, 3. ispravna kčnica lanca i hvatač lanca, 4. ispravan ispušni lnac i prigušivač buke, 5. ispravan sigurač pluge gasa, 6. dvljn ulja za pdmazivanje lanca, 7. čisti filter za zrak. Rad sjekačke grupe mra se rganizirati tak da na sječi i izradi drvnih srtimenata mtrnm pilm radnik ne smije raditi duže d dva sata neprekidn, dnsn duže d četiri sata sa prekidima u tku jedng radng dana. Pd neprekidnim radm pdrazumijeva se rad s mtrnm pilm kad je na u funkciji. Pri radu s mtrnm pilm radnici su dužni: 1. zauzeti stabilan plžaj za rad pri krištenju mtrne pile, 2. pustiti pilu u rad nakn št se sve sbe udalje d tg mjesta najmanje dva metra, 3. ukpčati lanac prije piljenja, 4. mtrnu pilu stavljati u pgn s isključenim lancem pile, 5. prvjeravati zategnutst lanca s isključenim mtrm, 6. isključiti mtr pile iz pgna u slučaju bil kakvih smetnji pri radu pile, 7. prije puštanja u rad mtrnu pilu treba čistiti d tragva griva, maziva i natalžene nečistće, 8. da pri punjenju rezervara grivm ne puše i ne uptrebljavaju tvreni plamen, 9. da prilikm nšenja pile s jedng mjesta rada na drug isključe mtr pile, 10. da pri prijensu pile na radilište i s radilišta vdilicu i lanac pile zaštite navlakm. Jedna d najvećih pasnsti u radu s mtrnm pilm je mgućnst zljeđivanja d pvratng udarca. Ddir vrha vdilice s lancem u pgnu s nekim d predmeta (najčešće drv ili grana) bičn za 37

47 psljedicu ima vrl brzu reakciju pvrata pri čemu se vdilica lanca dbija na gre prema tijelu radnika, najčešće prema glavi. Ov za psljedicu ima teške tjelesne i smrtne zljede Pvratni udarac mže se izbjeći na sljedeći način: mtrnu pilu treba sigurn i čvrst držati bjema rukama ptrebn je piliti s punim brjem kretaja lanca (puni gas") uvijek treba prmatrati vrh vdilice jer i najmanji ddir vrha vdilice mže izazvati pvratni udarac nikada ne piliti vrhm vdilice nikada ne piliti više grana istvremen ne piliti iznad visine ramena ptrebna je psebna pažnja kada vdilicm treba ući u već zapčeti rez djeltvrna tehnička zaštita d pvratng udarca je ispravna kčnica lanca pilu pri radu treba prensiti sa zakčenim lancem da bi se izbjega pvratni udarac pri ubdnm rezu mtrnm pilm, ubdni se rez zapčinje tak da se vdilica pstavi ks, dnjm četvrtinm vrha na drv, ispili se d širine vdilice te ptm zakretanjem mtrne pile ude kmit u drv nikada ne treba zapčeti ubdni rez izravn vrhm vdilice Buka kju prizvdi mtr mže uzrkvati štećenje sluha radnika s različitim psljedicama d smanjenja sluha i prlazne nagluhsti d trajne gluhće. Za zaštitu d štetng djelvanja buke pri radu s mtrnm pilm radnici trebaju kristiti sredstva za zaštitu sluha. Za zaštitu se bičn kriste ušni štitnici kji su izvedeni u bliku ušnih škljki i ptpun prekrivaju uši, zatim ušni čepvi kji mgu biti izrađeni d psebng vska miješang s vatm u bliku kuglice ili plastični čepvi već frmirani kje umećem u slušni kanal. Pri radu s mtrnm pilm mže dći d štećenja zdravlja radnika i zbg vibracije mtrne pile. Blest kja se pjavljuje ka psljedica vibracije mtrnih pila je takzvana vibracijska blest kja bičn pčinje štećenjem krvnih žila na prstima ruke (zbg slabljenja elastičng tkiva krvnih žila) te ima za psljedicu stezanje krvnih žila a time i smanjenje cirkulacije krvi, pjavu trnjenja ruku (narčit nću) i bljedću prstiju narčit za hladng vremena. Oštećenje živaca uzrkuje gubitak sjeta (ddir, pritisak), slabljenje snage prstiju i atrfiju mišića te štećenje kstiju i zglbva šake. Ka zaštita d štećenja zdravlja radnika uslijed vibracije mtrne pile, sim elastičnih materijala (guma, plastika i sl.) kji se ugrađuju na ručice pile i sbnih zaštitnih sredstva, prvde se i slijedeće mjere: redvn državanje mtrne pile u ispravnm stanju zaštita d hladnće i vlage sbnim zaštitnim sredstvima (rukavice s ulškm za zaštitu d hladnće) zabrana knzumiranja alkhla i češći prekidi rada 38

48 U tehničkj uputi rukvanju mtrnm pilm mra biti naznačen najdulje dpušten vrijeme izlaganja buci i vibracijama Ostali alati (ručni i mehanizirani) Kd nšenja i prenšenja alata na mjestu rada mže dći d psjektina i ubda na štre i šiljate dijelve. Takve pasnsti pstje i kd dlaganja alata na mjesta kja nisu pregledna, u nepsrednj blizini staza kjima se kreću radnici, na mjesta predviđena za dmr i sl. Pri uptrebi i ručng i mehanizirang alata, takđer, susrećem razne pasnsti, na primjer, ispadanje alata, dlijetanje dijelva alata (uklik alat nije dbr učvršćen ili je tehnički neispravan), zatim zahvaćanje djeće ili dijelva tijela lancem pile, dlijetanje zubaca pile i sličn. Nezgde pri radu s alatm sprječavaju se krištenjem ispravng alata, ispravnim i sigurnim načinm krištenja i prenšenja alata, te stalnm kntrlm i ispravnim državanjem alata u tku uptrebe. Tehnička ispravnst alata pstiže se izradm iz kvalitetng materijala i prpisanm tehničkm bradm, te pravilnim državanjem. Zupci pila, štrice sjekira, klinva i capina, te udarne pvršine čekića i klinva, mraju biti ispravn izbrušene, a ručice i drške pgdn učvršćene i blikvane. Svaki puta prije uptrebe treba pregledati alat. Ak je štećen ili neispravan, dmah ga zamijeniti. Alat se mže prensiti na radilišta sam ak su štri i šiljati dijelvi pkriveni štitnicima. Alat se za vrijeme dmra i kratktrajnih prekida rada ne smije dlagati bez štitnika i stavljati u nepsrednj blizini ubičajenih staza i putva kjima se kreću radnici, kak ne bi dšl d spticanja, padva i eventualng zljeđivanja. Lanac mtrne i električne pile mra, takđer, pri prenšenju, biti zaštićen psebnim štitnikm. Osim tga, mtr mra biti isključen i krenut u smjeru kretanja. Kntrlm alata pstiže se da u svakm mmentu alat bude u ispravnm stanju, a da se neispravan alat na vrijeme pvlači iz uptrebe. Kntrlu treba predvidjeti u priručnm skladištu i pri uptrebi. Kntrlm alata uskladišteng na jednm mjestu sigurava se blji nadzr nad njegvm ispravnšću neg kada se alat nalazi uskladišten na više mjesta. U tm je slučaju i mng manje izlžen štećenju. Prvđenju mjera sigurnsti pri radu mže mng pridnijeti i alatničar-skladištar ak izdaje sam ispravan i siguran alat i ujedn upzrava radnike da dmah vrate štećen ili istršen alat. 39

49 6.4. Privlačenje i prijevz drva Radnici kji rade na pslvima privlačenja mraju udvljavati sličnim zahtjevima ka i radnici sjekači, tj.: biti zdravstven pregledani i psihfizički spsbni za rad biti spsbljeni stručn i za rad na siguran način kristiti se ispravnim traktrm s vrijedećim uvjerenjem ispravnsti (traktri se ubrajaju u strjeve s pvećanim pasnstima te mraju biti pregledani svake dvije gdine) kristiti se svim prpisanim sbnim zaštitnim sredstvima. Svaki strj kji radi na privlačenju drva (frvarder i traktr) mra biti premljen PP aparatm i kutijm prve pmći. Od HTZ preme traktrist je dužan nsiti zaštitnu kacigu, rukavice i p ptrebi antifne, a kpčaš zaštitnu kacigu, rukavice i zaštitnu buću (cipele ili čizme). Pd nepvljnim vremenskim uvjetima (kiša, vjetar, snijeg, hladnća i sl.) privlačenje drvnih srtimenata mže se bavljati sam sa traktrima kji imaju sigurnsnu kabinu sa sjedištem za vzača. Traktr sa kabinm mra imati mgućnst lakg pstavljanja dnsn skidanja kabine. Kabina mra biti izrađena tak da štiti vzača, dnsn suvzača ak su u kabini ugrađena dva sjedišta, d vremenskih nepgda, padajućih i visećih grana, udara blvine i drugih predmeta, zljeda u slučaju prevrtanja traktra i sl. Na vjetrbranu i przrima kabine mra biti ugrađen stakl kje mgućava dbru vidljivst narčit prema priključnim ruđima, a kje u slučaju lma ne ugržava vzača dnsn suvzača. Sjedište vzača mra biti dbr pričvršćen, da ublažava ptrese pri vžnji i da ima slnac na leđa i nge. Pedale traktra mraju sa strane biti zaštićene d skliznuća nge. Traktri mraju biti premljeni stepenicama ili ljestvama sa ručkama za sigurn penjanje u kabinu i silaženje iz kabine. Na traktrima s gusjenicama ne mraju u dužini kabine biti natkrivene čvrstim limm. Pslve privlačenja i tpreme drvng materijala radnici su dužni raditi prema pravilima struke, tj. vrijedećim tehnlgijama i svim pravilima zaštite na radu, a ta bi ukratk bila: traktrist prije pčetka rada mra prvjeriti ispravnst traktra i spremnst za rad (kličinu griva, ulja i rashladne tekućine te stanje guma, kčnica i najpterećenijih dijelva) pri dlasku u sječinu i pvratku iz nje treba se št više kretati vlakama, radi št manjeg štećivanja sastjine, ali i strja kpčaš se mra kretati na sigurnj udaljensti ispred traktra i tražiti trupce, a zabranjen je da se n vzi na traktru ili na priklici jer nema psebn ugrađeng mjesta za njega veličina tereta dređena je nsivšću priklice i vučnm snagm traktra, ali i stanjem pdlge (suha, mkra, raskvašena itd.) najveća dpuštena nsivst priklice kd Pinir ekipaže iznsi 5 t (ak je pdlga ptimalna), a najveća dpuštena nsivst dizalice (krana) iznsi 6,86 kn traktr mra imati ugrađene sve ptrebne zaštite za rad u šumi (za kabinu i mtr) traktrist i kpčaš mraju prije pčetka rada imati dgvrenu signalizaciju 40

50 za vrijeme kpčanja trupca traktr mra biti izvan brzine i zakčen, a vitl tkčen; traktrist ne smije dirati kmande vitla za t vrijeme kpčaš se prije pčetka privlačenja treba dmaknuti na sigurnu udaljenst d trupca, a traktrist zapčinje privlačiti trupac tek kad mu kpčaš da znak za t traktrist i kpčaš nadziru privitlavanje trupca d priklice, a traktrist bustavlja privlačenje ak trupac negdje zapne ili mu kpčaš da znak da prekine kpčaš se nikada ne smije nalaziti s unutarnje strane napetga čeličng užeta, a takđer ga tijekm privlačenja ne smije dirati (radi usmjeravanja i sl.) pri radu traktrm s ugrađenim dvbubanjskim šumarskim vitlm tipa DGV 2 x 50 AHK (marke Tajfun planina) upravljanje vitlm dpušten je iz zaštićene traktrske kabine ili izvan radng djelkruga vitla (najmanje 5 m d vitla i nikak između vitla i tereta) sva zaštitna sredstva na vitlu pri radu mraju biti pstavljena (zaštitne mreže, pkrvi itd.) na bubnju vitla treba biti najmanje pet namtaja užeta prije pčetka rada pd punim pterećenjem prije svakg uključenja vitla ptrebn se uvjeriti da u njegvu radnm djelkrugu nema nikga rukvatelj vitlm mra staln pratiti vučni teret radnici kji upravljaju strjevima na kjima su instalirane hidraulične dizalice mraju za rukvanje njima biti psebn spsbljeni i psjedvati za t valjanu dkumentaciju tijekm rada dizalice nitk se ne smije nalaziti u njezinu dsegu ak je ekipaža premljena stabilizacijskim plugama, mra se njima stabilizirati prije pčetka rada kd ekipaža bez stabilizacijskih pluga utvar je blje zapčeti s lakšim trupcima pri vžnji ekipaža s dizalicama kliješta dizalice treba dbr učvrstiti pri utvaru treba ptpun buhvatiti trupac kliještima nakn završeng utvara treba prvjeriti spjeve cijevi i priključke dizalice, prpušta li gdje ulje pri prijevzu trupaca kaminm tvar treba biti slžen bez velikih praznina, ne smije prelaziti visinu držača (štica) i mra biti pvezan maksimaln dpuštena veličina tereta iznsi 20 m 3 kliješta mraju biti učvršćena tak da se tijekm vžnje ne mgu slbditi 6.5. Električna struja Električna se struja ka izravna pasnst p čvjeka pjavljuje svagdje gdje pri radu pstji mgućnst ddira s dijelvima uređaja ili ruđa pd napnm, pri čemu krz tijel mže prteći takva jakst struje kja će uzrkvati vema teške pa čak i smrtne psljedice p rganizam. Najčešće nezgde nastaju u nastambama, na radilištu ili prstru za utvar zbg ddira sa dijelvima pd napnm kji su pstali dstupni uslijed štećenja elemenata kji pkrivaju te dijelve ili zbg nedgvarajućeg pstupka radnika. Zbg tga svi dijelvi kji se nrmaln nalaze pd napnm u električnim instalacijama, uređajima i pribru ka št su vdvi u nastambama i na radilištu, priključnice, sigurači, sklpke, svjetiljke itd. mraju biti izlirani. Oštećeni dijelvi kji mgućavaju ddir mraju se dmah zamijeniti nvima. Izmjenu elemenata dnsn njihv ppravak trebaju bavljati sam stručne sbe zadužene za državanje električnih 41

51 instalacija i uređaja. Radnici ne smiju sami ppravljati električne instalacije i uređaje ili mijenjati sigurače. Taj psa smiju bavljati sam vlaštene sbe. Na radilištu mže dći d ddira i sa zračnim vdvima niskg ili viskg napna ak se radvi bavljaju u njihvj blizini a napn nije isključen ili vdvi nisu dstranjeni. Najveća pasnst mže nastupiti kad stabl ili grana pri rušenju prekinu vdve te radnici pri tme dđu u nepsredan ddir:s vdvima pd napnm Kretanje pri radu Kretanje pri radu ka i dlazak i dlazak s psla p raznim prmetnim pvršinama (šumskim stazama, terenima za sječu na kjima nema staza i putva) pasn je zbg mgućeg padanja radnika pri čemu bičn dlazi d zljeda uslijed spticanja na kamenje, krijenje stabala i sl. Takđer pstji mgućnst zljeđivanja radi neravnina (rupa), te padvi radnika pri kretanju raznim strminama. Kak na terenima za sječu nema dređenih i uređenih prmetnih pvršina p kjima bi se radnici mgli sigurn kretati već je prstr kretanja pun neravnina, prepreka i strmina, pri čemu pstji stalna pasnst pvreda d spticanja, pkliznuća i padva, radnici pri kretanju p prstru za eksplataciju mraju biti pažljivi i mraju kristiti zaštitnu buću i premu Pžar Rukvanje mtrnim pilama i vzilima mže biti pasn zbg pžara uklik se ne primijene dređene mjere zaštite. Da bi se tklnila pasnst d pžara ptrebn je: ambalaža u kjj je smješten griv ne smije biti lmljiva, za prijens i ulijevanje griva u spremnik vzila ili mtrne pile treba kristiti sam limenu ili plastičnu psudu sa lijevkm, pri punjenju spremnika grivm zabranjen je pušiti ili prilaziti tvrenim plamenm, nakn ulijevanja griva treba čistiti pilu d eventualn prliveng griva, ulja ili piljevine, uklniti zapaljivi materijal iz prstra u kjem se rad dvija, ne bacati stakl p terenu, ne bacati puške, ne paliti vatru, na bacati masne krpe. 42

52 6.8. Prekmjern naprezanje Pznat je da su radvi na eksplataciji šuma vrl teški i naprni i da traže maksimalnu fizičku spremu upslenih radnika. S bzirm na t št te radve bičn bavljaju seznski radnici u većini slučajeva rade duže d redvng radng vremena, pa zbg tga mže dći d pjave pretjerang umra i ubrzang tršenja rganizma. Sve te klnsti dvde d smanjenja preznsti radnika pri radu a reakcije na signale i upzrenja su usprene pri čemu pstji mgućnst pvećang brja zljeda ka i štećenja zdravlja radnika. Budući da na tim pslvima radnici trše i veliku kličinu energije, vrl je važn psvetiti psebnu pažnju pravilnj ishrani i dređenm režimu rada. Zbg tga dnevna kličina ptrebnih kalrija u ishrani treba iznsiti d 4000 kal, a dmr radnika treba rganizirati tak da u tku radne smjene bude više kratktrajnih dmra. Pri radu s mtrnm pilm ptrebn je pridržavati se nekih snvnih ergnmskih pravila kak bi se smanjil naprezanje i umaranje pri radu, a time i prevencija zljeda: radn vrijeme rasprediti i dmre praviln kristiti, tijel pri radu treba zauzimati stabilan plžaj razmaknutih ngu i blag pvijenih kljena, pilu držati št bliže tijelu, uvijek s bje ruke, naprezanja i pterećenja kralježnice svesti na najmanju mguću mjeru, uvijek kada je t mguće pilu slanjati na kandže, struge ili slnski češalj (kristiti št više dnju stranu vdilice), nikada ne ispuštati prednju ručku iz ruku Nepvljni uvjeti rada Radvi na eksplataciji šuma bičn se bavljaju na tvrenm prstru pd svim vremenskim uvjetima. Niske temperature, kiša, snijeg, vlaga i vjetar takđer mgu ugrziti zdravlje radnika i predstavljaju stalnu pasnst d raznih bljenja i eventualnih smrzavanja na radnm mjestu. Da se spriječe bljenja ili smrzavanja pri radvima na tvrenm prstru zimi, radvima u vdi ili u vlazi, radnici mraju kristiti dgvarajuća sbna zaštitna sredstva (zaštitnu djeću i buću). Pri radvima na hladnći treba kristiti psebn zaštitn radn dijel s ulškm za zaštitu d hladnće kja se nalazi u bluzi i hlačama. P jakj hladnći ili pri jakm vjetru kristiti psebnu zaštitnu vjetrvku s ulškm za zaštitu d hladnće. Vjetrvka se mže bući i na zaštitn radn dijel s ulškm za zaštitu d hladnće. Ak se psa bavlja na tvrenm prstru p kiši, treba kristiti psebn zaštitn neprpusn dijel. 43

53 6.10. Bilške pasnsti pri šumskim radvima Karakteristične pasnsti za radnike zapslene na vim pslvima su i ujedi stke prilikm pstavljanja preme, tereta i transprtiranja, zatim ujedi zmija kd čišćenja terena, ili pćenit kretanja krz šumu i šikarje, te ujedi raznih insekata kji takđer mgu biti pasni. Na svakm radilištu mraju se nalaziti sva sredstva za pružanje prve pmći a radnici mraju biti spsbljeni za pružanje prve pmći. Ak na radilištu radi d 20 ljudi nda bar jedan d njih mra biti spsbljen za pružanje prve pmći, te jš p jedan za svakih 50 radnika. Slika 18. Prva pmć na radilištu Bravkm, kretanjem i radm u šumi svaki se radnik izlaže dređenj pasnsti d utjecaja bilških čimbenika. Najvažnije pasnsti prijete d: ugriza zaraženih krpelja ubda insekata (stršljenva, sa, bumbara i pčela) mišje grznice. Blesti kje prense krpelji Krpelji su članknšci paučnjaci iz reda grinja. Za svj razvj i razmnžavanje trebaju brk krvi, zbg čega pvremen žive ka nametnici na tplkrvnim kralježnjacima kjima sišu krv. U prirdi su širk rasprstranjeni, a najčešće se mgu naći u prizemnm slju rubnih pdručja šuma, u slju grmlja i prizemng rašća te pdručjima u kjima češće bravi divljač. U našim se krajevima najčešće susreću tzv. šumski (šikarni) krpelji vrste Ixdes ricinus. Krpelji nemaju velik radijus kretanja. Da bi stvarili kntakt s budućm žrtvm, ppnu se na vršak vlati trave, na list ili grančicu grmlja i tu čekaju da se žrtva približi. Pri prlasku živtinje ili čvjeka 44