,.. :_;N;čf1~ 1 ~0J:}s,1 3' e1,oa'.2..š441: 9,w,

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download ",.. :_;N;čf1~ 1 ~0J:}s,1 3' e1,oa'.2..š441: 9,w,"

Транскрипт

1 V1~0"~~~9,J ti41{a~ :WJ~ ~of(~'..,,,,,, Đ~~:.. (ilgh~u,dltl : '13roj; 0' '2..:~J~o2;Q,Sarajevo, 04. junf g'bd1ne B,OSNA l _HERCEGOVINA S'.~Q EHitS,NE l HERC}:GOY,[NE -...Ap.1:>f~ofoJ10' edj'etje:'nje.š~dt,-,,. L,J,, Ro t,. o'-pr:',,,.. :_;N;čf1~ 1 ~0J:}s,1 3' e1,oa'.2..š441: 9,w, s ud Bosne i Hercegovine_. u vrjeću~za _l:!p.f~~h.e:. ~Porov~. usrr.~t~pku.oc sne zako~itosti?:p~ih akata pokrenutom po zahtjevu...:,;.:,.<ii :, f":;;;\jif!:llit,> 1 protiv Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nc:stlač1f-pravosudn1h funkcija broj: /2018 od 24, godine i Kriterija za ocjenjiy.anje rada sudija u BiH broj: /2018 od godine koje je donijelo Vi.s~kp.:s,q.cts.ko i tužllaćf<9 Jje(;,e BTH, donio presudu kojom se zaqt,jev usvaja i k9jom S~. uk!claj~ ~,,,,. : ps\tfpk"'~ oqj,e~jiy..a. P.i.J.~.. ra,da. nosllaea p.ravosudnih ;.....,, " : ' -, Q/:J?.,7${ ' '"; i '~r1;~f"v_ 7':~,o~Je'nJlva nj~ rasa sud ija u > _., ~- ~\;/~-~. _,).':':." ;_v-_, ; '. 7:i.H.'j, ~.l.~ PRE:S:uoE s:u;d:a 13 Kao donosilac ukinutih akata Vis.oJ.co su~sko i tuiilaćko vij,eće BiH (u dauem tekstu VSTV BlH ili ViJe će) pobija presudu u cijelosti i to 2:0 0 ~- - pbvrede pravila postupka Koji je r.,tethodio dol1(;)šenju pobijane odluke, i - povrede zakona Bosne i Hercegovine. q # r J pezr ln Q t e n j e :a'.) Povrede pravila pos:iop~~ )~~jfje,,!pt~tho,dt0,-dpttql~;~j~\p:o'f~1!~t1~ ttditike '~..,.:, PD]Je:.sve:9sa,\ Qs~oraMa.,gi -?.~,-.,.z.t1,,"j.,:.\.m'.~1.,,;.ljl. ::.p.t, -~..:i~_qtilj(\)s:tii.tj odrrosu na akte ' '.',', ",,'/ '.,,",i, ",,,?fi _'JI;,, /,, {~;~,IJ,~d,eGifVft,r:t\i<,<., >.r,.,,,.-. :.:,.. '.Š(ai~(3'')'. ~a n~ ć ć 'rl,o 'fl6.ru~fm organima 'opč~ve '13,,,...,..,,., /..'...,1,R ~yfi3'o'sb!fllfte-rc:e.9;0viti:e:. Dal<le, u pr_ovođenju zakonom,propis-~n'if,\, 1;1~;, raqs'.ti VSW '.EliH he postupa kao or~an uprave i nema l l z l l z l H) jat~~oi}'., "',, } ~zl~ N' ~f*~' <,,, Sma karakter institucije iz člana 4. Zakpna o upravnim sporovima BiH (u daljem tekstu ZUS-a Bi H). Ćlan 4. ZUS-a BiH propisuje da su institucije BIH, u smislu ovog zakona: ministarstva BiH i 1 "Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, i 74/10. 2 "Službeni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 15/08 i 48/07.

2 f" li ,.....,_i!lll.:.,,,j911. lllll!fflwmi.mjllllll l--hlmll!ll flfll'jll lliliiil fluf!iiiii Plllllll!I I ~[!ffl llffi l lllll d!llffl i mu lf M( njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, institucije BD BiH i druge organizacije utvrđene zakonom države.bih koje vrše javna ovlaštenja, koja su Ustavom BiH određena u nadležnost BiH. Iz navedenog jasno proizlazi da se VSTV BiH ne može smatrati institucijom BiH, u smislu citirane zakonske odredbe, oa se ni akti koje donosi.ne mogu- smatrati opštim upravnim aktima. S,tog,a, nj osporavan! akti nišu koriaqn\ u~r~vfll >aktii u smislu Član,a,,a. zus~a BIH.niti se mogu s;matrati općim fzvr'.šnim upravnim aktima iz člana 8-. stav (2) Jačka '.ii.1) Zakpn-a o $udu :sosflf!j. H~ rcegovine. 3, pa je zabtjev o o.cjeni ('ljihbye-;z~.koliitosti va_ljal'g>.. :odoat~it u]kladu 'Ša čl,anoj:r{2'5: st~v (1 rt~čka 2. ZlJS:.a;BiH Nadalje; postupajući po zahtjevu Suda, u skladu sa članom 28. ZUS-a BiH, Vijeće je blagovremeno dostavilo odgovor na zahtjev za ocjenu zakonitosti. U odgovoru, broj 08* /2019 od godine, VSTV BiH je u bitnom izložio sljedeću pravnu argumentaciju: - u odnosu na dopuštenost zahtjeva: da VSTV BiH ne postupa kao organ uprave, da nema karakter institucije iz člana 4. Zakona o upravnim sporovima BiH, jer se na njega ne primjenjuju odredbe Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave i Zakona o upravi BiH, pa da stoga ni osporavani a~ti nisu konačnl upravryi aku.. u s,misl1;1 člana 8,-Za.kona p Sudu BiH i u vezi..sa č'lanorn 4 Z'U S~a SiH, da stbga žahtjev,:za :ocjenu Žakonitosti nije dopušten i da ga valja odbaciti; -.,u: pdno.s1,t na. zako.nifosj, Pravilhika,0:. postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija (u daljem teksju; Pravilnik o postupku ocjenjivanja:): da je ia konski osnov sadržan u odredbama 3., 17. i 1.8. Zakona o VSTV-u BIH, pozivajući se na odluku Ustavnog suda BiH broj 4/19 od godine i mišljenje Konsultativnog vijeća evropskih sudija, broj 1 O (2007) i broj 17 (2014 ), te je izložio argumentaciju o neosnovanosti prigovora nosioca zahtjeva o nezakonitosti članova 9. i 1 O. Pravilnika o postupku ocjenjivanja; - u odnosu na zakonitost Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH (u daljem tekstu: Kriteriji za ocjenjivanje sudija ili Kriteriji): da je donošenje ovog akta u izričitoj nadležnosti VSTV-a BiH, LI skladu sa članom 17. tačka (22) :Zakona o VSTV-u BiH, pri čemu su obrazloženi ciljevi dono še11ja kriterija i njihova usklađenost sa zakonskim okvirom, te sa preporukama E~, te.su ><:leta.uno {~!Qžeqi razl~zi neosnovanostl priqovora podnosioca zahtieva o q~zal.(obi(t/sti' ~J~h~.6f -š,tav {2).,! članova 7. l t9'. Kriterija:. Da'f'<ley na. gqtovb peti'~tranič~ odgovara VSTV B'iH je osporio sve tačke zahtjeva za ocjenu zakonitosti, dok se u pobijan,~j pres~'pi satne jednom rečenicom navodi da VSTV BiH osporava zahtjev u cijelosti i da je mišljenja da 'in1a nadležnost da ur:e<lfuje G>blast ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija. U obrazloženju presude nisu raspravljeni prigovori V$TV-a BiH, ni samostalno ni u njihovoj vezi, te nakon toga utvrđena njihova činjenična i pravna osnovanost. Stoga je presuda u suprotnosti sa pravom na obrazloženu sudsku odluku. Naime, jedan od elemenata prava na pravično suđenje je pravo na obrazloženu sudsku odluku, što podrazumijeva obavezu suda da navede jasne, dovoljne i razumljive razloge na kojima zasniva svoju odluku, čime se daje garancija strankama da je sud razmotrio njene navode i argumente koje je istakla u postupku. Samo tako obrazložena odluka omogućava stranci da shvati na osnovu kojih je razloga sud donio odluku kakvu je donio, te da je kao takvu prihvati ili se zaštiti putem pravnih lijekova. Pobijana odluka potpuno krši principe fer suđenja i jednakog tretmana stranaka. Vijeće presudu osporava i zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva. Naime, Zakon o Sudu BiH u članu 8. stav (2) tačka a) propisuje nadležnost Suda da:,,ocjenjuje zakonitost pojedina6nih i općih izvršnih upravnih, akata donesenih na osnovu državnog zakona 1 pri vršenjujavnih dutnosti organa vlasti Bosne i Hercegovine iz stava (1) ovog ćlana, za koje zakonom nije predviđeno ~uc/sko ispitivanje;.,. Institucije iz stava (1) člana 8, su institucije Bosne i Hercegovine i njehi organi, javne agencije, javne korporacite, institucije Distrikta Brčko i druge organizacije utvrđene zakonom države Bosne i Hercegovine. 3 "Službeni glasnik BiH", br. 49/09, 74/09 i 97/09. 2

3 Postupak ocjene zakonitosti iz člana 8. stav (2) tačka a) Zakona o Sudu BiH nije posebno propisan. ZUS BiH utvrđuje pravila upravnog spora u kojem se odlučuje o zakonitosti pojedinačnih i općih konačnih upravnih akata donesenih na osnovu zakona pri vrš-enju javnih funkcija institucija Bosne i Hercegovine kojifl? se rje,$.ava o Jj},ravirp,a. ff/,a!il; rjifl /tc;;~. P9r;ed u.qr\ijy;jil~j;l.. spora, L!S B.iH te. uliš~,. >~q-~ :.<. '.- 't;«,., "., ",.2'.~ "io..; );,,., ',,,.' t.:,., ':~~'%,;s,,, t"~'if. 1.,0:, tjevu odi..... l zakonitosti, mbih S tim u vezi ističemo da je u ćlanu 35. ZUS-a BIH proplsano da Sud ispit\i.lje zakonitost pobijano,g... konačnog upravnog akta u granica.ma zahtjeva iz tužbe. Sl.id. Je u konkretnom :pre.cimetu ukinuo u cijelosti Kriterije za ocjenjivanje rada sutlij:~, i u dij:~ju koji prelt,lzl qp~eg. J;lO;o.n~se:no-9. zaj1tjeva. Sue nfje obrazložio na čemu te"melji 0va'!w'~ svoj~ PMta,tenj;e:.:xtv,JJ1J~~J~--~x:r:r~:i~:a;.J.e.-p <;t~tupa,jući> na -navetj~,nl način došlo do povrede člana 35'. ZtJ$.=a tattet, 9drib'sno '.dq prekorač~6ja tužberrog,~al;\~~ma..,., ',,;r., :j}a~u~f 'lštič!:3,l:yjo da.i te, t!,etnqtn ;.(!'it et ~ " ~a.; postupku u ',';~ffi?:ftirn sp'ororj~a - to/i:1< /nlš~}. ;,s\ :~Wl;T;i ' lzakl;'tir:frji;)i' š.ffridi'ig.pr;jnj't mjuju odgovarajuće,.dtlre'ć}be.wkona koj/m)e,wif.đ(!wp'arr,t,.. rpstopak. Član 295. Zakona o pamičnecn poj,tupku :~Jt+ (U. ~:a.(i~t;t,: t~~~fw} Z}?f.'aihth,~fopJš:QJe t~žlqg,~'.?!j~ isključenje i izuzeće S1,J.(.we, te U; st~ U (@l}s.~lf: g~ $1,:lr;iij,S,: m~že. ~ltf izuze:t ako pq~toi;~ okolnosti 'koje dovod:e 1,.1,s,umnj.u nj-~s~y.11:r tt~ :rtost :13:,;,st:ay:,,:. f;i]j_a,-;,' ', ' got~ izt(z.f3:df3 j/i: ~im s~zn:a, t)~ 'f:i0$l,6jt neki od... 'i~ t~ffi~.,., <.APt ~21,,,.. <. /:~'.Ei'l{Qiilf!, G/IJ~~hJ~ -.o.gfnah o t().rrre obavijestiti.,. ~fe'dr:itka- S'tieta, a, p'.qtffl{itj. m1std.:v1f/ '/det 0:og~?Jamj~ do dof!ietef:jja. odluke o Izuzeću. Ako se fail/o ii.wtf.!6u pređsječit:iika suda, on 6.e sebi od tj.diti zamjenika iz reda sudija tog sude.. VSTV BiH smatra da su postojali razlozi z~ izuzeće predsj~anika vijeća, iz sljedećih razloga:. Iz obrazloženja Od luke \:J.s,tav,n~:g,~,ud,~t: Urll 1~t0j U 4:14:S:r..zabtjey Sl.l.da BIii.~~ut~.nJe;, ' - " lanom ta., fat' :':,:;.:.: t. ;:. ",:,. ~- ;~ - ~~yl/5, r,ttk- '.~!+~-c\ ',lf;ltfnll;, ;Jii,.u.pr~vlrctm,e.... ;J~o:Rrit!3riJ4 -za :oqi~. " J~ :~~sffpnd'.., Hercegovini 1 KFfterlJa ta 'OCfe ti]ti/.ijpj,e $Udija-,iWq{rlog_a ljani akti u dijelu u kojem se odnose na predsjednika suda, te predsjednike odjeljenja i' sudije Suda 81H, nisu u skladu sa Zakonom o VSTV-u BiH, Zakonom 6 Sudu BiH i Ustavom BiH (taćka 111/11 obrazloženja Odluke). Dakle kao postupajući sudija u postupku po navedenoj tužbi, sudijaf - 1 je Ustavnom sudu BiH podnijela gore pomenuti zahtjev, izloživši pravnu argumenfac1ju za stav da su kriteriji u nesaglasnosti sa Ustavom BiH, u dijelu koji se odnosi na sudije Suda BiH. Isti sudija donosi pobijanu presudu i to kao predsjednik sudskog vijeć.a. Mišljenja smo da se navedena sutkinja morala lzuzet: u pcedm~jg >-~l j~r Je µ;.-9l a,~9,ujl)~ratacjjl,.~,@9, ~:09_Đ,0~iJ,ac ' '~V:a: 1Jslav.nćr:o so,..,_ '", &4~.. voy -~z'i:(eij e ~ijec'e - "." ' it'ospq : - '-?.,,: ":, ćfn,~-, ;/ ~,/~,,.;;~!i, ri.,1 ;,:c.~ ' a. ''-,{i.":; \t ~'";_ :~ \(.,/~ / ts :_1- ;. ;&f~~~;.,\".. (.[j~',.f'..:~,.~.,,,,.. 1,,. oje'. et1njš\j VIS.šm}eri:ifoa pri

4 nadležnosti proizvodi nejasnoću i pravnu neizvjesnost, što se direktno. odražava na kvalitet,propiša; a satnim' tirn protivr,fb je hačelu via.davi ne pr:ava;'iz člarj~,112., U~t'a'(a BiH., '...,, U postupku odlučivanja po zahtjevu za ocjenu zakonitosti- i donoseći pobijanu presudu, sutkinja je odlučivala o istim pitanjima o kojlrna je zauzela stav u svojstvu podnositelja zahtjeva za ocjenu kompatibilnosti Zakona o VSTV-u BiH sa Ustavom BiH, naročito imajući u vidu da je presudom odlučeno i mimo granica postavljenih zahtjevom stranke, čime je u potpunosti onemogućena primjena Kriterija i provođenje ocjenjivanja svih sudija u BiH, pa i sudija Suda BiH. Podsjećamo da se po praksi Evropskog suda za ljudska prava nepristrasnost suda cijeni primjenom, kako subjektivnog testa, na osnovu ličnog ponašanja određenog sudije u konkretnom predmetu, 'take i. ob'je~tiyritl:g' te!!ta; ytyrđjyahjem da Ji -sud prqž~ gar~n9ije koie su dovoljne da is~ljuče ~v~ku leg1tl!,ritlu.,stjnš11jti u 'ife'.phstrasrlgst; Ob]eBtivnim tešt9rn,,~e. naročftp,maja. utvr:d'iti.da H posto ei~ nice kefe vaju;sumn u,.u.n~pristraspost sudij.e, budul'.:i :da:j,pr~vd.a. ne-samo da IJ;)Gta_.... lcreti'tga.je $fitqv~den.a"yjj tqm:,p ogledu~: čalfltit[sak d. 'ri~pristr;a. ' ''iti'qa}o..,... -;~aj~. r&r'išjfe'kja,'.šmo:aa::d6je~imti te~fli~prisfrl:\snosti u,kqnkrelnom s u u 1iikakc.i;1e bi rnciifao biti 0 zacfovoljeh. b) Povrede zakona Bosne 1 Herćeqovlrie b) 1. - Povreda Zakona o VSTV-u BiH - član 17. tačka (22), u odnosu na osporeni Pravilnik o postupku ocjenjivanja Obrazlažući odluku o ukidanju Pravilnika o postupku ocjenjivanja, Sud tumaći ćlan 17. tačka (22) Zakona o VSTV-u BiH doslovnim čitanjem teksta navedene norme, te konstatujući da se u istoj ne spominju izričito pravilnik i postupak ocjer\jivanja, izvodi zaključak o postojanju volje zakonodavca da ovo pitanje ne povjeri u nadležnost Vijeću, odnosno da Vijeće nije nadležno da don ese osporeni pravilnik. Pri tome Sud u obrazloženju presude ne navodi koji organ i u skladu sa kojim zakonom je nadležan da propiše postupak ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija. Po mišljenju VSTV-a BiH ovako površno, gramatičko i doslovno tumačenje predmetne norme dovelo je do pogrešnog z.a~ijučka sudskgg vijf)ća, koji potpuno lskjjučlljj~ mogućnost. postojanja pravne praznine u.konkretnom slučaju 1 a koja'i~ nast~la ili.propustom zakonodavca ili procjenom zakonodavca da proptsant sadržajrtotrlie U :sebi uključuje. i.orre r'l~phiane sadržaje koji su po svojoj prirodi neodvojivi pd m~terije,:~ćju,a n orma,izričito reguliše:. ~,.,.. Da bi se utvrdila volja -z~konodavca, u pogledu opsega određene norme, istu je potrebno tumačiti metodom otkrivariia njenog smisla, tako što će se utvrditi šta sve čini njen pisani, ali i nepisani' sadržaj. Proces tl.fmaćenja ne bi pri tome trebao biti ograničen na pojedinačnu normu, bez razumijevanja normativnog konteksta ćiji je ona dio, odnosno bez sistematskog pristupa koji će u obzir uzeti ostatak zakonskog teksta. Na ovaj naćin i Ustavni sud Bi H, u predmetu U 4/19, odlučujući o kompatibilnosti člana 17. tačka (22) Zakona o VSTV-u BiH sa Ustavom BiH, analizira predmetnu odredbu, koju nalazi jasnom i preciznom, povezujući je sa članom 1. koji definiše predmet Zak.ona o VSTV-u BiH, zattm sa članom 3. koji reguliše ppložaj i zadatak Vije.ća,. sa kompletnim 81ar:iom 17. koji reguliše. nadležnosti, ali i sa strukturom cijelo:g Zakona o VSTV~u BIH. l.j obrazloženju svoje odluke Ustavni sud BiH nadalje analizira i zakonodevnu hronqlogiju uspostave VSTV~a 13lH i njene eferte ~~- Zakon Q Sudu BiH. Na temelju provedene analize, Ustavni sud BiH izvodi zakljucak o ulozi VSTV-a BiH kao regulatornog organa u pravosuđu, koji ima zadatak da uspostavi nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe, koji stoga i ima široke nadležnosti. Ovakvi zaključci i metodologija Ustavnog suda BiH mjerodavni su i prilikom ocjene zakonitosti akata koji su doneseni na temelju analizirane odredbe člana 17. tačka (22) Zakona o VSTV-u BiH. 4

5 Nadalje, proces tumačenja predmetne odredbe treba biti zasnovan na opštim pravilima tumačenja normi koje regulišu nadležnosti državnih organa, a koji,rna se utvrđuje njihov nepisani sadržaj (stvarna rneđuzavlsnost, aneks nadi' nost J prj.r9d~ s~vari). Preyr:na pravilu..stvarne ;m,_et:ry_ovi?'".losti<i materij~ kojaje.1 dod ' -~d.nq.hj:,. u: ne,,11;r.biti r~gulirana, bez :. fštgv~~tt!~f\99 r~_gc,lir~,rija<triat~fif )l;,iž~ićl., IJ~n,at p,ravilu ;!h'ek~~ r~dležnostt" -regulacija materije, k., a, Je_... -orgatl_\j rootcl :se r:fr?~irltl i na it1alerijt:r: kaja je sa regulira nim.... t11.1žhqf Veii._ Pr~rna :-Pravilu odre4htanja.r:r~,dle,žpost1 i,po osnoytf'.~r\rođe: $t. ~ erija 'rpor}a" se-. tuli)ačitf u prirodnoj vezi sa sreqnom materijom. PrimJen9ri1 o... i.sprijvno zakljvči.tl'11.t\1~ pos(µpak primlene kriterija za ocjenjivanje nosilaca p:t kć:ija. po svbjćjprlrodi ri,užfio vezan za same kriterije, te da zakonita primjena ovih kriterija ovisi, odnosno zahtjeva propisivanje odgovarajućeg postupka ocjenjivanja. _l.j skl~.dt;j sa, navfjderi!,r;n)., rnjšljel'.lj~., fifl~...i.,'k6ji ;:proplsuj~ d~»)tiječe,. _, k'onstatđvati namjera: zak onodav azattm d~~e-tt krit~r:lji: i 7 primjene, rei~o ]ey zamjsliti da;,;a'kopo~.~' ~str:. ~~>;f9 11oš~nJe". "' ~~M?-9 '!;l t?tfmj~he. ktiterija bio zaro'rnt :1 pray( prirodi spada u materiju onog za'kon o VSlV-u BiH, t13~šta čl~q!.t1 1. tapka (?2? Zakona o vsrv-o o Je.nJiXa.bJ(=\ (llpa. s,qr!l'i}a t Nžila~~. mote ;o'ttjenjivanje: rada sudfja:;yrecfe, 0 akto:rn Vijeća,,,. normatlv~u aktivnost Vijeća i: :prlrtijeni. Kako bi postupak. n;jeg oyq pfopis,ivanje po svojoj. 'samih kriterija, odnosno Zakona 1 t! r u suprotnom, primjenom st;:1matd.1 9v,~JJ1il1',lsF,it~fti)a ~a pc đu.ri koj~, 'fil nije propisana, fli je propisana razltčno od 'suda do soda., M bi'.'.s.. a-člaha' 4:7}ta,ćka (22) ;Zakona o VSTV-u B1H, a to ~iu. jeđjnstveni,tandardr1;1 OP.l.. tlcjehj1vanj~,, a što poš(je.dlčho ima veze i sa uspostavom jed instvenih standarda u oblasti imeriovanja, odnosno napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija. Podsjećamo da. je uspos.b~va Jedinstvenih standarda u ovim objas~fma bila osnov zei prenošenje nfl.dležno.sti i. formir~nje VisokoQ su.dskog i tužilačkog vijeća Bi'H, sa zadatkom da osigura nezavisno, nepristrasno i profeslonalno pravosuđe u BiH. Vijeće dakle sve svoje nadležnosti ostvaruje sa svrhom koja je propisana u članu 3. Zakona o VSTV-u BiH. akle: u situaciji ka:da, zakono Podsjećamo da Ustavni sud BiH, u odluci U 4/19, u tačci 35, obrazloženja, zaključuje da nadležnosti Vijeća iz člana 17. nisu konačne, te da je tačkom (30) navedenog ćlana propisano da Vijeće vrši druga ovlaštenja utvrđena ovim ili nekim drugim zakonom. U tom kontekstu, tumačenje člana 17. tačka '(22). Zakona o VSTV~u BiH, kao osnova za donošenje Pravilnika o postupku ocjetjjivanja, mora se dovesti u vezu sa članom 3. Zakona o VSTV~u. BiH, koji propisuje m~nd~t Vijeća, ali i, s13 čltinor;n 16, Zakona o \/$TV-u BtH, koji.ovlašćuje Vijeće da donosi podzf:lkonske akte kojima, por.ed Vlastite organizacije i poslovanja, uređuj~ i disciplinske postupke, postupak imenovanja, ali i ćl(uga pita:nja. Jasno je da se riječi druga. pitanja, ko,je slijede nakon navođenja imenovan/a i disciplinskog postupk_a odnose na druga pitanja, koja također proizlaze iz člana 17. Zakona o VSTV~u, uključujući i tačku (22). 4 Odluka Ustavnog suda BiH, U 4/19. ~ Isto. 5

6 Nadalje pi"illkom procjene zakonitosti akta J<oji su usvojeni temeljem člana 17. tačka (22) Zakona o VSTV-u BiH, a vodeći računa da se u smislu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pod pojam zakona podvode se i podzakorrskl akti, ali l praksa nadležnog organa u primjeni određenog propisa, treba imati u vidu: - da je postupak ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija, uključujući i prigovor na ocjenu rada, normiran posebnim pravilnikom Vijeća već od gopine, a da su prethodno, od g,odine, procesna pitanja ocjenjivanja bila uređena kriterijima koje je donijelo Vijeće, Kohtinultet normiranja postupka Clcjenjivanja na opisani naćin upravo ukazuje na ostvarivanje standarda kv1;11itete zakona prema praksi Evropskog suda za [udska prava i' Usta:;,r:io~ suda Bi H,.u smislu dostupnostlt predvidivost' norme; - da je f sam Sud BiH, post1.,1pajući po pravnim sredstvima propisanim Zakonom o upravnim sporovima BiH, cijenio kvalitet ranijeg. normativno g okvira koji je regulisao ocjenjivanje, a kojeg je tako.der činio Pravilnik- o postupk'u ocjenjivanja sa propisan1m prigovorom na ocjenu rada (kao i kriteriji za ocjenu raga nosilaca pravosudnih funk;cija koji su sadržavali zn~ć~jan d.io elemenata.koji. su sadržani l.u osporenim Kriterijima). Tako u predmetu S1 3 U A u, od godih.e, Sud. za~ljučuje da je ocjenjivanje prove.~erlo na terneljo. unf)prijed i1tvrćf'3nifi i objek!ivn1h. kriterija za or;jenjivanje, po, proceduri koja je;.utvrđena op.štim aktima, sa mogućno ću da ocjenjivani učesiv,uje u procesu oc}en)lvanja sa pravom podnošenja prigovora na ocjenu,... čime se svi prigovori ooonostoc«koji ukazuju na navodno kršenje prava zagarantovanih Evropskom konvencijom, pokazuju u cijelosti neosnovanim. Na kraju ističe se da Sud izvodi zaključak o materijalnoj nezakonitosti osporavanih odredaba Pravilnika o postupku ocjenjivanja, budući da se njima propisuju pravni Instituti koji nisu zakonom propisani, te da stoga sadržaj ovog pravifnika, kao niže. pravno.g akt?, 11.iJe u ~~~las nosti sa f~~or,oq,. ~~tako ~PP~t~n~;:t~t~nja, H~eh~.:biJp;:k~kV,~ ~ t~c,ij~..u P8tpuJtosti. obesmisljava potrebu donošenja podzakons1kh aktader sugeriše da s pod~akonskog akta mora već; biti sadržan u postojećim z akon skim rj'ešenjima. Podzakonskt aktl, kao provedbeni propisi, i maju za cilj da razrade zakon i omo.guće time: njeg.ovu primj~riu, da time doprinesu kvaliteti samog zc:3koha u smislu nje,gove pravičnosti i zakonitosti, propisujući ona rješenja koja odgovaraju smislu zakona, koja nisu suprotna zakonskim normama i koja su neophodna da bi se zakonska norma upotpunila i konkretizovala. Da bi rješenja iz Pravilnika bila nezakonita Sud je morao utvrditi u četnu se sastoji njihova suprotnost zakonu (i kojem zakonu), da li su osporeni instituti sadržajno, te po smislu i cilju drugačijih od okvira propisanih zakonom, da li su podobni da budu normirani podzakonskim aktom, da li su propisani dovoljno precizno i jasno, i sa kojim ciljem kako bi se cijenila proporclonalnost između javnog interesa koji se ostvaruje normom i tereta koji se njom nameće. U poglegg člana- 9. Prayjlnika _a postup~u ocjepji,vanja; lstičetno da je prigovor Vijeću Rropi~an -s. cj.i):e.in qttfq~v ~~.ahja''6~. ~aboni 11~sioc,u prayos1..1dne f,m~clje. da 'ima. zna,'č'ajh.iju ul9gu Li procesu;ocjenj'iva11ja svog,,rada. Ovim se mehanizmom.ne sužavaju, prava ocjenjivanog sudije Hiti' se utiće na zakonskl:i.ovla'štehja predšjednika suda.u posh.rp~u.'6cj~njiva11j~. Propisivanjem p,rava na prigovor, postupak ocjenjivanja čini se objektivnijim, upravo u korist ocjenjiva nog sudij'e, ali i u cilju zaštite integriteta postupka u kojem se ocjena utvrđuje. Samo propisivanje prigovora nema nikakvog uticaja na mogućnost ostvarivanja eventualne sudske zaštite kroz korištenje zakonom propisanih pravnih lijekova, o čijoj dopuštenosti odlučuje sud. b)2. - Povreda Zakona o VSTV-u BIH - član 17. tačka (22) u odnosu na osporene Kriterije za ocjenjivanje sudija u dijelu presude u kojem se obrazlaže odluka o ukidanju Kriterija za ocjenjivanje sudija, Sud nastavlja prethodnu uopštenu argumentaciju i navodi da se osporenim kriterijima, za čije je donošenje nadležan VSTV BiH, uvode novi instituti (mentorstvo, analitička ocjena) koji nemaju 6

7 'qpptt~te JJ orgapiza'~ioalrtt i proc,esnitj,.zak9nlr\'l~ J:f~' riorajatijrii sadfžaj Kr1terjja -riije u sk]~du sa zakonir,na (bez; upute" r,ia koj~ z ~.,..,: dr penog.s1jda po pravniin.lije,k'qvfma. ne l'.)')ože:-bili o' Aua udova, ::furn~'čećf Zal<on o vsw.:u an,. l~);l"i)~ ' ajuql'.:.u ' Jj~~AJ a'k~ko to čini i ustavm sud BiH u svojojodluct U 411'9, od 6, 9-'2019:.. ne, mote... al(ijqčiti ga se materija Zakona o VSTV-u BiH odnosi na pitanja: 1<0,Ja se tlč1;r.'"nos(laea pr,avosudnih Junkcij~ pojedinačno, ukljljčujući i sudije Suda BlH, ali i pravosudnog 5,istema u cjelfhi, uključujući LSud BIH, te:-da su nadležnosti VSTV-a Bi H široko po.stavljene]<ak_o bi se mogi~ Ostvari.ti z~kqnom definisf;lna ulqg_a Vijeca, kao regulatornog organa u pravosuđtf Navedeno, kao i izričita odredba č1aoa 17. t?:ićka (22) ~akon a o VSTV-u BIH, nesporno ukazuje da je: Vijeće nadležno da uredi kriterije Zfl ocjehjivanje svih sudija i tužilaca. u BfH, što je Vijeće i učinllo riel<oliko put-a u periodu od sl.(og 9snivanja. Osporenim kriterijima, koji su dorteeern u novembru godine, uveden je analitički kvalitet rada i odluka kao jedan od elemenata ocjene rada. Nadalje kao izvor informacija za ocjenu analitičkog kvaliteta. prepisane, ' ' ta neposredno ~s~o-~~fe. dija 1,k0Ji Je,s4điJa. ~~ sno-1.:fie' m zakotil'... ' udij,\!-j.>lezpsa o ' ;,, ' 'i&tatlštički kva litef oclh.i~a. kao el~ment :OG.... e'per1og suda, jer to pitanjef nije materija ovi'fi zakon..... nog mehanizma u postupak ocjenjivanja ne utiče se na postupak odlučivanja po pravnom lijeku protiv odluke nižestepeno.g suda, odnosno ne proširuju se granice ispitivanja odluke po pravnom lijeku, propisane procesnim zakonima, već se uspostavlja mehanizam k.oji ocjenjivaču/predsjedniku suda omogućava objektivan uvid u rad i kvalitetu rada ocjerijivanog -sudije. Dakle, Kriterijima se ne dira L! rnaterl,u. ;ooest,ih-zakona, niti'se uvod.e. pbave ze ili ovla~tenja, dlja P,~ P,09_uzimaju t~~nje :kb. Ima P~ -~J;t!P~Ju, ~,sudija,nepo i~a~yti. ulogu. u nj:u."nj rf:iove,s r~_kq,_tia Btlrrijer- nkretan sudski alnj propusti ill:'prava strana a.u postu 1;1., Nije sporno da Kriteriji za ocjenjivanje rada sudije moraju imati uporište u relevantnim zakonima na način da se kao elementi ocjenjivanja prepoznaju one okolno$ti koje proizlaze iz vršenja sudijske funkcije, a kao izvori informacij~ za utv;rđivanje ocjene propišu upravo oni mehanizmi koji prcfzraze iz ostvarivana funkcije suda/sudij_e,. te organizacije sude i su.đ skog sistema. Tako su i elementi ocjenjiv,anja. iz osporenih.k_r.iterija u po,tpunbsu zasnovani na različjtim aspf:}ktima oswariva,:ija_ sudijslse.funkclj<t, a> pr)pre,.rna..ar:xalimkog Jni~ljenja, u skladu je sa stvarnom oadležno~91:1. neposredqo viš~g su 'vezi j~:~a]1ost,4pcima ~qjl se pr:e,dtttn sudom, provode, u sklad1.fsa' prooesnim,zcikonodavs, Tvrdnja da se uvođenjem ovog metfanizma Utiče, na postup~~ ocjenjivanja ne bi trebala biti sporna jer postupak ocjenjiva'nja rre bl nr smi.đ biti u disktecionoj neogranićenoj vlasti pre.dsjednika suda. Ovaj zakljucak prqi41~,zj i i~ rel~v(lt1t11lb. qgredaba.zakona o sudovima koji propisuju obavezu predsjednika da ocjenjivanje vrši U.skladu,sa kriterijima koje donosi Vijeće. Predsjednik suda jeste ocjenjivač i ocjenu donosi samostalno,.ali se ocjena i postupak u kojem se ona utvrđuje trebaju zasnivati na unaprijed propisanim kriterijima i pravilima. l ocjenjivani sudija ima mogućnost direktnog utjec8ja na proces ocjenjivanja, na način da može sačiniti izvještaj koji sadrži opis njegovih sudijski.h aktivnosti i procjenu sopstvenog rada, te u istom označiti predmet koji je odabrao za ocjenjivanje u skladu sa članom 19. Kriterija. 7

8 Ako je uloga odjela suda više instance propisana Kriterijima koje je donijelo Vijeće, a Kriteriji predstavljaju onaj akt čija je svrha da propiše materiju ocjenjivanja, pri čemu je Kriterijima izričito propisanp da predsjedtiik, suda ocjenu đonost samostalne, nejasno je u čemu ~e 'tačno sastoji nezakonitost osporenih rješenja, Posebno se naglašava da je uvođenjem analitičke kvalitete rada i.'.o~luka suć!ije, proširena lista mjerila koji se uzimaju u obzir kod ocjene kvaliteta rada su_~ije; čime se upravo smanjuje uticaj odluka drugostepenog_ suda kao isključivog, statističkog iz'19,ra ria_ 'temelju kojeg se, vredhljje kvalitet rada sudije, Vijeće; u svakom slućaju ostaje u potpunosf kod navoda: iz svog odgovora na zahtjev za ocjenu zakoriltostt, broj /2019 od 14,10,20 19, godine. Nadalje, ocjena sudskog vij~ća da bi Kriteriji za ocjenjivanje sudija frebali biti tek uputa predsjedniku suda u postupku ocjenjivanja, kojj treba piti specifi9~,n z,~. sva~i-j~ojeqin~l'čnl ~-ud, J~. bet u poritta u p9zitivnlr:n prnpisirna 1 :rijolit1 '$e dira LJ nadle'žnost Vij~~a:,_~a odredi saarž~j kfij~tif~cj da to uradi-na jedinstven i sfstematičan načlrr, Su.d.skc vijeće osporava 'i ispravnost opredjeoenja Vijeća da kriterijima stavi fokus na stručnost 'i profe~iooalnqst, kad'elen:fente koji su uz[maju u o'b~ir i u postupku imenovanja, ne obrazlažući u čemu se sastoji riezekonitost takve načelne odluke Vijeća koja je u potpunosti u skladu sa mandatom Vijeća. Ovakvi zaključci ukazuju na nerazumijevanje i nepoznavanje postupka imenovanja koja je uređen Poslovnikom VSTV-a BiH (čt. 46. i 47a) i prema kojem se u postupku imenovanja sposobnost pravne analize i stručnost kandidata, koji su već nosioci pravosudnih funkcija, upravo procjenjuje na temelju tri posljednje ocjene rada, S tim u vezi lstlče se ca zadatak Suda BiH, kada postupa na osnovu člana 8. stav (2) taćka a) Zakona o Sudu BiH i odlučuje o zakonltostl nekog opšteg akta, nije da odredi mogući s.adtžaj tqg ak organu at~riju,.jz, 's. zakorllfo' ~ aj~žnbst' S 'mitati 'Rr.l rlosffaca. pr:,,' ',,,)tt J~K~s.l.. ' '.,.. tr'!zrneđu ocj a I po"stuplfa irnenovanja, akvlm postupanjem Sud zadire u na e nos 1 'pose nog_, specif 1zovanog, r:eguiatornog or_gana uspostavljenog zakonom, i to ne samo u odnosu na kriterije za ocjenjivanje, nego i u provođenje nadležnosti ove institucije u oblasti imenovanja, Ocjenjivanje, naime, nije proces čiji je uticaj ograničen isključivo na individualnog sudiju. To je proces koji ima širi uticaj na pravosudne Institucije i pravosudni sistem, uključujući i rad samoga Vijeća. Upravo zbog toga uređivanje kriterija za ocjenjivanje i j~ste materija Zakona o VSTV-u BiH i u nadležnosti je. Vijeća. Vršeći ovu svoju nadležnost, i razumlievaiućl njen puni smisao, Vijeće je i đeflnisalo ciljeve ocjenjivanja, prema tim ciljevima odredilo i kriterije za ocjenjivanje, te raztadilo čitav niz rnehanizarria za utvrđivanje ocjene rada, N8pomlnje se da granice normativnog sadržaja kriterija za ocjenu rada sudija i tužilaca edređule zakonski okvir za VSTV BiH u cjelini, počevši od Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje VSTV-a BIH pa do cijelog Zakona o VSTV-u BiH, posebno ćlan ova 1. i 3. kao i člana 17, u cjelini, U tom kontekstu treba imati u vidu da osporeni Kriteriji nisu doneseni kao rezultat pojedinačne, izolovane aktivnosti Vijeća, nego su dio šireg procesa kojeg je Vijeće provelo kako bi se u zadanim zakonskim okvirima uspostavio koherentan i logičan sistem irnenovania nosilaca pravosudnih funkcija na druge pozicije u pravosudnom sistemu, te kako bi se.unaprijedilo upravljanje praiosudnih instituciiarna i uspostavili mehanizmi za unaprjeđrije rada nosilaca pravosunih funkcija, te unaprijedila kvaliteta i djelotvornost pravosudnog sistema generalno. Vijeće ovaj proces nije provodilo paušalno i nesistematski, nego u širem kontekstu Peer Review misija koje su prevođene nakon što je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u cilju pripreme analitičkog mišljenja Evropske komisije o ovom zahtjevu. U okviru Peer Review misija, sudije, tužioci i drugi stručnjaci iz razlićitih država članica Evropske unije posjetili su BiH i VSTV kako bi izvršili pregled nekih od ključnih oblasti pravosuđa, uključujući i oblast ocjenjivanja i oblast imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija. Nakon ovih posjeta, eksperti EU su sačinili 8 l..4t.l,~o b&k Hil ~ J { UU!.#i~ l:tl it/f.j 1 L T. L ~li~@lt& U s u.a

9 'ocf evarajuće izvješ taje, sa; specifićrtm preip,oru~a:ma,.k<:>je sµ ~smitjj~ne, k~~p bi se Evropskoj komfsijl pomoglo da izvrši ocjenu pqs(ojećeg:stanja tf Biti, ka:qlinstitucijama BiH da sprovedu daunje reforme, u 'skladu sa_ standardj ' (),,'koji s119građe repom.ke ekspe~ata. Osporeni.'ff/1~.rur l;l_~~i;~~~ o,~,~- ~rt.. '.,.,U ';' p> <it~$;r_ov~ol[tr::da cnoj '.~p a1tz1 oč]~njtvanj~ rada.,.,. đ.,..,ctqi da "o~j$:lf!8. a, za. cilfnier:a lrnaf i una.pređenje upravjjtf. dškim resur.sima'':/. tisvl sistemi ocjemjivanj polaze : :z~jed.n'i~ke pretpost~vkerda pro(es'ioha m sugija i tu.žjlaq~ pred,~tavjja l il'ajvažniji izvor..... itfri1jtet'a prav_o~~cln~ Ju:rtkciJe_,. 'ali - f \t,. ljnu. g ~rancij4>'rrjene ~iiiavlsh~sti. Meb~nizmi ocjen}lvar'lja. su ključni mstrurnentt za osiguranje efikasnijeg pravosudnog sistema kroz Jačanje up,ravljanja pravosuđem rađi postizahja of:tg9'v9rtlije_9, tr,,anspa,ret:,thijeg i: pouzdanijeg pravosuđa. Cilj je da se uvedu kriteriji koji će bfti Hsl'<ta,đ;en.iJi: s~r,~vtop$kim. standardima l da se omogući dosljedno ocjenjivanje u jednoj sistemskoj strukturi koja će podrazuntij,evati efikasnu korelaciju sa drugim aspektima karijere u pravosuđu, _odnosr_,o sistemom imenovanja i disciplinskim pr-avil~pi~i,. Napominjemo da su i stto.'čnqr,:t ~n.alj.2fo,~, ~J~pka,l,r-tj~hAv.~,,. _ no,sji.~~~- Pr~v.6 1 ~,upqih fo,nkcya naglašena važnost uspostave kg1 'Og ~m,.a; U zf')a~a os..oc::jerjjjvanj;al zasnovanog na analltič'kci:m.a'šp'e!kfu, ' tup ~npilanja.. i " $i;,'ja n6silača ;,,', > ', ' <.. :r< O,,i.,. l'.,.., ' 'V. '....i, O '......,, ~~.. osudnih :funkc;:ija.._.... : 'ropis~~~rosi,,,or- - krit~~llttn :op$ta -unrje,.. -. 't1jihov9.g'definlša'!')j~,kol'.1št{!to l ao j'edne od zema_lja člahjca EU š koji'rn3si8 djj~lio,r.... Nlap6mlnje se da Je kroz spomenute Peer Review misije analiziran pretmdni normativni okvir za sistem ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija, te da je zaključeno kako su ranija rješenja manjkava upravo zbog toga što su bita bazirana na, statističkim pokazateljima. Isti zaključak proizlazi i iz izvještaja Vijeća Evrope o sistemu Vfsqkog. sudskog I tužjlačkog vijeća Bosne i Hercegovine za ocjenjivanja ra,da sqdlja, koj/je pripremljen u okviru projekta,,jačanje kapaciteta pravosuđa Bosne i Hercegovine za primjenu avropske konvenc.u,e 'Z.a-zastitu ljudskih prava". : ~,_.. Ju~~'\z QšiEf~,enih i~j~štaj ;~Ju ria natn,9s~, ~vođerl~:, analrtiq~~g 'pri~thpa u -,rada- nošilaca t,t:avo_.,...,.1;t.. o :!~ llfi,... ' -, d~tall,~o razmatranje se 'tei.e ostvariti\ te da su, u za danim zakonskim okvirima, 4tyrc1eof;l onajješ. dc:l.boj.\ da te Cjljeve i ostvare. Vijece 'stoga ospcresa U potpunćs I1šalti.e l""....,r -~ rw;1vode3 )pryost~penog Vijeća O nedostatku odgovarajuće meto~,elb e u pro6'8su prlpreme osporenih kriterija. /..,, Potpuno je neosnovan i uepjten'li;~.kljwoa,1<:.' ' - '~~-na.ruš:~~~rtju, ryez:~vfs,,n_osti s.µdske funkcije kro.:z propisivanje analitičklf,f ele'rrienjt.~ u f? :,,. - ' 1 ; tjenjivanja. Naprotiv, uvođenjem ocjene analltičkqg kvaliteta rada l odll!ka,sudi]e. u f,a~o. _'repoinaje kompleksnost sudijske funkcije, l<oja.nije svedena na statisti~k~ P<?~....,.~qti,~'.ffiv;:1tnim qcjenjivanjem rada.omogućava se p;otpµnfje vrednovanje sudjjskos/<a. Jill'.)~( ftq' ti~e u korist ocjenjivanom sudiji, jer se prepoznsju upravo oni eletr\e.1'.1't.~ koji č!he~,-~,jiqu, r-1jjgovog profesionalnog angažmana. Na ovaj način omogućava se i plantr~r,je profesi~oaln9_g~' razvoja sudije, te eventualno poduzimanje mjera koje za cilj imaju pornoć.~ugiji u' ~,~:tazllaženju uočenih slabosti. Temeljit pristup u ocjenjivanju, koje nije sveden same na;,statisuku, _i koji podrazumševa veći broj kriterija i podkrlterlla, te izvora informacija na kojima ocje~j1v,;tč zasplva svoju ocjen.u., u.z unaprijed prcplsan i razrađen postup~k, ocjet1jivanje. č'i,!il.e 9bJ~~tivnijim; _čtme. -~~' ijtiti n:e.zavisan položa] qo}enjivariog sudije., P-riJikoni uvođenja novih elementa.p_cjene raga, Vijećeje.odmje(Jlo..sve''e,fekte noyihrješenja te ih smatra.srazmlernltn j podobnim za,qstvari'vanje 'postavljenih člijeva, koji sa mogu uopštiti kao unaprjeđenje kvalitete l djelotvornosti pravosudnog sistema generalno, a koji su i u javnom interesu, ali i u interesu samog pravosuđa i pripadnika pravosudne zajednice. Na kraju, ističe se da je Sud presudom ukinuo Kriterije za ocjenjivanje sudija u cjelini, bez bilo kakvog obrazloženja u odnosu na pretežan dio odredaba ovog akta, kojima se definišu ciljevi 9

10 ocjenjivanja, zatim kriteriji za ocjenu rada (i to kvantitet rada, statistička kvaliteta odluka i analitička kvaliteta rada i odluka) način bodovanja, evidencije, mjere za unaprjeđenje rada i sl. Sud se nije upustio ni u ocjenu kvalitete propisa prema standardima kvalitete zakona uspostavljanim u praksi Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH (dostupan, precizan i predvidljiv propls). Ovo čini nemogućim donošenja zaključka o tome kako bi se utvrđene nezakonitosti mogle otkloniti. c) Dqpušteno~t. pr;avnog lijeka. ~.Q,d,~o.sj~e1J Zfl~Jlevi,a/.šmair~A't,d~ {~; ~po,qrio.š~ol~.. zabtj~v~ >~a, RtefsRltiya.niE;J.t;s,udsRe;i;:odl~!e, doptjštetfo u. konl'<retrr0}n slu~'ajo ima,jući.wvidu tla Je Suči BiH postupajućipo:zahtfevu za:ocjenu z~kbnito.strprim'j&~jiy,a~"'~~r~:d9e Z.U$:.a.BiH, odr.ros no đ~ je'.~iv,qju š1yarnu na.dlež nost iz člana 8. stav (2) tačka a1 Zakona o Sudu BiH, proveo u postupku upravnog spora prema odredbama ZUS~u BfH. O zahtjevu za ocjenu zakonitosti je odlučivalo vijeće za upravne sporove, čiji je sastav određen ZUS~om BiH. U skladu sa odredbama ZUS-a tražen je odgovor Vijeća na zahtjev za ocjenu zakonitosti, sudsko vijeće je o zahtjevu odlučilo presudom na nejavnoj sjednici, kako je propisano ZUS-om, a sam predmet ima oznaku upravnog spora. l u obrazloženju pobijane presude, na 2. stranici, treći pasusu, posljednja rečenica, postupajuće vijeće za upravne sporove konstatuje da je nadležno u akata Vijeća. predmetnom.uprevnom sporu za ocjenu zakonitosti" osporenih Iz nay.eden og. nedv6smi$i~no. p,rqiz;lazi da su. ispunjeni uslovi iz; člana 49. ZUS-a Bi H za podnošenje zahd~va za preispitivanj~ sudske odluke...- Iz svih navedenih razloga, VSTV BIH predlaže da Apelaciono Odjeljenje Suda BiH, u skladu sa članom 54. zus-a BiH, donese sljedeću PRESUDU k9jom se uva,žava' zahtjey ;a. pr~jspitjyanje sudsj<e odluke i ukida se presuda suda broj: ~r~i~a~i o:;it~ 1;d~k~d ;r~tf?~~j~- ~od.~~~. i. zo:~a,o;;~v~ ~~l~~~ zakonitosti kao nedopusten 111 odbije kao ne JEVA ~-- "' i tužilačka vijeće BiH, dsjedniku Milanu Tegeltiji Prilozi: - Presuda Suda BiH, broj: S1 3 U U, od 19, godine - Odgovor VSTV-a BiH na zahtjev za ocjenu zakonitosti, broj /2019 od , godine - Odluka Ustavnog suda BiH, broj U 4/19 - rzvještaji ~tručnih P~er Reytew- _misija o 9cjenjiva,nju i irn~n.oya,oju nosilac;a pr,ayqs!jdt1ib funkcija - Jzvještaj Vijeća, Evrope o sistemu VisoRog sudskog i -tužilačkog v!]eća Bosne i H~rcegovine za o'cjenjivanja rada sadija 10