Izdanje za decembar, godine

Транскрипт

1 Izdanje za decembar, godine Member of IDEA Member of NGO Council Member of WSDC Member of Mreţa pravde BiH The International Debate Education Association CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA Open Society Institute New York Debatne novosti, br. 12, decembar godine SVAKO UMNOŢAVANJE I KORIŠTENJE SADRŢAJA IZ NOVINA JE VEOMA POŢELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete ĉlanak za novine Izlazi mjeseĉno, a nekada i ĉešće.

2 Riječ urednice UKRASITE SARAJEVO Okreĉite Beograd reĉenica sa poĉetka legendarnog filma Balkanski špijun, a meni posljednjih dana kroz glavu prolazi veoma sliĉna misao Ukrasite Sarajevo. Veza sa Balkanskim špijunom je moţda sluĉajna, ali bi ova uvodna rijeĉ imala i najviše smisla kada bi napravili analogiju sa filmom i tmurnom sarajevskom svakodnevnicom pred nadolazeće praznike. Za one koji nisu gledali film, osim najdobronamjernijeg savjeta da ga pogledate, evo i kratki osvrt na radnju filma: film govori o paranoidnom i zbunjenom penzioneru (Iliji Čvoroviću) koji je greškom umislio da je njegov, obiĉni podstanar (Danilo Stojković), zapravo terorist koji ţeli rušiti drţavu. U ovoj uvodnoj rijeĉi ja ću preuzeti Ilijinu ulogu i pokušati da iskoristim špijunske sposobnosti, a Bosni i Hercegovini, taĉnije, Sarajevu, dodijeliću ulogu Danila. Recimo da sumnjam da ovaj grad nije ono za šta se predstavlja (multikulturni, multireligijski, multinacionalni i urbani centar jedne drţave) i da to pokušavam da dokaţem u ovoj uvodnoj rijeĉi. Ne mora da znaĉi da sam upravu, ni Ilija nije bilo, ali niko ne moţe osporiti njegov trud i sistematski pristup u pokušaju da dokaţe da jeste. Moţda se moji špijunski geni ne bi probudili u ovom intenzitetu da me debatni svijet prije desetak dana nije poveo na put u susjedni Zagreb, koji je u odnosu na Sarajevo, slika pravih svjetskih metropola u adventskoj atmosferi. Da je rijeĉ o velikoj razlici u ekonomskoj razvijenosti - nije, jer ne poredim Sarajevo sa New York-om, tako da ekonomski kontraargument ne stoji u zahtjevu da Sarajevo uljudno okititi bar jednu ulicu. Ako nije ekonomija, logiĉan slijed analize ukazuje na politiku i tu bi se zaista mogli zadrţati. Da li je tmurno i sivo Sarajevo neĉija politiĉka igra? Za ovu uvodnu rijeĉ sasvim je nebitno ĉija, ali svakako da svi oni koji su na odluĉujućim pozicijama imaju svoj udio u krivici. MeĊutim, pitanje je da li Sarajlije ţele okićen grad? Da bih mogla okriviti politiĉare kao odgovorne predstavnike narodnog politiĉkog suvereniteta, pitanje je šta sami biraĉi ţele. Ĉudno vam je postalo ţivjeti u BiH, koja je vjekovima spajala razliĉitosti i promovisala suţivot. Ĉudno vam je postalo da je u BiH u dobroj mjeri izgubila vjekovnu tradiciju i poĉela da se boji svojih razliĉitosti. Ljude je strah da će poštujući tuċe izgubiti svoje. Ko je kriv za ovakvo stanje? Segregacionistiĉka i šovinistiĉka politika, koja je nacionalizam izjednaĉila sa perfidnim fašizmom, ali usudiću se staviti veliko breme odgovornosti i na vjerske zajednice. Htjeli priznati ili ne, vjerske zajednice u BiH su interesne grupe iznimno velikog uticaja na sve sfere društva i umjesto da iskoriste moć za spajanje razliĉitosti u promovisanju dobrog i moralnog (što je primarni cilj svih monoteistiĉkih religija), rijetki su primjeri meċureligijske sistematske i kontinuirane saradnje. Onda i ne ĉudi pasivan stav Sarajlija po pitanju neokićenog grada, taĉnije, hajde da budem konkretna: jelku ispred Predsjedništva, koja izgleda kao da je vjetar na nju sluĉajno nanio par ukrasa i malo novogodišnjih svjećica u Titovoj i Ferhadiji, zaista ne mogu smatrati okićenim gradom. Neću reći da Sarajlije ne bi voljele da je grad ukrašen, ali zar nije simptomatiĉno da se niko nije javno pobunio zbog sivog pretprazniĉnog Sarajeva? Bunili smo se zbog poskupljenja, kašnjenja penzija, plata, nedovoljno ispitnih rokova, pa zašto nismo i zbog ignorisanja praznika? Zar nije simptomatiĉno da praznike manje zastupljenih religija u ovom gradu ne smatramo razlogom da ih i grad slavi? To vam je jednako situaciji kao kada biste bili majke/oĉevi troje djece, recimo: dva djeĉaka i djevojĉice, a slavite roċendane samo djeĉacima, jer su većina. Ilija u meni ne moţe i da se ne dotakne pitanja kome mogu smetati ukrasi? Ako ćemo ih povezati sa religijom, nijedna od zvaniĉnih religija zastupljenih u BiH ne zabranjuje ukrašavanje, naprotiv! MeĊutim, kada govorimo o zloupotrebi religije u politici, govorimo i o pravom odgovoru na sva ranije postavljena pitanja. Politika svoju pasivnost prebacuje na religiju, religijske zajednice u cilju zadrţavanja svog iznimno uticajnog poloţaja ne ţele da se protive vladajućoj politiĉkoj sceni svi pasivni, pa tako i narod. I sve to meni ne bi smetalo da ne pokušavamo svijetu poslati laţnu sliku multikulturalnosti i suţivota. Lako je biti multikulturalan u sredini u koja ne ţeli priznati prava manjina. " Ajde sad sve lepo priznaj pa će ti moj brat oprostiti što te tukao. E hajde grade lijepo priznaj ili mijenjaj ponašanje, pa ću ti oprostiti što napisah ovakvu uvodnu rijeĉ. Okiti bar jednu uliĉicu, ali tako da se niko ne pita da li su ukrasi naletili u nju zbog jakog vjetra, pokaţi šta Sarajevo moţe i da nije zaboravilo sve što ga ĉini posebnim, jer Ilija u meni neće imati mira. A svi vi koji ste pratili Iliju do kraja ove uvodne rijeĉi, bez obzira da li slavite ili ne, ukrasite dio prostora u kome boravite i pokaţite da BiH i dalje ima poseban duh koji njeguje razliĉitosti i slavi sve praznike i blagdane. Dragi prijatelji i debatanti, srećni vam Boţići i Nova Godina, mi u svijetu debate uţivano u svakom posebnom danu, a svi zajedno ih moţemo uĉiniti još posebnijim. U OVOM BROJU PROČITAJTE: Riječ urednice Debatanti pišu U posjeti debatewise-u Retrospektiva, u posjeti OC Desnek Breza Planiramo za naredni mjesec Riječ dvije o TV debatama i Drţavnom debatnom festivalu iz prazničnog ugla Riječi velikana Preuzeli smo od Impressum Tijana Ljuboje

3 Debatanti pišu Evo i ove godine aktivnosti u našem klubu su sve intezivnije i sve je više obaveza, ali za sada se uspješno nosimo sa njima. Ponovo idu istraţivanja, pripreme debata, debatovanja, pomalo ima i druţenja... Znamo da su i u drugim klubovima aktivnosti u punom zamahu i da svi vrijedno radite i da ste ţeljni da svoje sposobnosti i pokaţete. Mi smo u toku oktobra imali mini školsko debatno takmiĉenje u kome su uzeli uĉešće svi debatanti našeg kluba i bilo je dosta dobrih debata, ali i manje dobrih, jer je najvećem broju dabatanata ovo bilo prvo debatovanje. Za poĉetak je bilo dobro, a svi koji ţele imaju priliku da usavršavaju ovu prelijepu vještinu, koja zahtjeva dobru retoriku, organizaciju, prezentaciju, ali i mnogo drugih vještina i znanja. Ne treba se predavati treba raditi, jer rezultat neće izostati, a to najbolje potvrċuju naši bivši debatanti koji su vrlo uspješni u nastavku školovanja, a svi istiĉu da im je debata puno pomogla. Zato, mladi debatatni i debatantice istraţujte, debatujte, druţite se i bićete dobri i uspješni. Puno vas volimo. Maja i Vesna, JU Ekonomska škola Brĉko, Brĉko Dragi prijatelji-debatatni, ovo je naše prvo javljanje i priznajemo da smo dugo razmišljale kako i šta da vam napišemo, a da to bude zanimljivo, jer pretpostavljamo da je i to vaţno za nas debatante. Iako moţda nije više baš ni aktuelno, ipak smo se odluĉile da vam napišemo o našem druţenju sa debatantima i debatanticama u MSŠ Ĉelić koje smo imale u oktobru mjesecu i koje je bilo vrlo ugodno i interesantno. Bile smo posebno iznenaċene koliko je debatantima vaţna ova aktivnost, jer su prije odlaska svi govorili o tome. Iako baš i nismo bile posebno zainteresovane za odlazak, sada moramo reći da smo baš imale sreće i da sa ovog druţenja nosimo izvanredne utiske i posebno je vaţno da smo upoznale nove prijatelje. Uţivale smo i u debati, koja je bila super, domaćini i mi smo bili dobro pripremljeni, a ovakvi susreti doprinose upoznavanju i boljem razumijevanju mladih, a što jeste i jedan od osnovnih ciljeva rada. Mnogo toplih pozdrava svim debatantima, a posebno našim prijateljima iz Ĉelića. Dajana i SlaĊana, JU Ekonomska škola Brĉko, Brĉko ŠTA CKD KAŢE NA TEKSTOVE DEBATANATA? Drage naša Majo i Vesna, drago nam je da i vi debatu smatrate plemenitom vještinom. Debata je spoj kvalitetnog istraţivanja, poznavanja logike i dobre mogućnosti prezentacije, a kada jednom savladate ove vještine nijedan zadatak vam neće biti teţak. Stoga i ne čude dobri rezultati vaših prijatelja koji su se nekada bavili debatom. Ţelimo vam mnogo sreće u savladavanju svih debatnih vještina i što više mogućnosti da ih uspješno koristite u budućnosti. Drage Dajana i SlaĎana, drago nam je da ste uţivale u druţenju sa MS Čelić, ali i da ste mnogo naučile iz te posjete. Redakcija Debatnih novosti vam daje odobrenje da što češće pišete o zanimljivim stvarima i da se pri pisanju članaka ne predate u borbi protiv predrasude da smo strogi i da nas ne zanimaju vesele teme. Nas sve zanima i rado ćemo objaviti svaki vaš članak. 3

4 Debatanti pišu Dragi debatatnti debatantice, U utorak, godine, u našoj školi imali smo jedan zaista nesvakidašnji dogaċaj kome smo se svi obradovali. Naime, posjetila nas je Jasmina Đapo, nekadašnji uĉenik Gimnazije Vaso Pelagić Brĉko. Njen trener bio je naš profesor i na njegovu molbu, govorila nam je o uĉešću u debatnom programu. Iznijela nam je svoja iskustva koja su sadrţajna i bogata. Govorila nam je o uĉešću na dva Svjetska debatna takmiĉenja i kako je to doţivjela. Bilo nam je interesantno, mnogo toga smo je pitali, a ona nam je strpljivo odgovarala. Govorila je o tome kako su se pripremali, a da im je osnovni i najteţi zadatak bio istraţiti teze, a onda je sve bilo lako završiti. Posebno je istakla da joj je debata puno dala, da danas uspješno studira na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je na ĉetvrtoj godini studija. Posebno nas je iznenadilo da debatanti dolaze kod svog nastavnika-trenera nakon toliko godina, što govori da je debata ne samo aktivnost koja se odvija u klubovima dok traje škola, nego ostaje i jaka veza meċu ljudima dugo nakon toga. Pošto smo se pripremili za javnu debatu, Jasmina je slušala javnu debatu i pohvalila naš rad, ali nam je dala neke korisne sugestije koje smo iskoristili i mislim da je pomoglo da naša debata bude tako dobra, bar kako su rekli uĉesnici debate u našoj školi. Nadam se da i u vašim školama ima ovakvih primjera, meni je bilo priliĉno neobiĉno i baš me obradovalo to što debatanti i nakon završetka srednje škole ostaju zaljubljenici u debatu, a Jasmina to jeste, definitivno. Moţda Jasmina neće biti u prilici proĉitati ovaj tekst, ali svejedno, veliko joj hvala u ime svih debatanata JU Ekonomske škole Brĉko. Koristim priliku da pozdravim sve debatante, trenere i ĉlanove CKD-a Sarajevo iz Brĉko distrikta BiH. Arijana Mikić, JU Ekonomska škola Brĉko, Brĉko ŠTA CKD KAŢE NA TEKSTOVE DEBATANATA? Draga Arijana, debatni program u BiH pokušava biti jedna velika porodica, a da uspijevamo svjedoĉi i Jasminin dolazak. Uvjereni smo da ste imali priliku mnogo nauĉiti, jer se radi o iznimno kvalitetnoj debatantici, koja iza sebe ima uĉešće na dva Svjetska debatna takmiĉenja i najiskrenije se nadamo da ćete ta znanja upotrijebiti na narednim debatama kako bi bili meċu najboljima i ko zna, moţda baš za par godina vi preuzmete Jasmininu ulogu sa novim generacijama debatanata u vašem debatnom klubu. Christmas Day Christmas Day is here and so are we Time for children and presents And Christmas trees. Happiness, loveliness, Christmas bells ringing out goodwill to men and peace on earth. Ev'ry thing they taught you When you were a child The things a Child once taught the world. If Christmas day is really in your heart You don't have to save up all your love To give once a year Learn to give, try to live Each day like Christmas Day. 5

5 U posjeti TREBAMO KUPOVATI VJEŠTAĈKE JELKE ZA PRAZNIKE? Duh praznika zahvatio je i debatewise. Tema koja iz dana u dan privlači sve više debatanata posvećena je kupovini ukrasnih stabala za praznike. Dok jedna strana debatanata tvrdi da kupovina vještačkih jelki pomaţe zaštiti okoliša, druga tvrdi da je to samo iluzija. Vještačko drveće ne samo da se ne moţe reciklirati, već nije ni zdravo, posebno ukoliko u kući imate djecu. Imate vaš stav o temi ili jednostavno ţelite saznati šta drugi misle? Debatewise vas očekuje. SEDAM MRTVIH PESNIKA S druge strane groba ţiva zvezda kuca I zapaljeni vetar na početku dana sniva Noć u mome glasu više ne doziva prostore izgubljene koje poseduju sunca MOŢE LI GLOBALNA KORUPCIJA BITI REDUCIRANA? Tema o kojoj Bosanci i Hercegovci zasigurno imaju mnogo da kaţu, u mjesecu decembru privukla je veliku paţnju na debatewise-u. Korupcija se uvukla u sve sfere ţivota širom svijeta, a debatanti nude korisne savjete kako je prevazići ili bar reducirati. Jedna grupa debatanata je potpuno skeptična po pitanju da li je uopšte moguće boriti se protiv korupcije. Ukoliko vas zanima više stavova, debatewise vas očekuje. BOGATI BI SE MJESEĈNO TREBALI ODEREĆI 10% SVOJE ZARADE I DATI JE U HIMANITARNE SVRHE? Teza koja je po broju komentara zauzela prvo mjesto u debatnoj popularnosti za mjesec decembar, zasigurno je ova. Borba izmeďu humanog i toga da li se neko treba odreći onoga što je zaradio poštenim i mukotrpnim radom, produkovala je mnoštvo zanimljivih dokaza i primjera. Dok neki tvrde da je 10% previše, drugi su pri stavu da se uopšte ne treba odreći vlastitog novca. Šta vi mislite? Odgovorite nam na debatewise-u. Krv moja zaspala pod kamenom ne bunca zbog pakla iz zemlje iskopanog ko ţiva Ovde kamenje peva i ptica se skameni siva Ovde su svi prvi put mrtvi iza poslednjeg O zašto smo tako sami i slabi i krti Dok se zemlja okreće oko svoje smrti negde ispod zemlje zri tišina zla Najzad sam dovoljno mrtav ništa me ne boli Drvo se naginje nad zaboravom nema šta da se voli Neka niče cveće iz prokletog tla sunca Tin Ujević 6

6 Retrospektiva, u posjeti OC Desnek Breza LJETNI RASPUST U OC DESNEK BREZA Raspust u debatnom svijetu očigledno ne znači i prestanak aktivnosti. I dok ovaj broj debatnih novosti čitate u snjeţnoj BiH, slike iznad, koje nam je poslao vrijedni debatni klub OC Desnek iz Breze, vraćaju nas u lijepu ljetnu atmosferu i unose toplinu u decembarsko izdanje Debatnih novosti. U ljetnim mjesecima OC Desnek je organizovao brojne aktivnosti, a kroz gotovo svaku od njih provukao je i organizovanje javne debate. U izvještaju koji su poslali našoj Redakciji mogli smo pročitati da su ljetni mjeseci ovaj debatni klub inspirisali za organizaciju kako komičnih debata, tako i onih formalnih o veoma zahtjevnim društvenim temama. Slike iza nas svjedoče da se radilo o iznimno u uspješnim aktivnostima. S obzirom da nam se bliţi zimski raspust, jedva čekamo novi prilog za Debatne novosti od ovog kluba. Nadamo se da će ih snijeg inspirisati na rad, jednako kao i sunčano vrijeme. 7

7 1. MeĊunarodne debatne novosti br. 19 Sarajevo JANUAR 2011 Priloge dostaviti do 20-tog u mjesecu Finalna verzija novina 25- tog Januar godine 2. Debatne novosti Sarajevo Januar Januar godine januar 3. Pisanje projekata Sarajevo Prema krajnjim rokovima 4. Zagovaranje za Sarajevo Dogovoriti sastanke projekte 5. Web info Sarajevo Januar godine Mjeseĉni izvještaj Sarajevo Januar godine Do Praćenje dnevnih novina Sarajevo kontinuirano Svaki dan 8. Sastanak trenera CKD Sarajevo Decembar godine Planiramo za naredni mjesec PRIČA Sećam se samo da je bila nevina i tanka i da joj je kosa bila topla, ko crna svila u nedrima golim. I da je u nama pre uranka zamirisao bagrem beo. Slučajno se setih neveseo, jer volim da sklopim oči i ćutim. Kad bagrem do godine zamiriše, ko zna gde ću biti. U tišini slutim da joj se imena ne mogu setiti nikad više. Miloš Crnjanski 8

8 Riječ dvije o TV debatama, Državni debatni festival iz prazničnog ugla SAZNAJTE ŠTA VAM DONOSE NOVE EMISIJE SERIJALA DEBATE O DEBATAMA U NOVEMBRU Emisija Debate o debatama i ovog mjeseca donosi vam obrazovne emisije posvećene mladim ljudima, sa aspekta mladih ljudi iz cijelog Regiona. U ovom mjesecu otvaramo brojne teme, a u decembarskom broju Debatnih novosti ćemo vas upoznati sa nekima od njih: razvoj civilnog društva, ekologija, zapošljavanje, ravnopravnost spolova, volonterstvo... Kao i uvijek, svakog nedjeljnog jutra, na BHT1, kroz emisiju će vas voditi Sanja Vlaisavljević, u društvu stalnih istraţivačica Centra za kulturu dijaloga: Anje Gengo i Tijane Ljuboje i mladih iz zemalja Regiona. Saznajte nešto novo, učvrstite ranija znanja, pogledajte kako to izgleda kvalitetna argumentovana rasprava izmeďu mladih ljudi. Vaše komentare, pohvale, kritike i sugestije na Emisija Debate o debatama i CKD team vas čeka. DRŢAVNI DEBATNI FESTIVAL (na praznični način) Ukoliko ste očekivali rang liste i rezultate, razočaraćemo vas. Te informacije moţete pronaći na ali Debatne novosti vam donose drugu stranu Drţavnog debatnog festivala, onu mnogo veseliju i zanimljiviju. Naime, kako nakon svake aktivnosti slijedi pisanje izvještaja, koje je samo po sebi teţak i zahtjevan posao, sljedeći korak je i njihovo prevoďenje na engleski jezik. Umorni nakon dinamičnog takmičenje, u prevoďenju smo zatraţili pomoć Google Translet-a i evo šta smo dobili. Na kraju smo se, bar, lijepo nasmijali. Radionicu su vodile: Sanja Vlaisavljević, Anja Gengo i Anesa Vilić. The workshop was conducted by: Sanjay Vlaisavljević, Anja Geng and Anes forks. Glavna urednica Dnevnika je profesorica Azra Dţananović. Editor's Diary Professor Nelson Dţananović. Sada i ozbiljni dio: dvanaestorici finalista/ica ţelimo što uspješniju pripremu za superfinale i mnogo sreće u obezbjeďivanju pozicije meďu troje najboljih debatanata u BiH. NE BIRA SE LJUBAV Ne bira se ljubav kao ni smrt. Sve je u knjigama duboko pod morem zapisano. Jezikom neznanim nama, nebesnim pismenima. Niti se odupreti mozeš niti preskočiti dan. Kao što ne moţeš tuďi san usniti niti okom drugim videti. Voleo bih da nisi ti ona koju u ovom času volim. Pero Zubac 8

9 Riječi velikana PORIJEKLO I ZNAČENJE JEZIKA ČEKAJ ME Novija antropologija (na primjer, Sahlins, R. B. Lee) gotovo da je izbrisala shvaćanje koje je dugo prevladavalo, a prema kojemu je pretpovijesno ĉovjeĉanstvo definirano pojmovima oskudice i brutalnosti. Budući da su implikacije te promjene sada već vrlo dobro shvaćene, ĉini se da sve više jaĉa dojam da je to dugotrajno razdoblje bilo era cjelovitosti i dostojanstva. Našem dobu, što ga obiljeţavaju upravo suprotna svojstva, potreban je obrat dijalektike koja je iz našeg ţivota kao vrste upravo uklonila tu cjelovitost. Ţivot u prirodi, prije našeg izdvajanja iz nje, zacijelo je ukljuĉivao percepciju i kontakt koje teško da moţemo razumjeti iz naše suvremene tjeskobe i otuċenja. Komunikacija s cjelokupnim postojanjem zacijelo je bila iznimna igra svih osjetila što je odraţavala bezbrojne, bezimene raznolikosti uţitka i emocija koje su nam nekoć bile dostupne. Prema Lévy-Bruhlu, Durkheimu i ostalima, glavna, kvalitativna razlika izmeċu primitivnog uma i našeg uma jest to što u primitivaca nema odvojenosti u trenutku iskustva; divljakov um totalizira, kako je to izrazio Lévi-Strauss. Dakako, odavno nas uĉe da je to prvotno jedinstvo bilo osuċeno na propast, da je otuċenje svojstvo same ljudskosti, da svijest ovisi o njemu. Kao što se opredmećeno vrijeme smatralo bitnim za svijest Hegel je to nazivao nuţnim otuċenjem gotovo isto se tvrdilo i za jezik, što je takoċer pogrešno. Jezik se s pravom moţe smatrati fundamentalnom ideologijom, vjerojatno jednako dubokim odvajanjem od prirodnoga svijeta poput osamostaljenog vremena. I ako bezvremenost razrješuje jaz izmeċu spontanosti i svijesti, moţda je bezjeziĉnost jednako tako nuţna. Adorno je u knjizi Minima Moralia napisao: Za sreću vrijedi isto što i za istinu: nemamo je, ali smo u njoj. To bi mogao biti izvrstan opis ljudske vrste kakva je postojala prije pojave vremena i jezika, prije podjele i udaljavanja koji su uništili autentiĉnost. Jezik je tema ovog istraţivanja, shvaćen u svojem virulentnom obliku. Nietzscheov nas fragment uvodi u njegovu središnju perspektivu: rijeĉi razrjeċuju i brutaliziraju; rijeĉi depersonaliziraju; rijeĉi neobiĉno ĉine obiĉnim. Premda intelektualci mogu i dalje opisivati jezik frazama poput najvaţnije i najveliĉanstvenije postignuće ljudskoga duha, taj se naĉin opisivanja danas javlja u kontekstu krajnosti u kojem smo prisiljeni dovesti u pitanje cjelokupnu tvorevinu ljudskoga duha. Sliĉno tome, ako je, prema ocjeni Cowarda i Ellisa, doprinos lingvistike društvenoj zbilji bilo najvaţnije postignuće intelektualnog razvitka dvadesetoga stoljeća, to naznaĉuje u kojoj će mjeri naše istraţivanje morati postati temeljito ako ţeli razumjeti osakaćeni ţivot modernosti. Moţda će zvuĉati pozitivistiĉki, ustvrdimo li da jezik mora nekako utjeloviti cjelokupan napredak društva, ali ĉini se da je u civilizaciji cjelokupno znaĉenje zapravo lingvistiĉko; pitanje znaĉenja jezika, razmotreno u svojoj cjelini, postalo je zato neizbjeţan sljedeći korak. Raniji su autori mogli definirati svijest na lagan naĉin, kao ono što se moţe verbalizirati, pa su ĉak ustvrdili da misao bez rijeĉi nije moguća (unatoĉ protuprimjerima poput igre šaha i skladanja glazbe). No, u našim današnjim teškoćama, moramo iznova razmotriti znaĉenje nastanka i obiljeţja jezika, umjesto da pretpostavljamo da je on samo neutralna, ako već ne i nevina, neizbjeţna prisutnost. Filozofi se danas moraju s pojaĉanim zanimanjem posvetiti tom pitanju; Gadamer, na primjer, kaţe: Moramo priznati da je priroda jezika jedno od najtajanstvenijih pitanja koja su ikada bila postavljena ĉovjeku. Ĉekaj me, i ja cu doći, samo me ĉekaj dugo. Ĉekaj me i kada ţute kiše noći ispune tugom. Ĉekaj me i kada vrućine zapeku, i kada mećava briše, ĉekaj i kada druge nitko ne bude ĉekao više. Ĉekaj i kada ĉekanje dojadi svakome koji ĉeka.ĉekaj me, i ja ću sigurno doći. Ne slušaj kad ti kaţu kako je vreme da se zaboraviš i da te nade laţu. Nek poveruju i sin i mati da više ne postojim, neka se tako umore ĉekati i svi drugovi moji, i gorko vino za moju dušu nek piju kod ognjišta. Ĉekaj i nemoj sesti s njima, i nemoj piti ništa. Ĉekaj me, i ja cu sigurno doći, sve smrti me ubit neće. Nek kaţe tko me ĉekao nije Taj je imao sreće! Tko ĉekati ne zna, taj neće shvatit, niti će znati drugi da si me spasila ti jedina ĉekanjem svojim dugim. Nas dvoje samo znat će mo kako preţivjeh vatru kletu - naprosto, ti si ĉekati znala kao nitko na svetu... Konstantin Simonov Anarho primitivizam protiv civilizacije, John Zerzan

10 Debatne novosti 11 Impresum # Ime i prezime Škola No. Ime i prezime Škola 1. Abdulah Bećirović Ekonomska škola Brĉko 30. Marija Kneţević Medicinska škola Sarajevo 2. Admir Kukuljević 3. Adnan Ţetica 4. Aida Muminović Poljoprivredna i medicinska škola Brĉko Srednja mašinsko saobraćajna škola Mostar 31. Mersad Hasanović Gimnazija Tuzla 32. Mevludin Lupić MSŠ Sapna MSŠ Srebrenik 33. Midhat Ĉaušević 5. Amela Petriĉević Ekonomska škola Tuzla 34. Mirela Mokrović Behram-begova medresa Tuzla Elektrotehniĉka škola za energetiku Sarajevo 6. Amila Hubić OC Desnek Breza 35. Mirjana Sarić Gimnazija Prnjavor 7. Anamarija Ivanković 8. Azijada Jukan Gimnazija Fra Grga Martić Mostar Gimnazija Dr. Mustafa Kamarić Graĉanica 36. Mirsad Letić MSŠ Graĉanica 37. Mirzet Hamzić 9. Azra Dţananović MSŠ Donji Vakuf 38. Muhamed Halilović 10. Branka Kukić 11. Branka Malinić-Ĉugalj i Jelena Ćirić 12. Danijela Klepić 13. Danka Crljenica Jelena Elĉija 14. Demond Đonko 15. Denisa Mušija Gimnazija Vaso Pelagić Brĉko 39. Mukadesa Mašić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo Opća gimnazija Bosanska Krupa Gimnazija Dobrinja, Veritas Sarajevo Srednjoškolski centar Pale 40. Nasiha Mulahalilović MSŠ Ĉelić KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo Gimnazija Petar Koĉić Novi Grad Srednja elektrotehniĉka škola Mostar Srednja struĉna škola Kakanj 16. Dragana Kartal Srednjoškolski centar Ilijaš Nasveta Turković Gimnazija Visoko 42. Nihada Huskić MSŠ Tešanj 43. Rasim Halilagić Gimnazija Dobrinja, Vox Sarajevo 44. Refik Ĉajić MSŠ Zenica Remsada Sarajlić i Sabina Saletović Srednja medicinska škola Tuzla 17. Dušica Ĉukle Srednja škola Konjic 46. Rizo Hasanović JU MSŠ Kalesija 18. Dţanšah Agić Gimnazija Bihać 47. Samir Mehadţić MSŠ Sanski Most 19. Edward Wan 20. Elmedin Ljevo 21. Ermina Muratović Duška Mijić Dalaĉ United World College in Mostar KaraĊoz-begova medresa Mostar 48. Sanela Vidović 49. Sanid Zirak Ermin Dragolj Ekonomska škola Sarajevo 50. Sedika Cerić Gimnazija Petar Koĉić Srbac Gimnazija Enver Pozderović Goraţde Centar za slijepu i slabovidu djecu i omladinu Sarajevo 22.. Haris Mujić MSŠ Doboj Istok 51. Senija Tošić Srednja tehniĉka škola Brĉko 23. Jelena. Kalacanović Peta gimnazija Sarajevo 52. Sneţana Ĉokić Gimnazija i SSŠ Istoĉno Sarajevo Jusuf Hasić MSŠ Srebrenik 53. Snjeţana Smoljo KŠC Gimnazija Sarajevo 25. Konstantina Mutić Ekonomska škola Istoĉno Sarajevo 54. Suzana Stanković SŠC Milorad Vlaĉić Vlasenica Kristina Marković Gimnazija Filip Višnjić Bijeljina 55. Ulfeta Imamović MSŠ Musa Ćazim Ĉatić Kladanj Ljiljana Muĉibabić Srednja zubotehniĉka škola Sarajevo 56. Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar 28. Ljiljana Šarenac SŠC Hadţići 57. Zoran Jozić Elektrotehniĉka škola Tuzla 29. Maida D. MSŠ Teoĉak 58. Ţarko Brkanlić SŠC Srbac

11 Debatne novosti 11 Sanja Vlaisavljević Zoran Marčeta Jasmin Čečo IDEA BOARD of DIRECTORS Sedika Cerić Anesa Vilić Anja Gengo Sedika Cerić Amela Ibrahimagić Tijana Ljuboje Sead Borovina Nadina Balagić

12