DEUTEROMYCOTINA = FUNGI IMPERFECTI (nesavršene gljive)

Транскрипт

1 DEUTEROMYCOTINA = FUNGI IMPERFECTI (nesavršene gljive)

2 DEUTEROMYCOTINA Ove gljive se nazivaju nepotpune ili nesavršene jer ne postoji polni proces razmnožavanja, već samo bespolni. Micelijum je septiran, višećelijski, haploidan Na njemu se razvijaju mnogobrojni konidiofori sa konidijama (sporama za bespolno razmnožavanje) Neki autori smatraju da pripadnici ove grupe zapravo nisu posebne vrste, već samo bespolni stadijumi gljiva koje se polno razmnožavaju, a pripadaju podrazdjelu Ascomycotina Obuhvataju 4 klase i to: Hyphomycetes, Coelomycetes, Blastomycetes i Mycelia sterilia

3 DEUTEROMYCOTINA 1. Klasa Hyphomycetes Ne obrazuju bespolna plodonosna tijela (sporokarpe piknidije), već su konidiofori sa konidijama razbacani pojedinačno na micelijumu Saprofiti poznati kao buđi ili plijesni na organskim supstratima - Penicillium i Aspergillus Neke su paraziti biljaka, rijeđe životinja i gljiva

4 DEUTEROMYCOTINA 1. Klasa Hyphomycetes Penicillium (modra plijesan) - konidijski aparat se sastoji iz višećelijskog konidiofora ramus, koji se na vrhu grana i obrazuje metlicu penicilus. Metlica sadrži grane (metule) I, II, ponekad i III reda, a na vrhu se nalaze flašolike ćelije fijalide, koje produkuju konidije. Konidije su raspoređene u nizu, jedna iznad druge. konidije fijalide metule Konidiofor - ramus

5 DEUTEROMYCOTINA 1. Klasa Hyphomycetes Aspergillus ima jednoćelijski negranat konidiofor koji se na vrhu završava glavičastim proširenjem, koje se zove vezikula. Od vezikule, radijalno raspoređene, polaze kratke grane metule, a od njih flašlike ćelije - fijalide, sa čijih vrhova polaze nizovi konidija. Ponekad fijalide polaze direktno sa vezikule (metule ne nastaju). vezikula Konidiofor metule fijalide

6 DEUTEROMYCOTINA 1. Klasa Hyphomycetes Cercospora beticola izaziva pjegavost lista repe - Helminthosporium turcicum i H. gramineum prva vrsta parazitira isključivo na kukuruzu, a druga na različitim biljkama iz fam. Poaceae (trave).

7 DEUTEROMYCOTINA 2. Klasa Coelomycetes Obrazuju konidiofore u posebnim strukturama - bespolnim plodonosnim tijelima - sporokarpima. Oni su najčešće loptastog ili kruškastog oblika sa otvorom na vrhu. - Phoma betae izaziva pjegavost lista repe - Ascochyta pisi askohitoza graška

8 DEUTEROMYCOTINA 3. Klasa Blastomycetes Jednoćelijski organizmi koji se razmnožavaju se pupljenjem Većina liči kvascima (Ascomycotina), ali ne stvaraju askuse sa askosporama. Mnoge su patogene za životinje i čovjeka, kao što su vrste iz roda Cryptococcus

9 DEUTEROMYCOTINA 4. Klasa Mycelia sterilia Ne obrazuju nikakve spore, već se samo razmnožavaju vegetativno fragmentima micelijuma. U ciklusu razvića imaju samo micelijum i sklerociju. Obuhvata dva roda: Sclerotia i Rhizocontia. Sclerotia izaziva truljenje korijena šećerne repe, kukuruza, suncokreta i dr. Rhizocontia solani izaziva crnu krastavost ili rizoktoniozu kod krompira - na krtolama krompira se zapažaju mrke sklerocije.

10 Razdio: LICHENOPHYTA

11 Nastaju kao rezultat simbioze alge i gljive Tri morfološka tipa: 1) Korasti srasli za podlogu, najprimitivniji 2) Listasti labavije vezani, listast talus 3) Žbunasti razgranati u vidu žbunića Korasti Listasti Žbunasti

12 Gljive koje grade lišaj pripadaju većinom podrazdjelu Ascomycotina, dok manji broj pripada podrazdjelu Basidiomycotina. Gljiva algu snabdjeva vodom, mineralnim solima, CO 2. Alge koje ulaze u sastav lišaja većinom pripadaju jednocelijskim zelenim algama, dok manji broj pripada modrozelenim algama, a ćelije alge u lišaju nazivaju se opštim imenom»gonidije«. Razmnožavaju se diobom. Vrši fotosintezu i snabdjeva gljivu organskim materijama

13 Anatomska građa: homeomerna i heteromerna 1) Homeomeran talus

14 Anatomska građa: heteromerna i homeomerna 2) Heteromeran talus Gornja kora (hife) Gonidijalni sloj (alga) Srž (hife) Donja kora (hife)

15 RAZMNOŽAVANJE: vegetativno: 1) djelovima talusa 2) soredijama 3) izidijama soredija RAZMNOŽAVANJE: 4) apotecijama

16 Lišaji su dobri indikatori čistoće vazduha Prisutni su od polarnih predjela do tropa Žive na stijenama, zemljištu, zatim kao epifiti na drveću, a u tropskim predjelima i na lišću Pioniri u naseljavanju goleti Koriste se za ishranu ljudi, stoke, kao lijek, te za dobijanje boja, parfema itd.

17 Klasifikacija lišaja Razdio LICHENOPHYTA 1) Klasa Ascolichenes - u nju spadaju skoro svi lišaji, sem dvadesetak vrsta. U svom sastavu imaju gljive iz podrazdjela Ascomycotina. Plodonosna tijela su apotecije, rijeđe peritecije. Gonidije su najčešće zelene alge, modrozelene ili obje grupe. 2) Klasa Basidiolichenes je mala klasa od oko dvadesetak vrsta, i naseljavaju tropske predjele. Gljiva je iz podrazdjela Basidiomycotina. Gonidije su zelene i modrozelene alge. 3) Klasa Deuterolichenes - (nesavršeni lišaji) - Rijetko obrazuju tanki korast talus, praškasti su. Potpuno povezivanje alge i gljive u pravi lišaj nije još postignuto.

18 1) Ascolichenes Usnea barbata Peltigera canina Xanthoria parietina Lobaria pulmonaria Evernia prunastri Cetraria islandica

19 2) Basidiolichenes