ASCRO, 13 : 124, Zavod za fiksnu protetiku Stomatološkog fakulteta, Zagreb. Z. KOSOVEL i T. IVANIŠ

Транскрипт

1 ASCRO, 13 : 124, 1979 Zavod za fiksnu protetiku Stomatološkog fakulteta, Zagreb U p o r a lb r a a, s is z ir o m fir a n 3 n a fa ic tio r e S c o lin e Z. KOSOVEL i T. IVANIŠ Most, kao fiksnonprotetsko sredstvo za nadomještanje zubi, morao bi, u tehničkom smislu, imati praktički neograničenu trajnost. Bazirajući izradu mosta na suvremenim principima fiksne protetike i uz primjenu danas raspoloživih materijala, ova tvrdnja, u velikoj većini slučajeva, dobiva svoju potvrdu. Međutim, kako se most sastoji, prema prihvaćenoj definiciji i logici zbivanja i od dijelova, koji pripadaju živom organizmu zuba nosača i koštanog fundamenta (S u v i n i K os o v e l1), a postavljamo ga u jedan funkcionalno i fiziološki izra zito aktivan i promjenama podložan medij, njegova će uporabna trajnost ovisiti i o tim faktorima. U literaturi se o tom problemu dosta raspravlja, o čemu svjedoče podaci novijeg datuma ( C a v a s o s 2, E r i c s s o n i M a r k e n 3, F r a n k i s u r.4, K a w a h a r a i su r.6, L a r a t o 7, M a r u y a m a i O j i m a 8, R a r i s c h i s u r9). To znači, da nije dovoljno mostove procjenjivati samo po njihovoj tehničkoj trajnosti nego, upravo po uporabnoj trajnosti, a ova ne ovisi samo o tehničkoj kon strukciji i izvedbi. Apstrahirajući promjene na samoj konstrukciji, odnosno, uz pretpostavku, da je ona besprijekorna, moguće su određene promjene, koje umanjuju funkcionalnu, ili uporabnu trajnost mosta. Evo nekoliko primjera: gubitak zuba s kontralateralne strane djeluje u smislu povećanog opterećenja na most, što može znatno umanjiti njegovu uporabnu trajnost. Ako nakon postavljanja mosta, pacijent izgubi jedan Ili više antagonista, uporabna vrijednost i trajnost mosta se umanjuje, čak i do pot punog isključenja iz funkcije, ukoliko se radi o gubitku svih antagonista. Nadalje, izrastanje gornjeg umnjaka, može izazvati funkcionalne smetnje, na besprijekorno izrađenom donjem lateralnom mostu. Gubitak susjednih zubi, njihova bolnost usli jed karijesa, periapeksnih promjena ili parodontopatije, utječu negativno na upo rabnu trajnost mosta, zbog smanjene funkcije, ili potrebe promjene indikacije. Mo guće su promjene i na samim zubima nosačima. Najčešći je karijes, a etiologija je poznata. Radi se, ili o previđenom i nesaniranom primarnom ili sekundarnom ka rijesu prije cementiranja mosta, ili nastaje kao posljedica refrakcije gingive, odno sno preširoke i prekratke krunice. Refrakcija gingive je vrlo čest nalaz, već nakon relativno kratkog vremena, od postavljanja mosta. Uzroci mogu biti različiti: preši roka ili preduboko postavljena krunica, suviše debeli, nazuhljeni i nepolirani rubovi 124

2 krunica, ili P retrakcija rezultat generaliziranog procesa, bez obzira na protetski raci. Zubi postaju o s je tljiv i na term ičko l cem ctcke prom jene, što bitno utječe na uporabnu tra jn o st mosta. punico is! đe ki b ltuci, ispcd mosta, najčešće nzctry.: r ;*.;c3t:o u izradi, pritiska, kej; jo rezultat precptercćcnja m oste; ne mr:;'.: r a: ta ti I r r!l?cđ md 1- viduaine p re o sje tljivo sti na pojedini m aterijal i lošeg higijenskog stanja. Na kraju, okluzijska traum o, koja c? rc:o?.o ja vit! nakon pcotav'janja mosta, prcocterećenost mosta, s reperku iivnim đegenerativnim i u p e tim p ro je sim a i resorpcijorn kosti, mogu dovesti do rasklim avan ja roba nosača l do znatno umanjene uporabne tra j nosti mosta. Iz do sada rečenog, kao i iz prakse, očito je da fa kto ri okoline igraju veoma važnu ulogu, kako pri postavljanja indikacijo i izradi mostova, tako l u kasnijoj sudbini ovih fškeneprctctekm konstrukcija. Cveka prom jena početne situacije, u bilo kojem sm islu, ro to v o uvije': um anjuje vri?ec!nee i rjporabm? tra jn o st mosta. Da bismo cebiil g!j!o:;l*v.tj ci:rc:'ar.:::*; \::r:i:va crno izrađenih u nače; k!in:el t/rrn ;a maatova, MATERIJAL I MEIGD- HADA Metodom slučajnog uzorka, izdvojeno je 100 pacijenata, iz naše kliničke kazuistike, u kojih je nađeno 109 mostova, različite ve ličin e i lokalizacije. Svi su m ostovi bili metalne konstrukcije i u uporabi 6 godina. Pozornost je bila usredotočena na spomenute faktore okoline, dok prom jene u samoj konstrukciji, nisu uzimane u obzir, iako su zapažene. REZULTATI Dobivene vrijedno sti ispitivanja navedene su u tablicam a 1 i 2. Broj mostova S utvrđenim Bez z" ačai nih J promjenama promjena ili 31,2% 75 ili 68,8% Tab. 1. Pojava faktora okoline na.ispitanom materijalu, nakon 6 godina uporabe. Karijes 17 ili 15,59% Gingivitis 7 ili 6,42% Dekubitusi 3 ili 2,75% Klimavost zuba nosača 1 ili 0,91 % Gubitak antagonista 6 ili 5,50% Ukupno 34 ili 31,2% Tab. 2. Učestalost značajnijih promjena na mostovima, s utvrđenim promjenama. 125

3 ' DISKUSIJA M osto vi s u tvrđ e n im prom jenam a su m orali b iti o d stra n je n i, je r je njihova uporabna v rije d n o s t bila znatno um anjena. Od m ogućih fa kto ra o koline, p redm et našeg is p itiv a n ja su b ili samo neki od njih. D obiveni re z u lta ti sigurno ne daju p o t punu sliku stvarnog stanja. Odziv pacijenata na ko n tro ln e preglede još u v ije k je slab i pretežno se odzivaju oni, koji i inače posvećuju dosta pažnje svo jim zubima, ili pak oni, koji u tom času nisu više zadovoljni svo jim p ro te ts k im nadom jescim a. Iz toga p roizlazi, da je broj m ostova, kojih je uporabna tra jn o s t na isteku, nešto veći. Rok te h n ičke tra jn o s ti m osta i, s tim u vezi, odg o vo rn o st p ro te tič a ra, poznati su i a d m in is tra tiv n o određeni n o rm a tivim a tra ja n ja. M e đ u tim, s biološkog i m e d i cinskog gle d išta, is tič e m o važnost fu nkcionalne, odnosno uporabne tra jn o s ti, što p otvrđ uju i izneseni re zu lta ti isp itiva n ja. Ona može p re s ta ti, unutar ili izvan odre đenih rokova za te h n ičku tra jn o s t, podložna je m nogim fa k to rim a, koji nisu te h n ičke naravi i ne s m ije se, ni u kojem slučaju, z a m ije n iti s prethodnom. To su dva sasvim ra zličita i odvojena pojm a i ne mogu se u sp o re đ iva ti, kao što se ne mogu uspore đ iva ti ni m ostovi u fik s n o j p ro te tic i, s m ostovim a u g rađevinarstvu. Na p ro te tič a ru je da, p rilik o m po sta vljan ja in d ik a c ije za m ost, p rim ije n i sve svoje znanje, kako bi s p rije č io, odnosno sveo na najm anju m oguću m jeru, pojavu spom enutih fa kto ra okoline. S druge strane, a što je po našem m iš lje n ju još važni je, d e fin itiv n im p ričvršće n je m mosta, posao i zadaća lije č n ik a ne p re sta ju. Perma nentnim nadzorom u određenim vre m e n skim in te rv a lim a i, prem a p o tre b i, odgova rajućom in te rv e n c ijo m, p ro d u žit će se te ra p ijs k a fu n k c ija m osta i s p rije č iti mo gućnost, da ta j m ost postane štetan po zd ra vlje pacijenta. O bično se kaže, da je te ško p re d v id je ti re a kciju živog organizm a u našem slučaju zuba nosača i svih nabrojenih fa kto ra o koline. S uvrem eni lije čn ik-sto m a to log, odnosno p ro te tič a r, ima i znanja i m ogućnosti, da se dobro o rije n tira na tom planu. P rotetsku te ra p iju tre b a započeti, nakon izvršene potpune sanacije usne šu pljin e. Tek tada, p ro te tič a r preuzim a odg o vo rn o st za m ost, u o kviru čitavog stom atognatog sustava, a, kao lije č n ik, posebno je odgovoran za one d ije lo v e, koji pripadaju živom organizm u. Kao i u vije k, iz obveza treba da proizlaze i neka prava: ako, usprkos svim m je rama opreza, dođe do z n a tn ijih prom jena d ije lo va, koji pripadaju organizm u, kao i teh ničke ko n s tru k c ije, m o st treba z a m ije n iti, bez obzira na rok te h n ičke tra jn o s ti. N ije odlika dobrog p ro te tič a ra, da nakon 10 ili više godina, pronađe u ustim a paci jenta b esp rije ko rn u te h n ičku k o n stru kciju, ali potpuno razorene zube nosače. S bio loškog gle d išta, sm atram o takav m ost u n ište n im u c ije lo s ti, je r, najčešće, i ne po sto je više u vje ti za izradu novog. Uporabna je tra jn o s t takvog m osta odavno is te kla, a š te tn o s t po zdravlje p acijenta je evidentna. ZAKLJUČAK Povremeni nadzor nad završenim m ostom mora b iti neizostavni nastavak prote tske te ra p ije, a ocjena uporabne tra jn o s ti mosta, neovisna o ocjeni te h n ičke tr a j nosti, u skladu s načelim a biološke znanosti, p re ve n tive i g n a to lo g ije. 126

4 r Sažetak Most, kao fiksno-protetsko sredstvo za nadomještanje zubi, morao bi, u tehničkom smislu, imati gotovo neograničenu trajnost. Bazirajući izradu mosta na suvremenim princi pima fiksne protetike i uz primjenu materijala, koji nam danas stoje na raspolaganju, ova tvrdnja, u velikoj većini slučajeva, dobiva svoju potvrdu. Međutim, budući da se most sastoji i od dijelova, koji pripadaju živom organizmu zu ba nosača i koštanog fundamenta, a postavlja se u jedan funkcionalno i fiziološki izrazito aktivan i promjenama podložan medij, opravdano je uvesti pojam uporabne trajnosti mosta, koja bitno ovisi o okolnim faktorima, za razliku od samo tehničke trajnosti, koja ovisi o kon strukciji i materijalu. U svom radu, autori upozoravaju na učestalost i važnost faktora okoline, oslanjajući se na dio opsežnijih vlastitih istraživanja. Zaključno, naglašavaju, kao doktrinski stav, po trebu stalnog nadzora nad izrađenim mostovima, s ciljem pravodobnog otkrivanja utjecajnih faktora okoline, na njihovu uporabnu trajnost. Summary PERMANENT USABILITY OF BRIDGES WITH REGARD TO ENVIRONMENTAL FACTORS The bridge as a fixed prosthetic means for substituting teeth should be of unlimited duration in technical sense. This claim has been confirmed by a number of cases in which bridge production is based on modern principles of fixed prosthetics and the application of materials available nowadays. However, as a bridge consists also of the parts belonging to the living organism i. e. bearer tooth and bony basis and i t is placed in an extremely active functional and physio logical environment subject to changes it is justifiable to introduce the term of permanent usability of the bridge which esentially depends on environmental factors unlike its tech nical duration determined by construction and material. In this paper the authors point at the incidence and importance of environmental fac tors on the ground of their more comprehensive studies. In conclusion the need for a con stant control of produced bridges is emphasized as a doctrinal attitude with the purpose of an early detection of the effects of environmental factors on their permanent usability. Zusammenfassung DIE FUNKTIONSDAUER VON BRÜCKEN MIT RÜCKSICHT AUF UMGEBUNGSFAKTOREN Die Brücke als fixer prothetischer Ersatz müsste im technischen Sinne eine fast un begrenzte Dauerhaftigkeit haben. Hergestellt aufgrund zeitgemässer Prinzipien der fixen Prothetik und bei Anwendung der uns heute zur Verfügung gestellten Materialien, ist diese Behauptung für die Mehrzahl der Fälle stichhältig. Da jedoch die Brücke mit lebendem Gewebe-Zähnen und knöchernen Grundlage- in enger Beziehung steht, und in ein funktionell und physiologisch sehr aktiven und Verän derungen ausgesetztem Medium, eingesetzt wird, ist es berechtigt den Begriff ^Funktionelle Beriützungs-dauer«einzuführen. Diese ist wesentlich von den Umgebungsfaktoren abhängig, zum Unterschied von der bloss technischen Dauerhaftigkeit, die von der Konstruktion und den Materialien abhängt. Aufgrund eigener grösserer Erfahrungen weisen die Autoren auf die Häufigkeit und W ichtigkeit des Umweltfaktors, hin. Die Bedeutung der ständigen Beaufsichtigung und Kon trolle der eingesetzten Brücken, wegen rechtzeitiger Entdeckung des Einflusses der Um weltfaktoren, wird besonders hervorgehoben. 127

5 LITERATURA 1. SUVIN, M., KOSOVEL, Z.: Fiksna protetika, Školska knjiga, Zagreb, CAVASOS, E. Jr.: J. Pros. Dent., 20:143, ERICSSON, G. S., MARKEN, K. E.: J. Pros. Dent., 20:517, FRANK, R. M., BRION, M., ROUFFIGNAC, M.: J. Periodontol., 40:614, KARLSEN, K.: Acta odont. Scand., 28:895, KAWAHARA, H., YAMAGAMI, A., NAKA MURA, M.: Int. Dent. J., 18:443, LARATO, D. C.: J. Pros. Dent., 34:640, MARUYAMA, T., OJIMA, H.: J. Pros. Dent., 35:179, RARISCH, B., GRÄF, W., HOFMANN, M.: Dtsch. zahnärztl. Z., 33:101, 1978 Primljeno za objavljivanje 28. lipnja