STATUT DRUŠTVA PSIHOLOGA ISTRE ASSOCIAZIONE PSICOLOGI DELL ISTRIA

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "STATUT DRUŠTVA PSIHOLOGA ISTRE ASSOCIAZIONE PSICOLOGI DELL ISTRIA"

Транскрипт

1 Na temelju članka 11. Zakona o udrugama ( NN br. 70/97 i 106/97), Osnivačka skupština Društva psihologa Istre održana 14. srpnja godine donosi ovaj STATUT DRUŠTVA PSIHOLOGA ISTRE ASSOCIAZIONE PSICOLOGI DELL ISTRIA I. Opće odredbe Ovim Statutom utvrđuje se: naziv, sjedište i područje u kojem djeluje Društvo psihologa Istre (u daljnjem tekstu: Društvo); zastupanje i ciljevi; djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi; ostvarivanje javnosti rada Društva; članstvo i članarina; prava, obveze i stegovna odgovornost članova; unutarnji ustroj Društva; tijela Društva i njihov sastav, ovlasti, način odlučivanja, uvjeti i način izbora i opoziva, trajanje mandata i odgovornost članova; imovina i raspolaganje s mogućom dobiti; način stjecanja imovine kao i prestanak i postupak s imovinom u slučaju prestanka djelovanja Društva. Članak 1. Puni naziv Društva jest: Društvo psihologa Istre.- u prijevodu na talijanski jezik glasi: Associazione psicologi dell Istria Kad je to umjesno može se koristiti kratica: DPI - API. Sjedište Društva je u Puli, Centar za socijalnu skrb Pula, Sergijevaca 2. Društvo djeluje na području Istarske županije. Društvo zastupa predsjednik Društva. Članak 2. Društvo psihologa Istre Udruga je registrirana pri Županijskom Uredu za opću upravu Pula. Članak 3. Radi što boljeg stručnog rada Društva i što bolje strukovne povezanosti Društvo osniva stručne sekcije (klubove). Stručne sekcije nisu pravne osobe. Osnivanje i način rada stručnih sekcija regulira se općim aktom kojeg donosi skupština Društva. Članak 4.

2 Društvo ima pečat okruglog oblika promjera 35 mm na kojem je obodno u gornjem dijelu ispisan tekst: Društvo psihologa Istre Associazione psicologi dell Istria a u središtu pečata nalazi se slovo grčkog alfabeta psi. Članak 5. Društvo se učlanjuje u Hrvatsko psihološko društvo sa sjedištem u Zagrebu, a može se učlanjivati u odgovarajuće europske i svjetske asocijacije i surađuje s njima prema utvrđenim propozicijama. Članak 6. Rad društva je javan. Radi što potpunijeg ostvarivanja javnosti rada Društvo može izdavati informativne ili periodične publikacije (biltene, plakate i sl.) sukladno propisima o izdavačkoj djelatnosti. II. Ciljevi i djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Članak 7. Temeljni ciljevi Društva jesu: 1) Skrb o profesionalnim interesima i profesionalnim zadaćama psihologa; 2) Razvoj i popularizacija svih grana teorijske i primijenjene psihologije i skrb o društvenom položaju i promidžbi psihologije kao struke. Društvo svoje temeljne ciljeve ostvaruje ovim djelatnostima: 1) Skrb o donošenju i provedbi zakonskih i upravnih akata, pravilnika i sl. kojima se regulira djelatnost psihologa u svim područjima njihovog rada. 2) Zaštita profesionalnog statusa i zastupanje profesionalnih interesa psihologa. 3) Skrb o provedbi i poštivanju načela profesionalne etike reguliranih Etičkim kodeksom psihologa. 4) Sudjelovanje u osnivanju i radu Psihološke komore. 5) Poticanje razvitka psihologijske znanosti i njezine odgovarajuće primjene u praksi. 6) Poticanje izrade i pomoć u objavljivanju znanstvenih i stručnih psihologijskih publikacija. 7) Skrb o izobrazbi, doizobrazbi i usavršavanju psihologa. 8) Sudjelovanje u organiziranju savjetovanja, predavanja, seminara, kongresa, tribina i drugih stručnih skupova. 9) Stručna suradnja s drugim istovrsnim i sličnim društvima i organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu kao i svim organizacijama koje podupiru rad Društva. 10) Objavljivanje stručnih i znanstvenih psihologijskih publikacija. 2

3 11) Djelatno sudjelovanje u organiziranju redovite godišnje Stručne konferencije hrvatskih psihologa (koju svake godine organizira pojedino društvo psihologa član Hrvatskog psihološkog društva). 12) Sve druge djelatnosti koje pridonose razvitku i boljem statusu psihologa i psihološke struke. III. Članovi Društva, prava, obveze i stegovna odgovornost članova Članak 8. Redovni članovi Društva su diplomirani psiholozi, odnosno profesori psihologije. Odluku o prijemu u članstvo, na osnovi pristupnice, donosi Upravni odbor Društva. Članak 9. Društvo ima počasne i pridružene članove pojedince. Počasni članovi mogu biti državljani Hrvatske ili stranci koji su svojim djelovanjem posebno pridonijeli razvitku psihologije u Hrvatskoj i radu Društva. Pridruženi članovi mogu biti pravne osobe zainteresirane za ostvarivanje ciljeva Društva. Odluku o prijemu u počasno i pridruženo članstvo donosi Skupština na prijedlog Upravnog odbora Društva. Članak 10. Prava i obveze redovnih članova su: da biraju i budu birani u tijela Društva, da budu obaviješteni o radu Društva i njegovih tijela, kao i o materijalnom i financijskom poslovanju, da aktivno sudjeluju u izvršavanju ciljeva Društva i pridonose ostvarivanju njegovih djelatnosti, da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Društva i njegovih tijela, da se pridržavaju odredaba ovog Statuta i drugih općih akata Društva, da redovito plaćaju članarinu, da čuvaju i podižu ugled Društva. Članak 11. Članstvo u Društvu prestaje: prestankom rada Društva, pismenom izjavom o istupanju iz članstva isključenjem iz članstva. Članak 12. 3

4 Član Društva može biti isključen iz članstva ako prekrši odredbe Statuta ili ugrozi interese Društva ili prouzroči ozbiljnu štetu Društvu i njegovom članstvu. Odluku o isključenju donosi Upravni odbor Društva. Isključeni član ima pravo žalbe Skupštini čija je odluka o isključenju konačna. IV. Tijela Društva Tijela Društva su: 1. Skupština 2. Upravni odbor Društva 3. Predsjednik Društva 4. Nadzorni odbor Društva. Članak 13. Članak 14. Skupština je najviše tijelo Društva, a čine je svi redovni članovi Društva. Redovna sjednica Skupštine Društva održava se najmanje jednom godišnje. Članak 15. Skupštinu saziva predsjednik Društva dostavljanjem poziva članovima najmanje 7 dana prije održavanja sjednice. Poziv sadrži podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice i prijedlog dnevnog reda. Uz poziv se prema mogućnosti dostavljaju i materijali o pitanjima na dnevnom redu. Članak 16. Predsjednik Društva može sazvati izvanrednu Skupštinu na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Nadzornog odbora. Na izvanrednoj skupštini razmatraju se samo pitanja zbog kojih je Skupština sazvana. Članak 17. Skupština može pravovaljano odlučivati ukoliko je nazočna najmanje polovina redovnih članova Društva. Upravni odbor može pravilnikom definirati broj delegata i način njihovog izbora ukoliko broj članova Društva pređe 60. Pravovaljane odluke donose se natpolovičnom većinom glasova nazočnih, osim ako ovim Statutom nije drugačije određeno. 4

5 Odluku o promjeni Statuta i prestanku rada Društva Skupština donosi dvotrećinskom većinom nazočnih članova Skupštine. Članak 18. Skupština Društva: donosi Statut i njegove izmjene i dopune, donosi druge opće akte potrebne za djelovanje Društva, bira i razrješava članove Upravnog i Nadzornog odbora, donosi financijski plan i usvaja završni račun, razmatra izvješća o radu Upravnog odbora i predsjednika Društva, odlučuje o sudjelovanju Društva u radu nacionalnih i inozemnih organizacija, odlučuje o udruživanju u drugim organizacijama, učlanjivanju u druge organizacije ili istupanje iz njih, rješava o žalbama članova Društva u drugom stupnju, odlučuje o prestanku rada Društva, odlučuje o drugim pitanjima od značaja za rad Društva utvrđenim ovim Statutom a koja nisu stavljena u nadležnost drugog tijela. Članak 19. Upravni odbor ima 9 članova koje bira skupština na vrijeme od 4 godine. Upravni odbor i svaki njegov član odgovara za svoj rad Skupštini Društva. Članak 20. Upravni odbor Društva: utvrđuje prijedlog izmjena i dopuna Statuta, utvrđuje godišnji program rada, utvrđuje prijedlog financijskog plana i završnog računa, podnosi Skupštini godišnji izvještaj o radu, odlučuju o visini članarine, odlučuje o prijemu u članstvo i isključenju iz članstva, odlučuje o promjeni adrese sjedišta Društva, osigurava informiranje članstva i javnosti, odlučuje o korištenju imovine Društva, osniva odbore, komisije, sekcije (klubove) i druga tijela koja pomažu ostvarivanju ciljeva Društva, obavlja sve druge aktivnosti koje mu skupština stavi u nadležnost. Sjednice Upravnog odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje četiri puta godišnje (jednom u tri mjeseca). Sjednica se može održati ukoliko je nazočna većina članova upravnog odbora, a pravovaljane odluke donose se većinom glasova nazočnih članova. Članak 21. 5

6 Članovi Društva stegovno odgovaraju za provedbu svojih članskih dužnosti utvrđenih Statutom ili drugim aktima. Stegovni postupak provodi Upravni odbor. Zahtjev za stegovni postupak može podnijeti Nadzorni odbor ili najmanje 1/10 članova Skupštine. U stegovnom postupku mogu se izreći slijedeće mjere: opomena isključenje iz Društva. Odluke se donose većinom glasova članova Upravnog odbora. Članak 22. Protiv odluke Upravnog odbora u stegovnom postupku, može se u roku od 15 dana, računajući od dana dostave odluke, podnijeti žalba Skupštini. Skupština je dužna riješiti žalbu u roku 30 dana, računajući od dana dostave žalbe. Odluka Skupštine konačna je. Članak 23. Upravni odbor na svojoj prvoj sjednici iz svojih redova bira predsjednika Društva, dopredsjednika, tajnika i rizničara Društva. Dopredsjednik pomaže predsjedniku Društva u njegovu radu i obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik i Upravni odbor. Rizničar brine o članarini i materijalno-financijskom poslovanju Društva. Članak 24. Upravni odbor može osnivati odbore i druga povremena radna tijela Društva. Upravni odbor imenuje predsjednika i članove pojedinog odbora ili radnog tijela iz redova članova Društva na vrijeme do kraja svog mandata ili na četiri godine. Odbori i druga povremena radna tijela obavljaju poslove i zadaće za koje su osnovani i o tome podnose izvješća Upravnom odboru. Članak 25. Predsjednik Društva zastupa Društvo i odgovoran je za pravilan i zakonit rad Društva. Predsjednik može biti biran više puta za redom. Predsjednik Društva: saziva sjednice Skupštine Društva i Upravnog odbora i predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama Skupštine i Upravnog odbora, provodi odluke Skupštine i rukovodi radom Društva između dvije sjednice Skupštine. Članak 26. Skupština Društva može razriješiti Upravni odbor i predsjednika Društva prije isteka vremena na koje su izabrani ukoliko prekorače svoja ovlaštenja ili ne izvršavaju savjesno povjerene obveze. 6

7 Ukoliko razrješava cijeli Upravni odbor Skupština tada bira novi s punim mandatom, a ukoliko razrješava pojedine članove Upravnog odbora, Skupština bira nove članove Upravnog odbora na vrijeme do isteka mandata u čiji su sastav birani. Svaki član Upravnog odbora može zatražiti svoje razrješenje prije isteka mandata na koji je izabran, s time da je dužan obavljati svoju dužnost do donošenja odluke o razrješenju. Skupština je dužna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj slijedećoj sjednici. Članak 27. Tajnik Društva: stara se o urednom vođenju registra članova, vodi zapisnike sa sjednica Skupštine i Upravnog odbora, vodi i čuva arhivu Društva, obavlja stručne i druge poslove za potrebe Upravnog odbora u skladu s općim aktima Društva. Članak 28. Nadzorni odbor ima 3 člana koje bira Skupština na vrijeme od 4 godine i mogu biti birani ponovo. Sjednice Nadzornog odbora održavaju se prema potrebi. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova članova Nadzornog odbora. Članak 29. Nadzorni odbor Društva prati i nadzire rad tijela utvrđenih ovim Statutom. O svom nalazu i mišljenju obavještava Skupštinu društva ili organ čiji je rad nadziran. Nadzorni odbor utvrđuje da li je djelatnost Društva u skladu sa zakonom, Statutom i drugim aktima Društva. Članak 30. Imovinu Društva čine prihodi koje Društvo ostvaruje od: članarine, donacije i dotacije, sredstava dobivena od međunarodnih organizacija koje podupiru rad i djelovanje Društva, sredstva ostvarena organiziranjem seminara i predavanja ili izdavačke djelatnosti sukladno zakonu, ostali prihodi sukladno zakonu. Članak 31. Društvo upravlja imovinom u skladu s propisima o materijalnom i financijskom poslovanju neprofitnih organizacija. 7

8 Svi prihodi i rashodi određuju se financijskim planom koji se donosi za jednu kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koji je donesen. Po završetku godine za koji je donesen financijski plan sastavlja se završni račun. V. Statut i drugi opći akti Članak 32. Statut je temeljni opći akt Društva i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s odredbama Statuta. Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Upravni odbor Društva i upućuje ga na raspravu članovima Društva. Upravni odbor Društva razmatra primjedbe i prijedloge koji su dani u raspravi, zauzima stavove o njima i utvrđuje prijedlog Statuta. Članak 33. Tumačenje odredaba Statuta daje Skupština Društva. Članak 34. Sva unutarnja pitanja Društva, kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, a zahtijevaju podrobnu razradu, bit će uređena općim aktima koje donosi Upravni odbor Društva. VI. Prijelazne i završne odredbe Članak 35. Društvo prestaje s radom odlukom Skupštine i u slučajevima propisanim zakonom. U slučaju prestanka rada imovina Društva pripada Istarskoj županiji. Članak 36. Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se danom upisa u registar pri Županijskom uredu za opću upravu Pula. DRUŠTVO PSIHOLOGA ISTRE ASSOCIAZIONE PSICOLOGI DELL ISTRIA Predsjednik Društva: 8

9 Dževdet Hadžiselimović 9