ICT magazin. IGRE X-men Origins: AKTUELNOSTI HARDVER SOFTVER TESTOVI ŠKOLE IT BERZA AKTUELNOSTI HARDVER SOFTVER TESTOVI ŠKOLE IT BERZA HARDVER

Транскрипт

1 AKTUELNOSTI HARDVER SOFTVER TESTOVI ŠKOLE IT BERZA AKTUELNO MOBILNI Zaštita djece na Internetu Samsung S7220 Ultra b ICT magazin broj 34 jun 2009 godina III cijena 1 eur INTERVJU HARDVER Online plaćanje konačno i u Crnoj Gori PREDSTAVLJAMO Mapiraj.me IGRE X-men Origins: Wolverine AKTUELNOSTI HARDVER SOFTVER TESTOVI ŠKOLE IT BERZA

2

3 IMPRESUM Izdava~: InfoBit d.o.o Izvr{ni direktor: Zoran Jeli} Glavni i odgovorni urednik: Zoran Jeli} Redakcija: Mario Erceg Danilo Tom~i} Branimir Bukili} Vladimir Gazivoda Tehni~ki urednik: Budimir Bukili} Saradnici: Milica Dakovi} Elmir \okovi} Ivana Petrovi} D`enan Ra~i} Vladimir Peto{evi} Goran Jeli} Mladen Mugo{a Nikola Sekuli} Marija Roganovi} Adresa: II crnogorskog bataljona bb Web adresa: redakcija@bit.me [tamparija: 3M Makarije Redakcija i uredni{tvo zadr`avaju sva prava nad primljenim materijalom (putem a, po{te ). Zabranjeno je reprodukovanje materijala objavljenih u magazinu Bit" bez saglasnosti uredni{tva. Indexreklama ERC commerce Multiprint bitmap bitnet e-mon Enel Infostream Chip Contrateam ^ikom T-com Uvod Malo smo prethodni mjesec mapirali i pokušavali objasniti suštinu. Vrijeme će pokazati koliko smo bili uspješni. U jednom od prethodnih brojeva smo vam približili OpenStreetMap i kako se to radi i nadam se da je neko bio i zainteresovan da bude koristan i doprinese razvoju zajednice. Sada vam opisujemo naš projekat kao izdavača i opet se nadamo da ćemo vas podstaći da date doprinos zajednici. Sve informacije koje se unose na mapiraj.me su free servis samo što ih morate poslati na mail info@mapiraj.me. Takođe veoma zanimljiv intervju sa g-dinom Grbinom iz NLB-a o online plaćanju se nalazi u ovom broju i nadam se da će zavrijediti vašu pažnju. Online plaćanje je stiglo i kod nas, opet vrijeme čekamo da pokaže da li ćemo znati uraditi nešto korisno. U ovom broju po prvi put nema standardne rubrike IT berza iz prostog razloga što je do kvalitetnih informacija za ovu rubriku veoma teško doći. Računarske firme rijetko ažuriraju svoje sajtove, i jednostavno nismo htjeli dijeliti sa vama nepotpune informacije. Pozvao bi sve firme da nam šalju cjenovnike na adresu kontakt@bit.me i poslije dvobroja ćemo nastaviti sa ovom rubrikom. Nadam se da nije potrebno objašnjavati da svi imaju koristi od dijeljenja informacija. Međutim imate jedan odličan članak o tehnologiji displeja, koji će imati svoj nastavak i u sljedećem broju. aktuelno Održan prvi Power Your Future program u Crnogorskom Telekomu 4 U ponudi Sony PlayStation 3 4 Modemi i dalje po cijeni od 29 eura 4 Open Stream Api iz Facebook-a 5 Android na zzzphone-u 5 Opera slavi 15 godina 5 Novitet iz Apacera 5 Nečujni harddiskovi od 2 TB iz Western digitala 5 Novi browseri na sceni 5 Novi digitalni svijet 6 kolumna b(l)oga ti 7 Zaštita djece na Internetu 8 Evropski ciljevi i standardi razvoja Informacionog društva 10 Protiv zaštite softvera patentom 13 intervju Mile Grbin Online plaćanje konačno i u Crnoj Gori 14 predstavljamo Mapiraj.me 15 interesantni hardver 16 Softverska piraterija u godini u Crnoj Gori na istom nivou kao i Zoran Jelić Glavni i odgovorni urednik SADRŽAJ InfoKiosk 19 hardver Ravni ekrani 22 softver Microsoft MapPoint 26 linux 28 web moj dan na internetu 30 inter(n)etsantni linkovi 31 mobilni softver 32 mobilni Samsung S7220 Ultra b 33 škola java 34 web 36 SQL 38 igre X-men Origins: Wolverine 40 vi pitate, mi odgovaramo 42 informacione tehnologije

4 Održan prvi Power Your Future program u Crnogorskom Telekomu U Crnogorskom Telekomu je održan prvi Power your future program, koji je nastao kao rezultat saradnje sa EESTEC-om, studentskom organizacijom Elektrotehničkog fakulteta (ETF) iz Podgorice. Dvadeset pet studenata treće i četvrte godine tog fakulteta imalo je priliku da upozna Sektor tehnike Crnogorskog Telekoma, kao i sve aktuelne projekte iz oblasti fiksne i mobilne telefonije, interneta i IP televizije. Kroz petodnevni program studenti su upoznali najznačajnije tehničke sisteme koji omogućavaju funkcionisanje servisa dostupnih korisnicima. Na kraju programa, direktor Sektora tehnike mr Eva Ulićević uručila je sertifikate svim učesnicima. Ovaj projekat je višestruko značajan i koristan, kako za učesnike programa, tako i za Crnogorski Telekom. Za studente je ovo korak ka sticanju novih znanja, a za nas prilika da na vrijeme otkrijemo izuzetne potencijale mladih ljudi, od kojih će neki u budućnosti raditi na najvažnijim projektima u našoj kompaniji izjavila je Ulićević. Mr Dušan Banović, menadžer za razvoj IP mreže i servisa u Crnogorskom Telekomu, istakao je da je program napravljen sa ciljem da preraste u tradicionalni događaj koji će se održavati dva puta godišnje. Sljedeći korak je organizovanje prakse za nekoliko odabranih studenata koji će imati mogućnost da učestvuju u aktuelnim projektima iz oblasti broadband usluga. Praksa će biti organizovana u skladu sa obavezama studenata i rokovima realizacije kompanijskih projekata u toku ove godine. kazao je Banović. Studenti koji su učestvovali u programu su izjavili da je program u potpunosti ispunio njihova očekivanja, a posebno su pohvalili predusretljivost i ljubaznost zaposlenih koji su bili njihovi domaćini: Nikola Ljumović Projekat je bio veoma korisna prilika za studente koji su u neposrednoj komunikaciji sa zaposlenima Kompanije mogli da prošire svoje znanje i vide kako je ono što se uči na fakultetu primijenjeno u praksi. Upoznavanjem sa različitim sektorima Crnogorskog Telekoma vidjeli smo kako funkcioniše jedna moderna telekomunikaciona kompanija, upoznali se sa primijenjenim tehnologijama, njenom organizacijom i strukturom, kao i veoma lijepom atmosferom koja vlada među zaposlenima. Veoma sam srećan što sam bio jedan od studenata koji su dobili priliku da učestvuju u jednom ovakvom projektu koji će mi svakako značiti u budućem učenju i radu. Alen Pelinković Program je bio izuzetno zanimljiv i u potpunosti je ispunio naša očekivanja. Od velikog je značaja iz razloga što smo do sada sticali samo teorijska znanja, a ovaj program nam je otvorio nove poglede i pružio mogućnost da svako nađe sebe u nekoj od ovih oblasti. Ivan Varagić Učešćem u ovom projektu stekli smo jedno veliko iskustvo, koje će nam sigurno u narednom periodu pomoći prije svega u odabiru posla kojim ćemo se baviti, a takođe i u unaprijeđivanju znanja. Velika ljubaznost i gostoprimstvo ljudi iz Telekoma učinilo je ovaj projekat izuzetno prijatnim i korisnim. Ana Nikolić Projekat Power Your Future koji je organizovan u saradnji Crnogorskog Telekoma sa EESTEC-om je bio izuzetno koristan za nas kao studente četvrte godine ETF-a, smjera telekomunikacije. Ovo je nešto sto nam je nedostajalo u dosadašnjem školovanju, uglavnom baziranom na teorijskom znanju. Pohvalili bismo izuzetnu otvorenost i angažovanost ljudi iz Telekoma, kao i njihovu spremnost da izađu u susret svim našim pitanjima, kako u toku samog projekta, tako i nakon njega. Nadamo se da će ovakvih projekata u budućnosti biti više. U ponudi Sony PlayStation 3 Popularni Sony PlayStation 3 (PS3) i igrice za konzolu od danas se mogu nabaviti u svim T-Centrima Crnogorskog Telekoma. Ukoliko korisnici kupe Sony PS3 uz neki od ADSL paketa, dobijaju popust od eura, zavisno od izabranog paketa. Uz ADSL paket Fl@T 1, cijena Sony konzole iznosi 371 euro (popust od 65 eura), uz Fl@T 3, 349 eura (popust 87 eura), a uz Fl@T 6, 327 eura (popust od 109 eura). Za one koji žele samo Sony PS3, bez ADSL-a, cijena konzole je 436 eura. Ukoliko se korisnik odluči da kupi Sony PS3 uz ADSL paket, potrebno je da se u T-Centru prijavi za ADSL kao i da naruči konzolu koju može preuzeti nakon instalacije ADSL-a. Uz Sony PlayStation 3 u ponudi je i veliki broj igrica, poput, recimo Street Fighter IV (53 eura), Grand Theft Auto 4 i Metal Gear Solid 4 (47 eura), Pro Evolution Soccer 2009 (44 eura), Gran Turismo 5 Prologue i Resistance Fall of Man (28 eura) i mnoge druge. Modemi i dalje po cijeni od 29 eura Zbog velikog interesovanja korisnika, kompanija Promonte je odlučila da akciju prodaje modema SonyEricsson MD300, po cijeni od samo 29 eura, produži do 30. juna. Osim novog modema, svi prepaid i postpaid korisnici po cijeni od 29 eura mogu kupiti PCMCI karticu. Prodaja kartica vršiće se dok traju zalihe. Zainteresovani korisnici Internet BiloGdje proizvode mogu kupiti u Promonte poslovnicama u Podgorici, kao i u poslovnicama ovlašćenih dilera, širom Crne Gore 4 strana informacione tehnologije bit

5 Open Stream Api iz Facebook-a Iako bilježi 200 miliona korisnika, sa savršenim media profilom kao i konstantno rastućom reklamnom bazom, Facebook je zabrinut zbog sve više novih sajtova za društveno umrežavanje, a najviše Twitter-a. Iako je daleko iza Facebook-a po pitanju korisnika ali je popularniji i to najviše zahvaljujući njegovim članovima kao što su Oprah Winfrey i Ashton Kutcher. Facebook zato ne stoji skrštenih ruku i objavio je Open Stream Api, set alata koji omogućava kreiranje aplikacija za čitanje i objavljivanje Facebook Newsfeed-ova. Android na zzzphone-u Kineska kompanija zzzphone, je druga firma koja nudi smartphone kontrolisan Google-ovim Android operativnim sistemom. Njihovi zzz- Phone (Alpha) su dostupni, kupcima koji naručuju velike količine robe. matematičaru i fizičaru Stivenu Wolframu. Wolfram Alpha se prema najavi pokrenuo u subotu ujutro i to je bila faza testiranja koja je mogla da se prati uživo preko Interneta do danas kada zvanično počinje njegova operativna upotreba. Provjerite na Novitet iz Apacera Apacer je zvanično je izdao DDR3 1066/1333 ecc registered DIMM seriju za Intelove nove generacije sa Nehalem quad - core procesorom. Ovaj proizvod uključuje 1/2/GB ecc registered DIMMs koji ne samo da je kompatibilan najnovijom Intel Tylersburg platformom, već i daje punu snagu pri visokim performansama novog Intelovog procesora. S originalnim čipom namijenjenim serverima, serverska pouzdanost je znatno povećana, kao i ukupna stabilnost pri velikim brzinama obrade podataka između servera i radnih stanica. Opremljeni su do 32 GB memorije, TV tuner-om, QWERTY tastaturom, 3G ili EDGE tehnologijom, b/g, Bluetooth-om, podrškom za dvije SIM kartice, 3,8-inčnim ekranom osjetljivim na dodir, dvije kamere, quad-band i još mnogo sitnih karakteristika. Sve to po ne toliko velikoj cijeni od oko 200 dolara, zavisno od odabranih opcija. Opera slavi 15 godina Prva linija koda Opere je napisana 1994 god. Dvije godine poslije toga je predstavljena prva javna verzija-opera 2.0. Od svog nastanka pa do današnjeg dana, Operu je kao podrazumijevani pretraživač koristilo 40 miliona korisnika širom svijeta, što prema podacima analitičara iznosi svega 2% od ukupnog udjela ovog softvera na svjetskom tržištu. Trenutno se nalazi u verziji 9.65, ali u javnosti je dostupna i alfa verzija sa oznakom 10. I pored značajnog ljubileja i dobrih karakteristika, Opera još uvijek nije uspjela da zauzme značajniji dio web prostora, čak je nedavno pominjana i mogućnost da se više ne objavljuju nove verzije programa. Novi browseri na sceni Postojećim pretraživačima Interneta pridružila su se još dva. Prvi se zove Hulbee (izgovara se halbi) i što je interesantno partner mu je kompanija Yahoo. Tvorci se nadaju da će konkurisati Googleu tako što će pretraživanje biti jednostavnije i efektivnije. Njegovi aduti u odnosu na tradicionalne pretraživače su vizuelno predstavljanje mogućih pravljenja upita. Uvjerite se sami na Drugi pretraživač je Wolfram Alpha. Dobio je ime po svom tvorcu, Nečujni harddiskovi od 2 TB iz Western digitala WD AV-GP SATA tvrdi diskovi koriste WD GreenPower tehnologiju kako bi se ispunile potrebe za ekstremno zahtjevnim audio i video okruženjima. Sa smanjenjem snage do 40%, oni obezbjeđuju lagani i tihi rad i pouzdanost pogodne za audio video aplikacija kao što su PVRs, DVRs, set-top boksove (STBs), kao i snimanje pri video-nadzoru. Diskovi su projektovani da traju u visokim temperaturama na digitalnom streaming audio - video okruženju, kao što su PVR / DVR, DVR snimači videorekorderi i nadzor. Nivoi buke su svedeni na minimum za manje od jednog sona - praktično ispod praga čujnosti ljudskog uva. Kapacitet ovih diskova garantuje čuvanje do digitalnih fotografija, ili mp3 pjesama, ili 150 sati DV videa, ili 770 sati DVD videa ili 240 sati HD videa. informacione tehnologije strana 5

6 Novi digitalni svijet interakcija na Balkanu Milada Blagojević II dio Vrijeme je da se Balkan približi ostatku digitalnog svijeta Interactive je ostvario partnersvo sa Google Double Click servisom i postao prvi licencni Ad serving provajder našeg regiona sa platformom DART for Advertisers. Interactive Montenergo moći će da ponude klijentima sadržaj i mogucnosti reklamiranja kakve do sada nije bilo prilike ponuditi. Kompleksnost današnjih marketinških i komunikacionih strategija zahtjeva velike promjene i razumijevanje svjetskih trendova. Vrijeme je da se Balkan približi ostatku digitalnog svijeta. U posljednjih par godina, proces kreiranja i vođenja online aktivnosti je postao vidno kompleksniji u odnosu na aktivnosti u tradicionalnom advertajzingu. Postoji sve veća potreba za specijalizovanim agencijama koje se bave servisiranjem potreba klijenata u brzorastućem svijetu digitalnih medija takozvanim interactive agencijama. Ove agencije funkcionšu po principu tradicionalnih marketinških agencija, ali je svijet u kome posluju svijet digitalnih medija, prevashodno Internet. Kao što je spomenuto u prethonom broju, interactive agencije pružaju usluge koje se dijele na: 1) kreiranje sadržaja, 2) online reklamiranje, i 3) razvoj novih medija, a uglavnom ih čine grupe mladih profesionalaca iz domena kreative, programiranja i IT-a. U ovakvim agencijama je spremnost na brze i kvalitetne odgovore na real time promjene i praćenje globalnih trendova povezanih sa idejama i tehnološki naprednim realizacijama, aposolutno neophodno za uspjeh. Početkom godine marketinška agencija STRAWBERRY Ideas & Solutions osnovala je jednu od prvih specijalizovanih full service interactive agencija na našim prostorima STRAW- BERRY:INTERACTIVE i STRAW- BERRY:INTERACTIVE MONTENEGRO. Kreirana prema modelu svjetskih interactive agencija, Strawberry: Interactive regionu i inostranom tržištu nudi sve ono šta je potrebno za kvalitetno pozicioniranje na brzorastućem tržištu digitalnih medija: od kreiranja web sadržaja, preko online reklamiranja, do kreiranja i vodjenja kompleksnih online kampanja. Jedna od najvećih prednosti interactive usluga je zapravo Ad serving kompletno planiranje strategije, izrada media plana, monitoring, reporting, optimizacija i ROI analiza, koja se vrši preko odabranog Ad- Service-a. AdService pruža mogućnost kompletne statistike kampanje do nivoa jedinstvenog korisnika, lokacije, operativnog sistema itd., sve u realnom vremenu. Krajem avgusta godine, Strawberry: Interactive je ostvario partnersvo sa Google Double Click servisom i postao prvi licencni Ad serving provajder našeg regiona sa platformom DART for Advertisers. DART for Advertisers je Ad management i serving platforma preko koje se planiraju, vode i prate Internet marketing aktivnosti: Servisiranje online reklamnih kampanja Napredno targetiranje reklamnih poruka Optimizacija kampanja u realnom vremenu Praćenje i analiza aktivnosti korisnika putem Double Clickove Spotlight tehnologije Integrisano izvještavanje i analize Zahvaljujući DFA, oglašivači mogu da odluče na koji način će plaćati reklamni sadržaj: po prikazu (CPM), po kliku (CPC) ili na nivou mjesečnog zakupa. Takodje, postoji mogućnost prikaza svih vrsta i formata bannera (animirani (flash), statični ili rich media), i optimizacije za potrebe kampanje. Analizom korišćenja bannera, sadržaj se može optimizovati u toku trajanja kampanje. Preko DFA sistema izvještaja Report Central, može se pratiti preko 100 tipova naprednih izvještaja kampanja i aktivnosti u realnom vremenu: Reach and Frequency (per click i per impression) izvještaji i analize, Post impression i post click izvještaji, analize posjetilaca, Post buy analize, ROI analize, aktivnosti i statistike posjećenosti sajta itd. Zahvaljujući partnerstvu Strawberry: Interactive-a i Google Double Click-a, na tržištu Balkana biće moguće online reklamiranje kao bilo gdje u svijetu: klijenti će moći da se odluče da li će plaćati svoje 6 strana informacione tehnologije bit

7 reklamne poruke po prikazu (per impression), po kliku (per click) ili jednokratnim mjesečnim zakupom. Moći će da prikažu sve vrste reklamnih bannera (bilo da su rich media ili ne), optimizuju kreativna rješenja, izvrše optimizacije kampanja za vrijeme njihovog trajanja, a zahvaljujuci DART for Advertisers platformi, moći će da se prate rezultati kampanja i analize u realnom vremenu. Uz ove mogućnosti, Strawbery: Interactive i Strawberry: Interactive Montenergo moći će da ponude klijentima sadržaj i mogucnosti reklamiranja kakve do sada nije bilo prilike ponuditi. Kompleksnost današnjih marketinških i komunikacionih strategija zahtjeva velike promjene i razumijevanje svjetskih trendova, kako bi kompanije ostale konkurentne na tržištu. Ako firme zaista žele da uspješno posluju, važno je da pronađu dobro obrazovanog partnera na kojeg mogu da se oslone u svakom trenutku. Tim vrhunskih stručnjaka u domenu online marketinga, developera i kreativaca koji aktivno sarađuju sa klijentima agencije Strawberry:Interactive, prošao je obuku od strane Google Double Click-a, tokom avgusta godine. Ova agencija je u svakom smislu adekvatno naoružana da odgovori na sve zahtjeve klijenata i omogući ljudima iz regiona da aktivno počnu da koriste sve mogućnosti koje im se pružaju kako bi održali ili poboljšali svoje pozicije na tržištu. Vrijeme je da se kompanije koje se nalaze na Balkanu približe ostatku svijeta, ne samo onoga u kojem žive i posluju, već i svijetu digitalnih medija u kojem se zapravo i nalazi budućnost poslovanja. Kako bi zapravo obezbjedile sebi sigurniju budućnost, firme u takve avanture treba da se upuštaju samo uz pomoć onih koji se tu već nalaze, koji zaista znaju šta rade i koji će biti spremni da ih prate i sprovedu kroz svaki nov doživljaj i korak onih temeljitih profesionalaca i specijalista Strawberry: Interactive-a. B(l)oga ti Elmir Đoković Kako je od pojave interneta postala popularna deviza-ako te nema na internetu, nema te ni u realnom svijetu, to je veliki broj javnih ličnosti pokrenuo svoje blogove. Da parafraziram jednu izreku : blogujem-dakle postojim. Tajna popularnosti bloga je u tome što se na njemu ostavljaju uglavnom lični utisci o stvarima i pojavama oko nas, tako se može pisati blog o književnosti, političkoj situaciji, popularnoj kulturi, muzici... Pisanje bloga posatalo je kategorija potkulture izražavanja na internetu i uopšte specifična literarna forma. Postao je fenomen bez koga bi komunikacija na internetu bila siromašnija. No budimo kritični prema blogu i blogerima. Zar pisanje bloga ne liči pomalo na izvjesni egzibicionizam autora bloga. Gdje često nekritički stavljaju na net raznorazne pikanterije iz svog, ali i iz tuđih života.i daju ih na uvid drugim, mahom nepozantim ljudima. Kako je otvaranje bloga postalo dostupno svakome ko ima web nalog, pored nesumnjive demokratičnosti bloga, jer ga svako može i pisati i čitati, postoji i pitanje: Ko zapravo čita blog nekog autora? Najnovija istarživanja o čitanju na internetu pokazuju da prosječni posjetilac malo čita, a više gleda. Ako ste otvorili blog, i ako on zasigurno ima čitaoce. Nisu li ti ljudi što vas čitaju zapravo vaši poznanici i prijatelji? Koje današnji tempo i način života prinuđuju da na taj način komuniciraju. Sjetih se jednog američkog filma, u kojem glavni junaci tokom cijeloga filma zakazuju susret, doduše film govori o telefonskoj komunikaciji. No obr ni-okreni svodi se na isto. Uprkos tome što se cijelo vrijeme dogovaraju za susret i tulum od toga ne ispadne ništa. Prezauzetost poslom i telefoniranjem, a u našem slučaju internetom, im ne dozvoljava da nađu vremana za zakazani susret. Nekako ispade da je ova vrsta komunikacije sebi svraha i cilj. Kao da se piše i sam blog radi sebe, a ne radi drugih. Kao da je uspostavljena komunikacija zapravo uzaludna jer ne donosi nikavoga pomaka u realnom svijetu. Svaka riječ, slika i zvuk ostanu taocima medija na kojem postoje... Ovim, naravno, ne želim da Vas obeshrabrim u pokušaju da i sami imate svoj blog, naprotiv-blogujte. No ako imate neki drugi način izražavanja svoga mišljenja i komunikacije s ljudima osobito uživo-iskoristie ga, jer možda sjutra bude kasno. Možda i oni što ste s njima bili kompa budu zauzeti pisanjem bloga svoga. informacione tehnologije bit

8 Radule Novović Ministarstvo za informaciono društvo Zaštita djece na Ministarstvo za informaciono društvo, kao državni organ zadužen za sproveđenje aktivnosti planiranih ovom Strategijom, u narednom periodu permanetno će raditi na afirmaciji i približavanju informaciono-komunikacionih tehnologija svim segmentima stanovništva Istraživanje sprovedeno u SAD prije nekoliko mjeseci, pokazalo je da se djeca na Internetu ne mogu zaštiti od pornografije, seksualnih poziva i raznih neprijatnosti samo tehnološkim rješenjima, odnosno programima Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva 17. maj, obilježen je ove godine u cijelom svijetu, na različite načine, a ovogodišnja tema, odabrana od strane Međunarodne unije za telekomunikacije, bila je Zaštita djece na Internetu. Inače, 17. maj, Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva, obilježava se povodom ustanovljenja Međunarodne unije za telekomunikacije. Ovo je jedna od najstarijih međunarodnih organizacija, osnovana godine, potpisivanjem Međunarodne telegrafske konvencije. Cilj obilježavanja ovog datuma u svijetu jeste da se afirmišu informaciono-komunikacione tehnologije, odnosno značaj koji imaju za razvoj savremenog društva. I Crna Gora se pridružuje obilježavanju ovog datuma, a nosilac je Ministarstvo za informaciono društvo. Crna Gora je odavno prepoznala značaj informaciono-komunikacionih tehnologija za sopstveni progres i ovoj oblasti posvetila je veliku pažnju, izdižući je na nivo prioriteta u svojim razvojnim planovima. U tom smislu, u prethodnim godinama realizovan je veliki broj projekata, sa ciljem da se naša zemlja u što većoj mjeri uključi u tokove koji u ovoj oblasti važe u savremenom svijetu. Pažnja je bila usmjerena u više pravaca, a najvažniji su razvoj informaciono-komunikacione infrastrukture, edukacija kadrova i afirmacija pojma informaciono-komunikacionih tehnologija, odnosno značaja koji imaju za razvoj zemlje u cjelini. U ovom kontekstu, može se zaključiti da je Crna Gora dostigla zavidan stepen razvoja informatike i telekomunikacija i da je po mnogim rješenjima koja se primjenjuju u svakodnevnom životu, bilo građana, bilo privrede, lider u regionu. No, kao što znamo, jedno od glavnih svojstvava savremenih tehnologija jeste neprestano mijenjanje i razvoj sve novijih rješenja, a svako zaostajanje u ovoj oblasti ostavlja ozbiljne posljedice na funkcionisanje cijelog društva. Upravo, uvažavajući dostignuti stepen razvoja, a imajući u vidu savremene trendove koji u ovoj oblasti važe u svijetu, Vlada Crne Gore nedavno je usvojila Strategiju razvoja informacionog društva do godine. Strategija razvoja informacionog društva je izuzetno važan dokument. Kroz njegovu adekvatnu i permanentnu implementaciju, nema sumnje da će Crna Gora u najskorije vrijeme biti uzor mnogim zemljama, ne samo kad je u pitanju region, u smislu razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija i dostupnosti servisa najvećem broju naših građana. Ministarstvo za informaciono društvo, kao državni organ zadužen za sproveđenje aktivnosti planiranih ovom Strategijom, u narednom periodu permanetno će raditi na afirmaciji i približavanju informaciono-komunikacionih tehnologija svim segmentima stanovništva. Upravo, u tom smislu Ministarstvo za informaciono društvo obilježava Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva. Ovogodišnja tema, usvojena od strane Međunarodne unije za telekomunikacije je Zaštita djece na Internetu i prevashodno se, ali ne samo, odnosi na djecu uzrasta između 12 i 16 godina. Radi se o veoma važnoj temi, koja počinje da pobuđuje sve veću pažnju stručne i šire javnosti, jer znamo da su djeca, odnosno mladi, 8 strana informacione tehnologije

9 Internetu najveći i najažurniji korisnici informaciono-komunikacionih tehnologija, a naročito Interneta. Internet, koji iz dana u dan nudi nove mogućnosti i nove servise korisnicima na svim meridijanima, nezaobilazan je činilac u životu savremenog čovjeka, a naročito mladih i djece. Ovo je lako shvatiti, kad znamo da je Internet medij koji nudi brojne mogućnosti za edukaciju, zabavu, druženje, dakle sve ono što je prioritetno za mlade ljude. No, Internet, kao i mnogi drugi dometi savremene civilizacije, pored bezbroj prednosti, uz neadekvatnu upotrebu, može uzrokovati i određene opasnosti. Zato se odabirom ovogodišnje teme Zaštita djece na Internetu želi skrenuti pažnja javnosti na sve više izražen problem neprimjerenih sadržaja kojima su djeca i mladi izloženi na Internetu, kao i na nužnost edukacije za roditelje i djecu o brojnim prednostima korišćenja Interneta i uopšte modernih komunikacija, ali i o svim opasnostima koje vrebaju sa, možda, najvećeg fenomena današnjice. Suština je, dakle, u tome da se ukaže da je Internet medij sadašnjosti i budućnosti, da nudi brojne mogućnosti, da ga kao takvog treba koristiti u najvećoj mogućoj mjeri, ali sa prijeko potrebnim oprezom. Sva istraživanja koja se sprovode u raznim zemljama svijeta, a koja se odnose na Zaštitu djece na Internetu, ukazuju na činjenicu da roditelji o informatičkim tehnologijama, a naročito o Internetu, manje znaju od svoje djece. Upravo zato, veliki broj roditelja oslanja se na različite računarske programe koji štite djecu od neželjenih sadržaja na Internetu. Međutim, istraživanje sprovedeno u SAD prije nekoliko mjeseci, pokazalo je da se djeca na Internetu ne mogu zaštiti od pornografije, seksualnih poziva i raznih neprijatnosti samo tehnološkim rješenjima, odnosno programima. Doduše, ovi programi umanjuju rizik, jer zabranjuju pristup određenim sajtovima, ali ga ne mogu potpuno neutralizovati. Kao najbolje rješenje, predlaže se da roditelji u što većeoj mjeri upoznaju Internet i da konstantno kontrolišu boravak svoje djece ispred računara. Ovo je sasvim logično, jer ako djeca koriste Internet u svojoj sobi, bez nadzora i ako to korišćenje traje svakodnevno, satima, djecu će surfovanje prije ili kasnije odvesti do nekog neprimjerenog sadržaja. Naročito se u posljednje vrijeme apostrofira kontrola podataka koje dijete ostavlja na Internetu. Naime, istraživanja pokazuju da su djeca veoma sklona da potpuno nepoznatom sagovorniku ili sagovornicima, koje ne poznaje lično, pa čak ih i ne vidi, govori sve podatke o sebi i svojim roditeljima. Od mnoštva korisnika ovakvih vidova komunikacije, lako se mogu naći oni koji će te podatke zloupotrijebiti na razne načine i učiniti neku neprijatnost djetetu, a u ekstremnim slučajevima, koji danas u svijetu nijesu rijetki, i izložiti dijete raznim vidovima iskorišćavanja (novčanog, seksualnog...). Još jedan pojam koji je u tijesnoj vezi sa zaštitom djece na Internetu, a koji se sve češće čuje i u našoj sredini jeste Zavisnost od Interneta. Naime, roditelje često muči dilema da li se kod njihove djece stvara zavisnost od računara i koliko vremena da im dozvole da provode za kompjuterom. Psiholozi kažu da zavisnost postoji ako dijete redovno provodi više od četiri sata dnevno za računarom. Srećom, kako pokazuju istraživanja, zavisnost od Interneta još uvijek nije toliko raširena i obuhvata oko 3 posto korisnika. Dakle, nemoguće je zabraniti korišćenje Interneta i uopšte savremenih tehnologija djeci. Uostalom, to nije ni potrebno. Ono što svakako možete učiniti, jeste da kontolišete kako vaše dijete koristi vrijeme koje provodi za računarom, sa kim se dopisuje, sa kim razgovara, koje sajtove gleda. Uz takvu pažnju, otklonićete sve opasnosti, dijete će prihvatiti savremene tehnologije kao sastavni dio svojeg života, kao nešto što je neophodno za moderan život, ali prema čemu treba imati razumnu mjeru opreza, kao uostalom i prema mnogim drugim stvarima sa kojima živimo. informacione tehnologije strana 9

10 Ministarstvo za INFORMACIONO DRUŠTVO Mr Tamara Đuričković Evropski ciljevi i standardi razvoja Informacionog društva U procesu pridruživanja Evropskoj Uniji, jedan od bitnih segmenata koje treba uskladiti sa evropskim standardima je Informaciono društvo. Zemlje jugoistočne Evrope su prepoznale značaj uvođenja i razvoja infromaciono komunikacionih tehnologija i veoma su aktivne na regionalnom nivou, što se ogleda kroz suočavanje sa izazovima na putu društva znanja, oslanjanje na potencijale koje pruža digitalizacija, kao i kroz nastojanje da koriste mogućnosti integracije svojih ekonomija u svjetsko tržište. Preuzimajući obavezu da će progresivno raditi na aktivnostima koje su identifikovane kao značajne u cilju razvoja društva znanja, shodno potpisanoj esee Agendi, za period godine, Crna Gora je izrazila spremnost da istraje u procesu transformacije iz industrijskog u informaciono društvo. Strategija razvoja informacionog društva, koja je obuhvatila period , je usvojena godine, a u vezi sa tim i zakonska infrastruktura za sprovođenje poslova za razvoj egovernment-a. Usvojeni zakoni (Zakon o elektronskoj trgovini, Zakon o elektronskom potpisu, Zakon o primjeni propisa za zaštitu prava intelektualne svojine, Zakon o elektronskom dokumentu, Zakon o elektronskim komunikacijama, Zakon o tajnosti podataka i Zakon o zaštiti neobjavljenih podataka) su usklađeni sa direktivama Evropske Unije. Obaveze koje su završene i aktivnosti na kojima se kontinuirano radi, svrstale su Crnu Goru u red vodećih zemalja u jugoistočnom regionu, ali to je samo dio zadataka i ciljeva koje diktira Evropa i koje treba ostvariti na putu daljeg razvoja informacionog društva Strateški prioriteti Izgradnjom informacionog društva stvaraju se preduslovi za ostvarenje ciljeva koji se žele postići na putu društva znanja, a pozitivni efekti se odražavaju na kompletnu ekonomiju. Shodno tome, stvara se nova osnova na kojoj se uspostavljaju poslovne veze među komanijama, postiže se velika raspoloživost informacijama, a očigledne su i makroekonomske implikacije na zaposlenost, carinski i poreski sistem, kao i na konkurentnost u širem smislu. Ciljevi koje ovdje treba istaći su: brži ekonomski razvoj, kroz povećanje BDPa, porast izvoza, smanjenje trgovinskog deficita, povećanje zaposlenosti i dr.; prihvatanje evropskih standarda, ubrzane reforme i razvoj demokratije; izgradnja jeftinije, efikasnije i transparentnije državne uprave; kreiranje odgovarajućeg institucionalnog okruženja koje će podržati širenje i efikasnu upotrebu informaciono komunikacionih tehnologija i znanja u svim sektorima privrede; kreiranje društva obrazovanih i kreativnih ljudi, sa mogućnošću da uče tokom cijelog života; usvajanje pravne regulative za informaciono društvo u skladu sa Aquis Communitaire; promovisanje razvoja Informacionog društva, kao i veća sigurnost građana i poštovanje ljudskih prava. Najkraće rečeno, glavni ciljevi e-evrope su da za svakog građanina, svaki dom, svaku školu, svako preduzeće i administraciju otvore vrata ulaska u digitalno doba i omoguće im pristup Internetu. Stvarajući digitalno pismenu Evropu, čitav proces ulaganja u nove ideje i njihov razvoj treba da bude društveno uključiv, da se izgradi povjerenje korisnika i da se doprinese društvenom jedinstvu. Da bi se realizovali ovi ciljevi, potrebno je obezbijediti: širokopojasni pristup (brzi pristup Internetu po niskim cijenama, preko telefonskih linija, putem bežične tehnologije ili preko satelita) bezbjednost (zaštititi elektronsku mrežu od hakera i virusa i učiniti je bezbjednom, kako bi se izgradilo povjerenje klijenata u elektronsko plaćanje) e-uključivanje (osigurati da je informaciono društvo dostupno velikom dijelu stanovništva, bez obzira na geografske i socijalne razlike) e-uprava (približiti državnu upravu građanima i privredi, obezbjeđujući korišćenje javnih usluga putem Interneta) e-učenje (prilagoditi obrazovni sistem i obučavanje u EU privredi zasnovanoj na znanju i digitalnoj kulturi) e-zdravlje (omogućiti elektronske zdravstvene usluge, koje su korisnički orjentisane i obezbijediti informacije za građane i zdravstvene radnike, sa akcentom 10 strana informacione tehnologije

11 na uvođenje infrastrukture za zdravstvenu zaštitu, prevenciju bolesti i zdravstveno obučavanje putem Interneta) e-poslovanje (stimulisati razvoj e-trgovine, kroz kupovinu i prodaju putem Interneta i reorganizaciju poslovnih procesa korišćenjem digitalne tehnologije) Potvrđujući značaj Inicijative za elektronsku jugoistočnu Evropu i prihvatajući Informaciono društvo kao osnov bržeg razvoja regiona, kroz smanjivanje jaza u razvoju između regiona i Evropske Unije, kao i između zemalja regiona i ostatka svijeta, vlade zemalja regiona su se usaglasile oko daljih ciljeva i zadataka definisanih dokumentom esee Agenda Plus, za period godine. Ovim strateškim dokumentom definisani su ciljevi usklađeni sa Akcionim planom zemalja članica EU i2010 Evropsko informaciono društvo za razvoj i zapošljavanje. i2010 promoviše jedno otvoreno i konkurentno digitalno tržište, ističući da su informaciono komunikacione tehnologije glavni pokretač poboljšanja kvaliteta života. Kao ključni element razvoja i poslovanja, i2010 teži integrisanom pristupu informacionog društva i kreiranju politike audio-vizuelnih medija u Evropskoj Uniji Ciljevi do godine U nastojanju da bude dio jedinstvenog informacionog prostora jugoistočne Evrope, Crna Gora mora uvoditi inovacije i ulagati u obrazovanje i istraživanja u oblasti informaciono komunikacionih tehnologija. Na putu društva znanja dalje je potrebno smanjiti digitalni jaz, proširiti skup servisa i uvesti centralni sistem i portal elektronske uprave. Analogno tome, u okviru specifičnosti okruženja jugoistočne Evrope, prepoznata su tri ključna prioriteta: jedinstveni informacioni prostor, inovacije i ulaganja u ICT istraživanje i obrazovanje i inkluzivno informaciono društvo (informaciono društvo za sve). U sklopu ovih prioriteta precizirane su obaveze koje treba ispuniti i ciljevi koje treba realizovati i to: Kreiranje jedinstvenog informacionog prostora ima za cilj da se stvori otvoreno i konkurentno tržište za informaciono društvo i medijske usluge. U tom smislu, aktivnosti će biti usmjerene na: unapređivanje, regulisanje i razvoj širokopojasne mreže velikih brzina i servisa pomoću kojih može da se ponudi siguran pristup bogatim sadržajima; stimulisanje razvoja digitalnog sadržaja i servisa u oblastima od opšteg interesa kultura, zdravstvo, naučni i obrazovni sadržaj, geografske informacije itd; usvajanje nacionalnog okvira interoperabilnosti u pogledu Evropskog okvira interoperabilnosti (za administracije) kako bi se osigurala kompatibilnost i saradnja sistema, procesa i ljudskih resursa i kako bi se omogućio nesmetan ulazak u EU i pružili servisi usmjereni na klijenta; obezbijeđivanje digitalne konvergencije Informacionog društva i medijskih servisa, mreža i opreme, što podrazumijeva konzistentan sistem pravila za Informaciono društvo i medije na osnovu tehnološke neutralnosti koja je definisana relevantnim Evropskim regulatornim okvirom; olakšavanje nacionalne/regionalne komunikacije i promet izgradnjom ključne javne infrastrukture na nacionalnom i regionalnom nivou za sigurno elektronsko poslovanje na osnovu kvalifikovanog elektronskog potpisa. Kroz Inovacije i ulaganja u ICT istraživanje i obrazovanje treba utvrditi mjere kojima će se to osvariti, sa ciljem da se osigura veća dobit. U vezi sa tim će biti preduzete sljedeće mjere: kroz obavezu informatičke pismenosti, investiraće se u ICT infrastrukturu u obrazovnim institucijama i u stvaranje učionica opremljenih kompjuterima i Internet konekcijama; kroz standarde za minimalna i napredna ICT znanja unapređivaće se obrazovni sistem vršenjem direktnih izmjena u nastavnim planovima i programima naših škola; kroz prevazilaženje jaza između različitih generacija, biće uspostavljeno stručno obrazovanje za ICT i sa privatnim sektorom će se biti sprovedene aktivnosti na ujednačavanju ICT znanja, kao i obezbjeđivanja programa za usavršavanje tokom cijelog života; kako bi se realizovale nove tehnologije i metode za unapređenje regionalnih ekonomija, pojačaće se istraživanja u regionu; kroz razvoj akademske i naučnoistraživačke mreža i bolju povezanost između istraživača i institucija, podržaće se ICT istraživanja i proces transfera tehnologija. Inkluzivno Informaciono društvo ima za cilj promovisanje jednakih uslova za sve na putu društva znanja i prevazilaženje digitalnog jaza. Shodno tome: obezbijediće se jednake mogućnosti u pristupu tehnologiji, kroz prevazilaženje polne i digitalne podijeljenosti, kao i kroz izjednačenost različitih društveno-demografskih grupa; realizovaće se skup osnovnih rješenja za javne servise i elektronsku Vladu, kroz izradu strategije elektronske Vlade i integraciju sa sveukupnim reformama javne uprave; razvijaće se strategija za elektronsko poslovanje i preduzeti aktivne mjere za prevazilaženje svih prepreka za razvoj elektronskog poslovanja, kroz saradnju sa privatnim sektorom; državne, školske i specijalističke biblioteke će biti opremljene bibliotečkim informacionim sistemom, kroz uvođenje i razvoj programa digitalizacije kulturnog i istorijskog naslijeđa; posebna pažnja će biti posvećena alatima eučešća, kako bi se u cilju ostvarenja edemokratije osigurala potpuna uključenost građana u sva pitanja društva, uključujući upotrebu ICT-a u izbornom procesu. Napomena: Iz Strategije razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori od godine informacione tehnologije strana 11

12

13 Piše: Slobodan Trifković Protiv zaštite softvera patentom Nakon Amerike (SAD) koja odavno dozvoljava patentiranje softvera poslednjih godina je to prihvatila i Evropska unija, što je izazvalo veliki bunt pojedinaca, grupa i organizacija koje su pristalice slobodnog razvoja softvera. Uvod Imali smo prilike da čujemo i od visoko obrazovanih pojedinaca, pa čak i onih sa doktorskom titulom, koji se ne bave bliže pitanjima intelektualne svojine, kako ne razlikuju patent i autorsku zaštitu. U prošlom broju časopisa Bit smo vidjeli da je zaštita autorskim pravom ustvari samo potvrda o deponovanju softvera. To znači da ako ste imali prilike da vidite neki softver u izvršnom kodu, odnosno da ga vidite na djelu kako funkcioniše i ako vam se svidio, nije vam zabranjeno da sjednete kod kuće i sami napravite isti takav softver u drugom ili istom alatu - sve je u redu. Prekršaj pravite samo ako se dočepate diska sa tuđim izvornim kodom i iskoristite ga dakle kada izvršite klasičnu krađu. Takav tretman softvera omogućava razbuktavanje razvoja bez rizika da ćete doći na sud posle čega će vam za sva vremena prisjesti bavljenje softverom. Patent je, vidjeli smo ranije, veoma rigorozna zaštita koja ne dozvoljava drugome da u istoj oblasti koristi takvo (ili jako slično što je često za diskusiju) rješenje bez dozvole vlasnika patenta što dosta košta. Argumenti protiv Patentiranje softvera odgovara velikim, moćnim softverskim kompanijama jer time obezbeđuju monopol na tržištu. Sa druge strane male kompanije, pojedinci, grupe I organizacije, pristalice slobodnog softvera se osjećaju ugroženim. Protivnici patentiranja softvera imaju jake argumente za svoj stav: Velik broj ozbiljnih naučnih i ekonomskih studija opravdava zabranu patentiranja softvera. Autori softvera su već zaštićeni zakonom o zaštiti autorskih prava koji dopušta drugima da rade inovacije u istom području što sve stvara zdravu konkurenciju Previše je lako nesvjesno prekršiti softverske patente. Patentiranje softvera tjera proizvođače softvera da troše na birokratiju i sudske parnice ono što bi inače potrošili na istraživanje i razvoj. U SAD-u se potroše milijarde dolara godišnje na parničenje oko softverskih patenata. Patentni sistem se zloupotrebljava za ograničavanje tržišnog takmičenja radi ekonomske koristi nekolicine, ali ne potpomaže inovativnost. Tržištu softvera je bolje bez ikakvih patenata na softver. Zdrava konkurencija tjera učesnike tržišta na inovacije. Odluke europskih sudova još uvijek u mnogim slučajevima prihvaćaju pravovaljanost softverskih patenata koje dodjeljuju Nacionalni patentni zavodi i Europska patentna organizacija (EPO) koja je izvan demokratske kontrole. Ne samo da ih i dalje dodjeljuju, već i lobiraju za njih. Uprkos trenutnoj dubokoj krizi patentnog sistema, nisu sposobni reformisati se i ugrožavaju previše evropskih kompanija svojom "mekom" politikom dodjeljivanja patenata. Čini se da je Komisija (Evropske Unije) više podržavala interese velikih međunarodnih konglomerata nego malih i srednjih evropskih kompanija - koje su glavna snaga evropske inovacije. Evropski parlament je na kraju odbacio direktivu o softverskim patentima, ali nema vlast nad legislativnim inicijativama Peticija za zabranu patentiranja softvera u Evropi Razvoj Interneta je za samo posljednjih godina donio ogromne društvene promjene u svijetu. Danas se putem Interneta sa lakoćom može doći do bilo koje potrebne informacije, što je nekada trebalo tražiti po bibliotekama, institutima, novinskim kućama i drugim javnim ustanovama. Danas sve te ustanove imaju svoj sajt na Internetu sa obiljem informacija kojima se najčešće može pristupiti bez ikakvog plaćanja. Tu su i pojedinci sa svojim blogovima, grupe entuzijasta koji se okupljaju oko neke ideje itd. Vrlo često su pojedinci na Internetu inicijatori aktivnosti koje kasnije dobiju masovnu podršku. Jedan takav je i Ivan F. Villanueva iz Berlina, bivši član FFII (Fondacija za infrastrukturu slobodnih informacija - On je na Internetu pokrenuo peticiju za zabranu softverskog patenta u Evropi kojoj se može pristupiti na adresi: U obrazloženju peticije se kaže Naša je peticija usmjerena na ujedinjavanje glasova zabrinutih Evropljana, organizacija i kompanija te poziva naše političare u Europi na zaustavljanje softverskih patenata.za sada se iz Crne Gore niko nije oglasio, ali peticija je i dalje aktivna. Tabela koja slijedi prikazuje manji dio statistike o potpisnicima ove peticije a podaci su preuzeti krajem mjeseca aprila. Zemlja Individualci Asocijacije Kompanije Bosna i Hercegovina Belgija Njemačka Francuska Engleska Hrvatska Italija Makedonija Rumunija Srbija Slovenija Peticija zahtjeva od zakonodavaca evropskih zemalja: da donesu nacionalna zakonska razjašnjenja materijalnom patentnom pravu da se isključe bilo kakvi softverski patenti; da ponište sve dodijeljene patente koji se mogu prekršiti uz pomoć softvera koji se izvršava na programabilnom uređaju; da takođe nastoje propagirati ova pravila na evropskom nivou, uključujući i Evropsku patentnu konvenciju. informacione tehnologije strana 13

14 Mile Grbin direktor Sektora naprednih kanala prodaje i kartičarstva, NLB Montenegrobanka Online plaćanje konačno i u Crnoj Gori NLB Montenegrobanka je od 21. aprila ponudila svojim klijentima uslugu prihvatanja platnih kartica putem Interneta - NLB e-commerce. Jednostavnije rečeno konačno će i u Crnoj Gori kao i u ostatku svijeta moći da se osjete čari online plaćanja u pravom smislu riječi. Jedna banka je napravila okvir na redu je i IT sektor da ponudi prave servise. Na koji način su prevaziđeni problemi kada je u pitanju elektronski potpis, pošto znamo da i pored usvojenog zakona imamo problema u implementaciji? Elektronski potpis u slučaju e-commerce-a je potpis koji vam dodjeli banka koja je izdala kartice. To u prevodu znači da elektronski potpis koji izdaje certifikaciono tijelo u ovom slučaju nije u funkciji tj. primjenjuju se pravila Visa i MasterCard-a. U svakom slučaju transakcija je potvrđena brojem kartice, CVV2 ili CVC kodom (na poleđini kartice) i potvrdom banke izdavaoca o odobrenim sredstvima za potrošnju. Dodatno, na e-commerce NLB Montenegrobanke je implementiran 3D secure i samim tim transakcija za prodavce i kupce je zaštićena. Možete li nam pojasniti zašto se čekalo malo više za jedan ovakav servis kada se zna i da je penetracija Internet korisnika u Crnoj Gori na zavidnom nivou, negdje oko 40%? Crna Gora je dosta kasno krenula u upotrebu platnih kartica, što je nužno odložilo i ovaj servis. Suštinski iza e-commerca se nalazi banka i kartica. Svima nam je poznato okruženje u kojem radi crnogorska ekonomija u dijelu platnih transakcija, još uvek je visok nivo plaćanja gotovinom, ali sam siguran da će vremenom da se pređe na plaćanje nekim bezgotovinskim sredstvom. Svi u lancu plaćanja imamo koristi od toga: Država svako bezgotovinsko plaćanje je oporezivo i legalno Prodavci nemaju trošak manipulacije gotovinom, a sredstva su odmah dostupna na računu Potrošači imaju sigurnost i flexibilnost u plaćanju, u svakom momentu im je dostupan kredit (preko kreditne kartice) Možete li nam reći koliko je vremena potrebno od strane banke da servis postane aktivan ako je klijent obezbjedio sve tehnološke preduslove, već implementiran e-shop? Da bi servis bio aktivan, potrebno je da se uradi nekoliko testnih transakcija i da se potvrde tehnološki zahtjevi za sajt, u svakom slučaju ako svi testovi prođu u redu, u pitanju su dani. Pošto nismo do sada mogli dobiti odgovor od nadležnih institucija, možete li nam Vi pomoći i pojasniti zašto nije moguće putem PayPal sistema izvršiti plaćanje iz Crne Gore? Iako možda nije povezano sa temom intervjua, da li će Vaš servis doprinijeti da se promijeni nešto i u ovom slučaju? PayPal sistem je rješenje univerzalnog karaktera za e-commerce, s obzirom da je rješenje univerzalno i cijena mu je vrlo visoka. Ja sam se obratio više puta PayPal-u sa pitanjem oko uključenja Crne Gore u sistem, ali svaki put sam dobio manjeviše isti odgovor, da je procjena puštanja servisa za Crnu Goru još uvijek kod službe za rizike PayPal-a i da će nakon pozitivne ocjene uključiti Crnu Goru u PayPal sistem. Mišljenja sam da Crna Gora može sama sebi najviše pomoći u tome povećavajući sistem bezgotovinskog plaćanja i pomjeranje trgovine sa ulice na web. Da li skorije možemo očekivati još iznenađenja od NLB-a, pošto ne sumnjamo da će ih u budućnosti biti, možda napredniji mobilni servisi? NLB Montenegrobanka prati trendove razvoja bankarskih servisa u regionu i ujedno se trudimo da budemo dio toga svijeta. E-commerce je jedan od tih servisa, malo je poznato da u regionu nemaju sve države ovaj servis, a u nekima ih radi samo jedna ili dvije banke. NLB Montenegrobanka je u e-commerce uložila veliki trud i želi da se uvede novi vid prodaje u Crnoj Gori, zar ne bi bilo odlično da se hoteli bookiraju preko interneta, da se naruči pizza, da se iznajmi gliser za krstarenje, da se pošalje cvijeće, da se naruči izrada fotografija, da se kupe karte za pozorište... samo sa par klikova mišem. Mobilni servisi su još jedan pravac razvoja. NLB Montenegrobanka je spremna i za bill presentment i bill payment usluge, tako da možemo ponuditi klijentima u Crnoj Gori plaćanje računa putem SMS-a. Korist od ovog servisa imaju svi učesnici, od javnih institucija, kompanija do krajnjih korisnika. Brzina života je stvorila potrebu za ovim vidovima servisa. M-banking (e-bank over mobile phone) je trenutno u testiranju, i očekujemo da ćemo do kraja godine imati implementiranu i ovu uslugu. Zoran Jelić, Glavni urednik, ICT magazin BIT 14 strana informacione tehnologije

15 Mapiraj.me Zašto? Kako? Web je masovni komunikacioni medij našeg vremena. On postaje sve veći i veći dio svakodnevnog života. Mape su nesumnjivo najbolji način za vizualizaciju prostornih podataka. Njihova kombinacija je dobitna. Web mapiranje je mnogo više od Google Mapsa. Moguće je napraviti sopstveni stek i kontrolisati svaki aspekt aplikacije, koristiti softver i formate fajlova tako da ispunjavaju sve standarde, i sve to bez brige o licencama, i bez ikakvih troškova (osim, naravno, vašeg vremena). Pojam stek iz prethodnog pasusa odnosi se na komponente koje su potrebne da bi se napravila aplikacija. U najjednostavnijem slučaju postoje tri komponente steka: Prvi sloj su sami podaci, koji se čuvaju kao fajlovi ili smještaju u bazu podataka. Drugi sloj je server koji prevodi podatke u odgovarajući format pogodan za Web. Posljednji sloj steka predstavlja korisnički interfejs tj. ono što korisnik vidi na Web stranici. Mapiraj Drugo dugme Mapiraj me, po čemu je sajt dobio ime, pruža mogućnost označavanja pozicije i dobijanja web adrese koja će otvoriti mapiranu lokaciju. Aktiviramo funkciju, postavimo zastavicu, i u prozoru lijevo od mape dobijamo web adresu. Ta adresa će otvoriti sajt sa mapom na kojoj je vidljiv označen mapirani objekat, što će u mnogome pomoći onima koji imaju problema da objasne prijateljima ili klijentima gdje se nalaze (adresu možete poslati om ili postaviti link na svome sajtu). U sljedećih nekoliko redova predstavićemo vam svaku komponetu steka korišćenog u slučaju Web aplikacije mapiraj.me ( Kao što je već rečeno prvi sloj predstavljaju sami podaci. I sami podaci su organizovani po slojevima, tako da imamo sloj ulice, sloj zgrade, rijeke itd., jer se, složićete se, radi o različitim tipovima podataka. Podaci se smještaju u bazu podataka. U konkretnom slučaju korišćen je PostgreSQL. PostgreSQL je open-source objektno-relacioni sistem za upravljanje bazama podataka (objektno-relacioni DBMS ili ORDBMS). On sadrži moćan objektno-relacioni model podataka, bogat izbor vrsta podataka, laku nadogradivost, kao i nadograđeni set naredbi SQL jezika. Što se tiče unosa podataka poželjno je koristiti softver koji omogućava rad sa prostornim podacima. Postoji veliki broj opcija, a kako nas zanima samo open-source, to se izbor sužava na njih nekoliko: GRASS, OpenEV, Quantum GIS, udig. U slučaju konkretne Web aplikacije tim se opredijelio za Quantum GIS, koji zadovoljava sve potrebne zahtjeve, a ujedno je i najjednostavniji. Drugi sloj treba da ima mogućnost da prevede podatke u odgovarajući oblik pogodan za Web tj. mogućnost renderovanja prostornih podataka. Izbor je pao na UMN MapServer, kao open-source platforme za prikazivanje prostornih podataka. Alternativa je GeoServer. Treći sloj je korisnički interfejs. Takođe postoji veliki broj opcija: CartoWeb, ka-map, OpenLayers, MapFish, PHP MapScript...U konkretnom slučaju koričćen je OpenLayers. OpenLayers je čista JavaScript biblioteka za prikazivanje prostornih podataka u većini modernih Web browser-a. On omogućava izradu bogatih Web baziranih geografskih aplikacija, sličnih Google Maps-u, sa jednom značajnom razlikom OpenLayers je besplatan. Takođe, on pruža korisniku mnogo jednostavniji interfejs, za razliku od alternativa. Jedan od najpoznatijih projekata koji koristi OpenLayers je OpenStreetMap ( Na kraju da sumiramo tehnologije koje su korišćene: smještanje podataka PostgreSQL inicijalni unos podataka Quantum GIS renderovanje podataka UMN MapServer korisnički interfejs OpenLayers + JavaScript + PHP S obzirom da je ovo prva aplikacija ovog tipa na našem prostoru, vjerujemo i nadamo se da će vam aplikacija biti od koristi. informacione tehnologije strana 15

16 Vodootporna kamera Ako uživate dok ronite, trebalo bi da imate način da snimite trenutke pod vodom. Posebno ako naletite na jato šarenih riba i želite da ih pokažete prijateljima. Thanko je napravio kameru koju možete da nosite na ronjenje, a pri tome je ne morate držati u rukama. Ova kamera u obliku cijevi je napravljena tako da je možete staviti oko glave. Ovo vas neće zadovoljiti ako želite sasvim precizne i jasne fotografije, ali će biti sasvim dobro ako želite samo simpatične slike podmorja. Ova kamera može da snima i video zapise, a ima 2GB interne memorije. Video zapis je rezolucije sa 25 fps. Kamera može da radi do dubine od 20 m ispod vode, dugačka je 68mm, široka 22mm a teška je svega 22 grama. Da bi kamera radila 2-3 sata morate je puniti 2 sata. Kamera ima vrpcu kojom je možete zakačiti oko glave, a možete je zakačiti i za naočare za ronjenje. Gorillapod Ako je fotoaparat uvijek u vašim rukama i nikada vas nema na slikama, gorillapod je idealno rješenje za vas. To je stalak za fotoaparate sa 3 savitljiva kraka, koje možete saviti oko stuba, grane drveta ili čak oko ruke. Možete ga postaviti i pod nekim čudnim uglom kako bi vaša kamera stajala ravno čak i na neravnoj podlozi. Kada namjestite gorillapod kako vam odgovara, sve što treba da uradite je da uključite opciju self timer na vašem aparatu i da otrčite do mjesta na kom želite da se slikate. Gorillapod dolazi sa dodatkom na koji se kamera jednostavno može pričvrstiti. Kraci gorillapod-a su veoma fleksibilni i napravljeni su od loptica koje mogu da se okreću kako bi se mogle pričvrstiti u bilo kojoj poziciji. Polaroid PoGo Polaroid je najavio predstavljanje PoGo Instant Digital Camera za sljedeći mjesec. Ovo je kamera sa ugrađenim štampačem, tako da ćete odmah pošto napravite fotografiju moći i da je štampate. Ova kamera sa 5 megapixela, moćiće da štampa fotografije veličine 2x3 inča za manje od 60 sekundi. Za razliku od starih fotoaparata sa filmovima, sa PoGo-m ćete moći da napravite nekoliko trikova vezano za obradu fotografija, i to da kropujete sliku, dodate joj okvir, uklonite crvene oči i da štampate datum na fotografiji. Karakteristike kamere: 5 MP 3-inčni displej u boji SD memorijska kartica Punjiva litijumska baterija Džepni projektor Nokia Pulse Projector je projekat koji je usmjeren ka proširenju mobilnih komunikacija i pronalaženju novih načina za interakciju. Uređaj je tako i dizajniran da ojača i proširi značaj mobilnih aplikacija dok one funkcionišu na mobilnom uređaju. Predstavlja kombinaciju LED projektora i NXT zvučnika sa Dolby obradom zvuka u prosječan multimedijalni uređaj. Korišćenjem Pulse softvera i bluetooth a možete pretvoriti vaš mobilni telefon u daljniski upravljač ovog za sad jedinstvenog multimedijalng plejera Nokia Pulse se oslanja na DLP tehnologiju za kvalitetnu sliku pri korišćenju projektora. Prirodna rezolucija je 1280x768 sa kontrastom 1500:1. daje sliku dijagonale od 15 do 60 inča sa udaljenosti oko 3 metra. 16 strana informacione tehnologije

17

18 Softverska piraterija u godini u Crnoj Gori na istom nivou kao i Crna Gora - Softverska piraterija na personalnim računarima (PC) u Crnoj Gori u godini na istom je nivou kao i 2007, dok je u polovini od 110 zemalja obuhvaćenih studijom zabilježen pad, a u samo 12% zemalja piraterija je povećana. Gubici zbog softverske piraterije u Crnoj Gori, međutim, povećani su na 8 miliona dolara, što je za 1 milion više u odnosu na gubitke koje je Crna Gora imala u godini. Ovo su nalazi iz Šeste godišnje globalne PC softver studije o pirateriji, koju je objavila Business Software Alliance-a (BSA), međunarodna organizacija koja zastupa globalnu softversku industriju. Studija obuhvata 110 zemalja i sprovedena je od strane IDC-a, koji je vodeća kompanija koja se bavi globalnim istraživanjem i prognozama u IT industriji. "Ovaj izvještaj pokazuje da moramo uložiti dodatni napor kako bismo smanjili stepen piraterije, rekli su iz BSA predstavništva u Crnoj Gori. "U ovom ekonomski nesigurnom periodu ključno je da kompanije prestanu da koriste nelicenciran softver, jer u suprotnom rizikuju da povećaju štetan uticaj na svoj biznis, potrošače kao i na lokalnu i globalnu ekonomiju. U Centralnoj i Istočnoj Evropi, zemlje sa najvećim procentom piraterije su Gruzija (95%), Jermenija (92%) i Moldavija i Azerbejdžan (90%). Rusija je napravila najveći napredak, smanjivši pirateriju na 68%, što je za 5% manje u odnosu na 2007, dok je u posljednjih 6 godina u toj zemlji zabilježen pad od 19 procenata. Iako ekonomije u rastu predstavljaju oko 45% ukupnog PC hardver tržišta, one predstavljaju manje od 20% ukupnog PC softver tržišta. Ukoliko bi udio PC softvera u tim zemljama bio isti kao za PC hardver, softversko tržište bi raslo po 40 milijardi godišnje. Takođe, smanjenje globalne piraterije za samo jedan procenat generisalo bi dodatnih 20 milijardi dolara, za stimulisanje IT industrije. Sve veći pristup Internetu će povećati nabavku piratskog softvera. Tokom sljedećih 5 godina, 460 miliona ljudi u zemljama u rastu će imati pristup internetu. Rast će biti najveći kod potrošača i malih preduzeća, gdje postoji veći stepen piraterije, nego kod velikih kompanija i vladinih ustanova. Stepen piraterije Delta Gubici uzrokovani piraterijom $ $M $M6 $M7 $M $M CRNA GORA n/a 83% 83% 82% 83% 83% 0% n/a Sixth Annual BSA and IDC Global Software Piracy Study GLOBAL PC SOFTWARE PIRACY Study 2008 Softverska piraterija, osim na prihode, negativno utiče na mnogo segmenata. U IDC studiji, objavljenoj u januaru godine, utvrđeno je da smanjenje stope piraterije može generisati stotine hiljada novih radnih mjesta i milijarde dolara, dok povećanje poreskih prihoda može podržati veći broj lokalnih programa i usluga. Drugi ključni nalazi iz studije: U 110 zemalja obuhvaćenih studijom, softverska piraterija smanjena je u 57, ostala na istom nivou u 40 i povećana u samo 13. Međutim, budući da su PC tržišta najbrže rasla u zemljama sa visokim stepenom piraterije, stopa piraterije na globalnom nivou porasla je za 3% (na 41% u godini). Globalna ekonomska recesija ima različite uticaje na softversku pirateriju, kako se navodi u studiji. Džon Ganc (John Gantz), šef odjeljenja za istraživanja u IDC-u, navodi da potrošači manje platežne moći koriste iste računare dugo godina, što može dovesti do povećanja piraterije, s obzirom na to da je veća vjerovatnoća da stariji računari imaju instaliran nelicenciran softver. Međutim, sve je zastupljenija prodaja jeftinih netbook -ova, koji najčešće dolaze sa preinstaliranim legalnim softverom. Ganc navodi da će " ekonomska kriza imati uticaj, dijelom negativan, dijelom pozitivan, ali to će biti samo jedan od mnogih faktora uticaja, i možda neće biti potpuno jasan dok se ne dobiju podaci za godinu. BSA zagovara plan od pet tačaka za smanjenje stope piraterije i obezbjeđivanje ekonomske koristi: Povećanje javne edukacije i svijesti o vrijednosti intelektualne svojine i rizicima korišćenja nelicenciranog softvera; Ažuriranje nacionalnih zakona o autorskim pravima, kako bi se omogućilo implementiranje obaveza Svjetske organizacije za in- 18 strana informacione tehnologije

19 telektualnu svojinu - World Intellectual Property Organisation (WIPO), čime bi se omogućila bolja i djelotvornija borba protiv digitalne i online piraterije; Stvaranje jakih mehanizama kontrole, kao što zahtijeva Svjetska trgovinska organizacija, preko Ugovora koji se odnosi na trgovinske aspekte prava intelektualne svojine (TRIPS), što uključuje donošenje jakih zakona protiv piraterije; Obezbjeđivanje značajnih vladinih sredstava za rješavanje tog problema, uključujući i stvaranje nacionalnih jedinica za zaštitu intelektualne svojine, prekograničnu saradnju, kao i obuke za lokalne službenike i sudije i Implementiranje politike i programa za upravljanje softverom i zahtijevanje od javnog sektora da koristi samo legalan softver. Za potrebe ovog istraživanja, IDC je koristio sopstvene statistike o softverskim i hardverskim isporukama i angažovao IDC analitičare u više od šezdeset zemalja kako bi se potvrdili trendovi softverske piraterije. Za više informacija ili primjerak kompletne studije, posjetite O BSA Business Software Alliance ( je vodeća organizacija posvećena promovisanju sigurnog i zakonitog digitalnog svijeta. BSA je glas svjetske industrije komercijalnog softvera i njihovih hardver partnera, pred nacionalnim vladama i na međunarodnom tržištu. Članovi BSA predstavnici su jedne od najbrže rastućih industrija u svijetu. Programi BSA pospješuju tehnološke inovacije putem edukativnih inicijativa i zagovaranja politike kojom se promoviše zaštita autorskih prava, kibernetička sigurnost, trgovina i e-commerce. Članovi BSA su Adobe, Apple, Autodesk, Bentley Systems, CA, Cisco Systems, Corel, CyberLink, Dassault Systèmes SolidWorks Corporation, Dell, Embarcadero, HP, IBM, Intel, Intuit, McAfee, Microsoft, Minitab, Quark, Quest Software, Rosetta Stone, SAP, Siemens, Sybase, Symantec i The MathWorks. O IDC IDC je najznačajnija kompanija za globalna istraživanja tržišta, savjetodavne usluge, te za aktivnosti na području informacionih tehnologija, telekomunikacione industrije i tržišta tehnologija široke potrošnje. Više od 1000 IDC analitičara globalno, regionalno i lokalno daje stručna mišljenja o tehnologijama i industrijskim mogućnostima i trendovima u preko 110 zemalja širom svijeta. Više od 45 godina, IDC omogućava strateške analize koje pomažu klijentima da ostvare svoje ključne poslovne ciljeve. IDC je dio IDG, vodeće svjetske tehnološke, istraživačke kompanije.više o IDC možete naći na informacione tehnologije

20

21 InfoKiosk InfoKiosk je samostojeći multimedijalni uređaj namjenjen elektronskoj komunikaciji, e - poslovanju, komunikaciji sa strankama, građanima, klijentima, efektnom marketingu... Sastoji se od kućišta u kome je PC računar sa LCD monitorom koji je osjetljiv na dodir(touchscreen). Postoje i varijante bez touchscreen opcije, sa integrisanom tastaturom i rollerom kao zamjenom za miša. Šta sve može InfoKiosk? InfoKiosk štedi Vaše dragocjeno vrijeme i pruža željene servisne, turističke,kulturne, zabavne, zdravstvene i mnoge druge informacije i usluge. Info kiosk je višestruko primjenljiv uređaj. Može biti pozicioniran na visoko frekventnim lokacijama kao što su: ustanove, organi uprave, bolnice, obrazovni objekti, recepcije firmi, autobuske i željezničke stanice, aerodromi, telekomunikacioni i Internet provajderi, sajmovi, holovi kongresnih centara, hoteli, turističke agencije, banke, pošte, bioskopi,pozorišta... Pored nalaženja bitnih informacija, sa Info kioska možete poslati SMS, .. Jedna od bitnih funkcija info kioska je mogunćost reklamiranja usluga. Kiosci na javnim mjestima, pružaju novu dimenziju reklamiranja, sumirajuci najbolje osobine indoor i outdoor medija, direktnog mailinga, štampanih i Internet reklama. Ovakav vid reklamiranja je veoma efektan i rentabilan i doprinosi da Vaša reklama bude primjećena na najkvalitetnijem mogućem nivou. Gdje InfoKiosk ima primjenu? Škole, Fakulteti i ostale obrazovne ustanove Upotreba u obrazovnim ustanovama je višestruka: od informisanja o rasporedima časova, nastavnim i vannastavnim, zabavnim i sportskim aktivnostima, prijavljivanjima i rezultatima ispita... Banke, pošte, turističke i osiguravajuće agencije: Pružaju korisnicima informacije o rasporedu šaltera, spratova, kretanja, procedure, informacije o računima, liste usluga, specijalne ponude, specijalne akcije, popusti... U hotelima: Plan hotela, sadržaje hotela i usluge, fotografije apartmana i soba, turističke informacije, cjenovnike, informacije o izletima i ostalim programima koje Vam pruža hotel. U restoranima: Možete vidjeti plan stolova, izvršiti rezervaciju. Info kiosk će Vam pružiti informacije o meniju, posebnim ponudama, cijenama, uslovima za organizovanje banketa i proslava. U fotografskim radnjama: Dodatkom čitača za medije i kartice, interfejsa za povezivanje na minilaboratoriju za razvijanje fotografija,klijent može presnimiti fotografije, naručiti odrđen broj komada i izabrati format, i sačekati da mu se izrade fotografije u najkraćem roku. U bioskopima: Moguće je predstaviti informacije o terminima projekcija, najavu premijera, informacije o glumcima, rezervacije karata, plan bioskopa, informacije o festivalima i glumcima... Industrisjki, tehnički i tehnološki procesi: Moguće je doći do informacije o bilo kom segmentu procesa proizvodnje veoma lako, brzo i precizno. Posebna pogodnost je mogućnost da info kiosci budu na pristupačnim mjestima, a povezani u odgovarajuće mreže, i kontrolisani od strane servera i sistem operatera. Administrativni i trgovački upravni objekti: Ovaj segment primjene info kioska daje potpunu novu dimenziju pristupu informacijama. Svi koji imaju potrebu da najlakše i najbrže dođu do informacije na ovaj način će moći da joj pristupe, štedeći vrijeme i resurse. Autobuske, željezničke, metro, taxi stanice, aerodromi, benzinske pumpe: Sve informacije u vezi pravaca, polazaka, dolazaka,rezervacija, kašnjenja, šema kretanja i rasporeda i plana objekata... postaju sada moguće, najjednostavnijim dodirom ekrana. Moguće je takođe izvoditi transakcije, rezervacije, uplate... Osnovne prednosti InfoKioska su: ogromna količina informacija do koje se dolazi jednostavnim pritiskom prsta korisnici dobijaju korisne informacije na koje oni ne mogu da utiču Za više informacija o INFOKIOSCIMA možete kontaktirati: ČIKOM Informatički Inženjering Dalmatinska br.78., Podgorica, MNE Tel: , Fax: prodaja@cikom.com Web: informacione tehnologije

22 Mladen Mugoša Ravni ekrani Tehnologija displeja Suvišno je govoriti kakva je uloga displeja u današnjem dobu tehnologije ali je ponekad nužno ukazati na sve njihove vrste jer zaista od početka njihovog razvoj susretali smo se sa puno različitih tehnoloških rješenja. Najpopularniji tip displeja do skoro bila je katodna cijev ili CRT (Cathode Ray Tube). CRT je potpuno usavršena tehnologija koja je imala prednosti sopstvene emisije svjetlosti, širokih uglova gledanja, brzog odziva, dobre saturacije boja, dugog vijeka trajanja, i uopšte dobrog kvaliteta slike. Pored svega toga glavni nedostatak joj je bila pozamašna veličina. Npr. dubina prosječnog 19 inčnog pc monitora 4:3 formata je iznosila oko 40cm. Dakle veličina a i težina su ograničili njenu primjenu. Katodna cijev je korišćena kako u TV aparatima tako i u računarskim monitorima. Danas, trenutno, aktuelni su drugi tipovi displeja, displeji sa ravnim i tankim ekranom (flat panel displays - FPD), ali nije baš svima najjasnije šta znači LCD, PLASMA, LED, OLED, FED i dr. zato ćemo se u ovom članku ukratko pozabaviti ovim tehnologijama displeja. Kada bi smo htjeli da izvršimo opštu podjelu displeja možda bi trebali da ih podijelimo na one koji se zasnivaju na CRT i na sve ostale, jer CRT je bio vrlo dugo u upotrebi a organizacija i kreiranje slike je drugačija od onog koje imao kod FPD-a. Možemo reći da sve FPD tehnologije imaju istu organizaciju slike jer ekran je sastavljen od ogromnog broja ćelija - piksela koji sami generišu djelić slike i svi se zasebno kontrolišu električnim impulsima. Ekran kod FPD-a je zapravo ravna matrica sastavljenja od velikog broja sićušnih piksela. Emisiooni i ne-emisioni displeji Uopšteno govoreći displeji se mogu podijeliti na emisione i ne-emisione. Emisioni displeji emituju svjetlost tako što svaki pojedinačni piksel emituje svoju svjetlost. Kod emisionih displeja svaki piksel emituje svjetlost sa različitom jačinom i bojom koja direktno stimuliše ljudsko oko. CRT, PDP, LED, OLED i FED su emisioni displeji. Emiter svjetlosti se naziva Lamberov kada je jačina svjetlosti iz različith uglova gledanja ista.većina emisionih displeja su takvi Lamberovi izvori svjetlosti što rezultuje odličnim performansama u pogledu uglova gledanja. Takođe zbog činjenice da zrače svjetlost mogu se uspješno koristiti u prostorijama sa malo spoljašnje svjetlosti. Kad su ugašeni, ovakvi displeji su potpuno mračni (ignorišući refleksiju spoljašnje svjetlosti) stoga vrijednosti kontrasta su vrlo velike. Displeji kod kojih elementi slike, pikseli, ne emituju svjetlost su ne-emisioni displeji. Kod ne-emisionih displeja imamo da svaki piksel samo modulira svjetlost, recimo ili je propušta ili reflektuje. Za ne-emisione displeje potreban je neki izvor svjetlosti. Stoga možemo i tu napraviti podjelu na transmisione i refleksione displeje, zavisno od toga kakav izvor svjetlosti koriste. LCD-ovi prestavljaju ne-emisione displeje u kojima molekuli tečnog kristala unutar piksela rade kao nezavisni svjetlosni prekidači. Kao rezultat upadna svjetlost od pozadinske jedinice ili vanjske, se moduliše. Većina LCD-ova sa visokim kontrastom koriste dva unakrsna polarizatora. Primijenjenim električnim naponom na tečni kristal kontroliše se propustljivost svjetlosti kroz ova dva polarizatora. Ako je izvor svjetlosti pozadi panela displej se naziva transmisionim. Takođe je moguće koristiti i spoljašnji izvor svejtlosti i tada imamo refleksioni displej. To nalikuje konceptu konvencionalnih medija poput knjige ili novina i zato se naziva refleksioni displej. Pošto pozadinski izvor svjetlosti nije potreban potrošnja električne energije je vrlo mala. Ovdje ćemo se upoznati sa različitim tipovima displeja sa ravnim ekranom. Kao što i ime kaže ovakvi displeji imaju relativno tanak profil, nekoliko centimetara i manje. LCD I pored toga što su tečni kristali otkriveni prije više od jednog vijeka njihovi korisni elektroptički efekti i stabilnost su usavršeni krajem 60.-ih i 70.-ih godina prošlog vijeka. U ranom stadijumu LCD sa pasivnom matricom našli su primjenu u ručnim satovima i džepnim kalkulatorima. Sa unaprijeđenjem tehnologije tankoslojnih tranzistora (thin film transistors - TFT), kolornih filtera i niskonaponskih efekata tečnih kristala, LCD sa aktivnom matricom su se velikom brzinom pojavili na tržištu prenosnih računara, pc monitora i TV uređaja. Danas LCD imaju široku upotrebu počev od mobilnih uređaja kao što su mobilni telefoni, personalni digitalni asistenti, navigacijski sistemi, laptopovi... kancelarijskih aplikacija kao što su desktop računari i video projektori; i kućne aplikacije kao što su TV sa većim dijagonalama. Dakle LCD-i su danas dominantna FPD tehnologija sa 22 strana informacione tehnologije

23 dijagonalama koje idu ispod 1 inča pa do preko 100 inča. Da bi se zadovoljile razne aplikacije tri tipa LCD-a su proizvedena: transmisioni, refleksioni i transrefleksioni. LCD-i se mogu dalje podijeliti na projekcione i displeje sa direktnim gledanjem. Za kontrolu rada piksela u LCD-u se uglavnom koristi TFT matrica i takav LCD se naziva AMLCD (active matrix LCD). Tečni kristal igra samo ulogu modulatora svjetlosti jer ne emituje svjetlost. Zbog toga je jednom LCD displeju potreban neki izvor svjetlosti. Transmisioni LCD zahtijeva pozadinsko osvjetljenje, Backlight unit (BLU). U konvencijalnoj upotrebi za BLU se uglavnom koriste fluorescentne lampe (cold cathode fluoroscent lamp-ccfl) zajedno sa difuzionim setom radi sprovođenja svjetlosti. U zadnje vrijeme sve je više u upotrebi i LED kao izvor pozadinske svjetlosti. Većina LCD-ova zahtjeva dva unakrsna polarizatora da bi se obezbjedio veći kontrast. Korišćenje dva polarizatora ograničava prozračnost na % ukoliko nije implementirana neka šema polarizacione konverzije. Štaviše optičke ose dva unakrsna polarizatora nisu više normalne jedna na drugu kad se posmatra iz oštrih uglova. Tečni kristal je medijum kod kojeg elektro-optičke karakteristike zavise od upadnog pravca svjetlosti. Zbog toga je ugao vidljivosti kod LCD-a veoma bitna karakteristika. Većina LCD-a koji imaju širok ugao vidljivosti zahtijevaju nekoliko filmova za kompenzaciju optičke faze, jedan za kompenzaciju unakrsnih polarizatora i drugi za tečni kristal. Transmisioni LCDovi koji sadrže ove kompenzacione filmove obično imaju visok kontrast, jasnu sliku, dobru saturaciju boja, i široke uglove vidljivosti. Ipak slika može biti isprana pod uticajem direktne sunčeve svjetlosti. Npr. ako koristimo laptop negdje napolju po sunčanom danu, prikaz slike postaje jedva vidljiv. To je iz razloga što je sunčeva svjetlost puno svjetlija od svjetlosti koja dolazi od pozadinskog osvetljenja pa je kontrast veoma mali. Postoje širokopojasni anti-reflektujući premazi koji definitivno poboljšavaju čitljivost pri sunčevoj svjetlosti. Drugi tip LCD-ova su refleksioni displeji. Refleksioni LCD koristi neku spoljašnju, recimo sunčevu svjetlost da bi se prikazala slika na ekranu. Dakle ovakvi LCD nemaju svoje pozadinsko osvjetljenje pa je time potrošnja električne energije smanjena kao i sama težina displeja. Ručni satovi i džepni kalkulatori su primjer gdje se koriste ovi refleksioni LCD-i. Većina refleksionih LCD-ova ima lošije performanse kad se uporede sa transmisionim, lošiji kontrast, saturaciju boja i uglove gledanja. Ako je ambijent mračan refleksioni LCD postaje neupotrebljiv. Stoga je njegova primjena ograničena. Da bi se prevazišli problemi sa čitljivošću na dnevnoj svjetlosti a da bi se zadržali kvaliteti slike, proizveden je hibridni displej nazvan transfleksioni LCD. Kod TR-LCD svaki piksel je podijelejen na dva subpiksela, jedan za transmisiju drugi za refleksiju.u mračnim do normalno osvijetljenim prostorijama pozadinsko osvjetljenje je upaljeno i tada TR- LCD radi kao transmisioni displej. Po sunčevoj svjetlosti TR-LCD radi u refleksionom modu. Zato je njegov dinamički opseg širok i njegova funkcionalnost ne zavisi od uslova ambijentalnog osvjetljenja. TR-LCD se uveliko koriste kod prenosnih uređaja kao što su mobilni telefoni. Kod malih transmisionih projekcionih LCD-a visoke rezolucije veličina piksela iznosi oko 40um x 40um. Ovakvi displeji se još nazivaju i mikrodispleji. Kod ovakvih displeja postaje bitan format piksela kojim se definiše koliko se svjetlosti propušta. Da bi se povećala propustljivost piksela koristi se polisilikonski (p- Si) TFT jer je njihova pokretljivost elektrona oko 2 reda veličine veća od amorfnog silikona (a-si). Veća pokretljivost omogućava korišćenje manjeg TFT-a čime se povećava korisna površina piksela odnosno njegova propustljivost. Kod direktno gledanih transmisionih TFT LCD-a prosječna veličina piksela je oko 300um x 300um i puno je veća od onih kod mikrodispleja. Stoga je a-si adekvatniji za upotrebu jer je pokretljivost elektrona relativno mala. Amorfni silikon je lak za fabrikaciju i ima dobru uniformnost. Zbog toga svega a-si TFT dominiraju u primjeni kod LCD panela dijagonala preko 10 inča. Slično i refleksioni LCD-i se mogu podijeliti na projekcione i direktne. Kod projekcionih refleksionih displeja koristi se tečni kristal na silikonu (liquid crystal on silicon - LCoS), veličina piksela može biti vrlo mala i do 10um x 10um, prvenstveno zbog visoke pokretljivosti elektrona kristalnog silikona (c- Si). U LcoS uredjaju elektronska kola koja su potrebna za rad skrivena su ispod metalnog reflektora. U stvari LcoS je elektronski čip i primjenjuje se uglavnom kod TV-a sa pozadinskom projekcijom, savremenih digitalnih projektora (digital light processing - DLP ) i sl. Većina refleksionih LCD displeja sa direktnim gledanjem koristi a-si TFT i cirkularne polarizatore. Čitljivost na sunčevoj svjetlosti je odlična ali je zato slabo čitljiv u mračnim prostorijama. Zato je njihova primjena ograničena. Plazma displej panel (PDP) je emisioni displej čija je tpična struktura i operacija veoma slična sa funkcionisanjem fluoroscentne lampe. PDP se može zamisliti kao ploča sa puno sitnih fluorescentnih lampi koje su poređane jedna do druge. Kod strukture fluorescentne lampe dvije zagrevne elektrode su formirane na dva suprotna kraja u unutrašnjosti staklene cijevi. Unutrašnji zid cijevi je premazan sa fosforom, a unutar same cijevi nalazi se mješavin gasova argona i merkurija. Kada se određeni električni napon dovede na elektrode plazma se generiše od gasnog isparavanja. Uzimajući u obzir energetski nivo plazme generiše se ultravioletna radijacija sa talasnom dužinom od 254nm. UV radijacija pogadja fosfor na zidovima cijevi što dovodi do stvaranja svjetlosti. informacione tehnologije strana 23

24 PDP koristi sličan mehanizam ali gasovi koji se koriste kod PDP su neon i xenon. Neon i xenon generišu talasne dužine od 147nm i 173nm koje pripadaju VUV vakuumskom ultravioletnom regionu. VUV radijacija može jedino da se širi kroz vakuum jer se jako absorbuje u vazduhu. Iako je PDP struktura slična fluorescentnim lampama koje se sastoje od dvije elektrode, fosfora i gasa, dodatna barijerna struktura je potrebna kod PDP-a da bi se održao prostor izmedju gornje karakteristike prikaza slike, dobru saturaciju boja i veće uglove gledanja. Zbog ograničenja proizvodnih procesa veličina piksela kod PDP-a ne može biti dovoljno mala. Za konačnu veličinu piksela video sadržaj se uvećava povećanjem same dijagonale panela. Zato su PDP odgovarajući za velike ekrane Panasonic je predstavio 150 inčni PDP TV sa 4096 x 2160 piksela. Ova rezolucija je 4 puta veća od dosadašnjeg full HDTV. LED (light emitting diodes) LED je elektroluminescentna elektronska komponenta bazirana na kristalnim poluprovodnicima. Da bi se pretvorila električna u optičku energiju potreban je rekombinacioni proces elektrona i šupljina koji je poznat iz fizike. Taj proces se odvija izmedju dvije elektrode - anode i katode. Emisiona talasna dužina se uglavnom odredjuje zavisno od poluprovodnog materijala i može se precizno podesiti zavisno od konstrukcije komponente. Pošto je teško proizvesti velike kristale, obim LED komponente je ograničen negdje oko 8 inča. Dimenzije jedne LED iznose nekoliko milimetara, što znači da je veličina piksela velika. Stoga je nemoguće LED koristiti kod malih displeja jer imao bi veoma malu rezoluciju. Postoji izuzetak kada se specijalnim postupcima sječenja izradjuju LED matrice koje se koriste kao mikrodispleji veličina manje od 1 inča. Zahvaljujući njihovim samoemisionim karakteristikama LED se koriste kod veoma velikih displeja kao što su vanjski znakovi, (jednobojni, višebojni i punokolorni) prometni signali, pokretne reklame, za opštu rasvjetu da se zamijene obične zagrevne sijalice i sl. Kad se uporede sa nekim konvencionalnim displejima koji koriste obične sijalice, LED displeji pokazuju prednost manje potrošnje, manje robustnosti, duži vijek trajanja i manji radni naponi. Postoje veliki vanjski ekrani sa dijagonalama većim od 100inča koji se sastoje od miliona LED-ica i donje ploče, odnosno da bi se kreirala zahtjevna struktura piksela. Zbog barijerne strukture veličina PDP ćelije odnosno piksela ne može biti dovoljno mala kao što su veličine piksela kod LCD-a. Mada u zadnje vrijeme ruše se i ta ograničenja. Takodje potrebni radni naponi kod PDP ćelija su vrlo visoki zbog generisanja plazme. Visoki naponi zahtijevaju visokonaponska elektronska kola što rezultira visokim troškovima izrade. Ipak PDP imaju široke uglove gledanja, brze vremenske odzive i šire temperaturne radne opsege od LCD-a. Drugim riječima PDP su dobar kandidat za velike dijagonale panela, dobro prikazuju statičnu i promenljivu sliku, rade i na nižim i na većim temperaturama ambijenta, dobri za personalnu i javnu upotrebu. Zbog svega toga PDP ima dosta široku upotrebu i tehnologija je koja se stalno unapredjuje. Kao emisioni displej tipično ima vrlo dobre piksela, i uglavnom s ekoriste za propagandni i reklamni sadržaj. Upotreba LED za displeje nije toliko aktuelna. Ali LED se sve više i više koriste kao izvori svjetlosti, recimo u zadnje vrijeme kao pozadinsko osvjetljenje kod LCD displeja, ali polako preuzimaju tržište i opšte rasvjete, zamjenu za sijalice i sl.. Kad se uporede sa kon- 24 strana informacione tehnologije

25 vencionalnim fluoroscentnim CCFL lampama, LED imaju bolje kolorne performanse, duži vijek trajanja i brži vremenski odziv. Još jedna bitna stavka i prednost LED nad CCFL jeste što LED ne sadrže štetnu po zdravlje supstancu merkurijum koju nalazimo kod CCFL. OLED - Organic light emitting devices OLED je takođe elektroluminescentna komponenta kao i LED sa tom razlikom što se koriste organski tankoslojni filmovi sa amorfnim strukturama. Amorfni materijali imaju puno manju pokretljivost elektrona od kristalnih poluprovodnika (tipično 5 redova veličine manje) što rezultira većim naponima koji su potrebni za rad OLED. Takođe životni vijek OLED je nešto kraći od poluprovodničkih LED. Ipak zahvaljujući amorfnim karakteristikama moguća je fabrikacija većih veličina, više od 40 inča. Pošto je provodnost amorfnih organskih materijala je vrlo mala, vrlo tanki organski filmovi nm su potrebni da se samnje potrebni radni naponi na neku prihvatljivu vrijednost - ispod 10V. Ovo predstavlja veliki izazov za tankoslojnu izvedbu posebno za velike podloge. Postoje nekoliko tehnologija fabrikacija, kao što su fizička depozicija iz parne faze (naparivanje, obrtno nanošenje, ink-jet štampa, i laserski navodjeno odsjecanje. Prototipovi OLED panela od 40 inča su već predstavljeni a OLED od 11 inča i manje su već u komercijalnoj upotrebi. Drugi izazov za velike ekrane su pouzdanost. TV mora imati duži vijek trajanja od recimo displeja za mobilni telefon. U skorije vrijeme komercijalni OLED ekrani za mobilne uredjaje i monitore su izašli na tržište. Ipak za TV upotrebu OLED panel još uvjek ima relativno kratak životni vijek ali i to je na putu da se riješi. Dvije prednosti proizvodnje OLED displeja su: Niske temperature procesa, neselektivni izbor materijala podloge što pogoduje za izradu fleksibilnih displeja. Jedna od strategija OLED proizvodnje jeste da se poboljšaju performanse posebno radni naponi i vijek trajanja da bi se približili ili postali onoliko dobri kao kod LED. Takodje s obzirom na mogućnost proizvodnje velikih dimenzija potencijalni trošak proizvodnje OLED je manji od LED. Zato što imaju neke prednosti u performansama i troškovima fabrikacije nad LED imaju šansu da zamijene LED u nekim primjenama budući da su oboje elektroluminescentni elementi sa sličnim principima operacije. Pored toga u poredjenju sa LED OLED imaju dvije posebne prednosti : veće dimenzije panela i veća rezolucija. OLED će imati sličnu organizaciju panela kao i LCD tj. koristiće TFT aktivnu matricu AMOLED. OLED ekrani predstavljaju budućnost i sasvim je sigurno da će biti velik rival LCD i Plasma tehnologiji. FED FED je displej koji koristi elektrone koji se generišu sa emisionog polja da bi se pobudio fosfor i generisala svjetlost. To je proces sličan onom kod stare CRT tehnologije. Postoji nekoliko različitih prilaza da bi se generisala autoelektronska emisija kao što je termojonska emisija, fotoemisija i emisiono polje. Kod termojonske emisije elektroni se termički pobudjuju da preskoče preko potencijalne barijere, dok kod fotoemisije elektroni se pobudjuju pod uticajem fotona. Kod emisionog polja elektroni tunelski prolaze kroz površinsku potencijalnu barijeru, koja je sužena djelovanjem jakog električnog polja. Emisiono polje - emiter igra glavnu ulogu kod autoelektronske emisije jednog FED-a. Struktura i oblik emitera može biti u obliku kupe, klina, cilindra ili cijevi. Regija emisije kod emitera kupastog oblika je sam vrh. Postoje i mnogi drugi tipovi emitera kao što je Spindtov emiter, emiter sa karbonskim nanotubama (CNT), površinsko provodni emiter (SCE). Spindt emiter koristi zaoštreni konusni materijal za emiter dok CNT koristi karbonsku cijev nanometrijskog prečnika. SCE koristi materijal koji se zove PdO sa nano strukturom da bi se generisali elektroni. Svi ovi tipovi emitera mogu biti neželjeno oštećeni jonima koji se generišu od zaostalog gasa. Ova neželjena šteta obično rezultira relativno kratkim vremenom rada. Zato su kod FED-a strogo potrebni manji zaostali gasovi i manji radni naponi. Da bi se omogućili manji radni naponi potreban je emiterski materijal niskih opterećenja i zaoštrene strukture. Takodje je potreban vakuum da bi se eliminisali zaostali gasovi. I FED i CRT koriste fosfor ako supstancu za generisanje vidljive svjetlosti što zahtijeva vakuum da bi se obezbijedio dug život elektronske emisije. Struktura FED-a sastoji se od emitera, elektrode i fosfora koji je sličan onom kao kod CRT-a. Performanse displeja su takodje slične kao kod CRT-a. Ipak struktura sa držačem odstojanja je potrebna kod FED-a da bi se održao prostor između fosforne ploče i ploče emisionog polja. Emisiona uniformnost zavisi ponajviše od oblika emitera i to je ključni izazov FED tehnologije. I pored svega FED struktura je prosta jer ne zahtijeva pozadinsko osvjetljenje, kolorne filtere, polarizatore, i druge optičke filmove koji su potrebni kod LCD-a. Nadalje FED imaju veću efikasnost osvjetljenja, brži vremenski odziv, šire uglove gledanja i bolje temperaturne radne opsege od LCD-a. FED se mogu široko primjenjivati za prikaz statičnih slika do brzo pokretnih slika, u hladnom i toplom ambijentu,za personalnu kao i javnu upotrebu. FED je stara-mlada tehnologija čije usavršavanje tek predstoji. informacione tehnologije strana 25

26 MapPoint 2009 Željka Račić MapPoint je namijenjen prije svega poslovnim ljudima koji na jednostavan i vizuelno prijemčiv način, dok su u pokretu, imaju potrebu da dođu do željenih podataka i izvrše bezbolno planiranje svoje rute kretanja. Kratak opis arhitekture MapPoint sistem sastoji se od dvije ključne komponente: 1.MapPoint Location Server 2.MapPoint Web Servis Sam MapPoint Location Server sastoji se od 3 komponente: -MapPoint Location Server baza podataka -MapPoint Location Server Web Servis -MapPoint Location Server menagement konzola Ne dajte se zbuniti sličnošću naziva ovih komponenata, svaku ćemo ukratko objasniti u nastavku ovog kratkog članka. Važno je istaknuti da MapPoint Location Sever (MLS) postavlja firma koja u svoje poslovanje uvodi "location-sensitive" aplikaciju, dok za održavanje Map- Point Web Servis-a brine Microsoft. Za postavljanje MLS-a potreban je, između ostalog, MS Win. Server 2000(2003) operacioni sistem i MS SQL Server MapPoint Location Server MapPoint Location Server baza podataka služi za čuvanje informacija o korisnicima sistema, najčešće su to podaci o mobilnim zaposlenih firme. Osnovni podaci se vuku iz Active Directory-a firme. Njima se dodaju još neke informacije važne za funkcionisanje MLS-a, među kojima su najvažniji naziv mobilnog operatora i broj mobilnog uređaja korisnika. Korisnik mora biti prethodno prisutan u Active Directory-u da bi mogao biti registrovan unutar MLS baze. Za postavljanje Map- Point Location baze podataka potreban je MS SQL Server MapPoint Location Server Web Servis pruža jednostavan SOAP API koji aplikacijski programeri koriste za dobijanje različitih informacija o lokaciji korisnika registrovanih u MLS bazi podataka i pružanje korisnicima mogućnosti da podese različita privatna podešavanja, npr.zabrane lociranje svojeg položaja. Na kraju krajeva, korisnici mogu i direktno pristupati MLS Web Servisu i pozivati metode iz default WS interfejs, naravno ako razumiju vraćeni XML. MapPoint Location Server menagement console je obični, dosta zgodni, MMC(Microsoft Management Console) snap-in koji omogućuje administratorima jednostavno administriranje MLS-a. Pojednostavljena arhitektura sistema MLS komunicira sa nuditeljima mobilnih usluga putem softverskih plug-inova koji su specifični za svakog pojedinog provajdera. Složiti ćete se da je ovo jedan od najboljih feature-a ovog rješenja jer omogućuje korišćenje jedinstvenog WS API-ja za lociranje, nezavisno 26 strana informacione tehnologije

27 o mobilnom provajderu kojeg koriste pojedini korisnici. Sve ove 3 prethodno spomenute komponente dostupne su unutar besplatnog downloada kojeg možete skinuti sa: 2.MapPoint Web Servis MapPoint Web Servis pruža jednostavan SOAP API koji omogućava integiranje geografskih karata, kao i različitih mogućnosti pronalaženja lokacija i rutiranja (pronalaženja najbližeg puta između odabranih lokacija) u vašu aplikaciju. Pruža nekoliko osnovnih podservisa (find, render, route) koji pružaju prethodno navedene usluge. Za održavanje samog Web Servisa brine se Microsoft koji redovno proširuje fond raspoloživih karata i informacija o različitim lokacijama na njima (POI - Point Of Interest). Registrovanim korisnicima čak je omogućeno dodavanje svojih vlastitih custom POI-ja (sa velikom količinom pripadajućih opisa). Ono što je zgodno je da ovaj WS možete koristiti direktno u svojoj aplikaciji, nezavisno o MLS-u. Registracijom na extranet.microsoft.com/ MwsSignup/Eval.aspx dobijate test account koji možete koristiti 45 dana. MapPoint WS SDK pomoću kojeg možete lako početi razvoj aplikacija unutar VS.NET 2003 nalazi sa na Tačnost lociranja Tačnost lociranja zavisi o samoj tehnici koju mobilni provajderi koriste za lociranje. Najintuitivniji algoritam vjerovatno koristi nekakvo upoređivanje snage signala uređaja u više različitih stanica i koristi te informacije za određivanje pozicije uređaja. U ruralnim, slabo pokrivenim područjima tačnost ove metode je sigurno nešto lošija. S druge strane, u urbanim područjima može se dobiti dosta tačna informacija koristeći samo lokaciju stanice koja trenutno uslužuje korisnika, jer su stanice gušće raspoređene. Tehnologija Approximate location accuracy Cell Sector Urbane sredine: 1 3 kilometers Suburbane sredine: 3-20 kilometers Assisted GPS (AGPS) metara Vremenska razlika dospijeća (TDOA) 100 metara Ugao docpijeća (AOA) 100 metara Sigurnost i privatnost Sva komunikacija između MLS-a i mobilnog providera, i između MLS-a i MapPoint Web Servisa odvija se korištenjem SSL-a. Sastav omogućava drugim korisnicima uvid samo u podatke o lokaciji svakog pojedinog korisnika, štiteći ostale osobne podatke. Preporučena sigurnosna arhitektura sistema Takođe, svakom korisniku je omogućeno da kontroliše svoju privatnost. Tako, npr. korisnici mogu eksplicitno izraziti pristanak na otkrivanje svog položaja, blokirati lociranje, podesiti sastav tako da im omogući primanje SMS ili poruka u slučaju lociranja od strane drugih korisnika, itd. Novo u MapPointu 2009 Ažurirane karte - Novi geografski i demografski podaci Mapiranje podataka - Koristite karte imajući u vidu smisao podataka Carinska teritorija - Definišite područja vlastite isporuke ili prodaje Programiranje-Razvijte custom rješenja i specifične dodatke Mobilno - Pošalji adrese i brojeve telefona na vaš mobilni uređaj Korisnici mogu i direktno pristupati MLS Web Servisu i pozivati metode iz default WS interfejs, naravno ako razumiju vraćeni XML. Za održavanje samog Web Servisa brine se Microsoft koji redovno proširuje fond raspoloživih karata i informacija o različitim lokacijama na njima (POI - Point Of Interest) informacione tehnologije strana 27

28 Mandriva "Spring" Mandriva Linux je dostupna u "Spring" verziji, oznake Kao što je i uobičajeno, možete se odlučiti između tri različita izdanja: One Edition (besplatni LiveCD s priloženim upravljačkim driver-ima), Powerpack edition (komercijalna verzija u koju je uključena podrška, codec-i za MP3, WMA, WMV i set različitih aplikacija) i kao posljednja Free edition (besplatna verzija koja sadrži isključivo pakete otvorenog koda). Radna okruženja koja su prisutna su KDE (KDE3 je izbačen, iako pakete još uvijek možete povući iz Contrib-a), GNOME 2.26 i Xfce 4.6. Linux kernel verzije , posebno prilagođen od strane Mandriva tima, sa podrškom za EXT4 file sistem. Od ostalih paketa tu je X.org 7.4, Mozilla Firefox 3, OpenOffice.org kancelarijski paket sa dodatnim ekstenzijama i dr. Takođe je najavljeno i do 25% kraće vrijeme boot procesa, bolja podrška za veći broj netbook-ova (Asus EeePC modeli, Acer Aspire One, MSI Wind i dr.), poboljšani zaštitni centar (MSEC). Intel i Novell u partnerstvu Intel i Novell su nedavno najavili partnerstvo i udružili snage kako bi postakli OEM i ODM proizvođače da prihvate Moblin, Linux distribuciju optimizovanu za Intel Atom procesore a namijenjenu mobilnim internet uređajima i netbook-ovima. Novell je već počeo sa razvojem SUSE Linux distribucije bazirane na Moblinu, a u planu je i pokretanje Novell Open Labs grupe u Taiwanu. Datum još nije poznat, ali iz Novell-a poručuju da bi njihova verzija trebala ugledati svjetlo dana par nedjelja nakon finalne verzije Moblina 2.0. PulseAudio nova verzija PulseAudio server je od nedavno dostupan i u novoj verziji , koja donosi dosta značajnih promjena. U prvi plan se postavlja podrška za Bluetooth audio uređaje preko BlueZa, zatim podrška za Apple Airport Express, onda imamo i rekonfiguraciju audio uređaja "u letu", kao i novu verziju "PulseAudio Volume Control" aplikacije, koja sada dolazi sa proširenim opcijama. Dell Mini 10 s Ubuntu Linuxom Inspiron Mini 10, Dellov netbook, do sada je isporučivan isključivo s Windows XP OS-om, međutim od nedavno postoji izbor i možete birati i Ubuntu Linux (SAD i Kanada, ubrzo se očekuje i na drugim lokacijama). Svi koji se odluče na opciju sa Linuxom uštediće skoro 100$. Pored uštede dobija se mogućnost nadogradnje na SSD disk (32 GB ili 64 GB). Dell se odlučio na stabilni Ubuntu 8.04 LTS. Mozilla Prism 1.0 Mozilla-in servis Web aplikacija kao desktop aplikacija je došao do verzije 1.0. Kompanija je pokrenula sopstveni sajt posvećen aplikaciji i izdala ažurirani API koji omogućava programerima da dođu do Prism specifičnih karakteristika za Web aplikacije. Ova verzija takođe posjeduje više simpatičnih novih dodataka kao što su tray ikone za notifikaciju. Podešavanja specifična za aplikacije kao i opcije za automatsko ažuriranje. Kao što je slučaj i sa Firefox-om korisnici mogu da obrišu privatne podatke kao što su korisnička imena i lozinke zajedno sa istorijom pretraživanja. Pretpostavlja se da će Prism naći svoje mjesto kao ugrađena karakteristika u nekoj od sljedećih Firefox verzija. Više o projektu možete naći na adresi Linux na desktop računarima u svijetu na 1,02% Po navodima u Market Share izvještaju kompanije Net Applications udio na tržištu Linux OS-a na desktop i laptop računarima u cijelom svijetu u aprilu iznosio je jedan procenat. U prvom kvartalu ove godine vrijednost je bila još ispod 0,9 %. Windows je na 87,9 procenata, Mac OS na 9,7 procenata a iphone na 0,55 procenata. Statistika je urađena na osnovu 160 miliona posjetilaca mjesečno na više sajtova na kojima je postavljen alat za statistiku HitsLink firme Net Applications. 28 strana informacione tehnologije

29

30 Moj dan na internetu Branimir Bukilić, direktor MG Soft d.o.o. preduzeće za informatički inženjering S obzirom da posao kojim se bavim skoro je nemoguće zamisliti moj dan bez interneta pa makar to bio i vikend. U stvari, kad malo bolje razmislim, mislim da je danas skoro nemoguće zamisliti bilo čiji dan bez interneta. Moj dan na internetu počinje ujutro čim dođem na posao. Tada slijedi obavezno čitanje mailova a zatim, ukoliko mi obaveze dozvole, i pregled za mene veoma bitnih linkova i Na njima pronalazim interesantne informacije od kojih, između ostalog, sklapam sliku kretanja razvoja informatike u svijetu i kod nas. Internet koristim maltene non stop. U kancelariji sam stalno online putem broadband konekcije, kao i sve moje kolege. Internet koristim i na mobilnom telefonu ukoliko se ukaže potreba za hitnim mailom. Pored toga korisnik sam i 3G Interneta u situacijama kada sam na terenu. Kod kuće takođe posjedujem broadband konekciju ali se trudim da je ne koristim puno jer je to vrijeme kada se odmaram od napornog dana. Ipak, pred spavanje skoro uvijek iskoristim trenutak da posljednji put provjerim poštu kako bih se pripremio za sutrašnji dan. Na radnom mjestu koristim sve blagodeti interneta. Mail je stalno aktivan i za mene se može reći da brže odgovaram na mail nego na sms. Pored a i pretraživanja www-a Internet uveliko koristim i za komunikacije sa kolegama i poslovnim partnerima putem VoIP-a. Za to mi služe neizbježni Skype i Windows Live Messenger a nerijetko i lokalni VoIP operater. Internet je jedna velika gomila podataka i servisa i potrebno je samo naučiti kako iz te gomile izvući djeliće koje možemo iskoristiti za naše poslovanje. Ukoliko to uspijemo tada se može reći da nam Internet u mnogome pomaže u poslovanju. Ukoliko pak provodimo dosta vremena koristeći Internet, a ne uspijevamo da se snađemo u toj gomili potrebno je potražiti pomoć kolega ili stučnih lica kako bismo naučili da ga najracionalnije iskoristimo, jer u toj gomili čovjek može lako da se izgubi.

31 WWW inter(n)etsantni linkovi je prvi crnogorski specijalizovani portal nastao usljed potrebe da se na lak i brz način dođe do informacija o slobodnim radnim mjestima u Crnoj Gori. Namijenjen je svima vama koji ne sjedite i čekate da se stvari dese već preuzimate inicijativu i pravite sami prvi korak. funkcioniše poput blogova i svakako je novi globalni fenomen. Često se naziva i SMS-om Interneta, zbog veličine poruka koje podržava i zbog toga što je sadržaj moguće lako pratiti i na mobilnim telefonima. Ako ste ljubitelj vojnih sadržaja na ovoj web stranici možete naći raznolik spektar militarnih igara, video zapisa i zanimljivosti je besplatni poslovni časopis građevinske industrije čiji je cilj da na najdirektniji način pruži neophodne informacije svim preduzećima i svim profesionalcima koji posluju u domenu građevinske industrije. je interesantan i sadržajan web sajt koji podstiče učenje i usavršavanje tokom cijelog života i nudi korisne informacije u domenu edukacije nudi priliku zaljubljenicima u bijeli sport da samo jednim klikom dođu do informacija o rezultatima i aktivnostima svojih teniskih idola je web stranica koja nudi sve na jednom mjestu mp3 download, smiješne video klipove i slike, igrice (download, flash, online), kao i besplatno slanje sms poruka sa neta, i još mnogo toga. Ako je za Vas vrijeme novac i često želite znati koliko je tačno sati u raznim krajevima svijeta, tu je neobičan sajt namijenjen upravo vama informacione tehnologije strana 31

32 DesignClock Ako želite da displej vašeg mobilnog telefona izgleda ljepše, a da uz to ima korisnu funkciju DesignClock je prava stvar za vas. DesignClock je moćan, a uz to i koristan alat koji se može koristiti kao screensaver sa podesivim digitalnim satom i sa opcijom promjene izgleda pozadine, sata i kalendara. Ovaj alat na displeju takođe prikazuje informacije o propuštenim pozivima, porukama i mail-ovima u inboxu. DesignClock je ugrađen u operativni sistem, a podržava engleski i njemački jezik. Skyfire 1.0 Browser Od nedavno je na tržištu dostupan novi browser Skyfire verzija 1.0. Kao i Opera Mini, Skyfire je proxy baziran browser. To znači da se web sadržaj kompresuje prije nego dođe do vašeg telefona i da ga browser brže učitava i tako trošiti manje protoka. Za razliku od Opere, Skyfire dolazi sa podrškom za Silverlight, Flash video i Real- Media. Od kad ima podršku za Ajax, ovaj browser bi trebao da radi za sveki web sajt. Voice Inbox Voice Inbox je aplikacija koja unapređuje vaš telefon u sekretaricu. Instalirajući Voice Inbox na vašem telefonu možete se osloniti na nezavisnu sekretaricu sa lokalnim čuvanjem poruka, umjesto da za to koristite usluge vašeg operatora. Kada vas neko pozove, aplikacija odgovara pozdravom koji ste vi definisali i snima govornu poruku koju vam ostavlja onaj ko vas je pozvao. Kada dobijete novu poruku vidjećete obavještenje na displeju telefona Voice Inbox pokazivač će promijeniti boju u crvenu, a ako nemate novih poruka pokazivač će biti žute boje. Možete da preslušate ili izbrišete primljene poruke, kao i da vidite detalje kao što su: kada je poruka snimljena, ko vas je pozvao, a samo jednim klikom možete pozvati nazad osobu koja vam je ostavila poruku. Prednosti: Poruke koje dobijete se smještaju na vašem telefonu tako da ih lako možete ponovo preslušati ili izbrisati bilo kad i bilo gdje. Promjena indikatora na status baru vam govori da ste primili nove poruke. Možete izabrati da li da poruke preslušate preko zvučnika ili slušalica. Povezivanje sa telefonskim imenikom omogućava jednostavno prepoznavanje osobe koja je ostavila poruku Aplikacije je jednostavna za korišćenje. Voice Inbox je dostupan na engleskom, francuskom, italijanskom, njemačkom, španskom i bugarskom jeziku. Advanced Blocker Advanced Blocker (AB) je sve-u-jednom rješenje koje će vam pomoći da filtrirate neželjene glasovne pozive, video pozive, SMS i MMS poruke. AB je aplikacija sa kojom ćete jednostavno podesiti filter za neželjene ili pozive u pogrešno vrijeme. Da biste blokirali pozive ili poruke i sa nekog broja sve što treba da uradite je da taj broj importujete u aplikaciju. Kontakte možete importovati iz imenika, telefonskog loga ili ručno. Takođe možete blokirati pozive sa sakrivenih brojeva. Postoji vizuelni indikator koji će vas upozoriti ako imate blokirani poziv ili poruku. Dolazni pozivi (i glasovni i video) se blokiraju tonom zauzeća, a poruke (i tekstualne i MMS) se filtriraju bez zvučnog ili svjetlosnog upozorenja. Blocked History log opcija će vam pokazati sve nove blokirane pozive/poruke. Mogu se pročitati detalji odbijenog poziva/poruke, a poruke se mogu pročitati. 32 strana informacione tehnologije

33 Samsung S7220 Ultra b Piše: Danilo Tomčić Web browser je sasvim solidan i dosta lako izlazi na kraj sa težim stranicama. Mana je izostanak Flash-a, što znači da će ljubitelji Flash videa i You Tube-a morati da se snalaze na neki drugi način Video se snima u QVGA rezoluciji na 15fps, što je za današnje standarde malo Kvalitet fotografije napravljen ovom kamerom je fantastičan, kao da je neki high-end model u pitanju SAMSUNG S7220 Ultra b je uređaj dopadljivog izgleda koji, da je izašao nešto ranije, mogao biti svrstan u Soul grupu. Danas, zauzima središnju poziciju u Samsung portfoliju i predstavljen je veoma tiho, bez ikakve pompe. Samsung S7220 Ultra b je opremljen QVGA AMOLED ekranom od 2.2 inča. AMOLED ( Active Matrix Organic Light Emitting Diode ) je najnovija tehnologija tankih ekrana sa vrhunskim kvalitetom prikaza. Na žalost, ekran nije baš dobro vidljiv pod direktnim sunčevim svjetlom. Korisnički interfejs je klasičan, samo što je ovaj put baziran na Flash-u. Jedina primjetna razlika u odnosu na slične modele je što je prisutna animacija pozadine u glavnom meniju. Obavljanje poziva sa ovim modelom je sasvim solidno, bez ikakvih problema sa prijemom signala. Možete koristiti Search opciju prilikom pozivanja broja, koja je slična kao opcija Smart Dialing kod ostalih modela. Imenik nije napredovao još od U900 Soul modela. Možete smjestiti 1000 kontakata sa nekoliko unosa po jednom kontaktu. Kontakti sa SIM kartice i memorije telefona se mogu prikazati istovremeno. Rad sa fajlovima je veoma lak, pa čak i da se ne možete sjetiti gdje ste smjestili određeni fajl, Ultra b posjeduje fantastičnu opciju traženja tako da ćete ga lako naći. Galerija slika ovaj put nije aplikacija sama za sebe, već se nalazi u dijelu za rad sa fajlovima. Jedina mana je veoma sporo zumiranje slike, koje će vas sigurno znati iznervirati. Muzički plejer je aplikacija koja takođe nije pretrpjela neke drastične izmjene, ali svoj posao obavlja na zadovoljavajućem nivou. Plejer može biti minimiziran da radi u pozadini i može se upravljati sa njime direktno iz homescreen-a. FM radio može memorisati neograničen broj radio stanica, a zanimljiva opcija je automatsko traženje što bolje frekvencije za određenu radio stanicu. Video plejer je sasvim običan i posjeduje najosnovnije funkcije. Samsung S7220 Ultra b je opremljen kamerom od 5 megapiksela, rezolucije 2560 x 1920 piksela. Interfejs kamere je sličan kao kod modela U900 Soul i potrebno je određeno vrijeme da se na njega naviknete. Ipak, nudi veliki broj opcija koje će se svidjeti i najzahtjevnijim korisnicima. Kvalitet fotografije napravljen ovom kamerom je fantastičan, kao da je neki high-end model u pitanju. Video se snima u QVGA rezoluciji na 15fps, što je za današnje standarde malo. Sa ovim modelom možete računati na 3G sa HSDPA podrškom i GPRS internet surfovanjem. Web browser je sasvim solidan i dosta lako izlazi na kraj sa težim stranicama. Mana je izostanak Flash-a, što znači da će ljubitelji Flash videa i You Tube-a morati da se snalaze na neki drugi način. Svi će biti iznenađeni kada čuju da Samsung S7220 Ultra b posjeduje integrisani GPS risiver. Na žalost, Samsung Mobile Navigator aplikacije se ne može naći kod ovog modela. Umjesto toga, koristi se Google Maps aplikacija, koja ne podržava glasovnu navigaciju, a mape se moraju skidati u realnom vremenu. Ovo će mnogo uticati na vaš mjesečni račun, tako da će rijetko ko pribjeći ovakvom rješenju. Da li je prosječan uređaj sa fantastičnom kamerom pravo rješenje za vas, prosudite sami. informacione tehnologije strana 33

34 šoljica kafe za programere 9. dio Postupak razvoja programa Dženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet Mediteran Podgorica 1. Tačno odrediti problem koji treba da se riješi Programi se obično pišu da bi izvršili određeni zadatak, ali zadatak ne mora biti uvijek jasan sam po sebi. Potrebno je prikupiti dodatne podatke da bi se zadatak mogao tačno odrediti. Jasno određivanje problema otklanja mogućnosti nesporazuma i olakšava postupak razvoja programa. 2. Odrediti ulaze koje će program tražiti i izlaze koje će program stvarati. Ulazi i izlazi programa moraju biti određeni da bi se program dobro uklopio s drugim djelovima razvojnog postupka u jedinstvenu cjelinu. 3. Rastaviti program na klase i pripadajuće metode. Odrediti jednu ili više klasa i njihovo djelovanje, međusobno i sa vanjskim svijetom. Za svako međudjelovanje odrediti zasebnu metodu. 4. Razviti algoritme koji će biti primjenjeni u pojedinim metodama Algoritam je opis postupka korak po korak do konačnog rješenja problema. Potrebno je pronaći logičan način za podjelu većih problema na manje sve dok se čitav zadatak ne podijeli na niz malih, jednostavnih i lako razumljivih zadataka. Nakon toga, ti mali zadaci se ponovo rastavljaju dok se ne dođe do dijelova koji se mogu predstaviti Java naredbama. Ovaj postupak se najčešće izvodi korišćenjem pseudokoda. Prevođenje algoritma u Java naredbe. Ako je rastavljanje problema dobro obavljeno, ovaj korak se svodi na jednostavno zamjenjivanje pseudokoda odgovarajućim Java naredbama. Testiranje konačnog Java programa. Najduži i najvažniji dio razvojnog postupka. Dijelove programa je potrebno, ako je moguće, prvo testirati pojedinačno, a zatim i program u cjelini. Potrebno je provjeriti da program ispravno radi sa svim dozvoljenim vrstama ulaznih podataka. Često se događa da se program pisan i testiran samo na uobičajnom ulaznom skupu ruši ili daje netačne rezultate samo zbog korišćenja različitog ulaznog skupa. Ako program sadrži grananja potrebno je provjeriti sva moguća grananja da bi se provjerila ispravnost rada programa u svim mogućim uslovima. Primjer Ovako definisan postupak razvoja programa na primjeru izgleda ovako: Zadatak: Razviti i napisati program za nalaženje korijena kvadratne jednačine bez obzira na vrstu. 1. Tačno odrediti problem koji se želi riješiti. Problem za ovaj zadatak je vrlo jednostavan. Potrebno je napisati program koji računa korijene kvadratne jednačine, bez obzira jesu li različiti realni, jednaki realni ili kompleksni. 2. Odrediti ulaze i izlaze programa. Ulazi koje će ovaj program tražiti su koeficjenti kvadratne jednačine a,b i c. Jednačina ima oblik: ax2+bx+c=0. Izlazi iz programa će biti korijeni kvadratne jednačine, bez obzira na vrstu. 3. Rastaviti program na klase i pripadajuće metode. Ovaj korak će, za početak, biti jednostavan jer jednostavni problemi mogu biti riješeni korištenjem samo jedne klase. Za ovaj problem dovoljna je jedna klasa i jedna metoda. Neka ime klase bude Kvadratna- Jednačina i neka je potklasa klase Object (ako se izričito ne definiše ni jedna druga superklasa, sve nove klase su podklase klase Object). Jedina metoda u ovoj klasi se, naravno, zove main. 4. Razviti algoritme koji će biti primjenjeni u pojedinim metodama. U ovom programu biće samo jedna metoda. Main metoda može se rastaviti na tri glavna dijela, čije uloge su ulaz, obrada i izlaz podataka: Učitaj ulazne podatke Izračunaj korijene Ispiši korijene Svaki od ovih glavnih dijelova može se rastaviti na manje, detaljnije dijelove. Postoje tri načina računanja korijena, zavisno o vrijednosti diskriminante, pa je potrebno koristiti if/else strukturu. Konačni pseudokod igleda: Uzmi podatke a,b i c Izračunaj vrijednost diskriminante (b*b-4.*a*c) if diskriminanta>0 { x1=(-b+math.sqrt(diskriminanta))/(2.*a) x2=(-b-math.sqrt(diskriminanta))/(2.*a) Ispiši poruku da jednačina ima dva različita realna korijena Ispiši korijene } 34 strana informacione tehnologije

35 else if diskriminanta==0 { x1=-b/(2.*a) Ispiši poruku da jednačina ima dva jednaka realna korijena Ispiši korijene } else { realnidio=-b/(2.*a) imaginarnidio=math.sqrt(math.abs(diskriminanta))/(2.*a) Ispiši poruku da jednačina ima dva kompleksna korijena Ispiši korijene } 5. Pretvoriti algoritam u Java naredbe. Konačni izgled Java koda: /* * Namjena: * Ovaj program izračunava rješenja kvadratne jednačine oblika: * a*x*x + b*x + c = 0. * Računa rješenja bez obzira na vrstu korijena jednačine. * */ public class KvadratnaJednačina { // Definisanje main metode public static void main(string[] args) { // Deklarisanje i definisanje varijabli double a; // Koeficijent uz x**2 jednacine double b; // Koeficijent uz x jednačine double c; // Konstanta jednačine double diskriminanta; // Diskriminanta jednačine double imaginarnidio; // Imaginarni dio rješenja double realnidio; // Realni dio rješenja double x1; // 1. rješenje jednačine double x2; // 2. rješenje jednačine System.out.println("Ovaj program računa rješenja kvadratne "); System.out.println("jednačine oblika:"); System.out.println("A * X**2 + B * X + C = 0."); a=1.; b=2.; c=1.; // Izračunavanje diskriminante diskriminanta = b*b - 4. * a * c; // Izračunavanje rješenja, zavisno o diskriminanti if (diskriminanta > 0. ) { // Dva realna rješenja... x1 = ( -b + Math.sqrt(diskriminanta) ) / ( 2. * a ); x2 = ( -b - Math.sqrt(diskriminanta) ) / ( 2. * a ); System.out.println("Ova jednačina ima dva realna rješenja:"); System.out.println("X1 = " + x1 + ", X2 = " + x2); } else if (diskriminanta == 0. ) { // Jedno dvostruko rješenje... x1 = ( -b ) / ( 2. * a ); System.out.println("Ova jednačina ima dva identična rješenja:"); System.out.println("X1 = X2 = " + x1); } else { // Kompleksna rješenja... realnidio = ( -b ) / ( 2. * a ); imaginarnidio = Math.sqrt( Math.abs(diskriminanta) ) / ( 2. * a ); System.out.println("Ova jednačina ima kompleksna rješenja:"); System.out.println("X1 = " + realnidio + " +i " + imaginarnidio); System.out.println("X2 = " + realnidio + " -i " + imaginarnidio); } } } 6. Testiranje konačnog Java programa odradite sami u razvojnom okruženju BlueJ što smo opisali u predhodnim brojevima BIT-a. Bratstva Jedinstva Blok7, ulaz

36 Nikola Sekulić CG ContrateamWEB V dio U prethodnom dijelu čitali ste o Wordpress-u, instalaciji wordpress sistema, podešavanju wordpress sistema, upoznali ste sa sa admin panelom i rasporedom alatki u njemu kao i sa izgledom default teme i njenim opcijama. U ovom dijelu nastavljamo sa pisanjem o podešavanjima wordpressa, dodavanju i uređivanju vijesti, stranica, kategorija i linkova. Dodavanje stranica Stranice su sastavni dio svake web prezentacije i posjetioci se pomoću njih informišu o vama ili i o vašoj kompaniji. Dodavanje i uređivanje stranica u Wordpress-u je veoma jednostavno pa ćete kroz nekoliko koraka kreirati stranice za Vašu web prezentaciju. Prvo je potrebno da se ulogujete i pristupite admin panelu.postupak logovanja i pristupanja, kao i izgled i raspored alatki u admin panelu, objašnjen je u prošlom broju. Nakon što ste se ulogovali i pristupili admin panelu potrebno je da u kategoriji content izaberete opciju pages. Desno Vam se otvara pregled do sada kreiranih stranica i opcije za njihovo uređivanje dok se sa lijeve strane ispod opcije pages otvara podmeni sa opcijama edit i new page. Pošto želite da dodate novu stranicu izaberite opciju new page. U centralnom dijelu vam se otvara editor gdje treba da upišete naslov odnosno naziv stranice, ispod se nalaze male ikonice pomoću kojih dodajete video klipove,zvučni zapis,fotografije. Ispod ovih ikonica nalazi se veliko polje za tekst iliti editor Vaše stranice. Tekst koji uneste u ovo polje i fotografije koje dodate u ovo polje biće prikazani na stranici. Tekst koji unesete možete boldovati, centrirati, linkovati...takodje možete primijetiti da se u desnom uglu polja za upis teksta nalaze opcije Visible i HTML.HTML opcija služi za dodavanje određenog html koda na stranicu. Nakon što ste kreirali Vašu prvu stranicu potrebno je da je snimite odnosno objavite.to ćete odraditi klikom na opciju publish (plavi dugmić) koja se nalazi u kategoriji publish sa desne strane. Ukoliko prije objavljivanja želite da pogledate kako će izgledati vaša stranica,to možete učiniti opcijom Preview koja se takodje nalazi u sekciji publish sa desne strane a ukoliko još ne planirate da objavite stranicu nacrt možete sačuvati opcijom save draft. Sada pristupite vašoj web prezentaciji i vidjećete da će se pored stranice Home pojaviti i naziv vaše stranice. Kliknite na naziv i otvoriće vam se upravo kreirana stranica. Dodavanje vijesti Dodavanje vijesti u wordpress-u je slično kao i dodavanje stranica. Nakon što ste pristupili admin panelu potrebno je da u sekciji content izaberete opciju Articles. Kao I kod kreiranja stranica, u centralnom dijelu se otvara pregled dosadašnjih vijesti I opcije za njihovo uredjivanje I brisanje, a sa lijeve strane se otvara podmeni sa opcijama za dodavanje novih vijesti, uredjivanje postojećih vijesti, kreiranje kategorija. Kliknite na opciju za dodavanje nove vijesti. Kao i kod stranica u centralnom dijelu Vam se otvara editor gdje treba da upišete naslov odnosno naziv vijesti, ispod se nalaze male ikonice pomoću kojih dodajete video klipove,zvučni zapis,fotografije. Ispod ovih ikonica nalazi se veliko polje za tekst iliti editor Vaše vijesti odnosno teksta.

37 jenog html koda na stranicu. Tekst koji unesete možete boldovati,centrirati,linkovati... u desnom uglu polja za upis teksta nalaze se opcije Visible i HTML. HTML opcija služi za dodavanje odred- Vijest možete objaviti,pogledati prije objavljivanja iliti sačuvati nacrt. Vijest objavljujete na isti način kao i stranicu klikom na dugme Publish. Sve vijesti se objavljuju na naslovnoj stranici prezentacije. Kreiranje kategorija Poput stranica i vijesti, kategorije su od velikog značaja za web prezentacije naročito ako se radi o weblogu. Ukoliko se Vaša prezentacija bavi računarima potrebno je da vijesti rasporedite po odredjenim kategorijama npr(hardver,softver, programiranje,web design ) ili ukoliko se Vaša prezentacija bavi sportom potrebno je da vijesti sortirate po vrsti, npr (fudbal, tennis, odbojka ) Kategorije kreirate klikom na opciju Categories koja se nalazi u sekciji Content. Otvara vam se admin panel sa podijeljenim srednjim dijelom.sa desne strane se nalaze do sada kreirane kateogorije I opcije za njihovo uredjivanje a sa lijeve polja iliti forma za kreiranje nove kateogorije.potrebno je da popunite polja za naziv kategorije,opis kategorije,a ukoliko zelite da kreirate pod kategoriju imate opciju da izaberete kategoriju,,domacina. Kreiranjem kategorija olakšavate pregled i čitanje vijesti i činite Vašu prezentaciju iliti weblog funkcionalnijim i preglednijim. Vijest kategorišete tako što prije objavljivanja u donjem desnom uglu u sekciji Categories čekirate kategoriju koju želite. U ovom dijelu ste naučili da dodajete i uredjujete vijesti,stranice I kategorije. U sledećem broju nastavljamo sa podešavanjima wordpress-a I uredjivanjem prezentacije. Ukoliko imate nešto da pitate u vezi četvrtog dijela Web škole kontaktiraje nas na mejl adresu: webskola@bit.me. informacione tehnologije

38 SQL III dio Marija Roganović SQL SELECT naredba Kao što smo već rekli u prethodnoj lekciji, SELECT naredba se koristi za prikazivanje podataka iz jedne ili više tabela. Podatke iz tabela možemo izvlačiti: Po kolonama (projekcija) Po vrstama (selekcija) Iz udruženih tabela (spajanje ili join-ovanje). Osnovna SELECT naredba je: SELECT * {[DISTINCT] column expression [alias], } FROM table; U ovoj sintaksi: SELECT određuje koje kolone će biti prikazane * znači da se prikazuju sve kolone koje su sadržane u toj tabeli DISTINCT eliminiše duplikate column expression selektuje željene kolone ili izraze alias daje selektovanim kolonama nazive zaglavlja FROM označava koja tabela sadrži te kolone SELECT i FROM su ključne riječi SELECT naredbe. U prethodnom broju smo obradili neke slučajeve koji se tiču projekcije, tj. prikaza željenih kolona iz tabele. Za prikaz svih kolona, umjesto pobrojavanja istih možemo koristiti zvjezdicu. Npr. Tabela COUNTRIES sadrži samo 3 kolone: county_id, county_name i region_id. Izvještaj o podacima koji se nalaze u svim kolonama i svim vrstama dobijamo pomoću 2 naredbe: select country_id, country_name, region_id from countries; ili select * from countries; Rezultat ovih naredbi je isti (provjeriti izvršavanjem naredbi u SQL developer-u). Ukoliko želimo da prikažemo samo podatke po odredjenim kolonama, posle ključne riječi SELECT treba željene kolone navesti onako kako su nazvane u tabeli, razdvojene zarezom. Npr.potreban nam je izvještaj o platama svih radnika pojedinačno. Vidimo da su nam potrebni podaci o imenu, prezimenu i plati radnika, a oni se nalaze u tabeli EMPLOYEES. Rešenje dobijamo naredbom: SELECT first_name, last_name, salary FROM employees; Ako je potrebno da na izvještaju bude i podatak o datumu zaposlenja, potrebno je korigovati naredbu tako što ćemo dodati naziv kolone koji se odnosi na datum zaposlenja (u ovom slučaju je hire_date). SELECT first_name, last_name, salary, hire_date FROM employees; Aritmetički izrazi Izraze možemo kreirati sa podacima koji su tipa NUMBER ili DATE koristeći 4 osnovne matematičke operacije. Jedan primjer je naredba: SELECT last_name, salary, salary FROM employees; U ovoj naredbi smo koristili operator sabiranja da bi izračunali platu povećanu za 100 za sve radnike. U output-u će biti prikazana i salary+100 kolona (provjeriti). Primijetite da salary+100 nije nova kolona u tabeli EMPLOYEES, ona služi samo za prikaz. Prioriteti operacija: Množenje i dijeljenje se izvršava prije sabiranja i oduzimanja. Operatori istog prioriteta se izvršavaju s lijeva na desno. Izrazi izdvojeni zagradama se izvršavaju prvi. Provjeriti izvršavanjem naredbi: SELECT last_name, salary, 12 * (salary + 100); i SELECT last_name, salary, 12 * salary + 100; Vrijednost NULL Null je vrijednost koja je neodredjena, nepoznata, nedostupna. Null nije isto što i nula (jer je to broj), niti blank space (jer je to karakter). Kolone bilo kog tipa mogu sadržati null vrijednosti. Ipak, postoje neka ograničenja (NOT NULL ili PRIMARY KEY), koja ne dozvoljavaju da kolone nad kojima su ona postavljena sadrže null vrijednost. SELECT last_name, job_id, commission_pct FROM employees; Primijetimo da u koloni commission_pct tabele EMPLOYEES samo menadžer ili zastupnik prodaje mogu da zarade bonus, ostali radnici nemaju tu mogućnost. Null vrijednost u koloni predstavlja tu činjenicu. NULL vrijednost u aritmetičkim izrazima Rezultat aritmetičkog izraza koji sadrži Null je Null. Primjer: SELECT last_name, commission_pct, 12 * salary * commission_pct FROM employees; Primijetićemo da za one radnike čiji je commission_pct null neće biti izračunata godišnja zarada. Provjeriti. Alias kolone Alias kolone: Preimenuje zaglavlje kolone. Korisno kod računanja. Pišemo ga u naredbi odmah posle naziva kolone čije zaglavlje mijenjamo. (Može se medju njima napisati opciona riječ AS). 38 strana informacione tehnologije

39 Dvostruki navodnici su potrebni ukoliko će zaglavlje sadržati blank space ili specijalne karaktere (kao što su #, $ ili ) ili ako će biti case-sensitive. Bez dvostrukih navodnika, zaglavlje će biti ispisano velikim slovima, nezavisno od toga kako smo mi napisali u naredbi. Primjer: SELECT last_name AS Prezime, salary plata FROM employees; Vidimo da su zaglavlja u izvještaju ispisana velikim slovima, a da riječ AS služi samo za čitljiviji kod. Da bismo dobili zaglavlja koja su case-sensitive ili koja sadrže više od jedne riječi koristimo dvostruke navodnike. Primjer: SELECT last_name AS Prezime, salary * 12 AS Godišnja zarada FROM employees; Operator konkatenacije (spajanja) Operator spajanja: Povezuje kolone ili stringove sa drugim kolonama. Kreira rezultujuću kolonu koja je izraz sastavljen od karaktera. Znak za operator konkatenacije je (dvije vertikalne linije, bez razmaka medju njima). Primjer:SELECT first_name last_name Radnik FROM employees; Vidimo da rezultujuća kolona sadrži imena i prezimena radnika, ali bez razmaka medju njima. Ako hoćemo to da promijenimo, treba da dodamo između imena i prezimena blank space ili zarez. To ćemo uraditi takodje konkatenacijom, pri čemu ćemo blank space ili zarez u naredbi napisati pod jednostrukim navodnicima. SELECT first_name ' ' last_name "Radnik" FROM employees; (sa blank space izmedju) SELECT first_name ', ' last_name "Radnik" FROM employees; (sa zarezom space izmedju) Takodje možemo dodati i neki izraz, npr. SELECT last_name ' je radnik iz odjeljenja: ' department_id "Radnik-->odjeljenje" FROM employees; Duplikati vrsta Kao rezultat upita prikazuju se sve vrste (redovi), nezavisno od toga ima li medju njima duplikata. Izvršavanjem upita: SELECT manager_id FROM employees; dobićemo 107 redova od kojih će mnogi od njih biti ponovljeni više puta. Korišćenjem riječi DISTINCT eliminisaće se duplikati. Upit bez duplikata je : SELECT DISTINCT manager_id FROM employees; On vraća 19 redova. DISTINCT se može koristiti i ispred više kolona, ako želimo da se kombinacije tih kolona ne ponavljaju. SELECT DISTINCT manager_id, department_id FROM employees; Rezultat je prikaz 28 redova, bez DISTINCT bi bilo 107. Prikaz strukture tabela Da bismo se bolje upoznali sa tabelom, tj.da bismo vidjeli od kojih kolona se sastoji, koji tipovi podataka su definisani za te kolone i da li postoje neka ograničenja, koristićemo naredbu DESCRIBE ili DESC. Npr.duplim klikom na tabelu employees u SQL developer-u dobijamo te podatke lijepo ispisane u worksheet-u. sličnog opisa tabele napisaćemo naredbu:; DESC employees Medjutim, nismo uvijek u prilici da budemo potpomognuti okruženjem koje će nam na ovaj način rešavati naše zahtjeve. Za dobijanje Kao rezultat ovog upita dobijamo tabelu čija prva kolona Name se odnosi na imena kolona u tabeli employees. Druga kolona Null opisuje ograničenje nad kolonama, tj.prikazuje koje kolone ne smiju da sadrže Null vrijednost. Treća kolona Type se odnosi na tip podataka u kolonama. Tipovi podataka Tip podatka NUMBER(p,d) VARCHAR2(n) DATE CHAR(n) Opis Numeričke vrijednosti, imaju maksimalni broj cifara p, sa d cifara s desne strane decimalne tačke. d može biti broj izmedju 1 i 38, a p maksimalno 127. Promjenljiva dužina karaktera, maksimalne veličine n. Minimum za n je 1, a maksimum Vrijednosti datuma i vremena izmedju 1.januara 4712.god. p.n.e. i 31.decembra 9999.god Fiksna dužina karaktera, veličine n. Ako ne specificiramo n, podrazumijeva se da je 1, što je i minimalna vrijednost, dok je maksimum za n Osim navedenih tipova podataka postoje i drugi, na primjer LONG, CLOB, RAW, BFILE, ROWID O njima ćemo detaljno kasnije. U ovoj lekciji akcenat je stavljen na SELECT naredbu koja se odnosi na projekciju, u sledećoj ćemo se bolje upoznati sa selekcijom. Ukoliko imate nešto da nas pitate u vezi SQL škole kontaktirajte nas na mail adresu: sqlskola@bit.me. informacione tehnologije strana 39

40 Danilo Tomčić X-men Origins: Wolverine Wolverine je super heroj koji se pojavljuje u stripu izdanom od strane Marvel Comics-a. Prvi put se pojavio u stripu Incredible Hulk 1974 godine i kreiran je od strane pisca Len Wein, a nacrtao ga je John Romit Sr. Kasnije se 1975 godine Wolverine priključio X-men grupi godine se pišu četiri epizode koje ponovo oživljavaju njegov lik, sa čuvenom rečenicom koju on izgovara: "I'm the best there is at what I do, but what I do isn't very nice". Wolverine je mutant koji posjeduje životinjska čula, unaprijeđene fizičke sposobnosti, čelične kandže i sposobnost regeneracije. Wolverine je tipični super vojnik koji ne voli autoritet i ovo je njegova priča... našeg super heroja. Priča prati same početke Wolverina, odnosno Logana, dok je još slušao svoga komandanta Strykera, izvršavajući najopasnije misije, njegovo bježanje i osvetničku misiju. Igra počinje scenom gdje se upoznajete sa svojim novim-starim junakom i na vaše iznenađenje shvatate da je ovaj put predstavljen kao prava mašina za ubijanje bez trunke savjesti. Njegove kandže su kao oštri mačevi koji probijaju neprijateljska tijela i kidaju ih na pola. Raven Sofvare nije početnik kada je ovakav tip igara u pitanju, radili su Quake 4. ovaj pu su napravili veoma lijepu igru za oko ali istovremeno i veoma nasilnu. U suštini, video igre koje su rađene po filmu, a ovaj opet rađen po uzoru na stripove, su uvijek prolazile dobro, ma kakve one bile. Iako ova igra igra ne može da se svrsta u sami vrh hack 'n' slash žanra, sigurno je da je napravljen veliki korak u adaptaciji igara po filmu i definitivno zaslužuje svačiju pažnju. X-men Origins: Wolverine prati dešavanja iz filma sa mnoštvom dodatnih dešavanja iz života Niko nije očekivao ovakvu dozu brutalnosti, jer raniji trejleri nijesu odavali pravu sliku ove igre. Neki će se oduševiti, dok će se neki mlađi igrači možda povući pred ogromnom dozom nasilja. Potezi sa kojima ubijate svoje protivnike su zaista impresivni. Postoji veliki broj kombo udaraca koje ćete lako naučiti. Tu su još i posebni Rage potezi, koji mogu eliminisati veći broj neprijatelja odjednom, ali vam oni neće biti potrebni, standardni kombo udarci su dovoljno efikasni i zanimljivi. Šema kontrola na tastaturi je prilično prosta. Posjedujete lake i teške udarce, koje možete kombinovati, skok i blok. Jedan 40 strana informacione tehnologije

41 veoma zanimljiv potez koji naš junak može da izvede je Lunge. Wolverine skače na neprijatelja sa velike udaljenosti, prije toga ga mora naciljati, obara ga na zemlju i sa lakoćom ubija. Za lakše protivnike će ovo biti sigurna smrt, dok je za one teže ovaj potez nešto kao finalni udarac. Pored ovakvih udaraca, na raspolaganju vam je hvatanje protivnika i u zavisnosti od tastera koji pritisnete, gledaćete veliki broj različitih poteza. Ukoliko ste okruženi velikim brojem neprijatelja, a blizu vas je provalija, najbolje je da ih bacate tamo, jer tako automatski gube život. Posebno će vam se svidjeti otimanje za sačmarku sa vojnicima, i u tom slučaju, ako ste dovoljno brzi, glava vojnika će se rasprsnuti na komade. Ono što našeg heroja čini praktično nepobjedljivim je njegova sposobnost regeneracije. Naime, ukoliko ste izgubili u borbi mnogo energije, dovoljno je da na nekoliko sekundi pobjegnete od mjesta borbe i energija će se lagano vraćati. Ako vam se ipak istroši energija, sledeći udarci će direktno uticati na vitalne organe. Pored linije glavne energije nalazi se Loganovo srce i ukoliko i ono izgubi svoju, nazovi energiju, Logan umire. Međutim, rijetko će ko obratiti pažnju na ovu činjenicu pored toliko akcije. Dok budete primali na sebe kišu metaka, na tijelu našeg junaka će se pojavljivati rupe i curiće krv. Ukoliko naletite na eksplozivno bure, vidjećete samo u jednom dijelu njegov skelet od Adamantijuma, koji mu i daje nadljudsku snagu. Prilikom uništavanja neprijatelja, kupite svijetleće kugle, koje vam pune dodatnu energiju za izvođenje Rage udaraca za uništavanje većeg broja neprijatelja odjednom. Pored kugli dobijate i iskustvene poene. Iskustveni poeni vam služe za poboljšanje Loganovih sposobnosti. Možete unapređivati energiju, jačinu udaraca, trajanje Rage udaraca i još mnogo stvari. Kroz igru ćete nailaziti na ogromna stvorenja kao što je Njegove kandže su kao oštri mačevi koji probijaju neprijateljska tijela i kidaju ih na pola Leviathan. Standardni način borbe vam neće donijeti pobjedu, već morate koristiti Lunge sposobnosti. Popnete se na njegovu glavu i udarate ga svojim kandžama. Dovoljno će biti to ponoviti 6-7 puta da bi ste ga savladali. Vjerovatno su mnogi navikli da vide Wolverina u svom standardnom žuto-crnom odijelu. Da bi ste uspjeli da dobijete takvo doijelo u toku igre morate skupljati skrivene akcione figurice. Kada ih skupite dovoljno, borba se smješta u arenu, gdje se borite protiv samoga sebe, u drugačijem odijelu. Ove borbe iziskuju dosta vještine, jer što god umijete vi da izvedete, umije i drugi Wolverine. Istina je da se igra s vremena na vrijeme ponavlja, slični predjeli i slični neprijatelji će vas često susretati. Ova igra nije savršena, nije naljepša za oko, nije najbolja, ali je definitivno prepuna akcije i sigurno će vas držati prikovane za ekran do samog kraja. Kasnije, kada jednom pređete igru na srednjem nivou težine, neće vam biti mrsko da je odigrate i na najtežem nivou. strana 41

42 Sva pitanja sa što detaljnijim objašnjenjem problema možete slati na adresu: Pitanje Poštovani, računar mi u zadnje vrijeme ne radi kao prije, usporio je, a ne bi trebalo da mu je već istekao rok trajanja, jer je kupljen prije dvije godine, može li nešto da se pokuša jednostavno ili moram sve da reinstaliram, unaprijed hvala. XP je instaliran na računaru. Odgovor Uklonite nepotrebne stvari Prvi potez je uklanjanje svih nepotrebnih programa, igara i dokumenata koji vam nisu potrebni ili ih uopšte ne koristite. U kontrol panelu nalazi se ikona pod nazivom "Add or Remove" gdje možete vidjeti koji su programi instalirani na vaš računar i odlučiti koje želite ukloniti. Manje - više svi to znamo, ali većina korisnika i ne primjeti ikonu pod nazivom "Add/Remove Windows Components" gdje možete ukloniti komponente koje dolaze sa Windowsima. Dovoljno je maknuti kvačicu ispred programa koje ne zelite više koristiti i kliknuti na Next, ako poželite ponovno vratiti te programe označite prazni kvadratić i kliknite na Next. Start up programi i efekti Instaliranje puno programa može napuniti vašu registry bazu nepotrebnim programima koji se startuju sa pokretanjem računara, što može dovesti do usporavanja računara i zauzimanje dijela memorije. 1. Pokrenite Regedit, "Start > Run i upišite regedit zatim kliknite na "ok" 2. Dođite do ključa HKEY_CURRENT_USER Software Microsoft Windows CurrentVersion Run 3. Kada ste došli do ključa,na desnoj strani možete identifikovati programe koje ne želite pokrenuti pri startu računara. 4. Desni klik na program koji ne želite da se pokrene pri startu računara i odaberite "Delete". Na ovaj način programi neće biti učitani u memoriju sve dok ne bude potrebe za njima. Nepotrebni DLL-ovi i servisi Ako koristite puno programa u vrijeme rada, svi dll-ovi {dynamic linked library) se učitavaju u memoriju od strane Windows Explorera. To utiče na količinu raspoložive memorije, kao i na brzinu rada samog računara. Evo kako natjerati Windows XP da izbaci iz memorije sve nepotrebne dll-ove: Potražimo u registry-u HKEY_LOCAL_MACHINE - Software - Microsoft - Windows-CurrentVersion- Explorer. U ovom ključu kreirajte novi Dword unos imena AlwaysUnloadDLL i postavite mu vrijednost na 1. Servisi su programi koji se pokreću sa Windowsima i oni nepotrebni utiču na performanse računara. Idite u Start - Run i upišite services.msc i sada ste dobili listu servisa koje možete isključivati i uključivati desnim klikom, odaberete Properties i zatim Disable. Sada je servis isključen. Čišćenje Registry baze - Dubinsko čišćenje RegSeeker će ponuditi i više od čišćenja. Na samom početku nudi pregled instaliranih i pokrenutih, odnosno Start up programa, koje po želji možete spriječiti da se pokreću sa Windowsima, te brisanje Histories datoteka i Cookiea koje vas internet preglednik sakuplja prilikom surfovanja. Uz sve to, RegSeeker vam u meniu "Tweaks" nudi i nekoliko vrlo korisnih trikova i opcija. Glavni dio se zove Clean the Registry. Sve što trebate učiniti je, kliknuti na dugme "ok" i pričekati da se završi skeniranje, zatim kliknite na Select All i desnim klikom miša odaberite opciju Delet selected items. Sada je vas Registry ocišćen od nakupljenog smeća. U slučaju da nakon čišćenja računar ne radi kako treba, RegSeeker je napravio Back up svih obrisanih datoteka koje možete vratiti pritiskom na dugme Backups. XP na krilima Ovaj tutorijal mogu izvesti svi korisnici Windows XP operativnog sistema, ali zbog izuzetne potrebe za memorijom njen učinak neće biti vidljiv kao ubrzanje raspolažete li sa manje od 256 MB radne memorije. DisablePagingExecutive - uključivanjem ove opcije sprečavate snimanje odredjenih aplikacija na tvrdi disk vašeg računara. S tim ćete znatno ubrzati sve procese jer poznato je da je radna memorija hiljadu puta brža od virtualne na tvrdom disku. Vrijednost ove opcije je 0, da bi je ukljucili postavite je na 1. Ovu stavku nalazite na sljedećem mijestu u registry editoru: HKEY_LOCAL_MACHINE - System -CurrentControlSet - Control - SessionManager - Memory Management. Slijedeća opcija koju nalazite odmah do prije spomenute je: LargeSystemCache. Kada uključite ovu opciju, "prisiljavate" učitavanje operativnog sistema i njegovih procesa u memoriju. Sa ovom promjenom Windows XP učitava jezgro operativnog sistema i drži ga u memoriji, čineći cjelokupni sistem mnogo bržim i življim za rad. Ubrzajte prenos podataka - DMA - mode Win XP ne postavlja ispravno DMA mode na IDE kanale. Većina CD-ROM-ova podržava ovaj način rada, ali XP ih gotovo uvijek stavlja u PIO (sporiji) način rada. DMA neće ubrzati vas CD-ROM, ali će koristiti manje procesorske snage i time ubrzati prenos podataka. Evo kako: 1. Otvorite Device Manager (My Computer-Hardware-Device Manager) 2. Kliknite na znak plus pored "IDE ATA/ATAPI Controllers" i dva puta kliknite na "Primary IDE Channel" 3. Pod "Advanced Settings" provjerite Device 1 postavke. Vjerojatno je postavljeno na PIO transfer mode. 4. Postavite ga na "DMA if available". Isto ponovite i za "Secondary IDE Channel" ako je u PIO modu. Ukoliko ovo ne pomogne, u većini slučajeva pomaže reinstaliranje IDE kanala koji ne želi prihvatiti DMA mode, na sledeći način: Desni klik na IDE kanal, zatim Uninstall i pritisnite ok. Restartujte računar i pogledajte sada da li je IDE kanal prihvatio DMA mode. U nekim slučajevima najviše što ćete dobiti je MultiWord, ali i to je u svakom slučaju puno bolje od PIO moda. Još malo ubrzanja a) Nemojte zaboraviti alat za defragmentaciju diska. Naći ćete ga pod : "Start/ Programs/ Accessories/ System Tools/ Disk defragmenter". Održavanjem diska na ovaj način, odnosno defragmentacijom možete povećati performanse računara do 10 %, i produžiti vijek trajanja HDD-a. b) Ako imate malo više "RAM-a", a to se odnosi na korisnike koji imaju 512 MB i više, možete podesiti Windowse da je koriste maksimalno efikasno. Otvorite "SYSTEM.INI" datoteku iz "windows" "direktorija", i u "[386Enh]" dijelu dodajte liniju "ConservativeSwapfileUsage=1". Na ovaj način ste ustvari naznačili Windowsima da značajno smanje korišćenje virtualne memorije. c) Kada već imate otvoren SYSTEM.INI, za efikasnije korišćenje DMA mogućnosti dodajte i liniju "DMABufferSize=64". Snimite promjene i restartujte računar! Završni radovi Iako Windowsi imaju još puno opcija za podešavanje, pomenućemo samo alat koji dolazi sa Windowsima i ima puno opcija za podešavanje, a zove se Group Policy Editor. Do ovog alata dolazite na sledeći način: Start - Run i upisite gpedit.msc, kliknite na "ok" i otvorile su vam se mogućnosti za detaljno podešavanje Windowsa bez kopanja po registry bazi ili zavirivanja u Control Panel. 42 strana informacione tehnologije januar2008 bit

43

44