SADRŽAJ 3 PROJEKTI10 PROJEKTNI DAN ZADRUGA DOGAĐANJA IZLETI ŽIVIMO ZDRAVO TURNIRI KULTURA

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "SADRŽAJ 3 PROJEKTI10 PROJEKTNI DAN ZADRUGA DOGAĐANJA IZLETI ŽIVIMO ZDRAVO TURNIRI KULTURA"

Транскрипт

1

2 Dragi čitatelji, Školska godina 2019./20. počinje sasvim uobičajeno, vedro i razdragano. Svi smo sretni što se opet vidimo u Domu, družimo se, prpošno odrađujemo mnoštvo aktivnosti, izleta, gostovanja, volonterskih akcija, zabava, sve je super i sve je ok A onda odjednom stvori se korona, tako nestvarna i neočekivana, korona koja nas mijenja izvana i iznutra, koja drsko upravlja našim životima i nameće svoja pravila. Sa strepnjom prolazimo proljeće Teško pada odvojenost, teško je živjeti bez blizine, bez dodira, bez glasova, ali smo zahvaljujući modernoj tehnologiji ostali povezani, a u ovakva čudna vremena duša bolje osjeća koliko nam treba međusobna povezanost.a sve što se može osjećati, može se podijeliti s dragim ljudima.. Zato su i učenici i njihovi odgajatelji i stručni suradnici ostali zajedno sve ovo vrijeme, učili, pisali, slikali, pjevali i svirali, razgovarali, hrabrili se, suosjećali i čekali ponovni susret. I u ovom potpuno drukčijem poretku shvatili smo da je svatko važan kotačić, da je ovo samo izazov koji nas nije sputao već naprotiv učinio hrabrijim, strpljivijim, solidarnijim, kreativnijim Hvala ti korono na tome! Uredništvo SADRŽAJ IMPRESUM Marun List Učeničkog doma Lovran Svibanj Broj 23 Nakladnik: Učenički dom Lovran 43. istarske divizije 3, Lovran Za nakladnika: mr.sc. Nataša Tomić Glavna Urednica: Dubravka Dominović, prof. Uredništvo: Filip Kljukić, Marcela Brajković, Josip Horaček, Filip Došen Suradnici: Učenici i djelatnici Doma Naslovnica: Petar Sušić Grafička priprema i tisak: More idea, Rijeka Naklada : 200 primjeraka 3 PROJEKTI10 PROJEKTNI DAN ZADRUGA DOGAĐANJA IZLETI ŽIVIMO ZDRAVO TURNIRI KULTURA ŽIVLJENJA 22 DOMIJADA 24 TEMA BROJA 32 PEDAGOŠKE TEME 35 ODGOJNE SKUPINE 37 MATURANTI 39 POEZIJA I 41 PROZA NA DIJALEKTU 42 RAZBIBRIGA OTKAZANO

3 #projekti {PROJEKTI} I ove školske godine, u cilju unapređenja rada i suradnje, razvoja ekološke svijesti te svijesti o potrebi očuvanja kulturne baštine, radili smo na nekoliko projekata. Većinu projekata ostvarili smo u potpunosti, a neke aktivnosti su nažalost, zbog situacije s pandemijom izazvanom korona virusom, ostale nedovršene. Stvorimo iz Doma dom Projekt Stvorimo iz Doma dom započet godine školske godine kao trajni projekt koji je nastavljen i tijekom ove školske godine. Cilj projekta je poboljšati kvalitetu stanovanja u Domu. Osnovna značajka našeg Projekta je redizajn namještaja i prostora Doma. Kroz godine Projekt je mijenjao fokus podizanja kvalitete smještaja na podizanje kvalitete obrazovanja i korištenja slobodnog vremena uvježbavanjem naučenog u novo napravljenim frizerskim i kuharskim praktikumima, do uređenjem interijera i eksterijera Doma. Bojanjem zidova spavaonica hodnika i zajedničkih prostorija unijeli smo toplinu u Dom. Postojeći smo namještaj drugačijim rasporedom i minimalnim prepravkama i dopunama učinili zanimljivijim te cijeli prostor drugačijim, ljepšim i funkcionalnijim. detalj s hodnika

4 # projekti Tijekom godine: Redizajnirali smo otpadni namještaj bojanjem, presvlačenjem, promjenom fronti ili nadopunom dijela namještaja sa staklenim policama, ogledalima, novim ručkama Namjestili namještajem od paleta novi skladni kutak za opuštanje. Rasvjetu djelomično zamijenili postojeća rasvjetna tijela, uveli novu indirektnu led rasvjetu. Zidove dijelom obojali dijelom kompletno ostrugali i sanirali boju. Slike postavili novi raspored slika te promijenili dotrajale okvire. Ogledala postavili ogledala po sobama. Vrata i vanjsku stolariju- obnovili postojeću ili kompletno zamijenili. Podove - obnovili, postavili novu keramiku ili djelomično izmijenili. sobe za djevojke Promijenili dijelom vanjsku stolariju, zamijenili zavjese ili preradili postojeće zavjese... Nastavili smo s dijeljenjem velikih spavaonica na 3. katu u manje trokrevetne te nastavili s nabavljanjem novog namještaja. Vanjski dvorišni prostor pretvorili smo u vanjsku učionicu, prostor za druženje i roštiljanje. Projekt Stvorimo iz Doma dom kroz ovih proteklih godina promjenio je vizualni identitet Učeničkog doma svojim osebujnim prepoznatljivim izričajem. mjesto za druženje u vrtu 4

5 #projekti EKO-DOM U međunarodni projekt Eko-dom Učenički dom Lovran priključio se godine, a status Eko doma dobio je godine. Status Eko-doma obnovljen je i godine. Kroz godine mijenjala se tema djelovanja od vode, otpada, energije, kulturne baštine. Cilj uključenja u projekt Eko-doma nam je stvoriti ekološki osviještene mlade ljude koji će takav način razmišljanja prihvatiti kao način življenja i ponašanja s težnjom implementacije spoznaja u okruženje. Eko odbor na sastanku u rujnu godine donio je odluku da će tema djelovanje biti otpad, recikliranje i razvrstavanje. Napravljena je okosnica plana i programa, podijeljeni zadaci, nositelji i vrijeme realizacije. Podršku u realizaciji programa Domu pruža Turistička zajednica Lovran. Uporaba kišnice Uporaba kišnice za zalijevanje i navodnjavanje, kao i uporaba kišnice u praonici nastavilo se kao projekt i na spajanje sanitarnog čvora na ispiranje s vodom iz rezervoara. Višestruka iskoristivost kišnice uz praonicu i zalijevanje vrta od ove školske godine i kao sanitarna voda u sanitarnim prostorijama podiže uštedu troškova energenata kao jedan od ciljeva Ekoprojekta. Ušteda troškova Kontinuiranom zamjenom vanjske dotrajale stolarije povećavamo uštedu troškova za energiju te smanjujemo troškove za nabavku lož ulja zbog bolje izolacije. Uštedi doprinosi i sanacija dijela fasade. Uređenje vrta Uređenje vrta i okoliša doma dio je svakodnevnih aktivnosti kroz rad u domskom vrtu sadnjom i brigom o biljnim vrstama, ukrasnim biljem, grmljem, sezonskim cvijećem i ljekovitim biljem. Obzirom da imamo status Eko doma orijentirani smo na korištenje eko materijala za izradu namještaja od paleta. Upravo su od paleta napravljene klupe koje ukrašavaju vrt. Iznimno smo ponosni na izgrađeno kompostište i korištenje kišnice za zalijevanje vrta. Cijeli ovaj mali raj krasi i mala kamena fontana okružena sukulentima koju pokreće sunčeva energija. Provedba programa u Domu odvija se kroz tri područja rada, a to su: Očuvanje i unapređenje zdravlja Socio-emocionalno područje Kreativnost 5

6 # projekti U program uključeni svi Program Eko-škola jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog nastavnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnom životu Doma. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode i uređivanju domskog okoliša. Svi sudionici života u Eko-školidomu: učenici, odgajatelji, stručni suradnici, administrativno i tehničko osoblje Doma, roditelji, javna i mjesna poduzeća, predstavnici lokalne uprave koji zajednički poduzimaju niz praktičnih koraka i aktivnosti s ciljem smanjenog opterećenja okoliša. Promocija programa provedbe eko škola u Domu provodi se na način da smo u našoj uključenosti u projekt informirali javnost putem medija i promocijom u našem učeničkom listu Marun. EKO DOM Eko kodeks Eko kodeks osmislili su učenici na eko grupi, a ideju su pronašli u našem projektu Stvorimo iz Doma dom. Eko kodeks postavljen je na panou u ulazu u Dom, a glasi STVORIMO IZ DOMA DOM ZA BOLJI DAN URADI SAM. Kako bi učenici spoznaje o odgoju za okoliš mogli prihvatiti kao način ponašanja, Učenički dom Lovran prihvatio je drugačiju koncepciju rada i života s naglaskom na ekološkom osvješćivanju korisnika i svih radnika Doma. U izvannastavnim aktivnostima program eko škole-doma proveden je realizacijom sljedećih aktivnosti i tema: Ekološko ponašanje prema prirodi, Održivi razvoj, Izrada božićnih ukrasa, Izrada predmeta od otpada, I mi smo dio planeta, Zemlja treba tvoju pomoć, Otpad ili smeće - od tebe sve kreće, Uskrsne kreativne radionice i bojanje jaja (eko ideje), Lov na blago. Obilježeni su važniji dani vezani uz očuvanje okoliša : Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, Svjetski dan hrane, Turistička kultura s temom ljekovito bilje, Međunarodni dan životinja, Marunada, Dan borbe protiv plastičnih vrećica, Dan sunca, Sat za planet zemlju, Dan planeta Zemlje i Dan šparoga. DANI KRUHA Dani Kruha su jedan od najdražih projekata u kojem sudjelujemo svake godine. Izrada slastica, krušnih proizvoda i dekoracija, uređenje kutka u Domu s krušnim proizvodima, edukacija učenika o važnosti plodova zemlje, čuvanja hrane te gladi u svijetu, samo su dio aktivnosti. Kruna projekta svakako je sudjelovanje na Svehrvatskoj smotri Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, koja se ove godine održala u Kutini. 6 Pripremanje krušnih proizvoda pred odlazak u Kutinu mr.sc. Nataša Tomić

7 #projekti Na Danima kruha u Kutini Uređivanje štanda Ponosni predstavnici Lovrana Polaganje hrane na blagoslov U Kutini je 13. listopada održana Svehrvatska smotra Dani kruha dani zahvalnosti za plodove zemlje na kojoj je sudjelovao i naš Dom. Nakon svečanog otvaranja Smotre i bogatog kulturno-umjetničkog programa upriličena je procesija i svečana Sveta misa na otvorenom. Na prezentaciji plodova zemlje sudjelovale su 54 eko škole, vrtići i domovi iz cijele Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine. Učenički dom Lovran predstavljali su sa svojim krušnim proizvodima učenici Andreja Udorović, Božana Tauković, Nataša Vučetić, Filip Kljukić, Petar Sušić i Josip Horaček s mentoricama Ines Pierobon i Dubravkom Dominović. 16. listopad Svjetski dan hrane Svjetski dan hrane proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija i obilježava se svake godine 16. listopada. Na taj dan slavimo hranu, ali i razmjenu, napredak i raznolikost poljoprivrede. Cilj obilježavanja ovog dana je i pojačati svijest javnosti o problemu nedostatka hrane u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Iako u razvijenim zemljama obilujemo hranom, a trošimo je i previše, u siromašnim zemljama vlada glad. I mi smo se uključili u obilježavanje ovog dana izradom kutka s krušnim proizvodima i voćem kojim su se mogli poslužiti svi u domu. Dubravka Dominović, prof. PROJEKT TURISTIČKE KULTURE Kako su liječili naši stari Od 18. do 20. listopada na otoku Hvaru održana je 12. Nacionalna smotra turističke kulture. Učenički dom Lovran na smotri je predstavio nagrađeni projekt Kako su liječili naši stari kroz zanimljivu prezentaciju i kratki film koji su napravili sami učenici. Svakom sudioniku osiguran je štand za prezentaciju kraja iz kojeg dolazi, u svrhu što bolje i efektnije promocije turističke ponude i kulture. Na našem štandu izložili smo sve što radi naša Učenička zadruga Marun pa su se tako po promotivnim cijenama prodavali sapuni, mirisne vrećice, macerat ružmarina, kantariona, lutkice s lavandom, školjke s lavandom, sušeno ljekovito bilje kadulja, kopriva, kamilica, lipa a za degustaciju svim posjetiteljima smotre ponuđeni su slatki zalogajčići - specijaliteti kraja - kroštule i tradicionalni keksi. Uz to nudili smo sok od bazge, sok od kadulje i planinski čaj. Tijekom trodnevnog boravka na Hvaru posjetili smo hvarsku katedralu, tvrđu, najstarije kazalište u Europi i renesansni ljetnikovac Petra Hektorovića u Starom Gradu. Na povratku smo posjetili Trogir i razgledali katedralu svetog Lovre i tvrđavu Kamerlengo. 7

8 # projekti Autori ovog zanimljivog projekta su učenici Filip Kljukić i Petar Sušić uz mentorstvo odgajateljica Maje Finderle Pupavac i Marije Farina Do Hvara i nazad Naše putovanje na Hvar bilo je u mjesecu listopadu, idealno vrijeme za duge šetnje i razgledavanja koja smo ondje ostvarili. No, naravno do putovanja na Hvar nije bilo niti malo lako doći. Kako bi do njega pokušali doći Petar i ja smo se uključili u rad na projektu pod imenom,,kako su se liječili naši stari. Rok za predaju projekta bio je kratak pa smo radili nekoliko dana, čak i po noći, u čemu su nam puno pomogle naše odgajateljice Maja i Marija. Profesorica Maja je bila zadužena za pronalazak starih knjiga, načina liječenja i metoda kojim su se stari liječili na ovom području, dok je profesorica Marija bila zadužena za tehnički dio, pokazala nam je sve mudre poteze oko montiranja filma, prezentacije i na posljetku izlaganja našeg projekta. Jako zanimljiv bio je naš odlazak kod jednog starijeg gospodina travara i fitoterapeuta Alda.S.P., koji nam je ispričao sve magične tajne i trikove koje su stari ljudi koristili, od kupusa, ljudskog urina i kravlje balege do gline i pojedinih biljaka. Sve smo to sa čuđenjem i zanimanjem slušali i snimili s njime kratak intervju. Tijekom ljeta saznali smo da je projekt prošao dalje i da nas očekuju na festivalu kulture na otoku Hvaru. Naša sreća bila je neopisiva, ali to je značilo još puno rada i pripreme za takvu veliku stvar. Došla je i druga školska godina pa tako i listopad i naše putovanje sve se činilo bližim. Pakirali smo stvari i krenuli put Hvara. Vrijeme je bilo lijepo, sunčano, toplo. Zaustavili smo se par puta, u Lici i blizu Splita, no kada smo ušli u Split naletjeli smo na gužvu i skoro zakasnili na trajekt, ali zahvaljujući našoj spretnoj odgajateljici Maji stigli smo na vrijeme. More, trajekt, otoci, gradovi sve nam je bilo novo i neopisivo smo uživali u 8 takvim iskustvima. Sve smo slikali i zabilježili fotografijama i videom. Stigli smo na Hvar i zaputili se prema hotelu soba i večera su bile očaravajuće pogled, bazen, svi su bili ljubazni i pristojni, pravi raj na zemlji. Drugi dan izlagali smo naš projekt i postaviti štand koji je bio prelijep malen, prirodan, pun zelenila i vedrine kao i mi u to rano jutro, puni iščekivanja i znatiželje kada će sve početi. U ponudi štanda imali smo kolače, sok, čaj, razno sušeno bilje i trave, sapune, ukrase i lutkice od lavande, za kojima su turisti bili ludi. Toga dana sve je prošlo kako treba, završio je program, ručali smo i malo odmorili, te popodne prošetali kroz stari grad Hvara, tvrđavu, staro kazalište, katedralu i posjetili sve spomenike kulturne baštine toga, prekrasnog grada Hvara. Iduće jutro smo odlazili, morali smo se nerado vratiti nazad u stvarnost. Zaista mislim da je ondje vrijeme zaustavljeno, sve je tako opušteno, staro i očuvano. Na povratku u Lovran posjetili smo Starigrad na otoku Hvaru, Trogir, djelić Splita i poneku prirodnu znamenitost uz autocestu. Putovanje nazad bilo je dugo i bili smo umorni, ali neizmjerno zahvalni svima koji su nam omogućili ovaj doživljaj u prelijepoj Dalmaciji, sa novim vrijednim iskustvima, novim poznanstvima i saznanjima koja ćemo zasigurno pamtiti cijeli život. Filip Kljukić

9 #projekti KLUB VOLONTERA Ne dvoji! Za drugog izdvoji Hrvatski Crveni križ i ove godine provodi tradicionalnu humanitarnu akciju Solidarnost na djelu 2019 čiji je ovogodišnji slogan Ne dvoji! Za drugog izdvoji. Članovi Vijeća učenika Učeničkog doma Lovran uključili su se u tu humanu akciju organizirajući sakupljanje hrane za socijalno ugrožene građane. Sve odgojne skupine sudjelovale su u doniranju hrane ili novčanih sredstava kojima su kupili namirnice. Učenici su donaciju odnijeli u Crveni križ Opatija od kuda su proslijeđena u socijalnu samoposlugu. Učenici su iskazali želju da i dalje sudjeluju u humanitarnim akcijama te su s volonterima Crvenog križa dogovorili daljnje aktivnosti. Humanitarna akcija izrade ukrasa za bor Volonteri Učeničkog doma Lovran sudjelovali su u još jednoj humanitarnoj akciji u Crvenom križu Opatija. Naši učenici Antonio, Filip, Stjepan, Edi, Luka, Danijela i Ana izrađivali su i pekli ukrase za bor. Animirali su mlađu djecu koja su sudjelovala u radionicama izrade ukrasa od tijesta i zajednički su ukrašavali borove. Volonterska akcija Od srca srcu Članovi domskog Volonterskog kluba Valentinovo su odlučili provesti sa svojim prijateljima iz Doma za starije osobe Volosko gdje su ih uveselili nastupom folklorne i glazbene grupe. Dragi umirovljenici program su pratili s oduševljenjem i vrlo brzo su se pridružili našoj pjesmi. Dodatno iznenađenje bile su ukusne palačinke koje su za njih pripremili naši kuhari i slastičari, a i mi smo bili počašćeni izvrsnim kolačima pripremljenim u njihovoj kuhinji. Svaki put se nakon zajedničkog druženja s dragim ljudima iz Doma Volosko osjećamo sretno i ispunjenog srca i veselimo se budućim susretima. 9

10 # projektnidan LOV NA BLAGO {Projektni dan} Ovogodišnji projektni dan vezali smo uz obilježavanje Dana planeta Zemlje 22. travnja. S obzirom da smo kao eko -dom orijentirani na eko sadržaje, tema je bila Lov na blago ( šparoge). Cilj projektnog dana bio je upoznati učenike sa šparogom kraljicom među samoniklim biljkama u našem kraju. Učenici su trebali upoznati ljekovita svojstva šparoge, njena staništa, uvjete u kojima najbolje uspijeva kraćim izletom u prirodu, te kroz likovne, glazbene i kulinarske uratke promovirati ovu biljku. Predviđene su sljedeće radionice: Izučavanje ljekovitih svojstava šparoge Izučavanje staništa šparoga i bljušteva te povoljnih uvjeta za rast i razvoj izlet u prirodu Šparoge u stihovima predviđeno za glazbenu, recitatorsku i novinarsku grupu, kroz aktivnosti: pisanje stihova, traženje stihova i uglazbljenih pjesama na temu šparoge pjesnika i pjevača ovog kraja, zajedničko pjevanje izabrane pjesme Oslikavanje platnenih torbi s temama šparoga, oblikovanje uradaka s motivom šparoga od slanog tijesta predviđeno za likovnu i kreativnu grupu te stvaraonicu i ostale učenike po želji Izučavanje recepata za izradu fritaje i razlika u pripremi fritaje Primorja i Istre, te drugih recepata od samoniklih šparoga Izrada fritaje u učeničkoj kuhinji Doma te degustacija (izrada originalnog recepta za fritaju Lovrana i vege recepta) Organizacija zabavnog kviza na temu šparoge Prodaja likovnih uradaka preko učeničke zadruge Doma na štandu u mjestu Sudjelovanje u manifestaciji Dani šparoga u mjestu Nažalost, zbog situacije nastale pandemijom korona virusa, predviđene aktivnosti morali smo prilagoditi uvjetima nastave na daljinu i rada od kuće. mac sviježe ubranih šparoga Svi učenici našeg Doma umreženi su s odgojno-obrazovnim osobljem putem Yammera, Vibera, WhatsAppa, svakodnevno smo u kontaktu pa smo bili u mogućnosti održati projektni dan i u ovim izvanrednim okolnostima. Naša Božana Tauković dala si je truda da sazna više o ljekovitosti šparoga. Saznala je da je to doista kraljica među samoniklim biljem jer: - Sprječava bolesti srca i krvnih žila - Pomaže kod dijabetesa tipa II - Prirodni je afrodizijak - Pomaže kod kroničnog umora - Štiti od alergija i astme - Pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca - Smanjuje kolesterol i visoki tlak - Odlična je namirnica za mršavljenje - Pomaže kod probavnih tegoba - Smanjuje rizik od karcinoma - Čisti organizam 10

11 #zadruga Učenik Mateo Prar, maturant kuhar, u svom domu pripremio je specijalitet sa šparogama, koje je prethodno sam nabrao u svom istarskom kraju te nam poslao recept za ovo fino jelo. UČENIČKA ZADRUGA MARUN {Zadruga} Zeleni ravioli u umaku od šparoga i kozica Sastojci za 4 osobe: Tijesto: 250 g brašna 3 jaja 100 g špinata 3 žličice ulja Prstohvat soli Nadjev: 180 g svježeg sira 50 g sira ( podravec ili slično) 25 g sira ribanca 1 jaje Umak: 50 g šparoga 100 g kozica 10 g ribanca 100 ml vrhnja za kuhanje 25 ml bijelog vina 10 ml maslinovog ulja Malo soli i papra Priprema: - - za tijesto staviti brašno, 2 jaja, 1 žumanjak, špinat, ulje, sol. Umijesiti i razvaljati na tanko - umiješati sastojke za nadjev, te nadjev staviti na tijesto - - tijesto premazati bjelanjkom i preklopiti, te izrezati željeni oblik - - raviole staviti kuhati u slanu kipuću vodu - očistiti šparoge i izrezati na manje komade - - kratko pirjati na maslinovom ulju, potom dodati kozice i podliti s bijelim vinom - - čekati da vino ispari pa dodati vrhnje za kuhanje i sir ribanac -promiješati s kuhanim raviolima i poslužiti DOBAR TEK! Naši učenici pod vodstvom odgajatelja i stručnog suradnika svake godine proizvedu mnoge korisne i zanimljive proizvode, a kroz Učeničku zadrugu svoje proizvode mogu koristiti za prikupljanje sredstava za svoj daljnji rad. Učenička zadruga Marun djeluje drugu godinu, a cilj joj je uključiti učenike u kvalitetno provođenje slobodnog vremena kroz raznovrsno osmišljene programe te poticati usvajanje radnih navika i odgovornosti. U Zadruzi djeluje više sekcija: LIKOVNA, STVARAONICA, KREATIVNOST NA DJELU, MEDITERANSKI VRT, TURISTIČKA KULTURA. Tijekom ove i prethodne školske godine sudjelovali smo u nekoliko zanimljivih manifestacija i prezentirali svoje proizvode. U svibnju godine prvi puta smo prezentirali svoj rad na 18. Županijskoj smotri učeničkih zadruga na Trsatu u Rijeci. Tema smotre bila je Primorski okovratnici, a mi smo izložili: ogrlice od tkanine, ogrlice od svile, lutkice- ogrlice, ogrlice od kamenčića i mnoge druge proizvode. Na jesen gostovali smo u Ćućerju, gdje smo predstavili raznovrsne korisne, jestive, ali i ukrasne predmete. Jasna Majić, prof. 11

12 # zadruga Na Danima kruha sudjelujemo već niz godina, a naši učenici, kuhari i slastičari, svake godine pripreme brojne delicije. Ove godine po prvi puta smo svoje proizvode mogli i prodavati. Dani kruha održali su se u Kutini, a prodavali smo mirisne vrećice i košarice s keksima. U listopadu smo sudjelovali na Marunadi, tradicionalnoj lokalnoj manifestaciji u Lovranu koja slavi marun i proizvode od maruna. Mi smo prezentirali razne ekološke proizvode, prirodnu kozmetiku i ukrasne predmete. Na Hvar smo putovali također u listopadu, kako bismo Na Danima turističke kulture predstavili projekt Kako su liječili naši stari, a i proizvode od ljekovitog bilja (macerate ružmarina i kantariona, labelo s maslinovim uljem, sapune, mirisne vrećice, lutkice i školjke s lavandom i sušeno začinsko i ljekovito bilje). U Rijeci održan Županijski skup učeničkih zadruga U petak 22. studenog godine u Osnovnoj školi Nikola Tesla održan je Županijski skup Učeničkih zadruga. Predstavnici naše Učeničke zadruge Marun, učenica Stela Budimir i odgajateljice Ines Pierobon i Lorena Škrinjar Tači sudjelovale su na kreativnim radionicama Svjetleće čestitke i Anđeli, cvijet. Na skupu zadruga održanom u veljači u Crikvenici učili smo izrađivati broševe od materijala i bookmarkere. Iva Ilić Stanić, prof. 12

13 #događanja Roštiljanje u ranu jesen {Događanja} Dolazak jeseni i sretan početak nove školske godine obilježen je u domskom vrtu druženjem uz roštilj. Uz ukusnu hranu koju su spravljali sami učenici bilo je to vrlo ugodno ranojesensko druženje. Počela 46. Marunada Tradicionalna fešta od maruna započela je u liburnijskom kraju 11. listopada i trajala sve do 27. listopada. Uz bogati kulturno-umjetnički i gastro program odvijala se u Lovranu, Dobreću i Lignju. Naši učenici su kao i svake godine na svečanom otvaranju manifestacije nosili zastavu Marunade, a članovi folklorne skupine otplesali nekoliko plesova. Članovi Učeničke zadruge Marun na štandu su prodavali svoje uratke. Na LI-RI u Domu učenika Sušak Regionalna kreativna manifestacija 17.LI-RA SUŠAK održala se u srijedu 6. studenog u Domu učenika Sušak. Učenice Elena Sajko, Sunčica Uličnik, Aleksia Tumpić i Ajla Ibralić s odgajateljicom Lorenom Škrinjar Tači imale su priliku uključiti se u radionice Raku igra vatrom, EKO košarice i Stvaramo našu prvu slikovnicu. Vukovaru, ime sveto! 18. studenog godine nakon tromjesečne srpske opsade slomljena je obrana Vukovara. Cijela Hrvatska prisjeća se svake godine najbolnijih dana tog grada heroja. U Domu smo se gledajući potresne filmove podsjetili na neprijateljsku silu koja se obrušila na Vukovar, na nevjerojatne brojčane odnose i hrabrost ljudi koji su 87 dana odolijevali opsadi Vukovara koju je provodila JNA, uz potporu paravojnih formacija iz Srbije. Kroz dramatične arhivske snimke, podsjetili smo se najtužnijih priča Domovinskog rata. 13

14 # događanja Zabava povodom Valentinova Uoči najvećeg praznika ljubavi, učenici Doma organizirali su zabavnu večer koju će pamtiti po nastupu folklorne grupe i Luke Olića te zabavnim igrama i nezaboravnim karaokama. Svim zaljubljenima i onima koji će to tek postati zaželjeli smo SRETNO VALENTINOVO!!! Maškarana zabava u domu Zadnjih dana veselog doba maškara stanovnici našeg Doma upriličili su maskiranu zabavu s plesom i uvijek zabavnim dvobojem u pečenju palačinki. Dvije ekipe, Doktori s Moravu i Vesele kuvarice nadmetali su se u spravljanju palačinki na radost i veselje svih prisutnih koji su ih degustirali. Posjet učenika i profesora iz UD Split U subotu 22. veljače posjetili su nas naši prijatelji učenici i profesori iz Učeničkog doma Split. Nakon zajedničkog ručka kroz kratku prezentaciju i obilazak Doma upoznali su se s našim radom i aktivnostima. Bila je to lijepa prilika da se učenici međusobno upoznaju i podijele FMTU donacija Učeničkom domu Lovran neka iskustva. U ime Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Ika dekanica prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana i prodekanica za međunarodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Kristina Črnjar uručile su ravnateljici našeg Doma mr. sc. Nataši Tomić donaciju u visini od 6.500,00 kuna. Donirani su TV prijemnici koji će biti postavljeni u novo obnovljene studentske sobe, čime će se pridonijeti poboljšanju kvalitete života studenata u domu Lovran. U relativno kratkom vremenu studentski smještaj postao je znatno kvalitetniji jer svaka studentska soba sada ima TV prijemnik, hladnjak, pristup internetu a promijenjena je i vanjska stolarija i obnovljeni sanitarni čvorovi. 14

15 UPOZNAJMO LOVRAN! {Izleti} Nova školska godina je započela i Dom je dobio svoje nove stanovnike. Učenici prvih razreda nakon upoznavanja Doma krenuli su sa svojim odgajateljima i stručnim suradnicama Doma u upoznavanje mjesta u kojem će provesti godine svog srednjoškolskog obrazovanja. Kroz zanimljivu radionicu na otvorenom upoznali su grad i sve ustanove čije će im usluge biti od koristi. Tako su naučili gdje je pošta, banka, ambulanta, hoteli i saloni u kojima će obavljati praksu. Zajedničko druženje i međusobno upoznavanje olakšli su im period odvajanje od kuće i prilagodbe na novu sredinu. #izleti Posjet Mošćenicama i Moščenićkoj Dragi Učenici koji su ove godine stigli u Dom imali su priliku upoznati mjesta u okolici Lovrana. Sa svojim odgajateljima i pedagoginjom posjetili su srednjovjekovni gradić Mošćenice koji se nalazi na brijegu visokom 173 m na istočnim padinama planine Učke sa prekrasnim pogledom na Kvarner te otoke Krk i Cres. Uz stručnog vodiča razgledali su starogradsku jezgru, župnu crkvu Svetog Andrije, tijesak za masline toš i Etnografski muzej s brojnim eksponatima koji pokazuju kako se nekad živjelo i koji su se alati koristili u radu i svakodnevnom životu. Stepeništem koje povezuje Mošćenice i more spustili su se do plaže u Moščenićkoj Dragi. Planirano kupanje se zbog hladnijeg vremena nije ostvarilo, ali je zato bilo vrlo ugodno prošetati po predivnoj šljunčanoj plaži. U magičnom svijetu špilje Lokvarke U Lovranskoj Dragi i Lignju povodom Dana europske baštine U sklopu manifestacije Dani europske baštine u Hrvatskoj koji su se održavali od rujna, učenici Doma su na kraćem izletu posjetili Lovransku Dragu. Tom su prilikom razgledali Etno muzej u Lignju u kojem se čuvaju i otimaju zaboravu tradicijske nošnje, posuđe, alati i ostali predmeti koje su koristili naši stari u svakodnevnom životu. 15 Filip, Josip, Petar, Božana, Andreja i Nataša s odgajateljicama Ines i Dunjom na putu za Kutinu gdje su se uputili na Državnu smotru Dani kruha, zastali su u mjestu Lokve u Gorskom kotaru i posjetili najdublji speleološki objekt u Hrvatskoj špilju Lokvarku. To je jedna od najljepših špilja hrvatskog krša koja se prostire na šest etaža dužine 1179 metara i dubine 275 metara. Špilju je sasvim slučajno otkrio Jakov Bolf prilikom iskopavanja kamenog vapnenca davne godine. Temperatura špilje u kojoj obitavaju zaštićeni šišmiši ne prelazi 8 stupnjeva Celzijusa. Lokvarka nas je doista impresionirala svojom veličinom i ljepotom.

16 # živimozdravo Svjetski dan vegetarijanstva {Živimo zdravo} Svjetski dan vegetarijanstva se diljem svijeta obilježava 1. listopada, radi promoviranja biljne prehrane i motiviranja ljudi da se odreknu jedenja hrane životinjskog podrijetla, čime se smanjuje potrošnja prirodnih resursa i smanjuje zagađivanje okoliša. I mi smo se uključili u obilježavanje tog dana priređivanjem vegetarijanskog domjenka koji se sastojao od bundevine juhe, pečene bundeve, namaza od slanutka i ukusnih vege brusketa. Obilježili Svjetski dan šećerne bolesti Po deveti put diljem svijeta 14. studenoga obilježen je Svjetski dan šećerne bolesti. Cilj kampanje je podizanje svijesti o utjecaju šećerne bolesti na obitelj oboljele osobe, promicanje edukacije obitelji i oboljelih te prevencija i važnost uloge obitelji u skrbi i liječenju za oboljele. U Hrvatskoj je registrirano oko 305 tisuća osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Razlikujemo 2 vrste dijabetesa- dijabetes tipa 1 koji ne možemo prevenirati i dijabetes tipa 2 koji možemo prevenirati promjenom načina života. Neki od rizičnih čimbenika su tjelesna neaktivnost i konzumiranje nezdrave hrane. Pravovremenim postavljanjem dijagnoze i pravilnim liječenjem mogu se spriječiti komplikacije kao što su oslabljeni vid, sljepoća, zatajenje bubrega, gangrena stopala i šaka, moždani i srčani udar Povodom Dana dijabetesa uključili smo se u akciju Crvenog križa Opatija mjerenjem tlaka i šećera u krvi. U akciji je sudjelovala učenica Ivana Tauković i medicinska sestra Doma Irena Mišćenić. Predavanje Mladi i alkohol O sve raširenijem problemu konzumiranja alkohola među adolescentima, o uzrocima, obrascima pijenja kao i vrlo štetnim posljedicama po zdravlje mladih ljudi, učenicima Doma održale su vrlo poučno predavanje dr. sc. Tanja Grahovac Juretić psihijatrica i Dunja Čović, mag. med. techn. - profesorica u Medicinskoj školi i voditeljica Kluba liječenih alkoholičara Opatija. Na predavanju su učenici mogli saznati i zanimljive činjenice i podatke o alkoholizmu u Hrvatskoj, a ponajviše o pijenju mladih u Republici Hrvatskoj koja se nalazi u samom vrhu europskih država po konzumiranju alkohola. Trend konzumacije alkohola u populaciji mladih stalno je u porastu, pa je i ovo predavanje bilo jedna od aktivnosti u cilju osvještavanja učenika o tom velikom problemu. 16

17 # živmozdravo KRV JE LIJEK, KRV JE DAR Krv, izvor života koji teče u svakoj osobi, može se dijeliti kako bismo pomogli drugome. Krv spašava živote. Jedinstveno blago, o kojem svi živi ovise, može se dijeliti. O svakom od nas ovisi hoćemo li pomoći drugima. Krv se smatra najdragocjenijom tekućinom i to ne bez razloga. Ona protiče krvotokom, sistemom vena, arterija i kapilara i prenosi hranjive materije i kisik kroz tijelo. Krv posjećuje svaku stanicu, organ i tkivo, hrani ih i oslobađa od toksina. Sastoji se od eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), leukocita (bijelih krvnih zrnaca) i krvne plazme. Krv je po prirodi bezbojna. Crvenu boju dobiva pod utjecajem hormona hemoglobina koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima. Crvene krvne zrnca eritrociti nastaju u koštanoj srži, prenose kisik koji održava na životu sve tjelesne stanice, a oblik im je sličan disku. Eritrociti žive u normalnim uvjetima oko dana, a zatim se najprije rastavljaju da bi se u jetri i slezini raspali na svoje sastojke. Bijela krvna zrnca, leukociti, pomažu u borbi protiv infekcija, a nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima te sudjeluju u obrani organizma od infekcije. Dijele se na nekoliko podvrsta: granulociti, monociti i limfociti. Povišene vrijednosti su najčešće znak upalnog procesa. Krvna plazma je žućkasta tekućina koja se dobiva nakon centrifugiranja krvnih tjelešaca. Čini je voda, u kojoj su otopljene soli i bjelančevine. Uloga plazme je višestruka. Najznačajnije su transportna, obrambena, uloga. U tijelu odraslog čovjeka nalazi se litara krvi, a žene u prosjeku imaju manje krvi nego muškarci. Svi ljudi imaju istu boju krvi, ali nemaju istu krvnu grupu i Rh faktor. Krvne grupe GRUPA MOŽE DATI KRV MOŽE PRIMITI KRV OD A+ A+,AB+ A+,A-,0+, ,A+,B+,AB+ 0+,0- B+ B+,AB+ B+,B-,0+,0- AB+ AB+ SVIH A- A+,A-,AB+,AB- A-,0-0- SVIMA 0- B- B+,B-,AB+,AB- B-,0- AB- AB+,AB- AB-,A-,B-,0- (tablica moguće razmjene krvi po grupama) 17 Po tzv. ABO sistemu postoje 4 krvne grupe: krvna grupa A, krvna grupa B, krvna grupa AB, krvna grupa 0 (nulta). Krvna grupa je nasljedna i nepromjenljiva karakteristika ljudi. Naročito je važno poznavati krvnu grupu pri transfuziji krvi. REZUS FAKTOR (Rh~faktor) drugi je sustav krvnih grupa. To je također nasljedno obilježje krvi koje potječe od posebne bjelančevine, nazvane rezus faktorom. Osoba koja ima tu bjelančevinu je Rh~pozitivna (+), a za onu koja nema kažemo da je Rh~negativna. Svaki gubitak krvi veći od 1.5 litara ugrožava život. Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi. Prije darivanja krvi osoba prolazi liječnički test i test hemoglobina tj. željeza u krvi. Svaki zdrav čovjek od 18 do 65 godina 70 ako je redoviti davatelj može dati krv, muškarci svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri. Uobičajena doza uzete krvi je 450mL.

18 # živimozdravo Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilježava se 25. listopada. Na taj je dan godine u Željezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima dobrovoljnog davanja krvi daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Takav način prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju. S jedne od akcije darivanja krvi KAKO SE DARUJE KRV? U organizaciji Crvenog križa u našem učeničkom domu organiziraju se svake godine četiri akcije dobrovoljnog darivanja krvi. U svakoj od tih akcija plemeniti ljudi s područja Lovrana i okolice, među kojima uvijek i više naših djelatnika, studenata i učenika, nesebično daruju dragocjenu tekućinu koja život znači. Darivanje krvi jednostavan je postupak. 1. Provjera količine željeza u krvi: - brzom metodom, iz kapljice krvi dobivene laganim ubodom u jagodicu prsta. a 2. Kratki razgovor s liječnikom: - provjera vašeg dosadašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja. 3. Liječnički pregled: - uključuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca. Tek kada je sigurno da smijete dati krv, započinje postupak uzimanja krvi. - darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi. 4. Iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu. Igla je povezana s plastičnom vrećicom u koju se daje krv. Krv je lijek Krv je Dar b ab Irena Mišćenić, bacc.med.techn. 18

19 #turniri {Turniri} Osvojili 3. mjesto na Zimskom stolnoteniskom turniru Na Zimskom stolnoteniskom turniru koji se održao u Učeničkom domu Kvarner u Rijeci naša ekipa koju su činili Jan Milosavljević i Stjepan Knezović osvojila je brončanu medalju. Čestitke igračima i njihovom voditelju profesoru Davoru! Na turniru u badmintonu osvojili 3. mjesto U organizaciji Doma učenika Sušak u Rijeci je 28. studenoga odigran turnir u badmintonu. Obje naše ekipe, i ženska i muška, osvojile su 3. mjesto. Žensku ekipu činile su Antonija Sušić, Danijela Anđelić, Ivana Tauković i Lea Bošnjak, dok su u muškoj ekipi bili Filip Kljukić, Petar Sušić, Marino Kunjek, Stjepan Mudrinić i Filip Galović. I na proljetnom turniru u Bakru ženska ekipa osvojila je 3. mjesto. 1.mjesto na turniru u streljaštvu Na turniru u streljaštvu koji se održao 30. siječnja u Dugoj Resi ženska ekipa Učeničkog doma Lovran u sastavu: Gabriela Kolozeti, Eni Hasanović, Božana Tauković i Nataša Vučetić, možemo reći već tradicionalno, su osvojile zlatnu medalju. Čestitke!!! Odbojkašicama 3.mjesto na turniru U pulskoj Talijanskoj srednjoj školi 20. veljače održan je Proljetni turnir u odbojci. Naša ekipa u sastavu: Magda Hudolin, Nataša Vučetić, Lana Krizmanić, Ivana Tauković, Stela Budimir, Antonia Sušić, Ela Gašperić, Anesa Hušidić i Nives Štimec ostvarile su dobar rezultat osvojivši 3. mjesto. 19

20 # turniri Bronca za šahiste i stolnotenisače Sportski međudomski turniri se nastavljaju, a naši učenici nastavljaju s ostvarivanjem dobrih rezultata. U organizaciji Učeničkog doma Karlovac 26. veljače odigran je stolnoteniski turnir. Naša ekipa u sastavu: Duško Janjatović, Jan Milosavljević i Stjepan Knezović osvojila je vrlo dobro 3. mjesto. Dva dana kasnije, 28. veljače, u organizaciji Ženskog učeničkog doma Marije Krucifikse u Rijeci se igrao šahovski turnir na kojem smo također zaslužili brončane medalje. Za to su zaslužni šahisti Duško Janjatović, Jan Milosavljević, Luka Olić, Stjepan Mudrinić i Ivan Matovina. Dobra igra na nogometnom turniru U riječkoj dvorani 3.maj, a u organizaciji UD Kvarner odigran je Proljetni turnir na kojem je sudjelovalo 9 domova regije Zapadna Hrvatska. Naši dečki pokazali su vrlo dobru igru, požrtvovnost i visoku motivaciju, ali nedostajalo im je malo sportske sreće za osvajanje medalje. No, to nikako nije umanjilo zadovoljstvo pokazanim žarom i dobrom igrom. Ekipu su činili: Filip Šantek, Mateo Prar, Marko Maratović, Luka Kučinić, Luka Bokulić, Zoran Polovina, David Poljak, Tin Šnajdar, Kristijan Klarić i Patrik Orešković. Svim sudionicima na sportskim turnirima čestitamo na dobrim rezultatima! DOMSKI TURNIRI Učenici koji treniraju badminton, organizirali su interni turnir. Među desetak učenika i studenata najuspješniji su bili studenti Marko i Lino te učenik Filip, a od djevojaka učenice Antonia, Nataša i Ivana. Učenici i studenti Doma koji vole igrati odbojku organizirali su interni turnir na kojem su sudjelovale ekipe Studenti, Nikolina i dečki, Odbojkašice UDL i Marko & Co. Igra je bila zanimljiva i napeta, a u žestokoj konkurenciji nešto bolji bili su Studenti. 20

21 {Kultura življenja} #kulturaživljenja Obilježili Svjetski tjedan svemira Svjetski tjedan svemira svake se godine diljem svijeta obilježava od 4. do 10. listopada jer to razdoblje obuhvaća godišnjicu lansiranja prvog umjetnog satelita i godišnjicu prihvaćanja načela o miroljubivom istraživanju i korištenju svemira. Naš dom pridružuje se obilježavanju Svjetskog tjedna svemira posjetom Zvjezdarnici u Rijeci. Tom prilikom učenici su pogledali live Planetarij show Povratak na Mjesec zauvijek, promatrali su nebeska tijela u Zvjezdarnici i poslušali predavanje o opasnostima pada asteroida na Zemlju. Posjetili Moho centar i Muzej turizma Grupa učenika s odgajateljicom Ines Pierobon i pedagoginjom Jasnom Majić posjetila je novootvoreni Moho centar u Voloskom. Kroz emisiju o radu Andrije Mohorovičića i razgledavanje muzeja upoznali su se sa intrigantnim detaljima iz života našeg poznatog znanstvenika. U njegovoj rodnoj kući razgledali su predmete koje je u svakodnevnom životom koristio Andrija Mohorovičić. U Vili Angiolina Muzeju turizma učenici su razgledali zanimljivu izložbu Na krilima kotača na temu povezanosti razvoja turizma i željeznice. Ovaj poučni posjet kulturnim ustanovama Liburnije završili su razgledavanjem izložbe o kupališnom turizmu u Galeriji Šporer. Čaroban Advent na Gradini Izvanredan nastup Stele i Filipa Stela Budimir i Filip Galović, učenici naše glazbene grupe, predstavili su se odličnim nastupom na promociji projekta Slatki suvenir s porukom u Ugostiteljskoj školi Opatija. Čestitke našim nadarenim glazbenicima i njihovoj voditeljici Mariji Farina! 21 Grupa učenika s odgajateljicama posjetila je u vrijeme Adventa Trsat i doživjela slikovitu Gradinu u raskošnom izdanju 17 kilometara dugih lampica, glazbe i dobrog predbožićnog raspoloženja. U ovo vrijeme došašća paljenje svijeća znak je približavanja Božića pa smo imali sreću i zadovoljstvo prisustvovati paljenju 3. adventske svijeće u trsatskom svetištu.

22 # domijada {Domijada} Smotra i natjecanje učenika učeničkih domova, Domijada, na žalost učenika i voditelja,ove je godine otkazana zbog pandemije izazvane korona virusom. Ovogodišnja 45. po redu Domijada trebala se održati u organizaciji Učeničkog doma Podmurvice 27. ožujka-sportski dio, dok se kulturni dio trebao odvijati 3. travnja godine. članovi glazbene grupe na probama multimedijalna grupa Za tu smotru druženja i prezentacije rada učenika, naši su se učenici vrijedno pripremali i željno ju iščekivali, no zbog okolnosti na koje nitko nije računao, neki su radovi ostali nedovršeni, neki susreti neostvareni, neke želje neispunjene. Uvježbavanje folkloraša U pripremi instalacija 22

23 #domijada Međutim, naši učenici nisu odustali već su nastavili s aktivnostima i tijekom rada na daljinu. Glazbena i multimedijalna grupa zajednički su snimili video pod motom Daleko od očiju ne znači i daleko od srca, a napravili su i video Wonderful World, za koji je iskorištena ranije snimljena pjesma u izvedbi Emili Topčagić. A naš list koji upravo čitate učenici-novinari uređivali su iz svojih domova. Video uratke učenika možete vidjeti na Na prijedlog profesorice Marije da zajednički snime video reakcije su bile :Ooo, da. :) Uvijek! :) Možeee ;). Bilo je naravno manjih problema tijekom snimanja: Skoro nisam uspjela snimiti, jer cijeli dan brat i sestra viču Na kraju mi je netko pokucao, ali mislim da se ne čuje. Taman mi je usred refrena lik s motorom prošao ispod prozora!!! Jaooooo!!! Šest pasa laju jedan na drugog!!! ja sam to probala, ali nešto mi se događa s glasom, jer užasno zvuči. Možda sam se previše najela...s ovim s čime snimam nemre se izbjeć ništa. Pokušao sam snimat tako da ne dišem u mikrofon, ali se čuje, jer sam prehlađen. Tako je, kako je. A bilo je naravno i problema s instrumentima: A profesorice sta ako još nemam capo, da čekan da dođe pa da onda snimim ili? Predivan spot snimili su u svojim kućama učenice Laura, Antonija i Tena i bivši učenici Romina i Marko Filip i Petar u svojim domovima montiraju video Wonderful World Ništa od toga. Puče mi 1. žica. Dućan ne radi. A nisam je ni tak o. Pukla dok sam pil vodu. I na kraju Kad bi to moglo bit gotovo? Jedva čekam vidjeti sve. Znači, do kraja tjedna bi moglo biti složeno. Kad sve ovo prođe, bumo se našli i bacili live verziju. 23

24 # temabroja COVID-19-A gdje je nestao čovjek? Samoizolacija. Prisilni ostanak kod kuće zbog nevidljivog neprijatelja koji se možda krije na svakom uglu. Ukoliko živite u gradu, onda gledate kroz prozor puste ulice grada nekoć preplavljenog životom. Ukoliko ste na selu, onda vam vjerojatno nije puno drugačije, jer tamo ni inače nema tako puno ljudi, a svakodnevni posao, poput brige o domaćim životinjama, neće se sam obaviti. Pa ipak, osjetite razliku: u zraku lebdi osjećaj neugode i straha koji ljudima ne daje mira. Iako na prvi pogled samoizolacija u vlastitom domu ne djeluje kao velika stvar, ona ostavlja negativne posljedice na čovjekovo mentalno zdravlje. Prije svega, donosi prekid vaše uobičajene rutine te stvara osjećaj neizvjesnosti. Počinjete se pitati mnoga pitanja koja se prije niste pitali: Hoću li ostati zdrav? Hoće li ljudi koje volim ostati živi? Hoću li moći dobiti posao kada sve ovo prođe? Kada će ovo sve proći? Hoće li ikada sve biti kao prije? Užasna je činjenica da na sva ta pitanja u ovom trenutku nemate odgovor i prisiljeni ste čekati; vjerovati nekome drugome da će srediti ovu situaciju, nadati se najboljem. A vrijeme prolazi za neke sporo, a za neke brzo. Trebate biti strpljivi i čekati. Frustrirajuće, zar ne? U tome svemu može se pojaviti zanimljiv i ne baš ugodan osjećaj koji se zove bespomoćnost. Osjećate da nemate kontrolu nad situacijom i to u vama stvara osjećaj nelagode. U početku je frustrirajuće, ali nakon nekog vremena taj osjećaj blijedi i krećete osjećati prazninu jer shvaćate da ne možete napraviti ništa. Ponekad odlučite ostati u krevetu i osjećati se loše. To nužno ne mora biti loša odluka jer je u redu osjećati se loše; život nije uvijek ružičast te trebate prihvatiti i crne dane kao sastavne dijelove svojih života. To je vaš život i vi sami odlučujete što ćete napraviti s njime i kako ćete potrošiti ograničeno vrijeme koje imate tijekom {Tema broja - COVID-1 života. Samoizolacija ne mora nužno biti loša stvar. Razlikujemo svojevoljnu i prisilnu samoizolaciju: u prvom slučaju možda se samo želite odvojiti od drugih ljudi na neko vrijeme i odmoriti se i to je za vas pozitivno iskustvo. Međutim, ukoliko se želite aktivno socijalizirati, samoizolacija za vas predstavlja nešto loše jer osjećate kao da propuštate puno toga i da život prolazi pokraj vas. Prema Abrahamu Maslowu, poznatom američkom psihologu koji je utemeljio humanističku psihologiju, čovjek želi zadovoljiti pet vrsta potreba: fiziološke potrebe, potrebu za sigurnošću, potrebu za ljubavlju i pripadanjem, potrebu za poštovanjem te potrebu za samoaktualizacijom. Potrebe više razine nije moguće ostvariti bez zadovoljenja potreba niže razine. Promatrajući kako čovjek može zadovoljiti navedene potrebe u uvjetima samoizolacije, uviđamo da je u tim uvjetima svakako teže zadovoljiti potrebu za ljubavlju i pripadanjem. Izolirani smo od svojih prijatelja, cure, dečka te se ne osjećamo povezano s njima. To u konačnici dovodi do osjećaja usamljenosti i različitih kriza kroz koje osoba prolazi. Internet i tehnologija su u toj situaciji dvosjekli mač: koliko god nas društvene mreže spajale, toliko one ne mogu zamijeniti pravi topli, ljudski kontakt. Kako si u takvim situacijama možemo pomoći? Prije svega, potrebno je promijeniti perspektivu odnosno naš kut gledanja na cjelokupnu situaciju. Na samoizolaciju, umjesto postupka koji nas razdvaja od ljudi koje volimo, možemo gledati i kao na proces koji će nam pomoći da zaštitimo osobe do kojih nam je stalo. Poruka koja se vrti u medijima, a glasi Ostani doma jest zaštitnička i poziva na odgovornost prema sebi, ali i prema drugima. Osim toga, umjesto osjećaja bespomoćnosti možemo se usmjeriti na optimizam: ova situacija u kojoj se nalazimo nije trajno, već privremeno stanje; situacija možda neće biti ista kao prije, ali možda jednostavno bude još bolja. Trenutno optimizam možda zvuči naivno, ali što nam zapravo preostaje? Zabrinutost nam nikako ne pomaže, osim što za sobom povlači dodatne negativne emocije koje nisu korisne u trenutačnoj situaciji. 24 Pandemija virusa COVID-19 naučila nas je puno toga, a među ostalim, iskreno brinuti o drugima i pružiti im pomoć ukoliko im je potrebna. Umjesto da sjedite u kući i strahujete što će se dogoditi s vašim životom,

25 9} iskoristite tu energiju da pomognete nekoj starijoj osobi koja ne može otići do trgovine, obavite kupovinu umjesto nje i donesete joj namirnice. Ovo je također odlično vrijeme i za usavršavanje postojećih vještina ili usvajanje novih znanja za koja nikada nemate vremena: zašto se sada ne biste uhvatili sviranja one gitare koja godinama stoji ispod kreveta? Zašto ne pogledate onaj film koji niste stigli pogledati zbog previše # temabroja obaveza? Zašto se ne javite starom prijatelju s kojim se predugo niste čuli? I opet, moramo biti optimistični. Pandemija je promijenila puno toga u svijesti ljudi. Možda svijet nakon ovog bude neki bolji svijet od onog u kojem smo živjeli do sada. Sandra Pandžić, mag. psih. DNEVNIK JEDNE CORONE odlučio sam početi pisati dnevnik - pojavio se neki virus u Kini, zovu ga Corona( podsjeća me na nekog pjevača ali nije se za šaliti s tim) - čitao sam koliko može biti opasan, osjećam strah i tjeskobu, nadam se jedino da neće toliko eskalirati i oduzeti se kontroli kineskim liječnicima koji se bore za ljudske živote - pomolit ću se Bogu, nadam se da je On na našoj strani neću se previše zabrinjavati, čini se da se još puno toga ne zna - vjerujem u dobro i to će sve biti dobro nešto strašno ovaj virus uzima sve više maha - možda taj virus ipak neće doći do naše zemlje mala je vjerojatnost ipak želim vjerovati u to situacija se nekako smirila, negdje pročitam i čujem nešto ali nema neke pretjerane brige dosadno mi je pa idem pisati dnevnik - gledam po internetu postoje neke vijesti neću pisati o njima jer ne znam jesu li istinite.prije mislim da nisu - još uvijek zauzimam stav da je sve dobro i da će se situacija smiriti nisam pisao već nekoliko dana jer nisam imao vremena uskoro će domijada i sve mora biti završeno - dogovorili smo termin za maturalnu 7.3., ali neki kažu da bi mogla biti otkazana. Ja se nadam da neće jer se previše trudimo. pa neće nam je valjda virus oteti - na vijestima govore o izbjegavanju druženja, nadam se da su to samo mjere opreza svi smo na nekom oprezu čujem neke diskusije u busu, na ulici, u domu, ali nitko ne želi priznati da će virus doći k nama u Kini je 160 mrtvih.jadan taj narod iz vijesti se ne sluti dobro puno..previše ljudi umire - u domu su nam rekli da ćemo imati neke radionice i predavanja u vezi virusa jel se mi to pripremamo ili je samo dobro znati o tome?? Ne znam ni sam nedjelja je i dosadno je a ne da mi se baš ni učiti.iskreno pomalo me zabrinjava situacija jer kažu da se virus počeo širiti - mislim da se puno stvari događa 25 ŽIVOT U KORONI Virus se počeo dijeliti kao neka hiperveza A za to zaslužno je par smotanih Kineza Iz dana u dan, sve više novih problema Dok za koronu još uvijek lijeka nema Svaka država postaje zarazna zona Zaraženih sve više putem grafikona Nemamo ljeta jer brani ga korona Uništeni svi planovi, i cijela sezona Upoznajemo jednu lošu stvar, goru od bračne rastave U obrazovanju dolazi do uvođenja online nastave Svaki dan mi je jednak jer provodim ga doma Strah me je da ću izluditi od živčanog sloma Ne mogu nigdje van niti preko granice Ne mogu unutra ni do autobusne stanice Samo mogu izaći ispred kuće u svoje dvorište I glumit da to je u Dubaiu, neko luksuzno odmorište Filip Došen

26 # temabroja za koje nitko ne zna, jer mi je nekako sumnjivo da jedna Kina doslovce umire od jednog virusa o kome se tako malo zna hmmm..nekakva spletka!? saznao sam da je korona došla u Italiju strašno - nadam se da će se stvari malo popraviti jer uskoro je naša maturalna zabava - Bože, nadam se da nas čuvaš u Italiji prvi smrtni slučajevi, 10 žrtava pokoj im duši - znači li to da je svjetsko zlo upravo pred vratima Hrvatske? - i dalje sam pozitivan i moram misliti o dobrome - prvi slučaj korona virusa u Hrvatskoj jooj,samo da nam ne otkažu maturalnu, ne spominju još ništa o tome ali stanje je sve gore - ljudi se uopće ne čuvaju neki dođu iz autobusa i uopće ne peru ruke upozoravaju ih - odlučio sam prati ruke poslije svake aktivnosti danas je mjesec dana kako je Rijeka europska prijestolnica kulture i danas je natjecanje Gastro- odlično je prošlo,jako sam umoran tooo!!! Nisu otkazali maturalnu zbog te korone to je dobro ali ipak me strah. Strah me je jer moji dolaze ovdje, a u Italiji je svaki dan sve više oboljelih i umrlih- više od Bože sačuvaj, samo da ovo prođe - u domu su uveli strože mjere, moramo stalno prati ruke i stavljena su dezinfekcijska sredstva na sve strane to mi je drago jer to je još jedna vrsta zaštite - slijedećih dana imam puno obaveza.javljam novu situaciju čim stignem maturalna je hvala Bogu dobro prošla, i roditelji se već vratili kućama - u Italiji, Kini i Europi situacija se pogoršava iz dana u dan - neki slute da je i u hrvatskoj već više oboljelih, ali ne vjerujem.već bi bilo na vijestima -pozitiva i molit se Bogu potvrđena još dva slučaja zaraze virusom, sada ih je ukupno 27 - u domu govore da ćemo morati ići svojim kućama - danas smo imali generalku soba pred odlazak - mislim da je POČELO!!! znači nešto PRESTRAŠNO, danas smo namjeravali ići kući, vlada govori da od ponedjeljka nema nastave škole se zatvaraju - išli smo kupit karte ali više nema niti jednog mjesta u autobusu svi busevi bukirani - SUTRA IDEM KUĆI!!! već sam par dana kući korona je i službeno u HR, već je 87 oboljelih - sve se zatvorilo ili je u procesu zatvaranja.nastava se održava on line i na tv - da mi je ovo netko pričao da će ovako biti, ne bih mu vjerovao - rade samo trgovine i državne službe 26 brinem za mamu i tatu jer i oni moraju raditi - ne smijemo nikuda van ipak odemo do šume gdje nema nikoga - život se smirio.nadam se da će i virus uskoro u Hrvatskoj je prvi smrtni slučaj od korona virusa ne znam što reći nešto PRESTRAŠNO rekao bih ledi krv u žilama - jutros je Zagreb zadesio razorni potres Bože, pomozi u doba ove strašne zaraze još i potres zaista mislim da je to previše - neka nam dragi Bog bude u pomoći više i ne brojim koji dan karantene ljudi se boje - stožeri civilne zaštite mole ljude da ostanu kući neki ljudi to ne shvaćaju.. halooo!!! MORAMO BITI KUĆI!!!... ne znam koji dio rečenice nije jasan!?? u Hrvatskoj 586 zaraženih 3 umrlih Dani prolaze...došao sam kući i to je jako pozitivno jer mi je baš ovo trebalo...malo odmora od svega, no iako sad hladnije glave gledam ovaj svijet, sve više i više mi se čini da ništa nije dobro. - Stvari se pogoršavaju svaki dan sve više ljudi je zaraženo i bori se za život...zastrašujuće, zar ne? Danas školaaa i tako...nemamo nekih prevelikih obaveza. Zapravo ova škola Online mi se sviđa jer nekako više moramo sudjelovatu i biti svijesni škole...neki se žale i prave i glume nešto, ali shvaćam svatko različite stvari doživljava na drugačiji način... - pričaju da nije sve tako crno, ima i izliječenih od virusa... naravno bilo ih je i puno prije, ali mislim da moje sumnje idu prema malo pozitivnijoj strani Kakav proljetni daaan...pao je snijeg ujutro...no nije kao i prije. Neki dan je pao nekoliko centimetara i tada sam ga vidio nakon dugo, no više bi volio da je toplije jer se bolje osjećamo kad je sunce. - Kažu da je i virus više ranjiv kada je toplo nego kada je hladno...jedna korisna informacija. I jedan hashtag koji je popularan #ostanikodkuce Jučer sam gledao Provjereno i zaista, zaista zastrašujuće prizore...u Kini odakle je sve poteklo kažu da su oni zatajili virus nekoliko dana, koliko je bilo ključno za suzbijanje...vjeruju da su oni tada odmah reagirali da danas ne bi bilo ovoga svega. - Ljudi su ondje umirali na ulicama i ondje ležali dok ne bi došli po njih...ni u filmu takvo što se ne događa. Ljudima su zavarivali vrata da ne mogu van iz stanova... ljudi vrište...viču za pomoć.u bolnici su hodali jedni preko drugih... - Zaista kada to vidiš, staneš i zapitaš se...da li na ovom svijetu postoji pravda, život ili čak nekakvo dobro.. -.gdje je Bog?

27 # temabroja Evo me opet...dosadno mi je i idem pisati da se malo iživim...potrebno mi je to. - Skoro svaki dan se družimo u selu i strah nas je zaista. Strah nas je zbog virusa i razmišljamo o svim ljudima koji negdje ne mogu izaći iz kuće, a mi ovdje šetamo slobodno...zapravo mislim da je baš tu Bog...svaki dan se molimo da ovo prestane, ali radimo i gluposti tako da...ne znam, uskoro će i Uskrs... kako se ispovijediti,a duša mi teška? - Hahahaha idemo...današnji hashtag će biti #moliiradi Rekli su da ovaj tjedan imamo manje škole...zbog Uskrsa jedva čekaaam...nadam se da i ostali...nadam se da ćemo svi na trenutak zaboraviti sve nevolje ovoga svijeta i da ćemo vidjeti ljubav u zajedništvu s obitelji i nama bližnjima...ako ne tražiti ćemo utjehu, da utjehu u našem Kristu koji je umro za nas...i tako svake godine iz početka. - Zar nije divno koliko puta u životu dobijemo priliku da budemo drugačiji...da krenemo iz početka,te da se pokajemo i priznamo svoje pogreške sami sebi...zar ne? U Hrvatskoj je trenutno oko 1200 i nešto zaraženih,a ozdravljenih oko zar nije divno znati da ljudi kreću na bolje. Ovaj svijet ide na bolje i vjerovat ću u to svim srcem, ima nade za nas...samo moramo biti razumni. - Mene zadivljuje ovaj broj ozdravljenih jer zaista...ljudiiii ajmo još maloo...jel vidite da idemo na bolje?. Moramo biti strpljivi i moramo se držati pravila...još samo malo i ponovo ćemo uživati u parkovima, šumama, na moru i sve što ide uz ove proljetne dane koji prolaze... - Ufff baš sam sretan i super mi je drago što malo po malo napredujemo... - Današnji hashtag #Iloveyoulife Ista situacija...ništa se ne mijenja, ali uglavnom mjere su iste, sve po starom. - Super se osjećam kod kuće i nekako mi je dobro došao ovaj odmor od svog tog svijeta, ljudi i pojava oko nas Nisam pisao već par dana, stalno neki poslovi...uglavnom situacija u selu je mirna, možda čak i previše... ljudi se ponašaju kao da korona ne postoji. - Danas je mama radila cijeli dan u trgovini i kaže da ljudi nisu normalni...uopće ne slušaju upute i guraju se da bi ušli u trgovinu, ne drže razmak, a k tome još su i bezobrazni. Nešto prestrašno, kao da smo neke neobuzdane životinje, a ne ljudski rod Danas nisam imao puno škole pa kažem idem zapisati neke činjenice. Kažu da će polako popuštati mjere, ali ne znam koliko je to pametno zbog nas samih... bas sam ljut na ljude...pa naš ljudski rod se uopće ne zna nositi s nekim problemima koje nas zahvate. Hvala Bogu ima dobrih i pametnih osoba koje govore i čine prave stvari. - Mi ljudi samo znamo ratovati, voditi neke bitke bez kraja, glavom kroz zid, ali zapravo uopće me razmišljamo da ovaj svijet mora ostati i za neke buduće generacije, a ne samo idućih 20 ili 50 godina Danas sam se sjetio doma i Opatije...da sam sada tamo šetao bih uz more i vjerojatno popio cedevitu negdje na Lungomaru...pomalo mi fale aktivnosti i naše izborne u domu, ali ne previše...vjerojatno nisam još tako dugo kod kuće da mi se vraća. - Uglavnom lijepo mi je kod kuće i još ne bih htio nazad. Super se osjećam i volim sto mogu vrijeme provoditi, pogotovo ovo lijepo vrijeme sa svojima kod kuće. 27 Što nas snađe Bože dragi, što nas snašlo Di je baš nas pronašlo. Od Kine pa nadalje Mediji se samo žale. Od izbjeglica niti glasa, Ko da je magično nestala ta rasa. Italija jadna, što je snašlo, Odkad je Kinez na njih zakašljo. Koliko je samo umrlo ljudi, Al i dalje svi smo ludi. Svatko kaže neće mene, A boje se vlastite sjene. Zar je teko mjere poštivati I u kući malo se skrivati. Za kafiće nema veze, Ionako su bez veze. Kavu možeš i doma piti I u ovo vrijeme kući biti. Govorili su da će doći, A tako će i jednom proći. Bar s obitelji možeš biti I vrijeme s njim aprovoditi. Bog će dati da sve prođe I da ljepše vrijeme dođe. Josip Horaček

28 # temabroja - Ovo mi je definitivno najduži boravak kod kuće u moje 3 god školovanja, fora zar ne? Slušao sam sad malo o potresu...bože dragi pa to je strašno kako je teško ljudima koji su stradali...pa njihove kuće su skroz stradale,..nekako na tren javnost razmišlja o njihovim problemima, a onda ih opet zaboravi. Kao da smo malo previše u toj koroni...život ide dalje i poslije virusa. Previše smo se ograničili s ovom situacijom...jednostavno čovjek ne zna što da misli Nedjelja je popodne i život ide, ljudi se šetaju, vozaju biciklima, naravno i ja sam uvijek negdje...ne mogu biti stalno kod kuće...jednostavno izludiš...život se normalno vraća u normalu, makar kod nas u našem malom selu. Uglavnom nedjelja je i odmaramo svi živce od svih... čuvamo se i dani prolaze, i tako prolaze i prolaze Danas smo bili u vožnji biciklima...nema žive duše vani na putu, samo gdje koji susjed...sjede na klupicama i rzgovaraju... čak smo stali i kod jedne susjede, kaže da se ne boji i da će proći kao i svo zlo prije ovoga, kako ohrabrujuće da žena od skoro 80 godina tako misli, zar ne? - Koliko mi ljudi zapravo brzo ostanemo bez nade i hrabrosti za nečim...skoro bi bilo nevjerovatno Kažu da će otvoriti granice između županija, tako da ćemo moći ići i u druge općine, do prijatelja ili rodbine... neke nisam jako dugo vidio i onda je nastupila kraljica korona, sto bi se reklo,, QUEEN OF THE DEATH - Puno ljudi je ova bolest ubila, zaista zastrašujuće, ja ne mogu vjerovati da sam zapravo dio takvog nečeg strašnog. Prije sam to vidio samo u filmovima ili ne znam, učiš u školi kako je bilo prije 100, 200, 300 godina, ali zapravo ne možeš si posložit u glavi da je to sad, dosšo tu i da smo dio tako nečeg velikog...a sad tko je krivac? ČOVJEK ili PRIRODA? Svatko normalan dao bi odgovor na to pitanje...ali normalan! Eto, skoro prošao i ovaj tjedan... vijesti...govore kako korona prolazi, sve manje bolesti i polako popuštaju mjere, ali to govore danima tako da nije nešto iznenadno...sjetio sam se izbjeglica, što s njima? Nitko ih ne spominje...sta vise nisu problem? Tražio sam malo po internetu i nema novih vijesti o njima...jesu li pronašli svoje domove, jesu li i onu našli svoje mjesto pod suncem i je li možda njihov put napokon završio? Rekao bih ne, nego ih se samo ne spominje...sada nisu vise aktualna tema i javnost ih je zaboravila Mjere popuštaju...vraćamo se lagano normalnom životu, hoće li sve biti kao i prije...mislim da neće, ali samo da ljudi više ne umiru i razbolijevaju se od ovog strašnog virusa...više je bilo dosta! Da se snimi film o ovome stvarno bi zastrašujuci bio...a glumci...glumci su cijeli svijet Evo, upravo mi je dosadno pa reko idem zapisati koju pametnu. Dani odmiču, puno toga se vraća na staro, ali na staro sa pleksiglasom, rukavicama, maskom i dezinekcijskim sredstvom...već nam lagano i prelazi u naviku...no, brine me nešto, ali zar je to istina? Hoće li corona stvarno biti sezonska bolest, i hoćemo li mi zaista svake godine ovo morati prolaziti...nedaj BOŽE!!! Sredina tjedna... školaaaaaa, moramo uskoro biti gotovi za završnim jer je već prvi krug predavanja završen, profesori su pregledali i uputili nas na pogreške koje moramo ispraviti...sve u svemu okej, samo se još ne zna hoće li praktični dio biti online ili u školi? Iako ga ne moram raditi, volio bi da bude online...bilo bi baš zabavno... ja bih snimio svoj dokumentarac o jelu hahahaa, zabavili bi se I evooo gaaa...ulazimo u novi mjesec, sa novim pobjedama, nešto manje gubitaka...ulazimo sa pozitivnim osjećajima i željom da se ovo sve što prije završi. Ne znam za vas, ali ja bih nazad svome folkloru...tako me vučee, a ne mogu hahha...što bi se reklo,,tako blizu, a tako daleko no nema veze, mjere popuštaju, škola se približava kraju i tako. Nema ništa novog osim što sad moramo učiti i biti spremni vise nego ikad jer je kraj školske godine i počinju se zakljucčvati ocjene...biti će vrlo zanimljvo ;) A sada vas sve pozdravljam Marun ide u tisak i završavam sa slanjem stranica svog dnevnika Sretno svima!!! ŽIVOT JE DRAGOCJEN Filip Kljukić COVID 19 pojam koji znači STRAH. Dok je bio daleko od nas još smo se šalili na tu temu. Ali sada sada više nije smješno. Iako su u početku govorili da izgleda kao malo jača viroza ili gripa pokazalo se da ipak nije tako. Virus je izuzetno opasan za starije ljude i one sa slabijim imunosustavom. Teško je imati u svojoj obitelji nekoga tko je obolio a nije lako ni osobama koje moraju biti u izolaciji. No, sve te stroge mjere izolacije se provode da bi se što više spriječilo širenje virusa. Zato svi skupa trebamo ozbiljno shvatiti situaciju i ostati u kućama. Potrebno je biti razuman zbog sebe i zbog drugih. Ova situacija, koju nitko nije očekivao, pokazati će nam koliko je život dragocjen, ali i koliko smo često nezahvalni u životu. Sad je pravo vrijeme da se preispitamo, sada je prilika za to. Najmanje što možemo učiniti je da pošaljemo poruku nekoj nama dragoj osobi i zahvalimo joj što je u našem životu. Marcela Brajković

29 # temabroja Novi coronavirus i bolest koju uzrokuje COVID-19 Što je koronavirus? Koronavirusi su velika porodica virusa, koje nalazimo kod ljudi i životinja. Pod elektronskim mikroskopom ovi virusi imaju oblik krune, zbog čega su nazvani po latinskoj riječi corona, što znači kruna. Neki koronavirusi poznati su od 1960-ih godina kao uzročnici bolesti kod ljudi, od obične prehlade do težih upala dišnog sustava. No, od g. počeli su se pojavljivati novi koronavirusi, koji su sa životinja prešli na ljude te se počeli širiti s čovjeka na čovjeka. Nakon pojave SARS-a u Kini g. te MERS-a na Bliskom Istoku g. (koji se još uvijek pojavljuje), sada ponovno imamo novi koronavirus koji se pojavio u Kini. Što je novi koronavirus? Novi koronavirus je novi soj koronavirusa koji do sada nije bio otkriven kod ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija ga je nazvala SARS- CoV-2 (SARS-coronavirus-2), a bolest koju uzrokuje COVID-19 ( coronavirus disease ). Otkriven je u Kini krajem godine. Koliko je opasan novi koronavirus? Prema dostupnim informacijama, infekcija novim koronavirusom najčešće uzrokuje blaže simptome poput curenja nosa, grlobolje, kašlja i povišene temperature. Kod nekih osoba može doći do otežanog disanja i razvoja upale pluća, a i do smrti. Čini se kako su starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (npr. bolesti srca i dijabetes) podložnije težim oblicima bolesti. Može li se novi koronavirus prenijeti s osobe na osobu? Da, novi koronavirus uzrokuje respiratornu bolest i može se prenijeti s osobe na osobu, obično nakon bliskog kontakta sa zaraženim čovjekom, npr. u kućanstvu, na radnom mjestu ili u zdravstvenim ustanovama. Kako se širi? Izravnim kontaktom sa zaraženom osobom Kapljičnim putem (kihanje, kašljanje) Dodirom predmeta i površina izloženih virusu Koliko dugo novi koronavirus može preživjeti na površinama? Još uvijek nije točno poznato koliko dugo novi korona virus preživljava na površinama. Dosadašnje spoznaje nam govore kako virus može preživjeti na površinama svega nekoliko sati. U Njemačkoj su provedena testiranja za preživljavanje koronavirusa na metalnim površinama na kojima može preživjeti točno pet dana, predmeti od aluminija najsigurniji su i na njima koronavirus može preživjeti od dva do osam sati, s plastikom je međutim najgora jer je prilikom testiranja uočeno da se koronavirus na njoj može zadržati od dva do čak devet dana. Studija je pokazala da temperatura prostorije u kojoj se predmet nalazi također doprinosi tome koliko dugo virus može preživjeti na pojedinom predmetu. Kada je osoba infektivna? Koliko prije simptoma? Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Osoba koja oboli od COVID-19 je zarazna od samog početka bolesti, u vrijeme kada su simptomi blagi, a 29

30 # temabroja može biti zarazna i 1-2 dana prije početka bolesti. Koji su simptomi zaraze koronavirusom? Procjenjuje se da simptomi traju od dva do 14 dana. Koliko je poznato, virus može uzrokovati simptome slične gripi poput: povišene tjelesne temperature grlobolje kašlja glavobolje otežanog disanja curenja iz nosa bolova u mišićima i umora drhtavica U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. Što sve uključuje bliski kontakt? Bliski kontakt uključuje sljedeće: Dijeljenje zajedničkog kućanstva s oboljelim od COVID-19 Izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COV- ID-19 (npr. rukovanje) Nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu) Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ukoliko je došlo do propusta u korištenju OZO Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane ili na udaljenosti manjoj od jedan metar; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova). To znači da ostali kontakti nisu bliski kontakti, te ako je osoba bila u kontaktu koji ovdje nije naveden neće biti u opasnosti za zarazu. Postoji li specifično liječenje bolesti uzrokovane novim koronavirusom? Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature) i pružanje njege. Trenutno su neki specifični lijekovi u fazi istraživanja. Kako se mogu zaštititi od infekcije novim koronavirusom? Najbolji načini za sprječavanje infekcije koronavirusom su higijena ruku te izbjegavanje bliskog kontakta i izlaganja potencijalnoj infekciji. Temeljita higijena ruku uključuje: često pranje ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, nakon posjete javnom mjestu i nakon puhanja nosa dezinficiranje ruku pomoću sredstava za dezinfekciju ruku koja sadrže najmanje 60% alkohola, ako sapun i voda nisu dostupni. Kako biste učinkovito koristili sredstva za dezinfekciju ruku, morate pokriti sve površine ruku, a zatim ih dobro trljati izbjegavanje dodirivanje očiju, nosa i usta, posebno neopranim rukama. Rukama se dodiruju mnoge površine i predmeti, koji mogu biti kontaminirani (zagađeni) virusom. Ako kontaminiranim rukama dodirnete oči, nos ili usta, virus možete prenijeti na sebe Pranjem ruku sapunom i vodom ili brisanje s maramicama na alkoholnoj bazi eliminira se virus na rukama. Zaštitite sebe i druge od bolesti Perite svoje ruke: nakon kašljanja i kihanja nakon što ste bili na javnom mjestu 30

31 # temabroja prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane prije jela nakon korištenja wc-a kad su vam ruke vidljivo prljave nakon njege bolesnika nakon diranja životinja i njihovog izmeta Prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja sprečava se širenje virusa. Ako kišete ili kašljete u ruke, možete kontaminirati predmete i osobe koje dodirnete kad kašljete i kišete prekrijte usta i nos maramicom ili savijenim laktom maramicu odmah bacite u zatvorenu kantu operite ruke ili obrišite maramicom na alkoholnoj bazi. ne pljujte u javnosti Održavajte razdaljinu kod kontakta s drugim osobama Održavajte razdaljinu (barem jedan metar) između sebe i drugih osoba, posebno onih koji kašlju, kišu ili imaju temperaturu. Osoba zaražena respiratornom bolešću, poput infekcije novim koronavirusom ili virusom gripe, kašljem ili kihanjem izbacuje male kapljice koje sadrže virus. Ako ste preblizu te osobe, možete udahnuti virus i razboljeti se. Izbjegavajte konzumiranje sirovih i termički nedovoljno obrađenih namirnica životinjskog porijekla Sa sirovim mesom, mlijekom ili drugim namirnicama životinjskog porijekla postupajte pažljivo, kako biste izbjegli križnu kontaminaciju s nekuhanom hranom, prema dobrim praksama sigurnosti pripreme hrane. koristite različite noževe i daske za rezanje sirovog mesa i kuhane hrane nakon rada sa sirovom, a prije rada s kuhanom hranom obavezno oprati ruke Kada i kako koristiti kiruršku masku? Nošenje kirurške maske može pomoći smanjenju širenja nekih respiratornih bolesti. Međutim, samo nošenje maske ne garantira zaustavljanje širenja bolesti te ju je potrebno koristiti uz ostale preventivne mjere, koje uključuju higijenu ruku i respiratornu higijenu, te izbjegavanje bliskog kontakta. Kiruršku masku koristiti na sljedeći način: 1. Prije stavljanja maske, oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom. 2. Pokriti usta i nos maskom i provjerite da rubovi maske dobro prianjaju uz lice. 3. Izbjegavati diranje maske dok se koristi; ako je diramo, potrebno je oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom. 4. Masku koja se navlažila, zamijeniti novom. Nikada ne koristiti istu masku više puta. 5. Masku skidati sa stražnje strane (ne dirati prednji dio) te je baciti u zatvorenu kantu za otpad. Nakon toga, oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom. 31 Irena Mišćenić, bacc. med. techn.

32 # pedagošketeme {Pedagoške teme} 3. VIŠE POZIVA, MANJE PORUKA Ukoliko imate nešto za reći nekome, umjesto da šaljete poruku, nazovite tu osobu. Razlog tome je jednostavan: u porukama se često služimo skraćenicama i time zaboravljamo pravo značenje riječi i njihov izgovor. KAKO SE BOLJE USMENO IZRAŽAVATI? Kako je on elokventan! Svaka mu čast!. Tu osobinu uvijek prati divljenje, zar ne?! Elokventna osoba je ona koja je rječita, koja je vješta u govoru. Elokvencija je riječ latinskog porekla (lat. Eloquens rječit). Označava govorničku vještinu i snagu izražavanja. Elokventnost se uči, razvija. Retorika kao nauka o lijepom govoru razvila se još u antičkom periodu. Ali elokvencija je više od retorike. Treba znati da čovjek koji mnogo govori ne mora biti ujedno i elokventan. Danas, u vrijeme tehnologije i poruka, sve manje pažnje se pridaje usmenom izražavanju. Nerijetko učenici dobivaju loše ocjene zbog poteškoća koje imaju pri usmenom izražavanju. Postoji mnogo načina na koji se usmeno izražavanje može popraviti, a neki od njih su: 1. ČITANJE Vjerojatno se pitate kakve veze ima čitanje s usmenim izražavanjem. Odgovor je jednostavan: čitanjem se povećava naš vokabular riječi i mnogo su manje šanse da će doći do zamuckivanja ukoliko se ne možemo sjetiti neke riječi. Čitanjem se također povećava broj tema za razgovor te se time smanjuje mogućnost neprijatne šutnje kada se nalazimo u društvu. 2. RAZGOVOR SA SAMIM SOBOM Tko će nas bolje slušati, ako ne mi sami. Razgovor sa samim sobom pomaže u razvijanju govornih sposobnosti i pomaže nam da se bolje snalazimo s određenim temama za koje je potrebno malo vježbe i pripreme SLUŠANJE DEBATA Jedna od metoda koja može pomoći je jednostavno slušanje argumentiranih razgovora između dvije osobe. Na taj način možete saznati nešto novo, a i naučiti par načina kako reagirati u određenim situacijama u razgovoru i kako odgovoriti na pitanja. ŠTO JE DOBRA KOMUNIKACIJA? Sposobnost slušanja prva je smjernica za vođenje dobre komunikacije. Svijet u kojem živimo jako je podijeljen, sve je manje kompromisa kao i razumijevanja među ljudima. Prosuđujemo ljude na osnovu vlastitih uvjerenja što znači da ne slušamo jedni druge, a kvalitetna konverzacija je balans između govorenja i slušanja. Jedan od razloga za to su nove tehnologije, pa tako, primjerice, mnogi tinejdžeri šalju i po stotinjak poruka na dan i zanemaruju interpersonalnu komunikaciju. Budite prisutni Biti prisutan ne znači samo odložiti mobitele, pametne telefone ili tablete već i uživo biti prisutan u konverzaciji s drugom osobom. Biti prisutan znači u potpunosti biti posvećen trenutku, temi i razgovoru sa sugovornikom. Ako vas razgovor ne zadovoljava jednostavno ga prekinite, nemojte samo klimati glavom i razmišljati, primjerice, o šefu s posla ili pripremanju večere. Ne namećite svoja uvjerenja Nije poželjno uvijek isticati kako je upravo vaše rješenje najbolje. U svaki razgovor treba ući s pretpostavkom da ćete nešto i naučiti. Postavljajte pitanja Postavljanjem pitanja pokazujete da ste zainteresirani za određenu osobu ili temu, a to je i siguran način da saznate ono što vas zanima. U redu je reći ne znam Vrlo je važno biti dovoljno samosvjestan i znati da je reći ne znam sasvim u redu. Stoga ako neku tematiku ne poznajete, jednostavno to recite. Ne izjednačujte svoju situaciju s tuđom To je posebice važno ako razgovarate o osjetljivim i emotivnim temama, pa ako vam netko kaže da je izgubio dragog člana obitelji, ne govorite odmah da ste to i vi prošli. Svaka situacija je posebna i ne može se usporediti, a osim toga vrlo je neempatično nametati svoju situaciju kao prvu temu razgovora.

33 # pedagošketeme Ne ponavljajte se Ovo pravilo je vrlo jednostavno za shvatiti jer nitko ne voli ispasti dosadan, a ponavljanjem istih rečenica, stavova i prepričavanja događaja, postajemo upravo takvi. Klonite se nepotrebnih detalja Ljudima je stalo do vas, ne do imena, godina i nepotrebnih činjenica. Stalo im je da saznaju kakvi ste, što volite, imate li zajedničke interese i slično. Sposobnost slušanja Sposobnost slušanja je najvažnije pravilo dobre komunikacije. Zašto ljudi ne slušaju jedni druge? Najčešće je jednostavan odgovor, a to je zato jer radije govorimo, a kad govorimo u centru smo pažnje. No, postoji i drugi razlog, a to je manjak koncentracije, potreban je dodatan napor i energija kako bismo koncentrirano slušali drugu osobu. No, ako ne možete slušati, zapravo ne možete ni smisleno razgovarati. To nije razgovor. Mnogi od nas ne slušaju s namjerom da razumiju sugovornika već s namjerom da daju svoje mišljenje, a to je pogrešno. Budite sažeti u razgovoru Sva navedena pravila mogu se podvesti pod jedno, a to je zainteresiranost za ljude, situacije, okruženje, ukratko za život. Izađite i komunicirajte, slušajte i prije svega budite spremni na oduševljenja. Dubravka Dominović, prof. AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE NASILJE NIJE IZBOR Što je nasilje? Kad veliki dečko prebije manjeg ili grupa jednoga, svi znamo da je to nasilje! Ali da li je samo to nasilje, ili je nasilje i kad netko čini da se osjećaš neugodno i prestrašeno, glupo ili nevažno, priča ružne stvari o tebi, uništava tvoje stvari, nazivaju te pogrdnim imenima, uvaljuje te u nevolju, sili te da radiš stvari koje ne želiš, ruga ti se zbog izgleda, odjeće, naglaska, igra se na grub način s tobom, nagovara druge da se ne druže s tobom, isključuje te iz aktivnosti, igre, namjerno ne razgovara s tobom, dodiruje te na neprimjeren način, iznuđuje novac od tebe, objavljuje slike na društvenim mrežama bez tvog dopuštenja, piše ružne komentare na društvenim mrežama o tebi, otvara grupe na kojima ti se izruguju? U pravu si sve je to nasilje i ne bi se tebi trebalo događati! Vjerojatno se pitaš zašto baš ja, zašto se meni to događa, kako privlačim nasilnike, za što sam to kriv/kriva? Vjeruj, nisi kriv/kriva! Nasilnike privlače oni koji su na neki način drugačiji, bespomoćniji, mlađi, tiši, slabiji, drugačije se oblače i govore, imaju tjelesna oštećenja ili teže uče, druge su vjere, nacionalnosti ili što je najčešće- nađeš se na putu nasilnika, a on je baš neraspoložen ili se odlučio praviti faca pred društvom. Važno je da mu ne pokažeš da ga se bojiš, ne kriviš sebe, potražiš pomoć kad ti se to desi, obratiš se odraslima (roditeljima, rođacima, nastavnicima), prijateljima Jesi li možda ti s druge strane, ti onaj koji/koja je nasilan/nasilna, koji /koja radi sve gore navedeno? Što bi mogao/mogla učiniti? Znam da paziš na svoj ugled, ali ispričaj se negdje nasamo svojoj žrtvi i ponašaj se dalje normalno prema njoj, pomogni novima, jer oni te još ne poznaju kao zlicu, uključi se u neke dobrotvorne aktivnosti, nauči se kontroli ljutnje i bijesa, zamoli prijatelje da te upozore kada prijeđeš granicu, pitaj profesore možeš li se negdje osamiti ili ispuhati kad izgubiš kontrolu. Nisi niti u jednoj grupi, ni žrtva, ni nasilnik? Pa super za tebe, ili možda i nije? Nisi reagirao/reagirala kad si vidio/vidjela da nekog zlostavljaju? Onda nisi bolja/bolji od njega/nje, jer držati ljestve i krasti je isto! Nasilnici se hrane svojom publikom- a to si ti! Da nema publike, manje bi bilo i nasilja, pogotovo one publike koja još navija, snima i sl.! Zašto nisi ništa učinio/učinila? Bilo ti je fora, zabavljala te je patnja i nesreća drugog? Bojao/bojala si se da ti ne budeš na redu za zlostavljanje, da izgubiš prijatelja, postaneš cinker, neprijatelj popularnog učenika, slijedeća meta? Mislio si /mislila si da te se to ne tiče? Pa uz takve prijatelje kome trebaju neprijatelji??? Misliš ne možeš pomoći, a da sebe ne izložiš, dovedeš 33

34 # pedagošketeme u opasnost? Uvijek možeš samo ako hoćeš! Ako misliš da si faca, suprotstavi se direktno nasilniku i pokušaj zaštiti žrtvu! Ako se ipak bojiš pošalji poruku odrasloj osobi od koje imaš broj (roditelja, nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika ), pitaj kasnije žrtvu možeš li joj pomoći, pruži joj podršku, zalaži se za nenasilje Naše istraživanje Našim istraživanjem u Domu upravo smo pokušali kod vas osvijestiti koliko je nasilje štetno, te vidjeti koliko je prisutno u Domu. Zanimalo nas je kome bi se povjerili u slučaju nasilja te da li bi se roditeljima više povjerili dečki ili djevojke. O nasilju se puno priča, pa nas je zanimalo gdje mislite da bi se trebalo najviše pričati o nasilju u roditeljskoj kući, školi, medijima; kako bi na nasilje trebali reagirati roditelji, škola, dom i vi sami. * * * Zanimalo nas je i koliko ste izloženi nasilju, kojem tipu nasilja i postoji li razlika u tome između mladića i djevojaka, te mladića po uzrastu. Kako je Internet nasilje sve prisutnije zanimalo nas je i koliko ste tu prisutni i kao žrtva ili nasilnik. I evo što smo zaključili: Najviše bi se u slučaju nasilja povjerili roditeljima, a zatim prijateljima, pa tek onda odgajateljima i profesorima školi. Pri tom nema razlike između mladića i djevojaka u tome da li bi se prije povjerili odgajateljima i roditeljima. Smatrate da u roditeljskom domu treba najviše razgovarati o nasilju (po vama su roditelji glavni odgojni faktor u stvaranju nasilnika ili djece koja zagovaraju nenasilje), a škole upola manje. Roditelji bi po vama trebali bolje odgajati svoju djecu, davati im savjete, više razgovarati s njima i više se uključiti u njihov život, paziti na to s kim im se djeca druže, a tamo gdje ne ide prijaviti i policiji. Škola i Dom trebali bi više s djecom razgovarati o problemu nasilja, slušati djecu što im govore, ali i postrožiti odgojne mjere, više paziti, poučiti roditelje, a ako ne djeluje pozvati policiju, pa i izbaciti nasilnike. * * * Dobro ste prepoznali i što biste vi trebali napraviti. Prema vašim izjavama trebate više razgovarati sa žrtvama i nasilnicima, prijaviti nasilnike, obratiti se za pomoć, pomoći žrtvi, spriječiti nasilnike, smiriti situaciju, uticati na to da se nasilnici promijene, zauzeti se za sebe, biti normalan i ne vršiti nasilje. Zabrinjava da jedan dio učenika i dalje misli da ne može ništa promijeniti i ne bi pokušali poduzeti ništa. Uglavnom ste zrelo reagirali i kad smo vas pitali kako biste reagirali kad je netko nasilan prema tebi. Većina vas je izjavila da bi se pokušala udaljiti od nasilnika ili smiriti situaciju, ili da bi se obratili roditeljima ili odraslima za pomoć. Zabrinjava dio učenika koji je izjavio da bi vratio istom mjerom ili da ne bi činio ništa, već bi trpio nasilje, a jedan na sreću manji dio izjavio je da bi pozvao društvo da se obračunaju s nasilnikom. Takav stav potiče nasilje i nije preporučljiv. Pitali smo vas i da li ste bili žrtva nasilja, preko 50% tvrdi da nije imalo iskustva s nasiljem nikad, ali 10 učenika izjavilo je da su često bile žrtve nasilja (7 mladića i 3 djevojke) i tu je posao nas odraslih da to ne dopustimo. Zanimljivo da 88% učenika prvih razreda izjavljuje da nisu imali nikad problema s nasiljem, dok je to kod starijih učenika 50% (što je zanimljivo, jer obično su mlađi žrtve nasilja). Zanimljivo da nismo utvrdili statističku razliku u doživljavanju nasilja između mladića i djevojaka. 41% učenika izjasnilo se da nikad nije bilo ni na koji način fizički nasilno prema drugima, 23% sudjelovalo je u psihičkom nasilju, 60% nikad nije bilo nasilno preko interneta. Uglavnom se internetsko nasilje svelo na ružne komentare, a u maloj mjeri na objavljivanje tuđih fotografija, blokiranje drugih na društvenim mrežama, provaljivanje na društvene mreže, ruganje. Jasna Majić, prof. Iako su rezultati anketa dosta dobri zadatak je svih nas, roditelja, Doma, škole, pa i svih učenika djelovati tako da ni jedno dijete nikad ne iskusi pakao nasilja. Djelujmo svi zajedno i stvorimo okruženje s nultim stupnjem tolerancije na nasilje! 34

35 # odgojneskupine {Odgojne skupine} 1. Odgojna skupina odgajateljica LORENA ŠKRINJAR TAČI, prof. Naza Begović, Petra Bolkovac, Iris Danilović, Tena Dugandžija, Danijel Flego, Pia Gadža, Ela Gašperić, Ajla Ibralić, Nikolina Kosić, Karin Krulčić, Karla Kuljanić, Irma Miljković, Leonarda Morožin Ušalj, Laura Papić, Nevenka Pičuljan, Patricija Tepšić, Aleksija Tumpić, Leona Žužić druženje kod psihologinje 2. Odgojna skupina odgajatelj DAVOR ULJATOVSKI, prof. Danijela Anđelić, Nika Bonifačić, Mirna Guščić, Paula Hreljac Božić, Magda Hudolin, Duško Janjatović, Stjepan Knezović, Renata Kosić, Jan Milosavljević, Stjepan Mudrinić, Luka Olić, Filip Šantek, Andrea Šantić, Patricija Štimec, Emili Topčagić 3. Odgojna skupina odgajateljica INES PIEROBON, prof. druženje je ugodnije uz čaj Marcela Brajković, Stela Budimir, Lucijan Ćavar, Dominik Dabo, Renata Ferenc, Davorka Filipović, Nikolina Grdur, Eni Hasanović, Gabriela Kolozeti, Nika Kovačić, Nikolina Marić, Nino Miodragović, Karin Mufić, Veronika Opačak, Matia Radinčić, Karlo Smiljan, Maristela Uličnik, Sunčica Uličnik, Vedran Višnić 3.odgojna skupina na redovitom učenju 35

36 # odgojneskupine 4. Odgojna skupina odgajateljica DUBRAVKA DOMINOVIĆ, prof. 5. Odgojna skupina odgajateljica MARIJA FARINA, prof. radionica u 4.odgojnoj skupini Antonio Benić, Filip Burić, Filip Došen, Robert Gajić, Ivo Grgurić, Josip Horaček, Patrik Klepac, Patricio Klišanić, Filip Kljukić, Ivan Kovačić, Marino Kunjek, Matija Pauković, Zoran Polovina, David Poljak, Mateo Prar, Elena Sajko, Petar Sušić, Božana Tauković, Ivan Tomić, Alen Tomljenović, Andreja Udorović, Nataša Vučetić, Luka Vulelija Antonija Dujmović, Filip Galović, Ana Holjevac, Josipa Hudolin, Alen Kauzlarić, Lana Krizmanić, Marko Letić, Antonio Lovinčić, Martina Matković, Stefan Nikšić, Patrik Pahljina, Niko Potočnik, Vito Srdoč, Antonia Sušić, Tin Šnajdar, Sara Štimac, Ivana Tauković, Matea Topčić, Antea Žarković 6. Odgojna skupina odgajateljica IVA ILIĆ STANIĆ, prof. folkoloraši nakon probe na porti s pedagoginjom Filip Adrović, Leona Belobrajdić, Luka Bokulić, Petra Devčić, Luka Gračanin, Monika Hajnal, Anesa Hušidić, Gabriel Klarić, Noah Krpan, Luka Kučinić, Ante Kustić, Saša Kvaternik, Luana Mijatović, Iris Mrakovčić, Patrik Orešković, Dorotea Stipetić, Ivona Šurina, Ana Užarević, Antonio Žagar, Ivona Žužić 7. Odgojna skupina odgajateljica MAJA FINDERLE PUPAVAC, prof. Paula Antešić, Lenny Brzak, Viktor Budak Đuđa, Ana Cerovski, Elena Dumičić, Nikol Grgurić, Ivana Holjevac, Melani Karlović, Kristijan Klarić, Korina Krstić, Marko Maratović, Ivan Matovina, Edi Škiljan, Bruno Štimac, Nives Štimec, Iva Tomac, Julia Zmišlja izrada mirisnih vrećica

37 #maturanti POSLJEDNJI DOMSKI DANI Došao je i taj posljednji treći razred, nekima zadnja godina, a nekima samo nastavak školovanja, samo jedna obična godina. Nama maturantima vjerujem da ovo nije samo obična godina, ove tri čak na prvi pogled velike godine, ali prošle su dok smo se okrenuli. Sjećam se kao i ostali, kako nam je izgledao prvi dan u Domu, čak i smiješno. Upoznaješ se sa svima, ne znaš kuda ideš, dugački hodnici, stepenice, blagovaonica, klupice i dvorište, sve to nam je bilo novo, pa i ovo mjesto Lovran u kojem smo doživjeli tako puno lijepih i ružnih stvari koje ćemo prepričavati drugima i sebi pod stare dane. Naravno, morate znati da nam nije bilo lako otići od kuće, svi vole svoje mjesto, svoj grad i ulicu u kojoj su odrasli, ali mi smo odabrali takvu školu i takvo zanimanje koje zahtjeva nekakva odricanja i drugačiji, malo teži put kroz odrastanje. No, vjerujem da će se svaki maturant složiti sa mnom, da su nam ove godine, najbolje godine u životu, pune iskustava, novih poznanstava i prijateljstva, novih ljubavi koje su završile ili traju još uvijek. Svih putovanja, domijada, turnira iz raznih sportova, sva mjesta, otoke koje smo posjetili, sve uspjehe, medalje i pehare koje smo osvojili. Da, dragi moji, sve ove stvari i događaje smo doživjeli u našem Domu, domu punom prijateljstva i razumijevanja, naravno nije uvijek sve bilo savršeno, ali ono loše bi se uvijek zaboravilo na učenju ili u zbornici jer bi nakon toga, došla petica ili neka dobra stvar koju smo napravili kako bi se iskupili za loše učinjeno. Ovdje u Domu smo naučili što znači kada ti roditelji neće pospremiti krevet, probuditi ujutro ili spremiti sendvič za školu, oprati robu, očistiti sobu, brinuti za tvoje ocjene ili tvoje ponašanje. Morali smo se sami izgraditi, sami naučiti svoje dužnosti koje obavljamo svaki dan. Veliku ulogu u našim domskim danima imaju odgajatelji i svo osoblje doma, jer nas uče kako biti odgovorni, kako se uklopiti u novu sredinu i kako početi razmišljati o svojim postupcima i svom životu. Smatram, kao i svi maturanti da je vrijedilo proći kroz ovaj Dom, kroz ova prelijepa mjesta, ovu školu i sva pozitivna i negativna iskustva koja smo doživjeli na ovom kratkom putu našeg života, ondje gdje nam i danas prolaze,,posljednji domski dani. Filip Kljukić Školske godine 2019./20. svoje srednjoškolsko obrazovanje završava 35 učenika Doma KUHARI: Antonio Benić, Filip Burić, Filip Došen, Robert Gajić, Ivo Grgurić, Patrik Klepac, Filip Kljukić, Ivan Kovačić, Matija Pauković, Zoran Polovina, David Poljak, Mateo Prar, Petar Sušić, Božana Tauković, Ivan Tomić, Alen Tomljenović, Andreja Udorović, Nataša Vučetić, Luka Vulelija KONOBAR : Luka Olić Svim maturantima čestitamo na uspješnom završetku srednjoškolskog obrazovanja i u ovim posebnim uvjetima. Želimo vam puno uspjeha i sreće u daljnjem životu. Onima koji odluče nastaviti školovanje želimo da i nadalje budu vrijedni i uspješni a onima koji krenu u svijet rada želimo puno zadovoljstva i napretka u struci. Ali najviše od svega želimo svima da budete živi i zdravi i da nas se ponekad sjetite. A mi ćemo se ove predivne generacije zasigurno rado i dugo sjećati. Hvala vam što ste bili dio naših života. Vijeće odgajatelja 37 KOMERCIJALISTI: Magda Hudolin, Duško Janjatović, Stjepan Knezović, Patricija Štimec KOZMETIČARI: Nika Bonifačić, Mirna Guščić, Renata Kosić, Emili Topčagić FRIZERI: Ana Cerovski, Andrea Šantić, Edi Škiljan, Bruno Štimac HOTELIJERSKO-TURISTIČKI TEHNIČARI: Davorka Filipović, Nikolina Marić, Maristela Uličnik

38 # maturanti MATURANTI GENERACIJE Izabrati učenika generacije svake je godine teško, ali ove godine to je bilo i teže nego inače jer su ovogodišnji maturanti jedna izuzetna, vrijedna, svestrana, kreativna generacija koju će zasigurno dugo pamtiti svaki odgajatelj, kuharica, spremačica, ravnateljica i svi zaposlenici Doma. Između više predloženih učenika članovi Vijeća odgajatelja proglasili su FILIPA KLJUKIĆA i PETRA SUŠIĆA učenicima generacije zbog njihove aktivnosti i uspjeha koje su postigli u njima kao i zbog njihove humanosti i spremnosti na pomoć uvijek i svima kojima je trebalo. U kratkom razgovoru s njima željeli smo doznati nešto više o tim posebnim mladićima. Dragi Filipe i Petre, zadovoljstvo mi je postaviti vam, nekoliko pitanja kako bi vas čitatelji bolje upoznali. Od kuda dolazite, zašto baš Učenički dom Lovran? Filip: Dolazim iz jednog malog mjesta imena Seoce, pokraj Nove Kapele. U školu u Opatiju i dom u Lovranu došao sam po savjetu mojih roditelja. Petar: Ja sam iz okolice Đakova. Moj stariji brat već je bio u domu kad sam se ja trebao upisati, tako da sam već sve znao o Domu.. a poslije mene u Dom je došla i sestra. Zašto ste se odlučili za ugostiteljsku struku, naime, obojica završavate za kuhara? Filip: Paa, ocjene su mi dopuštale da izaberem i neko drugo zanimanje, pa sam gledao i ekonomsku, tehničku pa čak i gimnaziju, no, htio sam upisati neki zanat. Moja ljubav prema kuhanju je nekako prevagnula u stvari moja baka me poticala na kuharstvo. Njena kuhinja i cijelo domaćinstvo oduvijek me fasciniralo bakina neodoljiva kuhinja blagi raj bio je to izazov koji sam spontano prihvatio. Petar: Oduvijek me zanimalo kuharstvo, jednostavno sam znao da to želim Dakle, očito se može zaključiti da niste pogriješili u izboru zanimanja? Filip: Nee, nikako to mi je jedna od boljih odluka u mom životu. Školovanje u Opatiji i boravak u Lovranu donio mi je puno predivnih doživljaja, mjesta koja sam posjetio i novih iskustava Petar: Nisam ni u jednom trenutku požalio.. volim svoje zanimanje, a Opatija je divna Kako ste se naviknuli na sasvim novi život daleko od obitelji i prijatelja? Filip: Iskreno govoreći brzo sam se priviknuo na novu okolinu nije mi bilo teško jer sam si posložio 38 u glavi roditelji su mi naravno nedostajali. A i prijatelji su mi falili, ali uvijek smo aktivni na društvenim mrežama i redovito smo u vezi. Petar: Izvrsno sam se naviknuo na novi, drugačiji život. Nije bilo teko jer sam kraj sebe uvijek imao divne ljude, dobre prijatelje. Kako biste opisali protekle tri godine u Domu? Možete li usporediti sebe prije dolaska u Dom i sada? Filip: Mogu reći da život u domu svakoga mijenja.. naravno onoliko koliko mu dozvolimo. U domu naučiš tko si, što želiš i počinješ se prepoznavati u nekom novom svijetlu. Mislim da sam taj test dobro prošao. Promijenio sam se u smislu da sam shvatio koliko sebe mogu dati u neki posao, stvar ili zanimanje. Petar: Ove tri godine u Domu bile su mi jako lijepe. U Domu nije nikad dosadno, ima puno aktivnosti i vrlo je dinamično, puno smo putovali..boravak ovdje me dosta promijenio, postao sam ozbiljniji i drukčije gledam na život. Čime ste se bavili, u kojim ste aktivnostima bili? Filip: Uključio sam se u folklornu grupu, kreativnu, novinarsku, foto, badminton, sudjelovao sam u projektima Turistička kultura na Hvaru, Dani kruha u Kutini, uključivao se u volonterske akcije Petar: Ja sam bio aktivan u kreativnoj grupi, foto grupi, badmintonu. Bilo je i dobrih rezultata na turnirima i domijadama. Također sam radio,kao i Filip, na projektima. Obojica smo se rado uključivali u događanja u Domu. Kakvi su vam planovi za budućnost? Filip: Mislim da se moj život u Opatiji nastavlja. želim se dalje školovati. Samo da prođe ova grozna situacija s korona virusom, a do tada razmišljam i radim stvari u kojima uživam. Baka me potakla na kuharstvo Filip Kljukić

39 # poezijaiproza Pored sebe sam imao divne prijatelje Petar Sušić Veselim se nadolazećim toplim danima i zahvalan sam što imam divnu obitelj s kojom provodim vrijeme. Već kad smo kod obitelji, želim se zahvaliti svojim roditeljima koji su mi u svemu podrška i znam nakon četiri godine u kontaktu sam s domskim prijateljima. Svi ali baš svi bi ponovili to razdoblje. da bez njihovog odgoja i truda koji ulažu, ja danas ne Iako ti se sad čini da nije tako. bi bio ovakav. Profesorice su nas gledale kao svoje, brinule se za nas i s Petar: Nakon završetka škole želim se zaposliti u nama se veselile i žalostile. Dom mi je struci, a za dalje ćemo vidjeti pružao toliko aktivnosti u kojima sam se mogao razvijati Mislite li da je situacija s korona virusom na neki način ugrozila vaše školovanje? Filip: Smatram da čak i nije. On line nastava dobro funkcionira i meni se osobno sviđa. A i ne možemo puno birati. Na nama je da se ponašamo u skladu s uputama i sudjelujemo u cjelokupnom procesu nastave na daljinu. Petar: Mislim da će u ovoj nastavi na daljinu neki učenici završiti razred bez puno uloženog truda. Vaš životni moto? Filip: Dobrota, unutarnja ljepota i pristojno ophođenje otvaraju sva vrata. Također smatram da moramo izgrađivati sebe u svakom smislu, proširiti vidike i prihvatiti sebe kakvi zaista jesmo. Petar: Ono najvažnije- zdravlje, sreću i ljubav, ne možeš kupiti novcem. Poruka za buduće stanare Učeničkog doma Lovran? Filip: Želim im poručiti da sudjeluju u ponuđenim aktivnostima, da se uključe u ono što vole jer će im se to višestruko vratiti. Petar: Neka svojim uspjehom opravdaju povjerenje svojih roditelja koji su im omogućili dobro obrazovanje. A u domu neka uživaju sudjelujući u aktivnostima. Hvala vam Filipe i Petre što ste izdvojili vrijeme i podijelili s nama vaša iskustva. Sretno!!! Sjećanja bivšeg učenika Vjerojatno ležiš u sobi okužen ljudima koje nikad nisi vidio. Svoje nedoumice i ocijene u školi govoriš ljudima koje također nisi nikad prije vidio. Da, mogu reći da znam kako ti je i da sam ja to sve prošao. Upoznao sam prijatelje za cijeli život. Profesorice su mi bile drugi roditelji koje također ubrajam u grupu ljudi koje su me izgradile kao osobu kakva sam danas. Međimurac u Opatiji? U domu Lovran? Ta pitanja su mi postojala svakodnevnica i doživljavao sam ih kao dobar dan. Imao sam teških dana i ponekad sam mislio da mi je dosta svega. Ali samim ulaskom u dom gdje te dočekaju uvijek pozitivne profesorice, kad te dočekaju prijatelji da idete zajedno na ručak. Ima li ljepšeg osjećaja? I danas kao osoba. Nešto nevjerojatno. Ja volim naglasiti da sam živio u domu Lovran i da sam domljanin. Tako su nas zvala djeca koja nisu iz doma. Komično. Nego, završio sam trogodišnju školu za slastičara. Neću reći da živim svoj san jer su mi tek 22-je ali mogu reći da sam na dobrom putu. Firma u kojoj radim pruža mi edukacije i mogućnost napredovanja u mojoj struci, zbog čega sam neizmjerno zadovoljan. Živim u Zagrebu 3 godine ali često se sjetim doma i Opatije. Često hodam ulicom i čujem Šta da?. To ste sigurno čuli, tipična poštapalica za taj kraj. Na te riječi se samo osmjehnem i sjetim se svojeg pubertetskog odrastanja. Mogu reći, a i govorim da je to stvarno najbolje razdoblje u životu. Trebaš to iskoristiti na najbolji način! Koliko god se bunili i koliko god vam ne nekad teško sjetite se zašto ste tu i što ste sve u mogućnosti napraviti od sebe. Nemate granice. Vjerujte da kad spomenem dom Lovran i Ugostiteljsku školu Opatija ljudi me gledaju s oduševljenjem. Odlazak iz svog mjesta na školovanje u svojim mladim godinama nije mali korak ni za tebe ni za tvoje roditelje. Ali znaj, učinio si pravi korak. Želim ti da iskoristiš sve što ti život u domu pruža i da uspiješ u životu. Nino Žganec Andreja Udorović 39

40 # poezijaiproza OD POČETKA DO KRAJA Na ovaj svijet došao sam kao mala beba Tako malen mislio sam da problema nema Odgovaralo mi nije slatko niti stalno Tražio sam samo mlijeko i plakao stalno Ah, sve je počelo od onih dječjih crtića Do onog prvog društva iz veselog vrtića Nakon nekog vremena i Osnovna je na red došla U njoj proveo sam onih 8 godina, ali svaka je brzo prošla U osnovnoj naučio sam abecedu vrištati Sva ova slova pisano i tiskano pisati Profesore provocirati, pa svaki ispit prepisati Sa svih satova markirati te himnu napamet recitirati Nisam se smio previše oko gluposti nervirati Trebao sam srednju birati i malo se uozbiljiti Nije mi u planu bilo nešto studirati Više sam htio u svojem poslu uživati LJUBAV Poput čovjeka koji gleda svijet, Gledam te kao lijepi cvijet. Tražim sve oko sebe, Ali svugdje vidim samo tebe. Moje oči gledaju tvoje, Za te kuca srce moje. Ti me ni pogledat ne želiš I nekom drugom se veseliš. Poput latice na cvijetu, Zapeo sam u tvom svijetu. Kao zvijezde u noći Gledam u tvoje oči. Kosa tvoja uvijek miriše, a moje srce mora kucat tiše. Zaljubljen sam u tebe A u srcu me nešto grebe. Moram ti reći jedno, Sve si mi na svijetu vrijedno. Poljubac pamtim što si mi dala, To mi je uspomena ostala mala. VEČER U DOMU Kada osam sati prođe, Ispred doma društvo dođe. Igraju se igre razne A sobe skoro sve su prazne. Netko igra karte una, sedmice i bele, Svi se smiju, svi se vesele. Glazba se sluša Da ti pukne duša. Svatko svoju reče A i odbojka se igrat kreće. U devet sati prvaši ulaze u dom A na hodnicima pravi lom. U deset i ostali ulaze u sobu Za jutro pripremaju robu. Tako sve iz dana u dan, Sve u svemu život u domu izgleda ko san. Josip Horaček Svakog dana život si programiramo Oko sitnica nekada se živciramo Ovo su koraci sa kojima se budućnost kroji Svaki naš dobar ili loš korak u životu se broji Ostaje nam jedino zdravo se hraniti Te svim silama protiv korone se braniti Da ne izlazimo van, ajmo suzdržat se Budimo skupa kao družba Pere Kvržice Filip Došen Josip Horaček ŽIVOT NA SELU ILI ŽIVOT U GRADU? Pitanje je to i vječita dilema, je li bolje živjeti na selu ili u gradu? Netko voli jutarnji cvrkut ptica i buđenje uz pjev pijetla, dok netko više voli jutarnji žamor i zvuk automobila. Jutarnja rosa, mraz, svježi zrak koji nam miluje obraze ili prve jutarnje sunčeve zrake, miris svježe izorane zemlje to je ono što ljude privlači na selo. A užurbanost grada i činjenica da ti je sve nadohvat ruke trgovine, kafići čine li život u gradu boljim i ljepšim? A što je s dugim čekanjem autobusa i beskrajnim jutarnjim prometnim gužvama? Život na selu nije lagan.treba brinuti o životinjama, rano se ustajati, raditi na polju. Možda je sve opuštenije ljudi ne misle toliko o odijevanju, važno im je da je udobno dok rade. U gradu se pazi na odijevanje čak i kad se ide samo do trgovine. Kao uostalom u svemu, ništa nije samo crno ili samo bijelo I selo i grad imaju svoje dobre i loše strane. Odluka je naša o tome gdje ćemo živjeti a nekad je to samo splet okolnosti I na kraju, nisam odgovorila na pitanje : Život na selu ili život u gradu? Na kraju sve ovisi o afinitetima osobe. Ako ste jedan od onih koji vole gradove koji se nikad ne gase, u kojima uvijek možete naći dućane i kafiće koji rade do dugo u noć onda je život u velikom gradu za vas idealan. No, može se zaključiti da ni sela više nisu ono što su nekad bila, barem kad je riječ o poslovnim prilikama. Dodatnu prednost im daju mir, tišina i sigurnost, stoga ne sumnjam da mnogima predstavljaju savršenom mjesto za život. Volite li vi više veliki grad ili manje mjesto? 40 Marcela Brajković

41 #nadijalektu MEĐIMURJE MALO Međimurje malo, zemljo milena tu je moja domovina de me majka rodila. Tu sam rođen ja među Murom i Dravom. De su najlepši cveti de su bele gacije de su v trovi žibekove ružice. Tu je Mura, moji tu su si. Međimurje tak si lepo ti. Sejam tebe kak vu megli spiš niti neznaš kulko mi fališ. Sa cvetekima ti si ograjena. Nasred Međimurja teče potok Trnava a kraj potoka raste potočnica plavetna. Tu me moja majka rodila i ona me v cirkvo Boga hodit molila. Od severa leži vinogradski kraj, a od juga ravno polje. Tu mi Božek živet dej tu je moga srca raj. Filip Šantek BRINJSKA PRIČA Od mladosti svoje rane odlazili su Brinjaci na sve strane. Delali su tunele i pruge jer to ni bilo za druge. One su orale, kopale, sadile, čuvale ognjišće i nikada se nisu žalile. Sastali su se po stare dane, on, starac, u svom Brinju stranac, ona, pogrbljena starica, ognjišća svog čuvarica. Sada si na redu ti, ali ti nikuda ne greš, u svom Brinju ćeš živit, u svom Brinju ćeš se smirit. Zvono s Gradine dozivlje Brinjake iz celoga svita: vratite se u svoje Brinje, napušćeni prag za vas pita! Matia Radinčić MALINSKA Malinska je miće naselje na otoku Krku i sjedište je općine Malinska-Dubašnica. Malinska je u prošlosti poznata po sigurnoj luci, a danaska je turističko mjesto. Povijest Malinske počinje u 15. stoljeću, zgradnjom mlina Melin po kojen je Malinska dobila ime. Zanimljivost Dubašnice je ta ča je bila jedina koja ni imela urbano središte. Iz postojeće luke Porat izvozilo se drvo, maslinovo ulje te razni drugi proizvodi godine je prišal prvi parobrod te se to smatra početkom turizma godine jušto se otvorilo Haludovo te je to bilo poznato kao najluksuznije misto za odmor na ciloj obali Jadrana. U tom naselju je bila i kockarnica u koju je prišlo šeždeset Playboyevih zečica podić malo glamur. Haludovo je delalo do godine aš je došlo do privatizacije pa je danaska u jakom brižnom stanju. Sama Malinska nima vridnih spomenika, ali u okolici se nalaze crikva sv. Marije Magdalene u Portu, župna crikva sv. Apolinara u Bogovićima. 41 Lara Hržić

42 # razbibriga 2 UKLJUČI MOZAK! 1 Nekoliko je ljudi dobilo zadatak preskočiti olovku koja je stavljena na pod, ali nitko nije uspio izvršiti zadatak. Zašto? Vidite osobu koja sjedi, ali ne možete sjesti na njezino mjesto čak ni kad ustane i ode. Gdje sjedi? George Washington, Sherlock Holmes, William Shakespeare, Ludwig van Beethoven, Nikola Tesla, Cezar... Tko je uljez? Ako je: 1 = 5 2 = 10 3 = 15 4 = Podijeli 30 sa 1/2 i dodaj 10. Koji je rezultat? Sedmorica učenika krenuli su na izlet u planinarsku kolibu. Međutim, kad su stigli, počelo je nevrijeme pa su cijeli dan ostali u kući bez struje, telefonskog signala i interneta. Svatko je od njih našao nešto čime se bavi učenik - čita knjigu 2. učenik - kuha ručak 3. učenik - spava 4. učenik - čisti kuću 5. učenik - igra šah 6. učenik - pere suđe Što radi sedmi učenik? ALL RIGHTS RESERVED COPYRIGHT Chessuku by Esad Kajtaz 4 ALL Place RIGHTS de la Vieille RESERVED porte THIONVILLE COPYRIGHT Chessuku France by Esa Onda Chessuku je 5 ID: =? 001MTQ Chessuku ID: 006MTE5 Chessuku 001MTQ could be published 02/02/2020 in publication: PRVA Chessuku MTE5 could be published 02/02/2020 in publication: R This certificate is issued upon user's request: Post Paid on:thursday 2nd This of certificate June 2016 is 05:17:53 issued CHESSUKU upon AM from user's IP request: Post Paid on:thursday Brojevini niz od 1 do 64, u ploči je raspoređen po kretanju skakača u šahu. Kreni od 1 i spuni polja koja nedostaju / U vašem krilu. 2/ Sherlock Holmes jedini je izmišljen lik, svi su drugi stvarne ličnosti. 3/ 1, Zato jer je 1 = 5 pa slijedi 5 = 1 4/ podijeljeno sa 2 jest 15, ali 30 podijeljeno sa jednom polovinom je 60. Dakle 60+10=70. 5/ Šah je igra za dvoje pa on igra šah sa studentom broj 5. 6/ 1,2,5,19,20,31,35,40,49,61 7/ 4,12,15,16,29,46,52,58,59,61 42

43 #razbibriga Zollnerova iluzija Titchenerovi krugovi Ovi krugovi poznati su i kao Ebbinghausova iluzija i još uvije traje rasprava u psihološkim krugovima što je točno odgovorno za ovaj efekt. Kako god bilo, narančasti krug na lijevoj strani se čini manji od onoga na desnoj iako su zapravo iste veličine. Da, oni su identični. Iluzija čudovišta Ovu iluziju možete pronaći u gotovo svakom udžbeniku psihologije na svijetu. Dva čudovišta na ovoj slici su zapravo iste veličine. No naš mozak automatski prilagođava slike koje su udaljenije i zbog se čini da je udaljenije čudovište veće. paralelne. Dobila je ime po Johannu Karlu Friedrichu Zollneru i sastoji se od paralelnih linija koje baš i ne izgledaju paralelno. No ako uzmete ravnalo uvjeriti ćete se da su ipak paralelne. U ČUDESNOM SVIJETU Hermannova rešetka Ovo je jedna klasična iluzija i nazvana je po Ludimaru Hermannu koji ju je otkrio godine. Na svim mjestima gdje se sijeku bijele linije naše oči vide sive mrlje. No ako pogledate direktno na jedno od presjecišta, mrlja nestaje. ILUZIJA Fraserova spirala Prvi je opisao britanski psiholog James Fraser godine. Iluzija je još poznata kao lažna spirala. Iako se čini da lukovi koji se preklapaju spirale koje idu u beskonačnost, to je samo niz koncentričnih kružnica. 43

44