SVEUČILIŠTE U ZADRU. PRIJEDLOG STUDIJSKOG PROGRAMA POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA u znanstvenom području humanističkih znanosti

Транскрипт

1 SVEUČILIŠTE U ZADRU PRIJEDLOG STUDIJSKOG PROGRAMA POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA u znanstvenom području humanističkih znanosti Naziv studija: HUMANISTIČKE ZNANOSTI: FILOZOFIJA FILOLOGIJA POVIJEST POVIJEST I TEORIJA UMJETNOSTI ARHEOLOGIJA ETNOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA Predlagač: Inicijalno Vijeće mentora (v. točku 4.6 prijedloga) Prijedlog sastavili: prof. dr. sc. Emil Hilje (Odjel za povijest umjetnosti) doc. dr. sc. Marijana Kresić (Odjel za lingvistiku) doc. dr. sc. Nikola Vuletić (Odjel za francuske i iberoromanske studije) ZADAR, 20. travnja 2010.

2 1. UVOD Utvrdivši da postoji neosporna i prijeka potreba za pokretanjem doktorskog studija iz humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zadru i razmotrivši različite moguće modele doktorskih studija u znanstvenom području humanističkih znanosti (s jedne strane tradicionalni modeli po poljima ili granama, s druge strane interdisciplinarni studijski programi okupljeni oko tema određenih konkretnim kulturnim, kronološkim i/ili geografskim kontekstom), predlagači su odlučili ponuditi studijski program iz područja humanističkih znanosti koji se temelji na modelu tzv. Doctoral School of Humanities, po uzoru na ugledna europska sveučilišta. Temeljna su načela ovoga prijedloga: 1) Besplatni studij. U ovaj studijski program svaki mentor ulaže svoj pro bono rad s kandidatom, a Sveučilište u Zadru, kao i druge institucije s kojima u tom smislu bude postignut sporazum, ulažu pro bono svoj prostor i opremu neophodnu za provođenje studijskoga programa. Po jedinstvenoj cijeni, utvrđenoj aktima Sveučilišta, naplaćuje se postupak obrane doktorske disertacije. Mentorska nastava i konzultacije s mentorom odvijaju se na matičnoj instituciji mentora, a doktorski praktikum (v. dalje) izvodi se na Sveučilištu u Zadru. Putne i sve druge troškove kandidata koji iz toga eventualno proizlaze snosi sâm kandidat. Troškove terenskih, arhivskih i drugih istraživanja snosi kandidat. 2) Mentorski studij. Pretpostavka upisa na studij je da jedan od članova Vijeća mentora (v. dalje) prihvati pristupnikovu temu istraživanja. Svi oblici nastave, osim doktorskog praktikuma, slijede načelo individualnog mentorskog rada sa studentom. U domeni je mentorove stručne procjene da odredi studentu pohađanje nastave koja se ustrojava kao redovna na drugim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu, a u ovisnosti o uvjetima koje propisuju dotični studiji. 3) Individualni studijski program. Popis obvezatnih modula (v. dalje) tek je okvir za definiranje individualnog studijskog programa. Sadržaj svakoga modula i drugih aktivnosti te način odrađivanja studijskih obveza utvrđuje mentor sa studentom, a potvrđuje Vijeće mentora. 4) Istraživački studij. Program se u potpunosti realizira na najvišoj, osmoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i Europskog kvalifikacijskog okvira (EKO), što znači da su sve tri godine studija usmjerene prvenstveno na znanstveno-istraživački rada kandidata. 1 Takva orijentacija studija u suglasju je i sa zaključcima s radionice o reformi doktorskih studija, održane u organizaciji AZVO na Sveučilištu u Zagrebu u svibnju Usp. Mile Dželalija (ur.) (2009.), Hrvatski kvalifikacijski okvir, Zagreb: Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. 1

3 5) Otvoren i fleksibilan popis mentora. Svaki djelatnik Sveučilišta u Zadru izabran u znanstveno-nastavno zvanje iz područja humanističkih znanosti, kao i zaposlenik drugog hrvatskog ili inozemnog sveučilišta ili znanstvenog instituta koji udovoljava tom kriteriju ili ima izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje, može postati mentorom na ovom studiju, o čemu odluku donosi Vijeće mentora. Preduvjet uključivanja u rad studija je prihvaćanje ovdje zacrtanih načela Razlozi za pokretanje studija a) procjena svrhovitosti studija s obzirom na potrebe istraživačkih djelatnosti u javnom i privatnom sektoru, posebice povezano s znanstveno-istraživačkim i tehnološkim razvojem zemlje Sveučilište u Zadru do godine imalo je relativno bogato razvijenu, iako ne i samodostatnu mrežu poslijediplomskih studija u polju humanističkih znanosti. Prelaskom na bolonjski sustav studiranja, Senat Sveučilišta odlučio je ne obnavljati upis na nereformirane poslijediplomske studijske programe te potaknuti pokretanje novih programa, usklađenih s duhom bolonjske reforme te njenim kurikularnim i tehničkim zahtjevima. U razdoblju od dokidanja nereformiranih poslijediplomskih studijskih programa do danas, Sveučilište u Zadru svoju je potrebu za formiranjem novih znanstvenih kadrova u području humanističkih znanosti, osim u polju arheologije i, nakratko, filologije (u okviru programa Europskih studija), moralo je zadovoljavati na poslijediplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu. Tako u trenutku izrade prijedloga ovog studijskog programa otprilike 70 asistenata i znanstvenih novaka Sveučilišta u Zadru pohađa poslijediplomske studije na Sveučilištu u Zagrebu, od čega najveći dio otpada na mlade znanstvenike u području humanističkih znanosti. Stoga je razumljivo da se Sveučilište u Zadru mora prihvatiti upotpunjavanja svoje ponude humanističkih poslijediplomskih studija, ne samo kao logičnom i neophodnom nastavku stručnog i akademskog obrazovanja, već i kao potrebi razvoja znanstvene komponente svoje djelatnosti. U tom je smislu svrha predloženog studijskog programa, vjerujemo, neupitna. Osnivanje jakoga poslijediplomskog središta za humanističke studije u Dalmaciji bez sumnje će doprinijeti policentričnom razvoju znanosti u Republici Hrvatskoj, a osobito razvoju Zadra. Primjena načela mentorskog studija podrazumijeva razvijanje i jačanje istraživačke djelatnosti u onim granama i predmetima u kojima se Sveučilište u Zadru, preko svojih djelatnika, već istaknulo. Ovo predstavlja čin prepoznavanje vlastite specifičnosti i komparativnih prednosti, kako je zacrtano u znanstvenoj strategiji Sveučilišta u Zadru i programu Archipelogos. Otvorenost programa suradnim istraživanjima odgovor je na rastuću potrebu intergracije humanističkih studija te na uključivanje hrvatskih sveučilišta u zajednički europski prostor znanosti i visokog školstva. b) utemeljenje na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima i kompetencijama potrebnim za razvitak društva temeljenog na znanju 2

4 Struktura ovog studijskog programa utemeljena je prije svega na iskustvu što ga predlagači, nastavnici i znanstvenici Sveučilišta u Zadru, kontinuirano stječu u provođenju znanstvenih istraživanja, napose kroz provođenje znanstvenih projekata na kojima djeluju kao voditelji ili suradnici. Trajna okrenutost vlastitom usavršavanju, kao i primjena suvremenih spoznaja i metodoloških postupaka u humanističkim znanostima, jamac su da će znanstvenici formirani na ovom doktorskom studiju aktivno doprinositi razvitku društva temeljenog na znanju. Izdanja Centra za jadranska onomastička istraživanja najbolji su primjer da su djelatnici Sveučilišta u Zadru u stanju povezati svoje kompetencije u različitim poljima i granama humanističkih znanosti u uspješno realizirane projekte. U okviru nacionalnih prioriteta i odrednica dokumenta o znanstvenoj i tehnologijskoj politici Republike Hrvatske, ovim prijedlogom nastojimo podastrijeti viziju i organizacijsko uporište za obrazovanje stručnjaka koji će doprinositi: - kvaliteti znanstveno-istraživačkog rada u području humanističkih znanosti; - kvaliteti obrazovnih procesa na akademskoj razini i povećanju godišnje stope obrazovanih stručnjaka za posredovanje informacija i znanja u kulturi, obrazovanju i znanosti; - unaprjeđenju obrazovnog procesa u području humanističkih znanosti. c) uspostavljanje suradnih istraživanja i na njima temeljenom obrazovanju između visokih učilišta, znanstvenih instituta, privatnog i javnog poslovnog sektora Predloženi doktorski program stremi ostvarenju obrazovanja temeljenog na suradnji istraživanjima između Sveučilišta u Zadru i drugih visokih učilišta u mjeri u kojoj to omogućava zakonski okvir visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Svi znanstveni projekti na kojima se temelji predloženi studijski program već su zasnovani na suradnim istraživanjima, bilo sa znanstvenicima s ostalih hrvatskih visokih učilišta i znanstvenih instituta, bilo sa znanstvenicima s inozemih znanstveno-visokoškolskih institucija. d) usporedivost s programima uglednih inozemnih institucija, posebno onih iz zemalja EU Predloženi studij usporediv je, kako je već navedeno, s nizom doktorskih studija u polju humanističkih znanosti na uglednim europskim sveučilištima, osobito u pogledu strukture programa te usmjerenosti na mentorsku nastavu i istraživački rad. Kao mentorski studij, prilagođen je svakom studentu ponaosob i njegovim stručnim interesima (temi/području doktorskog rada). Sama struktura studija s jedinstvenim, integracijskim sustavom provjere stečenih znanja i vještina osigurava nužnu usporedivost i kompetitivnost među studentima i nastavnicima te teži postizanju visokih i ujednačenih rezultata. Iako je potpuno prilagođen zahtjevima bolonjske reforme, predloženi program predstavlja reafirmaciju tradicionalnih europskih modela doktorskih studija, usmjerenih na istraživačku samostalnost polaznika i autonomno konfiguriranje nastavne komponente 3

5 studijskog kurikuluma. To prije svega znači da je svakom polazniku osigurana dostatna količina ECTS bodova i programskih sadržaja za nadopunu spoznaja, u skladu sa zahtjevima interdisciplinarnog rada, a prema procjeni mentora i samog polaznika. Od sveučilišta na kojima postoje doktorski programi osobito bliski ovom prijedlogu, vodeći također računa o mogućnostima usporedbe, s obzirom na veličinu i ugled sveučilištâ, izdvojili bismo: - Aalborg Universitet (Danska), Doctoral School of the Humanities < - University of Bristol (UK), Postgraduate Research, Arts < - Universiteit Gent (Belgija), Doctoral School of Arts, Humanities and Law < - Georg-August-Universität Göttingen, Graduiertenschule für Geisteswissenschaften Göttingen (GSGG) < - University of Leeds (UK), Institute for Medieval Studies < - Katolieke Universiteit Leuven (Belgija), Doctoral School Humane Wetenschappen < - Lundse Universitet (Švedska), Humaniora och teologi: < - University of Southampton (UK), Humanities Postgraduate Research Community < - Università degli Studi di Trento (Italija), Studi Umanistici, Discipline Filosofiche, Storiche e dei Beni Culturali, Scuola di Dottorato: < - Universiteit Utrecht (Nizozemska): < mes/pages/default.aspx> Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju poslijediplomskih doktorskih studija i drugih poslijediplomskih studija Sveučilište u Zadru raspolaže višedesetljetnim iskustvom izvođenja poslijediplomskih doktorskih studija. Naravno, u to iskustvo ubrajamo i poslijediplomske studije koji su se izvodili na nekadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru, kao i sve doktorate stečene na Filozofskom fakultetu izvan doktorskog studija, po modelu mentorskog vođenja doktoranata. 4

6 Do akademske godine 2004./2005., u kojoj je na Sveučilištu u Zadru započela reforma studijskih programa, provodili su se upisi za sljedeće poslijediplomske studije iz područja humanističkih znanosti: Arheologija istočnog Jadrana, Književnost, Kultura i društvo, Lingvistika, Metodika nastave povijesti te Povijest hrvatskog pomorstva. Izvedba nastave iz navedenih studija okončana je prema programu dotičnih studijskih programa. Od reformiranih programa poslijediplomskih doktorskih studija Sveučilište u Zadru zasad izvodi program znanstvenog studija Arheologija istočnog Jadrana i interdisciplinarnog znanstvenog studija Europski studiji: Jezici i kulture u dodiru. Od akademske godine 2004./2005. nisu obnavljani upisi na program Europski studiji. Na nereformiranim i reformiranim poslijediplomskim studijima iz znanstvenog područja humanističkih znanosti u razdoblju od do kraja siječnja na Filozofskom fakultetu u Zadru/Sveučilištu u Zadru obranjeno je ukupno 136 doktorata znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru/Sveučilištu u Zadru, od čega 20 u znanstvenom polju arheologije, 44 u znanstvenom polju filologije, 59 u znanstvenom polju povijesti i 13 u znanstvenom polju povijesti umjetnosti. 2 Veliki dio nastavnika Sveučilišta u Zadru koji se uključuju u predloženi program već su sudjelovali u izvođenju poslijediplomskih studija na Sveučilištu u Zadru, na nekadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru, kao i na drugim hrvatskim i stranim sveučilištima Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata S obzirom na to da je ustrojen u skladu s novim sustavom visokoškolskog obrazovanja, program studija nastoji promovirati pokretljivost studenata. Osim prijenosom i stjecanjem odgovarajućih ECTS bodova mobilnost, studenta se potiče na izbor odgovarajućih izvannastavnih aktivnosti koje vode bržem i učinkovitijem savladavanju i rješavanju istraživačkih zadataka. Iz tog će se razloga svakog student aovog poslijediplomskog doktorskog studija poticati na korištenje svih dostupnih programa međunarodne razmjene, te na dodatno stručno usavršavanje izvan mjesta studija, u skladu s njegovim potrebama i vještinama. Na web stranicama doktorskog studija namjeravamo učiniti dostupnima sve potrebne informacije o stipendijama za studijske boravke u inozemstvu, a Vijeće mentora uspostavit će i organiziranu potporu studentima u natjecanjima za stipendije. Pokretljivost studenata usklađena je i profilirana u skladu s njihovim individualnim programima, a uključuje različite vidove dodatnog usavršavanja: odabir komentora ili studentskog savjetnika iz druge zemlje, kraći ili duži studijski boravak u inozemstvu, sudjelovanje u zajedničkim istraživačkim projektima ili na međunarodnim skupovima itd. S vremenom se očekuje i uključivanje stranih znanstvenika u Vijeće mentora, odnosno njihovo sudjelovanje u izvođenju studijskih kolegija i doktorskih praktikumima, što će također omogućiti podizanje kvalitete studija. 2 Zaključno s danom 4. ožujka

7 1. 4. Mogućnost uključivanja studija ili njegovog dijela u zajednički (združeni) program s inozemnim sveučilištima (joint study programme) Doktorski studij kao cjelina ili neki njegov dio mogu se uključiti u zajednički program s drugim sveučilištima, u Hrvatskoj i inozemstvu, i to prije svega s onima u zemljama s kojima Hrvatska gaji višestoljetne kulturne i povijesne veze i s kojima smo već ostvarili određenu suradnju na poslijediplomskoj i dodiplomskoj razini, odnosno s onima s kojima Sveučilište u Zadru ima potpisane ugovore o bilateralnoj suradnji. U tom smislu poticat će se zajednička mentorstva (co-tutelle), a s vremenom nastojati osigurati kompetitivnost doktorskog studija na regionalnoj i europskoj razini. 2. OPĆI DIO Naziv studija i pripadnost znanstvenim područjima/poljima Naziv: Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti Znanstveno područje: 6.0. Humanističke znanosti Polja: Filozofija, Filologija, Povijest, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti, Arheologija, Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti Grane: Ovisno o raspoloživosti mentora, potencijalno sve grane u naznačenim poljima navedene pod točkom 6. u "Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama" objavljenom u Narodnim novinama i na web stranici: < U polju Filologija, na temelju istraživačkih i nastavnih kapaciteta Sveučilišta u Zadru, zasad dolaze u obzir sljedeće grane: Klasična filologija, Kroatistika, Slavistika, Romanistika, Germanistika, Anglistika, Fonetika, Opće jezikoslovlje (lingvistika), Teorija i povijest književnosti Polaznik koji s uspjehom završi ovaj studij stječe akademski naziv doktora humanističkih znanosti, uz naznaku polja i grane Nositelj studija i suradne ustanove koje sudjeluju u pokretanju i izvođenju studijskog programa Nositelj studijskog programa je Sveučilište u Zadru. U izvođenju studija Sveučilište u Zadru otvoreno je suradnji s drugim visokoobrazovnim, znanstvenim i kulturnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu Institucijska strategija razvoja doktorskih programa V. dokument Strategija razvitka znanosti Sveučilišta u Zadru na poveznici: 6

8 < _web.pdf> Inovativnost doktorskog programa Predloženi program doktorskog studija humanističke znanosti inovativan je u odnosu na dosadašnje programe Sveučilišta u Zadru. Novim ustrojem, koji se u prvom redu zasniva na individualnom radu kandidata s mentorom i na sudjelovanjeu u doktorskom praktikumu u manjim studijskim grupama studenata i mentora, ovaj program kombinira ponajbolje i najučinkovitije metode u izobrazbi budućeg znanstveno-istraživačkog kadra u području humanističkih znanosti. Interdisciplinarnost je nužna sastavnica svakog doktorskoga studijskoga programa humanističkih znanosti, no kako ona ni ovdje nije cilj, nego tek sredstvo u postizanju odgovarajućih rezultata, ona će se odvijati izvan institucionalne suradnje i u cijelosti će biti prilagođena individualnim potrebama svakog studenta i njegovog individualnog izvedbenog programa (v. dalje). Interdisciplinarnost je osigurana programom studija koji predviđa obavezu konzultacija s mentorom i drugim nastavnicima, s time da se u okviru izbornih predmeta i aktivnosti ta suradnja može i povećati. Veća razina interdisciplinarnosti postiže se i odabirom odgovarajućeg komentora te upisom odgovarajućih izbornih predmeta koji omogućuju stjecanje znanja i vještina unutar srodnih znanstvenih disciplina (npr. društvene znanosti). Suradnja i koordinacija među strukama nastoji se postići i uključivanjem studenata u rad interdisciplinarnih znanstveno-istraživalačkih projekata i programa prijavljenih pri MZOŠ-u, financiranih kroz djelatnost Nacionale zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (NZZ) te međunarodnih projekata financiranih od strane Europske komisije, Europske unije i drugih institucija Uvjeti upisa na studij Osnovni uvjet upisa na doktorski studij je pribavljena suglasnost mentora koju prihvaća Vijeće mentora. Usto, kandidat mora imati završen preddiplomski i diplomski studij u području humanističkih znanosti, s minimalno 300 ECTS. Iznimno se na studij mogu upisati kandidati koji su završili dodiplomski studij u području humanističkih znanosti, o čemu odluku donosi Vijeće mentora, vodeći računa o interesima znanstvene zajednice. Ostali uvjeti upisa na studij određeni su čl. 7. Pravilnika o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zadru Kriteriji i postupci odabira polaznika Specifični uvjeti za upis na studij određeni su s ciljem odabira potencijalno izvrsnih kandidata, s time da je temeljni uvjet jasno definirana želja kandidata za istraživanjem. S obzirom da je studij koncipiran kao mentorski (tzv. Privatissimus), s najviše tri (3) 7

9 studenta po mentoru istovremeno, već prilikom prihvaćanja mentor i Vijeće provode odabir kandidata po načelima izvrsnosti i kompetentnosti. Prilikom prijave na doktorski studij kandidat u svojoj molbi navodi polje i granu istraživanja te okvirni prijedlog teme doktorske disertacije. Kandidat prijavi prilaže diplomski rad i motivacijsko pismo (do 2 kartice teksta). Iz pisma treba biti razvidno zašto se kandidat opredijelio za određeno polje i granu i što ga motivira da upiše doktorski studij humanističkih znanosti. Prijava se podnosi nastavniku kojega student odabire kao mentora. Mentor svoju suglasnost s obrazloženjem podnosi Vijeću mentora koje odlučuje o prihvaćanju kandidata Kompetencije koje student stječe završetkom studija, mogućnosti nastavka znanstveno-istraživačkog rada, mogućnosti poslijedoktorskog usavršavanja te zapošljavanja u javnom i privatnom sektoru Završetkom studija student stječe sposobnost samostalnog bavljenja znanstvenim radom i rješavanja slojevitih problema u polju i grani svoga istraživanja. Studenti se mogu nastaviti usavršavati na poslijedoktorskim stipendijama u inozemstvu, a u skoro vrijeme očekuje se oblikovanje programa poslijedoktorskog usavršavanja na Sveučilištu u Zadru. Završetak ovoga doktorskog studija omogućuje zapošljavanje, prema propisanim uvjetima, prvenstveno u znanstveno-obrazovnim i znanstvenim institucijama. Stečena znanja, specifična i opća, vještine analitičkog razmišljanja i zaključivanja te jasnog i konciznog izlaganja omogućuju kandidatu da se upusti i u druga područja istraživanja relevantna za visokostručne poslove kakve trebaju državna tijela ili gospodarski subjekti, ukratko u svim onim institucijama te javnim i privatnim ustanovama gdje se ukaže potreba za stručnjakom tog profila. Valja naglasiti da je doktorski studij, kako je ovim prijedlogom zamišljen, podesan okvir za daljnje napore koji se ulažu u jačanje znanstveno-nastavne i istraživačke jezgre u području humanističkih znanosti, pri čemu se kompetentni stručnjaci, predavači na visokoškolskim ustanovama i istraživači, mogu školovati tek na osnovi jasne razvojne strategije stručnog i znanstvenog podmlatka koji će biti sposoban promicati ideje i posredovati informacije nužne za razvoj društva temeljenog na znanju. 3. OPIS PROGRAMA 3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa. Studij je koncipiran kao individualni, mentorski studij (privatissimus), što znači da je prilagođen svakom studentu pojedinačno te se nastava i ostale studentske obaveze velikim dijelom oblikuju prema području doktorskog istraživanja koje je student odabrao, a s vremenom i prema specifičnoj temi njegova doktorskog rada. 8

10 Nastava može započeti u zimskom i ljetnom semestru, a svaki se obvezni modul može izvoditi u zimskom i u ljetnom semestru. Student može studij upisati i započeti početkom zimskog i ljetnog semestra svake akademske godine. Osnovna organizacija studija sastoji se u podjeli na obvezatne i izborne module u odnosu 2:1 na prve dvije godine studija. Treća godina posvećena je isključivo istraživanju te izradi i obrani doktorskog rada. Odstupanje od preporučenih 50% : 50% u odnosu između obvezatnih i izbornih predmeta u osnovi je formalne naravi jer je u sustavu individualnog, mentorskog studija najveći dio sadržaja obvezatnih predmeta odabran prema specifičnim potrebama svakog studenta, tj. već predstavlja jedan vid izborne nastave. Upisom na studij svaki je student odabrao mentora. Vijeće mentora, prema potrebi i preporuci mentora, može imenovati komentora. Imenovanje komentora obvezno je u slučaju da mentor prebiva u inozemstvu. Na početku semestra, mentor za svakoga kandidata sastavlja Individualni izvedbeni plan (vidi prilog br. 1), u kojemu naznačuje obvezatne module i izborne predmete te sve aktivnosti studenta vezane uz doktorski studij. Bodovanje pojedinih aktivnosti (objavljivanje radova, sudjelovanje na znanstvenim ili stručnim skupovima u zemlji ili inozemstvu, pohađanje tečajeva, sudjelovanje u znanstveno-istraživačkim projektima itd.), regulirano je odlukama Vijeća mentora (v ). Na kraju semestra, mentor i student potpisuju Individualni izvedbeni plan, a verificira ga Vijeće mentora. Student sljedeći semestar upisuje tek po verifikaciji Individualnog izvedbenog plana na Vijeću mentora. Tijekom prve dvije godine (I.-IV. semestar) student u okviru obveznih modula stječe neophodna znanja i vještine za samostalno bavljenje znanstvenoistraživačkim radom. No, već tijekom prve dvije godine studija omjer znanstvenonastavne komponente i znanstveno-istraživačke komponente iznosi 1:5, što je u skladu s preporukama AZVO, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, kao i naputcima Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, po kojima bi novi doktorski studiji trebali biti prvenstveno istraživačkoga usmjerenja. U prva četiri semestara studija obvezni moduli obuhvaćaju po 20 ECTS semestralno, a izborni po 10 ECTS. U V. semestru bodovi se stječu samo za izradu kvalifikacijskog rada i istraživanje. U VI. semestru bodovi se stječu samo za izradu i obranu disertacije (30 ECTS). Izborni predmeti/aktivnosti boduju se prema tablici u , sukladno procjeni i odluci Vijeća mentora. Kako je mahom riječ o aktivnostima kod kojih se ne može unaprijed procijeniti radno opterećenje studenta, to se u tablici u ne iskazuju sati aktivne nastave/konzultacija ni individualnog rada. Izborni predmeti s drugih studija upisuju se i polažu uz privolu mentora, Vijeća mentora i sastavnice sveučilišta (Sveučilišta u Zadru ili drugog) koje izvodi nastavu iz dotičnih predmeta. 9

11 3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova. Napomena: 1 ECTS obračunava se kao radno opterećenje od 30 sati rada u učenju i istraživanju. Odnos znanstveno-nastavnog i znanstveno-istraživačkog dijela rada u cjelini, kao i unutar svakog pojedinog modula, u skladu je s preporukama AZVO, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, kao i naputcima Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, po kojima bi novi doktorski studiji trebali biti prvenstveno istraživačkoga usmjerenja Popis obveznih modula Modul Semestar Sati Sati samostalnog ECTS nastave/konzultacija rada Metodologija znanstvenog I istraživanja I Projekt istraživanja I Doktorski seminar I I Samostalno istraživanje I I Metodologija znanstvenog II istraživanja II Doktorski praktikum I II Doktorski seminar II II Samostalno istraživanje II II Tema istraživanja I III Doktorski praktikum II III Doktorski seminar III III Samostalno istraživanje III III Tema istraživanja II IV Doktorski praktikum III IV Doktorski seminar IV IV Samostalno istraživanje IV IV Kvalifikacijski rad V Samostalno istraživanje V V Izrada i obrana disertacije VI Popis izbornih predmeta/aktivnosti Modul ECTS Izborni kolegij s drugog studija isto Sudjelovanje i pripomoć u nastavi 3-5 Objavljen stručni ili pregledni rad 1-3 Objavljen izvorni znanstveni rad 5-7 Izlaganje na znanstvenom skupu: okrugli stol / nacionalni / međunarodni skup 3/5/7 Studijski boravak u inozemstvu 3-5 Tečajevi (strani jezici i sl.) 2 Ostale aktivnosti studenta, prema procjeni mentora i priznate po odluci Vijeća mentora Obvezne i izborne aktivnosti (sudjelovanje na seminarima, konferencijama, okruglim stolovima i sl.) i kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima. 10

12 Student je tijekom tri godine studija dužan sudjelovati s izlaganjem na barem jednom znanstvenom skupu, makar i izvan njegova užeg područja istraživanja. Studenti mogu sudjelovati i na drugim skupovima interdisciplinarnog karaktera. Ta vrst aktivnosti uključena je u izborne aktivnosti, od kojih se valoriziraju samo one povezane sa stručnim usavršavanjem i istraživačkim radom. U Individualni izvedbeni plan upisuju se samo one aktivnosti za koje kandidat priloži valjanu dokumentaciju i koje su u vezi s temom doktorskog rada ili trebaju omogućiti veću kvalitetu doktorskog rada. Strukturu izbornih predmeta/aktivnosti planira i određuje mentor, a verificira Vijeće mentora. Kao kriterij za izražavanje studentskih aktivnosti u ECTS uzeti su: približno vrijeme potrebno za učinkovitu pripremu, pisanje i boravak na znanstvenom ili stručnom skupu/okruglom stolu, odnosno za pripremu i pisanje stručnog/preglednog/izvornog znanstvenog rada. U obzir se uzimaju i razlike među aktivnostima proizašle iz njihova karaktera i pretpostavljenog stupnja zahtjevnosti. Stoga se aktivnosti studenta boduju u određenom rasponu bodova (v ) Opis svakog predmeta i/ili modula u koji ulaze Obvezni moduli Metodologija znanstvenog istraživanja I-II Nositelj/izvođač: mentor ECTS: 5 Sati nastave semestralno: 10 sati predavanja + 5 sati konzultacija Sati samostalnog rada: 135 sati Semestar: prvi (I), drugi (II) Opće i specifične kompetencije: Definiranje i objašnjenje temeljnih metodoloških pojmova i paradigmi iz znanstvenog polja i grane u koje ulazi tema disertacije, razlikovanje svrha istraživanja i vrsta nacrta, formuliranje i obrazloženje istraživačkog problema, određivanje ciljeva, hipoteza i definiranje varijabli istraživanja. Osim toga, student će biti osposobljen za prikupljanje i analizu relevantne znanstvene literature. Sadržaj/opis modula: Ovladavanje metodologijom i tehnikama znanstvenog istraživanja. Budući da se nastava iz ovog modula izvodi za svakoga kandidata zasebno, profilira se na način koji odgovara određenom području i temi istraživanja, a s obzirom na razinu studija očekuje se znatni udio samostalnog rada kandidata. Oblici rada: Nastava. Konzultacije. Samostalni rad. Studentske obveze: Pohađanje nastave i konzultacija, usmeni ispit na temelju zadane literature. Način provjere znanja: Usmeni ispit. Literatura: Propisuje mentor. Projekt istraživanja Nositelj/izvođač: mentor ECTS: 5 11

13 Sati nastave semestralno: 5 sati konzultacija Sati samostalnog rada: 145 sati Semestar: prvi Opće i specifične kompetencije: Student stječe opće i specifične kompetencije koje su potrebne za provođenje samostalnog istraživanja: izbor, analiza i obrazloženje problema koji su predmetom istraživanje i definiranje ključnih pojmova; definiranje cilja i zadataka istraživanja; formuliranje hipoteza; određivanje istraživačke strategije; analiza procesa istraživanja - faze; izrada nacrta istraživanja; izrada i evaluacija izvedbenog plana istraživanja; izbor istraživačkih metoda i postupaka. Sadržaj/opis modula: Do kraja prvoga semestra studija student s mentorom definira uže područje istraživanja, cilj i svrhu istraživanja, predviđene metode rada, očekivani doprinos i radnu bibliografiju. Oblici rada: Istraživanje uz savjetovanje. Studentske obveze: Pisani rad. Način provjere: Pisani rad. Literatura: - Tema istraživanja I-II Nositelj/izvođač: mentor ECTS: 5 Sati nastave semestralno: 10 sati predavanja + 5 sati konzultacija Sati samostalnog rada: 135 sati Semestar: treći (I), četvrti (II) Opće i specifične kompetencije: Izbor, analiza i obrazloženje teme za istraživanje i definiranje ključnih pojmova na osnovi relevantnih spoznaja iz određenog znanstvenog područja. Teme istraživanja biraju se iz niza neriješenih znanstvenih problema iz kandidatovog znanstvenog smjera. Kolegij također služi za obradu sadržaja koji su relevantni za teme istraživanja studenata. Sadržaj/opis modula: Ovladavanje spoznajama relevantim za temu određenog istraživanja. Budući da se nastava iz ovog modula izvodi za svakoga kandidata zasebno, profilira se na način koji odgovara određenom području i temi istraživanja, a s obzirom na razinu studija očekuje se znatni udio samostalnog rada kandidata. Oblici rada: Nastava. Samostalni rad. Studentske obveze: Pohađanje nastave, usmeni ispit na temelju zadane literature. Način provjere znanja: Usmeni ispit. Literatura: Propisuje mentor. Doktorski seminar I-IV Nositelj/izvođač: mentor ECTS: 5 Sati nastave semestralno: 5 sati konzultacija Sati samostalnog rada: 145 sati Semestar: prvi (I), drugi (II), treći (III), četvri (IV) Opće i specifične kompetencije: Poznavanje i primjena pravila izrade znanstvenih i stručnih publikacija, prikaz literature, struktura znanstvenih radova, diskusija teoretskih i 12

14 empirijskih spoznaja i drugo. Sadržaj seminarskog rada odnosi se na teorijski ili širi metodološki okvir doktorske disertacije, a određuje se individualno za svakog studenta. Sadržaj/opis modula: Student izučava propisanu literaturu i na temelju nje piše seminarski rad, ustrojen po pravilima stručnih i znanstvenih publikacija. Oblici rada: Samostalni rad. Studentske obveze: Izrada pisanog rada u opsegu od 10 do 15 standardnih kartica. Način provjere znanja: Pisani rad. Literatura: Propisuje mentor. Doktorski praktikum I-III Nositelj/izvođač: voditelj studijskog smjera ECTS: 5 Sati nastave semestralno: 10 (na bazi izračuna: studijska grupa = 10 kandidata) Sati samostalnog rada: 140 sati Semestar: drugi (I), treći (II), četvrti (III) Opće i specifične kompetencije: Student uči izlagati i braniti svoj rad, odnosno odabrane rezultate svog istraživanja pred drugim studentima i mentorima poslijediplomskog studija. Praktikum također služi praćenju napretka studenata u izradi doktorata te konzultacijama vezanim uz publiciranje i iznošenje rezultata na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Sadržaj/opis modula: Vrsta seminara koji ima za cilj integraciju studentskog i nastavničkog tijela unutar svakog studijskog smjera te ujednačavanje kriterija rada na doktorskom studiju kroz zajedničku provjeru stečenih znanja i iskustava. U okviru doktorskog praktikuma kandidat pred ostalim članovima istoga studijskog smjera iznosi odabrane, problemske teme vezane uz rad na disertaciji u trajanju od 20 do 30 minuta. Svrha doktorskog praktikuma je kako iznošenje, tako i rasprava o problemima i metodologiji koji se javljaju u tijeku rada na disertaciji svakog pojedinog kandidata. Stoga je aktivno sudjelovanje svih koji čine kolegij, uključujući mentore, osnovni način rada (preporuča se podjela tiskanog sažetka izlaganja ostalim članovima kolegija tjedan dana unaprijed). Oblici rada: Rad u grupi. Samostalno izlaganje. Diskusija. Studentske obveze: Priprema problemskog izlaganja u trajanju od 20 do 30 minuta. Sudjelovanje u diskusiji. Način provjere znanja: Izlaganje. Literatura: - Samostalno istraživanje I-V Nositelj/izvođač: mentor ECTS: 5 Sati nastave semestralno: - Sati samostalnog rada: 150 sati Semestar: prvi (I), drugi (II), treći (III), četvrti (IV), peti (V) Opće i specifične kompetencije: U okviru samostalnog istraživanja studenti stječu kompetencije za primjenu znanja koje su stekli u okviru prethodno pohađanih kolegija, posebice iz Metodologije znanstvenog istraživanja I-II, a posebna pažnja posvećuje se 13

15 prikupljanju i obradi empirijskih podataka, raznih vrsta građe te terenskim i arhivskim istraživanjima. Sadržaj/opis modula: Terenska istraživanja, arhivska istraživanja, prikupljanje i obrada građe i drugi oblici istraživačkog rada koji doprinose radu na disertaciji. Oblici rada: Samostalni istraživački rad. Studentske obveze: Istraživanje u predviđenom opsegu i podnošenje izviješća mentoru o provedenom istraživanju. Način provjere: Pismeno izviješće. Literatura: - Kvalifikacijski rad Nositelj/izvođač: mentor ECTS: 15 Sati nastave semestralno: 10 sati konzultacija Sati samostalnog rada: 440 sati Semestar: peti Opće i specifične kompetencije: 1) jasno formulirati pitanja i probleme znanstvenog istraživanja; 2) suvereno se služiti stručnom i znanstvenom te kritički sintetizirati i interpretirati relevantne metode i prethodnih spoznaja; 3) napisati izvorni znanstveni rad, služeći se punim znanstvenim aparatom. Sadržaj/opis modula: Izrada jednog poglavlja (dijela) disertacije, po mogućnosti uvodnog, u opsegu od 50 standardnih kartica. Oblici rada: Samostalni rad. Studentske obveze: Pisani rad. Način provjere znanja: Pisani rad. Literatura: Definira se temeljem prethodno obavljenog istraživačkog rada. Izrada i obrana disertacije Nositelj/izvođač: mentor ECTS: 30 Sati nastave semestralno: 10 sati konzultacija Sati samostalnog rada: 890 sati Semestar: peti Opće i specifične kompetencije: Sve kompetencije stečene kroz pohađanje nastave iz obvezih modula na studiju. Kroz izradu disertacije kandidat iskazuje svoju kompetenciju originalnog prikazivanja rezultata znanstvenog istraživanja. Ocjena i javna obrana doktorske disertacije predstavlja konačnu provjeru stečenih kompetencija: sposobnost provođenja originalnog znanstvenog istraživanja, odnosno sposobnost samostalnog postavljanja, provođenja i vrednovanja znanstveno-istraživačkih projekata. Sadržaj/opis modula: Završna faza samostalnog rada kandidata na disertaciji, priprema za usmenu obranu disertacije i obrana disertacije. Oblici rada: Samostalni rad. Studentske obveze: Izrada disertacije u pisanom obliku i obrana disertacije pred povjerenstvom. Način provjere znanja: Obrana disertacije. 14

16 Literatura: Izborni predmeti/aktivnosti Okvirni opis izbornih aktivnosti dan je u Opis izbornih predmeta s drugih studija dostupan je u programima i izvedbenim planovima dotičnih studija Ritam studiranja i obveze studenata. Uvjeti za napredovanje kroz studij, upisa u sljedeći semestar ili trimestar, odnosno sljedeću godinu studija, te preduvjeti upisa pojedinog predmeta ili skupine predmeta. Ritam studiranja i obaveze studenata definirani su programom studija. Za upis u sljedeći semestar studija student mora imati prihvaćeno izviješće o provedbi individualnog izvedbenog plana za prethodni semestar Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način odabira studenta, obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova, te doktorskih kandidata. Sustav savjetovanja i vođenja kandidata odvija se na tri razine tijekom čitavog doktorskog studija i tijekom izrade disertacije. Taj sustav uključuje mentora, komentora i voditelja studijskog smjera, a po potrebi i voditelja studija ili njegova zamjenika. U ovom se poglavlju navode unutarnji postupci izbora mentora i komentora. Ostali postupci propisani su u poglavlju IX. Pravilnika o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zadru. Mentor može biti osoba izabrana u znanstveno, odnosno u znanstveno-nastavno zvanje. Student sam bira mentora, mentor prihvaća, a mentora potvrđuje Vijeće mentora. Mentor može voditi najviše tri kandidata istovremeno. Mentor odgovara za znanstvenoistraživački rad studenta i pomaže studentu u pripremi teme i u izradi doktorskog rada, kao i svih pisanih radova tijekom studija. Mentor je obvezan studentu pružiti propisani broj sati nastave i konzultacija te ga po potrebi uputiti na rad s drugim nastavnicima i stručnjacima, pomoći mu u izboru nastave na drugim sveučilišnim studijima u zemlji i inozemstvu, kao i u odabiru i vrednovanju izbornih aktivnosti. Za svakog kandidata mentor popunjava Individualni izvedbeni plan, u kojem definira elemente individualnog programa i ocjenjuje rad kandidata tijekom svakog semestra te krajem semestra podnosi Vijeću mentora izviješće o izvršenju plana. Svaki mentor može istovremeno biti komentor: ako je mentor jednom kandidatu, tada može biti komentor za više kandidata (najviše tri), a ako ima dva ili tri mentorstva, tada jednom kandidatu. Komentor može biti osoba izabrana u znanstveno, odnosno znanstveno-nastavno zvanje. Uz mentora sudjeluje u izobrazbi kandidata, a imenuje se zbog specifičnosti istraživanja koje je obuhvaćeno odabranom temom ili zbog fizičke udaljenosti mentora. U dogovoru s mentorom definira način i oblik svog uključivanja u program rada kandidata kroz Individualni izvedbeni plan. Komentora na prijedlog mentora imenuje Vijeće mentora. 15

17 3.7. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa. Prema obrazloženome zahtjevu kandidata i uz prethodni dogovor s mentorom, Vijeće mentora može odobriti slušanje pojedinih predmeta s drugih doktorskih i specijalističkih doktorskih programa. U dogovoru s mentorom i uz prethodno odobrenje Vijeća mentora, kandidati mogu u okviru izbornih predmeta slušati i pojedine kolegije na diplomskom, iznimno i na preddiplomskom dijelu studija Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz navođenje jezika). Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ovisi o jezičnim kompetencijama mentora i kandidata. Modul Doktorski praktikum izvodi se na hrvatskom jeziku Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-a pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na Sveučilištu u Zadru ili drugim sveučilištima. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-a utvrđuju se u skladu s odlukama Vijeća mentora, a na osnovi uvida u program studija na kojemu su bodovi stečeni Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij humanističkih znanosti završava ispunjenjem svih obveza te izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada (disertacije). Po završetku studija studentu se izdaje diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (vidi prilog br. 2). Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada Tema doktorskog rada na ovom se studiju prijavljuje se tijekom IV. semestra. Kandidat, uz suglasnost mentora, predlaže temu doktorskog rada u pisanom obliku (sinopsis). Sadržaj prijave teme određen je čl. 22., a postupak prihvaćanja teme doktorskog rada čl. 23. Pravilnika o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zadru. Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada: Kandidat predaje dovršeni doktorski rad uz pisanu suglasnost mentora. Na prijedlog Vijeća mentora, imenuje se Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada. Način 16

18 izbora povjerenstva i postupak pisanja ocjene doktorskog rada propisani su u glavi XVI. Pravilnika o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zadru. Uvjeti i način obrane doktorskog rada: Obrana doktorskog rada provodi se nakon što Stručno vijeće za humanističko područje i Senat Sveučilišta u Zadru usvoje pozitivno izvješće Stručnog povjerenstva, a najkasnije u roku od tri mjeseca od prihvaćanja izvješća. Obrana doktorskog rada javna je i održava se, u pravilu, pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad. Deset dana prije obrane na mrežnoj stranici Sveučilišta bit će objavljen sažetak disertacije zajedno s ocjenom. O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik. Ostale odredbe o postupku obrane doktorskog rada propisane su u glavi XVII. Pravilnika o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zadru Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 158/03) i važećem Pravilniku o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zadru, studenti koji su prekinuli doktorski studij imaju pravo nastaviti ga pod uvjetima koje utvrdi Vijeće poslijediplomskih studija Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja Student u svakom trenutku može dobiti potvrdu o odrađenim obvezama na studiju, ako mu je ona potrebna u neku opravdanu svrhu (prijelaz na neki drugi studij, mobilnost i sl.) Uvjeti i način stjecanje doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita. Nema Maksimalno trajanje studija Studij može trajati najviše četiri godine, od početka do završetka studija, što uključuje predaju i obranu doktorske disertacije. Nakon tog razdoblja student gubi pravo na odobrenu temu i izradu doktorske disertacije. Iznimno, zbog zakonom predviđenih razloga, Vijeće mentora može donijeti odluku o produljenju roka za završetak studija za još jednu godinu. 17

19 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA Mjesta izvođenja studijskog programa Mentorska nastava i konzultacije izvode se na matičnoj ustanovi mentora, uz pribavljenu suglasnost čelnika ustanove. Doktorski kolegij izvodi se na Sveučilištu u Zadru. Ostale obvezne i izborne aktivnosti izvode se u skladu sa specifičnim uvjetima Podatci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija Sveučilište u Zadru osigurava prostorne i druge uvjete za obavljanje temeljnih aktivnosti studija, a dio aktivnosti obavlja se u suradnim ustanovama Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program Program ovog doktorskog studija temelji se na sljedećim znanstvenim projektima (glavni istraživači su zasposlenici Sveučilišta u Zadru, neovisno o instituciji koja je nositelj projekta): Šifra projekta Naziv projekta Glavni istraživač Temeljni parametri društvene konstrukcije hrvatske srednjovjekovne zbilje Prof. dr. sc. Mladen Ančić Liburni i Delmati u st. pr. Kr. Prof. dr. sc. Slobodan Čače Semantičke mreže i računalna leksikologija Doc. dr. sc. Damir Ćavar Applied Technology for Language-Aided CMS (ATLAS) Doc. dr. sc. Damir Ćavar Percepcija i artikulacija u hrvatskome jeziku Doc. dr. sc. Malgorzata Ewa Ćavar Glagolski sustav u francuskom i hrvatskom jeziku Prof. dr. sc. Vjekoslav Ćosić Umjetnička baština Dalmacije od 12. do stoljeća Prof. dr. sc. Emil Hilje Razvitak pomorstva i geografskih spoznaja na hrvatskom Jadranu Prof. dr. sc. Mithad Kozličić Transfer kao strategija u učenju stranih jezika Doc. dr. sc. Marijana Kresić Rimskodobne elite u Histriji i Dalmaciji Prof. dr. sc. Anamarija Kurilić Hrvatska dijalektologija Prof. dr. sc. Josip Lisac Izdavanje rukopisa Petra Perençana, zadarskog bilježnika iz 14. stoljeća Doc. dr. sc. Milenko Lončar Onomastica Adriatica Prof. dr. sc. Vladimir Skračić Likovna umjetnost i likovna kultura 19., 20. i Prof. dr. sc. Vinko Srhoj stoljeća u Dalmaciji Ranokršćanska arhitektura i skulptura u Istri i Dalmaciji Prof. dr. sc. Pavuša Vežić 18

20 Uz navedene projekte, izvedba studija temeljit će se na ostalim projektima na kojima budu sudjelovali sadašnji i budući članovi Vijeća mentora Institucijsko rukovođenje studijskim programom Tijela koja rukovode studijem su: Vijeće mentora, voditelj studija, zamjenik voditelja studija i voditelji studijskih smjerova. U okviru svojih ovlasti, predviđenih Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zadru, u rukovođenju studijskim programom sudjeluje i Vijeće poslijediplomskih studija. Vijeće mentora čine svi nastavnici uključeni u izvođenje studijskog programa i predstavnici studenata (jedan do tri, ovisno o ukupnom broju studenata). Članovi Vijeća mentora mogu biti djelatnici Sveučilišta u Zadru i djelatnici drugih znanstvenih ili znanstveno-nastavnih institucija u zemlji i inozemstvu. Vijeće mentora odlučuje o temeljnim pitanjima vođenja doktorskog studija, a osobito: - bira voditelje studijskih smjerova - predlaže rektoru voditelja studija i zamjenika voditelja studija - odobrava upisa kandidata temeljem preporuke mentora - prihvaća izviješća o izvršenju individualnih izvedbenih planova Vijeće mentora konstituira se trenutkom prihvaćanja studijskog programa na Senatu Sveučilišta u Zadru, a okuplja članove inicijalnog Vijeća mentora (v. naslovnu stranicu prijedloga programa). Po konstituiranju, Vijeće mentora proširuje svoj sastav novim članovima u skladu s dinamikom prihvaćanja doktorskih kandidata, o čemu se odluka donosi na sjednici Vijeća. Vijećem predsjedava voditelj doktorskog studija. Sjednica Vijeća mentora može se održati ako joj nazoči više od polovice ukupnog broja članova. Vijeće mentora odluke donosi natpolovičnom većinom nazočnih članova. Vijeće mentora sastaje se jednom semestralno, a po potrebi i češće. Voditelj studija može biti djelatnik Sveučilišta u Zadru koji je član Vijeća mentora. Voditelja na vrijeme od tri godine imenuje rektor na prijedlog Vijeća mentora. Voditelj predstavlja Studij i koordinira njegovim radom, saziva i vodi sjednice Vijeća mentora te provodi odluke Vijeća, potpisuje službene dokumente i individualne izvedbene planove te po potrebi obavlja konzultacije s mentorima i studentima. Zamjenik voditelja studija može biti djelatnik Sveučilišta u Zadru koji je član Vijeća mentora. Zamjenik obavlja poslove voditelja u slučaju voditeljeve spriječenosti. Zamjenik voditelja obavlja poslove koordinatora za kvalitetu studija i ECTS koordinatora. 19

21 Voditelj studijskog smjera može biti djelatnik Sveučilišta u Zadru koji je član Vijeća mentora. Voditelja studijskog smjera na vrijeme od tri godine imenuje Vijeće mentora. Voditelj smjera organizira i koordinira izvođenje doktorskog praktikuma, o čemu podnosi izviješće Vijeću mentora, te po potrebi savjetuje kandidate. Sve administrativne poslove za potrebe poslijediplomskog studija vodi Referada poslijediplomskih studija Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija, odnosno suradnih institucija Nakon odobrenja upisa na studij nositelj studija sklapa sa studentom ugovor u kojem se uređuju međusobna prava i obveze. Predložak ugovora dostavit će se naknadno Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju programa pri pokretanju studija (Inicijalno Vijeće mentora) Na temelju potpisanih suglasnosti dostavljenih prof. dr. sc. Emilu Hilji do 20. travnja 2010., utvrđuje se sastav Inicijalnog vijeća mentora: Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju: doc. dr. sc. Snježana Zorić; Odjel za filozofiju: doc. dr. sc. Slavko Brkić; Odjel za francuske i iberoromanske studije: prof. dr. sc. Vjekoslav Ćosić, prof. dr. sc. Vladimir Skračić, doc. dr. sc. Đurđa Šinko-Depierris, doc. dr. sc. Nikola Vuletić; Odjel za germanistiku: prof. dr. sc. Slavija Kabić, doc. dr. sc. Goran Lovrić; Odjel za klasičnu filologiju: doc. dr. sc. Milenko Lončar; Odjel za kroatistiku i slavistiku: doc. dr. sc. Rafaela Božić Šejić, prof. dr. sc. Josip Lisac, doc. dr. sc. Zdenka Matek Šmit, prof. dr. sc. Šimun Musa, doc. dr. sc. Marina Radčenko, prof. dr. sc. Zvjezdana Rados, prof. dr. sc. Slavomir Sambunjak; Odjel za lingvistiku: doc. dr. sc. Damir Ćavar, doc. dr. sc. Małgorzata E. Ćavar, doc. dr. sc. Marijana Kresić; Odjel za povijest: prof. dr. sc. Mladen Ančić, doc. dr. sc. Siniša Bilić Dujmušić, prof. dr. sc. Slobodan Čače, dr. sc. Serđo Dokoza, prof. dr. sc. Mithad Kozličić, prof. dr. sc. Anamarija Kurilić, doc. dr. sc. Franjo Smiljanić; Odjel za povijest umjetnosti: prof. dr. sc. Emil Hilje, doc. dr. sc. Marija Kolega, prof. dr. sc. Vinko Srhoj, prof. dr. sc. Pavuša Vežić; Odjel za talijanistiku: doc. dr. sc. Neda Balić Nižić, doc. dr. sc. Iva Grgić, prof. dr. sc. Živko Nižić, doc. dr. sc. Valter Tomas. Podatci o ovim nastavnicima (naziv ustanove zaposlenja; i adresa osobne web stranice; životopis, popis radova objavljenih u zadnjih pet godina te navođenje radova koji ih kvalificiraju za izvođenje studijskog programa; datum zadnjeg izbora u 20