SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Транскрипт

1 SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Broj 9. God. XVIII Vinkovci, utorak, 25. svibnja Izlazi prema potrebi

2

3 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 3 URED DRŽAVNE UPRAVE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI AKTI UREDA Temeljem članka 5. stavka Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata 38/88), donosim: RJEŠENJE o dopuni Rješenja o brojčanim oznakama ustanova s javnim ovlastima Članak 1. Dopunjuje se Rješenje o brojčanim oznakama ustanova s javnim ovlastima «Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 8/99, i to: Temeljem članka 5. stavka Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata 38/88), donosim: RJEŠENJE o dopuni Rješenja o brojčanim oznakama ustanova s javnim ovlastima Članak 1. Dopunjuje se Rješenje o brojčanim oznakama ustanova s javnim ovlastima «Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 8/99, i to: OZNAKA ŽUPANIJE BROJČANE OZNAKE NAZIV USTANOVE UČILIŠTE ŽUPANJA, USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH Članak 2. Rješenje će se objaviti u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: /10-01/03 URBROJ: / Vukovar, 13. svibnja godine PREDSTOJNICA: Kata Tomljenović, dipl. iur. OZNAKA ŽUPANIJE BROJČANE OZNAKE NAZIV USTANOVE PUČKO OTVORENO UČILIŠTE VINKOVCI Članak 2. Rješenje će se objaviti u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: /10-01/02 URBROJ: / Vukovar, 28. siječnja godine PREDSTOJNICA: Kata Tomljenović, dipl. iur.

4 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 4 OPĆINA CERNA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA Na temelju članka 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 28/10), članka 29. Statuta Općine Cerna («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 13/09) i članka 84. Poslovnika Općinskog vijeća (Službeni vjesnik V-SŽ 13/09), Općinsko vijeće Općine Cerna na 9. sjednici održanoj dana 17. svibnja godine, donijelo je: ODLUKU o osnovici i koeficijentu za obračun plaće Općinskom načelniku i naknade zamjeniku Općinskog načelnika Članka 1. Ovom Odlukom utvrđuje se osnovica i određuje koeficijent za obračun plaće Općinskom načelniku i naknade zamjeniku Općinskog načelnika. Članak 2. Određuje se koeficijent za obračun plaće Općinskom načelniku i iznosi 2,60. Određuje se koeficijent za obračun naknade zamjeniku Općinskog načelnika i iznosi 1,30. Osnovica za obračun plaće Općinskom načelniku i naknade zamjeniku Općinskog načelnika utvrđuje se u iznosu propisanom Odlukom o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika. Članak 3. Plaću Općinskog načelnika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%. Naknadu zamjenika Općinskog načelnika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće. Članak 4. Općinski načelnik, kada dužnost obavlja profesionalno, ostvaruje i druga materijalna prava iz radnog odnosa u visini i na način kao i službenici i namještenici Općine Cerna, ukoliko nisu isključena posebnim zakonom. Članak 5. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o visini plaća dužnosnika u Općini Cerna (KLASA: /09-01/2, URBROJ: 2212/ /1) od Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u «Službenom vjesniku» Vukovarskosrijemske županije. KLASA: /10-01/1 URBROJ: 2212/ /1 Cerna, 18. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Josip Kuterovac, dipl. ing. Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 33/01, 66/01 i 129/05), članka 29. Statuta Općine Cerna («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 13/09) i članka 84. Poslovnika Općinskog vijeća («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 13/09), na 9. sjednici Općinskog vijeća, održanoj 17. svibnja godine, donijeta je: ODLUKA o imenovanju Vijeća potrošača I. JANJA LOZIĆ iz Cerne, I. Meštrovića 51, imenuje se predsjednicom Vijeća potrošača. II. Imenuju se članovi Vijeća potrošača: VLADO KALIĆ iz Cerne, Matije Gupca 12, KRISTINA VILČEK iz Cerne, Kolodvorska 50 III Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u «Službenom vjesniku» Vukovarskosrijemske županije. KLASA: /10-01/2 URBROJ : 2212/ /1 Cerna, 18. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Josip Kuterovac, dipl. ing. Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 33/01, 66/01 i 129/05), članka 29. Statuta Općine Cerna («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 13/09) i članka 84. Poslovnika Općinskog vijeća («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 13/09), na 9. sjednici Općinskog vijeća, održanoj 17. svibnja 2010., donijeta je: S U G L A S N O S T za promjenu načina obračuna cijena i promjenu cijena pojedinih usluga odvoza komunalnog otpada I. Daje se suglasnost «Komunalnim i prijevozničkim uslugama Cerna» iz Cerne, N. Jurišića 45a, za promjenu načina obračuna cijena odvoza komunalnog otpada i promjenu cijena pojedinih usluga odvoza komunalnog otpada prema sljedećim promjenama:

5 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 5 1. Samačka domaćinstva GRAĐANI-FIZIČKE OSOBE Vrsta usluge Količina Volumen Četiri puta mjesečno Cijena bez PDV-a Cijena s PDV-om 80 l 13,98 18, Redoviti odvoz smeća za domaćinstva sa više od jednog člana Doplatne vrećice Četiri puta mjesečno 120 l 19,64 25,50 Jedna vrećica 120 l 5,39 7,00 PRAVNE OSOBE, OBRTNICI, OPĆINA Vrsta usluge Količina Volumen Cijena bez PDV-a Cijena s PDV-om 1. Redoviti odvoz smeća pravnim osobama i obrtnicima. Četiri puta mjesečno 120 l 37,89 49,20 2. Redoviti odvoz smeća pravnim osobama i obrtnicima. Četiri puta mjesečno 240 l 47,36 61,50 3. Odvoz kontejnera sa groblja Po potrebi 5000 l 600,00 738,00 4. Odvoz kontejnera Jedan odvoz 5000 l 700,00 861,00 5. Doplatne vrećice II. Suglasnost stupa na snagu danom objave. 120 l 5,39 7,00 KLASA: /10-01/2 UR BROJ : 2212/ /1 Cerna, 18. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Josip Kuterovac, dipl. ing. Na temelju članka 15. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 26/03-pročišćen tekst, 82/04, 178/04 i 38/09), članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 33/01, 66/01 i 129/05), članka 2. Odluke o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju ugovora u Općini Cerna, članka 29. Statuta Općine Cerna («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 13/09) i članka 84. Poslovnika Općinskog vijeća («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 13/09), na 9. sjednici Općinskog vijeća, održanoj 17. svibnja godine, donijeta je: O D L U K A o raspisivanju Javnog natječaja za povjeravanje komunalnih poslova održavanja nerazvrstanih cesta na području Općine Cerna I. Predmet javnog natječaja je povjeravanje komunalnih poslova održavanja nerazvrstanih cesta na području Općine Cerna na vrijeme od četiri (4) godine. II. Na temelju ove Odluke načelnik Općine Cerna objaviti će javni natječaj u dnevnom tisku i na oglasnoj ploči Općine Cerna. Uvjeti za provedbu postupka javnog natječaja utvrđeni su Odlukom o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora u Općini Cerna. III. Provedbu javnog natječaja provesti će imenovano Povjerenstvo za provedbu javnih natječaja od Općinskog vijeća Općine Cerna. IV. Odluka stupa na snagu danom objave. KLASA: /10-01/10 UR BROJ : 2212/ /2 Cerna, 18. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Josip Kuterovac, dipl. ing.

6 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 6 OPĆINA IVANKOVO AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA Na temelju članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 76/07 i 38/09), i članka 34. Statuta Općine Ivankovo («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 14/09) Općinsko vijeće Općine Ivankovo na 11. sjednici održanoj 24. svibnja godine donijelo je: ODLUKU O IZRADI DETALJNOG PLANA UREĐENJA ZONE MJEŠOVITE NAMJENE IVANKOVO - ISTOK UVODNE ODREDBE Članak 1. Donosi se Odluka o izradi Detaljnog plana uređenja zone mješovite namjene Ivankovo- istok (u daljnjem tekstu: Odluka). Članak 2. Odlukom o izradi utvrđuje se pravna osnova za izradu, obuhvat detaljnog plana uređenja, ocjena stanja u obuhvatu plana, način pribavljanja stručnih rješenja, vrsta i način pribavljanja geodetskih podloga, popis tijela i osoba određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu detaljnog plana uređenja iz područja svog djelokruga te drugih sudionika koji će sudjelovati u izradi detaljnog plana uređenja, rokovi za izradu plana te izvori financiranja detaljnog plana uređenja. PRAVNA OSNOVA Članak 4. Odluka se donosi sukladno odredbama članka 77. i 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) te članka 67. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Ivankovo (Službeni glasnik Vukovarsko-srijemske županije 16/05). OBUHVAT URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA Članak 5. Obuhvat Detaljnog plana uređenja definiran je na grafičkom prilogu 3.B Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite i 4.A Građevinska područja uređenja naselja Ivankovo, a površina obuhvata iznosi 5,40 ha. OCJENA STANJA U OBUHVATU DETALJNOG PLANA UREĐENJA Članak 7. Zemljište u obuhvatu Plana u naravi predstavlja djelomično izgrađeno građevinsko područje s djelomičnom izgrađenom prometnom i komunalnom infrastrukturom. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA Članak 8. Detaljni plan uređenja treba definirati područje namijenjeno za gradnju mješovitih sadržaja (proizvodnih, poslovnih, komunalnoservisnih i stambenih sadržaja). Ostali parametri za izradu predmetnog DPU-a definirani su Izmjenama i dopunama PPUO Ivankovo. POPIS POTREBNIH STRUČNIHN PODLOGA POTREBNIH ZA IZRADU PLANA Članak 9. Podatke, planske smjernice i propisane dokumente dostavit će nadležna tijela i osobe temeljem dostavljenih zahtjeva i mišljenja. NAČIN PRIBAVLJANJA STRUČNIH RJEŠENJA Članak 10. Stručna rješenja izrađuje stručni izrađivač Plana koji će biti izabran u odgovarajućem postupku javne nabave. VRSTA I NAČIN PRIBAVLJANJA KATASTARSKIH PLANOVA I ODGOVARAJUĆIH POSEBNIH GEODETSKIH PODLOGA Članak 11. Sukladno odredbama članku 17. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova» (NN 106/98., 39/04, 45/04, ispravak 163/04.) izraditi će se posebna geodetska podloga u mjerilu 1:1000. POPIS TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA IZ PODRUČJA SVOG DJELOKRUGA, TE DRUGIH SUDIONIKA, KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZRADI DETALJNOG PLANA Članak 12. Tijela i osobe koja za potrebe izrade predmetnog plana daju svoje prethodne zahtjeve, očituju se o Koncepciji te daju svoja mišljenja u tijeku postupka izrade i usvaja mišljenja u tijeku postupka izrade i usvajanja plana su: - MUP PU Vukovarsko-srijemska, Policijska uprava Vinkovci - Vukovarsko-srijemska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, ispostava Vinkovci - Vukovarsko-srijemska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, Vukovar - Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu

7 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 7 kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku i Uprava za zaštitu prirode - Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb - Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, Vodnogospodarska ispostava Biđ-Bosut Vinkovci - Ministarstvo obrane RH, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša - Hrvatska uprava za ceste Vukovarskosrijemske županije - Hrvatske željeznice, Sektor razvoja i planiranja investicija Zatreb - HEP-operator distribucijskog sustava d.o.o. Vinkovci - Nevkoš, d.o.o. Vinkovci - Hrvatske šume, Uprava za šume, Šumarija Vinkovci - Hrvatska agencija za poštu i telekomunikaciju, Zagreb - Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci - Plinara istočne Slavonije d.o.o., Vinkovci Primjenom članka 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji navedena tijela i osobe pozivaju se da u roku od 15 dana dostave svoje zahtjeve za izradu Plana. ROK ZA IZRADU DETALJNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVIH POJEDINIH FAZA I ROK ZA PRIPREMU ZAHTJEVA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA Članak 14. Rok za izradu Plana po fazama: o Dostava prethodnih zahtjeva (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana: 15 dana od dana zaprimanja Odluke s pozivom na dostavu zahtjeva o Prethodna rasprava održat će se 20 dana od zaprimanja zadnjeg zahtjeva o Izvješće o prethodnoj raspravi, Nacrt prijedloga i utvrđivanje prijedloga Plana za javnu raspravu: 20 dana po provedenoj prethodnoj raspravi o Javna rasprava: 30 dana o Izvješće o javnoj raspravi i izrada Nacrta konačnog prijedloga: 15 dana od okončanja javne rasprave o Utvrđivanje Konačnog prijedloga Plana 15 dana od zaprimanja zadnjeg mišljenja o Donošenje Plana Općinsko vijeće 15 dana od zaprimanja Zakonom propisanih mišljenja ili nakon isteka Zakonom propisanih rokova. IZVORI FINANCIRANJA IZRADE DETALJNOG PLANA Članak 15. Izradu Plana financira zainteresirani naručitelj sukladno članku 136. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). ZAVRŠNE ODREDBE Članak 16. Ova odluka će se objaviti u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. Ova odluka će se dostaviti Urbanističkoj inspekciji i tijelima i osobama određenim posebnim propisom, odnosno određenih u članku 12. ove Odluke. Članak 17. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: /10-01/5 URBROJ: 2188/ Ivankovo, 24. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA mr.sc. Adam Tisucki Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 76/07 i 38/09) i članka 34. Statuta Općine Ivankovo («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 14/09) Općinsko vijeće Općine Ivankovo na 11. sjednici održanoj dana 24. svibnja godine donosi: ODLUKU O DONOŠENJU Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Ivankovo I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Ivankovo (u daljnjem tekstu:plan) koje je izradilo ARHEO d.o.o. iz Zagreba. Članak 2. Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Ivankovo u jednoj knjizi sadrži: I. Tekstualni dio Odredbe za provođenje II. Grafički prilozi 0. Pregledna karta M 1: Korištenje i namjena površina M 1: Infrastrukturni sustavi 2.A Promet, pošta i telekomunikacije

8 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 8 M 1: B Energetski sustav M 1: C Vodnogospodarski sustav M 1: Uvjeti za korištenje, uređenje I zaštitu prostora 3.A Uvjeti korištenja M 1: B Područja primjene posebnih mjera uređenja I zaštite M 1: Građevinska područja naselja 4.A Građevinsko područje naselja Ivankovo M 1: Obvezni prilozi I. Obrazloženje Prostornog Plana II. Izvod iz dokumenata prostornog plana uređenja šireg područja III. Popisi dokumenata i propisa IV. Zahtjevi (iz članka 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) IV.1. Mišljenja (iz članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) V. Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi VI. Evidencija postupka izrade i donošenja Prostornog Plana VII. Sažetak za javnost Članak 3. Izmjene I dopune Prostornog plana uređenja Općine Ivankovo izrađene su u skladu s Odlukom o izradi predmetnog Plana ( Službeni vjesnik Vukovarskosrijemske županije 6/09) te Zakonu o prostornom uređenju I gradnji (NN 76/07 i 38/09). Uvid u Izmjene i dopune Prostornog uređenja Općine Ivankovo može se obaviti u prostorijama Općine Ivankovo, Ulica Bošnjaci 6, Ivankovo. Članak 4. U svim člancima mijenja se objašnjenje pojmova te isti glase prema članku 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09). II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Članak 5. U članku 5. mijenja se drugi stavak 2. crtica: - poljoprivredno tlo dijeli se prema vrijednosti na osobito vrijedno obradivo tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3) Članak 6. U prvom stavku članka 12. briše se 2. crtica. U istom članku briše se 3. stavak. Članak 7. U članku 17. stavak b) crtice 1. i 3. iz podnaslova Planirane građevine distribucije prebacuju se u podnaslov Postojeće građevine distribucije. Članak 8. U članku 21. dodaje se stavak 4. koji glasi: Gospodrske djelatnosti koje se mogu graditi unutar građevinskog područja naselja navedena su u članku 83. ove Odluke. Članak 9. U članku 22. riječ detaljna mijenja se u riječ detaljnija. Članak 10. Briše se članak 23. Članak 11. Članak 24. mijenja se i glasi: Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana palnirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti. Članak 12. Briše se članak 28. Članak 13. U članku 33. stavak 2. umjesto 1,0 m piše se 0,5 m. Članak 14. Članak 53. mijenja se i glasi: Ulična ograda podiže se iza regulacione linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste odrediti će se prema posebnim uvjetima nadležne službe za ceste. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama. Na građevinskim česticama ograde se postavljaju s unurašnje strane međe. Najveća visina ulične ograde može biti 1,60 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, opeka, metal i sl.) najveće visine od 50 cm. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,60 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja (industrijske, sportsko-rekreacijske građevine i drugo). Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) ili prozračna, izvedena od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika. Ograde između građevinskih čestia grade se prema mjesnom običaju s lijeve, desne strane, ili donje strane. Članak 15. Briše se postojeći tekst članka 54., a novi glasi:

9 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 9 Dio građevinske čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životine mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice. Kada se građevna čestica iz prethodnog stavka formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom županijske ili lokalne ceste, građevna čestica se mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja, ogradom visine do 1,6 m. Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske čestice u cijelosti. Ograda iz ovog članka mora se izvesti tako da leži na zemljištu vlasnika ograde, pri čemu je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska i sl.) ili drugih, ako je to određeno posebnim propisima. Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok. Članak 16. U članku stavak mijenjaju se riječi samo jedna obiteljska stambena građevina s riječima jedna ili više obiteljskih stambenih građevina. Dodaje se stavak 4. koji glasi: Kod gradnje više objekata na jednoj građevinskoj čestici isti se moraju graditi sukladno ostalim Odredbama iz ove Odluke u smislu maximalne izgrađenosti građevinske čestice, maximalne etažnosti ili visine, osiguran pristup do građevina, mogućnost spajanja na komunalnu infrastrukturu, smještaj vozila na građevinskoj čestici i sl. Članak 17. Članak 67. mijenja se i glasi: Na jednoj građevinskoj čestici moguć je smještaj jedne ili više građevina kao i pomoćnih građevina u funkciji građevina osnovne namjene. Dodaje se drugi stavak: Kod gradnje više objekata na jednoj građevinskoj čestici isti se moraju graditi sukladno ostalim Odredbama iz ove Odluke u smislu maximalne izgrađenosti građevinske čestice, maximalne etažnosti ili visine, osiguran pristup do građevina, mogućnost spajanja na komunalnu infrastrukturu, smještaj vozila na građevinskoj čestici i sl. Članak 18. U članku 78. briše se stavak 2. Članak 19. Članak 83. mijenja se i glasi: Prostornim planom uređenja utvrđuju se uvjeti za smještaj gospodarskih djelatnosti u izdvojenim građevinskim područjima (gospodarskim zonama). Površine gospodarskih namjena G određene su za: o proizvodna namjena pretežno industrijska I1 o proizvodna namjena pretežno zanatska I2 o poslovna namjena pretežno uslužna K1 o poslovna namjena pretežno trgovačka K2 o poslovna namjena komunalnoservisna K3 o ugostiteljsko turistička namjena T Na prostorima proizvodne namjene (I) predviđena je izgradnja industrijskih, obrtničkih, zanatskih, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne i trgovačke građevine (I1 pretežno industrijska namjena, I2 pretežno zanatska namjena). Na prostorima poslovne namjene (K) predviđeni su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno-servisni i prateći skladišni prostori, poslovni (K1 pretežno uslužna, K2 pretežno trgovačka, K3 komunalno servisna). Na prostorima proizvodne namjene (I) i prostorima poslovne namjene (K) moguće je graditi ugostiteljsko turističke sadržaje koji upotpunjuju osnovnu namjenu. Članak 20. Briše se podnaslov a mijenja se članak 84. i glasi: Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine gospodarskih djelatnosti sa sadržajima neophodnim za svakodnevni život (obrada, dorada, usluga, servisi, opskrba, skladišta i slično) u skladu s lokalnim uvjetima, ukoliko karakter naselja, tehnološko rješenje, veličina građevinske čestice i njen položaj to omogućavaju. Građevine za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se graditi i unutar građevinskog područja naselja ukoliko ne ometaju osnovnu namjenu prostora (stanovanje) te ispunjavati uvjete iz članka 20. Odredbi za provođenje PPUO Ivankovo.

10 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 10 Članak 21. Briše se članak 85. a novi glasi: Pod gospodarskom zonom podrazumijeva se zona u kojima je moguća gradnja poslovnih građevina i proizvodnih pogona čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, trgovina, skladišta i servisi, te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju ostale funkcije i čovjekovu okolinu u naselju, odnosno sve namjene koje su definirane u člancima i 23. ovih Odredbi. Građevinske čestice u gospodarskoj zoni moraju biti odijeljene zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom od građevinskih čestica stambenih i javnih građevina u zonama mješovite gradnje. Vegetacijski pojas oko gospodarskih građevina treba planirati u obliku visokog zelenila. Članak 22. Članak 86. mijenja se i glasi: U komunalno opremljenoj gospodarskoj zoni Ivankovo zapad (G-I) moguća je gradnja prema smjernicama za određivanje namjene prostora za: - proizvodna namjena I1, I2 - poslovna namjena K1, K2, K3 - ugostiteljsko-turistička namjena T - javne zelene površine Z - sportsko-rekreacijska namjena R - površine infrastrukturnih sustava IS Ne dozvoljava se gradnja građevina s nepovoljnim utjecajem na okoliš, život i zdravlje ljudi odnosno gradnja građevina koje neispunjavanu uvjete iz članka 20. Odredbi za provođenje PPUO Ivankovo. Članak 23. Članak 87. mijenja se i glasi: U gospodarskoj zoni Ivankovo zapad (G-I) dozvoljena je gradnja prema slijedećim smjernicama: o minimalna površina građevinske čestice gospodarske namjene je 600 m2 o minimalna širina parcele je 20 m o minimalna dubina parcele je 30 m o maksimalna površina građevinske čestice gospodarske namjene nije određena o maksimalni koeficijent izgrađenosti Kig=0,6 o maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno KisN=1,5 o maksimalni koeficijent iskoristivosti Kis = 2,5 o maksimalna etažnost građevine je P0+P+1+Pt ili S+ P+1+Pt o minimalna udaljenost slobodnostojećih građevina od međa susjednih građevinskih čestica može iznositi 3,0 m o minimalna udaljenost građevina (građevinski pravac) od regulacione linije prometnica je 6,0 m Unutar ovog prostora mogu se izvoditi građevine: portirnice, parkirališta, interne prometnice i prostori za manipulaciju te uređene površine zelenila. Minimum 20% površine građevne čestice treba biti ozelenjeno i odgovarajuće hortikulturno uređeno. Članak 24. Briše se članak 90. a novi glasi: Razvitak turizma s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: o naselja o ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište o vodne površine Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja. Izvan granica građevinskog područja naselja na poljoprivrednim, šumskim i vodnim zemljištima moguće je graditi sportsko-rekreacijske sadržaje, lovačke kuće ili domove, ribarske kuće uz planirane ribnjake kao i slično, a sve u svrhu razvoja turizma na području Općine. Članak 25. Briše se članak 92. Članak 26. Briše se članak 93. Članak 27. U članku 99. mijenja se 1. crtica i glasi: - u Ivankovu 15 uvjetnih grla U trećem stavku iza riječi manji dodati riječi i veći. Članak 28. U članku 101. mijenja se stavak 2. i glasi: Ukupna visina poljoprivredne građevine može iznositi maksimalno 10,0 m pod uvjetom da svojom visinom ne nadvisi uličnu građevinu. Članak 29. Briše se članak 130. Članak 30. Briše se članak 133. Članak 31. Briše se članak 134. Članak 32. Briše se članak 135.

11 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 11 Članak 33. Briše se članak 136. Članak 34. Članak 137. mijenja se i glasi: Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu djelatnost, korištenje drugih građevina, te ne ugrožavaju vrijednost čovjekovog okoliša i krajolika. Na izdvojenim građevinskim područjima (izvan građevinskih područja naselja) mogu se smještati samo one gospodarske djelatnosti koje se zbog uvjeta prostorne organizacije i tgehnologije proizvodnje ne mogu smjestiti unutar građevinskih područja naselja, odnosno one gospodarske djelatnosti koje nepovoljno utječu na uvjete života u naselju. Obveza je da za smještaj takvih djelatatnosti korisnik osigura svu potrebnu prometnu, energetsku i komunalnu infrastrukturu. Građevine u funkciji obavljanja oljoprivrednih djelatnosti izvan naselja mogu se locirati samo na površinama koje se obrađuju i za koje postoji dokaz o gospodarskoj opravdanosti te da se ne može formirati građevinska parcela za te objekte niti smanjivati posjed. Izvan građevinskog područja naselja (na poljoprivrednim površinama), na području Općine Ivankovo može se na pojedinačnim lokacijama površine najviše do 10,0 ha (ako nisu označena u Prostornom planu) odobriti izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, kao što su: o proizvodni poljoprivrednogospodarski pogoni o stambeno-gospodarski sklopovi (farme) o građevine za uzgoj životinja (tovilišta) o farme muznih krava o spremišta u vinogradima i spremišta voća u voćnjacima o uzgoj nasada (rasadnci, staklenici, o plastenici i sl.) prostori za sajmove stoke i prateći sadržaji o infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne, itd.) o građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina o o o o ribnjaci i ribarske kuće lovačke kuće i uzgajalište divljači sportske, rekreacije i zdravstvene građevine vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda Članak 35. Članak 138. mijenja se glasi: Farme su funkcionalno povezana grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem. Minimalna površina poljoprivrednog zemljišta temeljem koje se može osnovati farma ne može biti manja od 0,6 ha. Koeficijent izgrađenosti može iznositi maximalno 0,5. Čestica na kojoj se izgrađuje farma mora imati osiguranu prometnu infrastrukturu. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme su: o stambene građevine za porebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika, uz uvjet da maksimalna površina izgrađenosti stambene građevine iznosi najviše 20% od ukupne površine proizvodnih objekata. o gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje, o građevine ugostiteljsko-turističke namjene za potrebe seoskog turizma o građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda o građevine za proizvodnju bioplina i energije (obnovljivi izvori energije) o građevine za sušenje i hlađenje o građevine za preradu i pakiranje humusa U koliko je programom predviđen seoski turizam tada je moguće stambenu površinu povećati samo za onaj dio koji služi smještaju gostiju. Uvjeti se određuju stručnom podlogom za pojedini obuhvat te se odgovarajući akt o građenju može izdati za pojedinu tehnološku cjelinu na farmi. Etažna visina stambenih građevina može iznositi podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje dok je za gospodarske građevine visina tehnološki definirana. Za potrebe turizma moguće je stambenu površinu povećati za dio koji služi smještaju gostiju. Članak 36. Briše se članak 139. Članak 37. Briše se članak 140. Članak 38. Briše se članak 141. Članak 39. Briše se članak 142. a novi glasi: Minimalne udaljenosti gospodrskih zgrada namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti od javnih cesta iznose: - 70,00 m od državnih, - 50,00 m od županijskih i - 30,0 m od lokalnih cesta. Članak 40. Članak 144. mijenja se i glasi:

12 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 12 Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi). Površina građevne čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,5. Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju od građevinskog područja naselja su slijedeća: Broj uvjetnih grla Min. udaljenost (m) i više 500 Uvjetnim glrom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke: Koeficijent: - krava, steona junica 1,00 - bik 1,50 - vol 1,20 - junad 1-2 god. 0,70 - junad 6-12 mjeseci 0,50 - telad 0,25 - krmača + prasad 0,30 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 - teški konji 1,20 - srednje teški konji 1,00 - laki konji 0,80 - ždrebad 0,75 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 - janjad i jarad 0,05 - tovna perad 0, konzumne nesilice 0,002 - rasplodne nesilice 0,0033 Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30,00 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvređni u tablici ovog članka. Za gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) kapaciteta preko 500 uvjetnih grla obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš. Udaljenost građevina izvedenih na farmi moraju biti izvedene minimalno 3 m od međe susjedne parcele. Navedene postojeće farme moraju se dovesti u stanje potpune higijensko-tehničke zaštite prema svim važećim propisima. Članak 41. Članak 145. se briše. Članak 42. Briše se članak 146. a novi glasi: Vinogradarska ili voćarska kuća može se graditi u vinogradu ili voćnjaku pod uvjetom da njegova površina nije manja od 500 m2. Za vinogradarsku ili voćarsku kuću u vinogradima i voćnjacima razvijena bruto tlocrtna površina podruma i prizemlja (ili prizemlja i potkrovlja) ne može biti veća od 60 m2 kada se gradi u vinogradu površine od 500 m2 do 2000 m2, odnosno ne veća od 80 m2 za vinograde površine veće od 2000 m2. Razvijena površina iz stavka 2. ovog članka može se uvećati za 20 m2 za svakih daljnjih 1000 m2 vinograda, ali najviše do 100 m2. Vinogradarska ili voćarska kuća se može graditi na udaljenosti od najmanje 1,0 m od međe kao samostojeća građevina. U vinogradima s površinom manjom od određene u stavku 1. ovog članka pri sanaciji i rekonstrukciji postojećih vinogradarskih ili voćarskih kuća ne smije se povećati izgrađenost. Vinogradarska ili voćarska kuća mora biti građena u skladu s lokalnim običajima i to: o temelj prizemlja, odnosno gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30 cm od kote konačnog zaravnatog terena na njegovom višem dijelu o kota konačno zaravnatog terena ne smije biti niža od 15 cm od gornje kote temelja podruma na najnižem dijelu o svjetla visina prizemlja ne može biti veća od 2,60 m o krov mora biti dvostrešan, nagib između 30% i 40% i ne može se izvesti alpski ili ravni krov o krovište se na stropnu konstrukciju postavlja izravno, bez nadozida. U voćnjacima, vinogradima i povrtlarnicima minimalne površine 500 m2 može se postaviti nadstrešnica veličine do 20 m2, a njezina se bruto razvijena površina može povećati za svakih 20 m2 za svakih daljnjih 1000 m2 voćnjaka. Nadstešnice služe za privemeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda i paleta, te se grade od lakih materijala Kada se vinogradarska ili voćarska kuća, odnosno spremište voća locira u blizini međe od susjednog vinograda, udaljenost građevine od te međe ne može biti manja od srednje visine vijenca u odnosu na završnu kotu uređenog terena, a nikako manja od 3,0 m.

13 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 13 Međusobna udaljenost vinogradarske ili voćarske kuće, odnosno spremišta voća, koje su izgrađene na susjednim parcelama ne može biti manja od 6,0 m. Na poljoprivrednim površinama unutar ili izvan građevinskih područja mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, glivarnici, pčelinjaci, uzgajališta puževa, glista, žaba i slično. Površina ovih građevina i njihova visina određena je tehnološkim rješenjem, pri čemu treba voditi računa da isti svojom postavom i funkcijom ne ometaju susjedne čestice, te ako to nije u suprotnosti s lokalnim uvjetima i zaštitom okoliša. Staklenicima odnosno plastenicima se smatraju; montažne građevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom odnosno montažne građevine od plastične folije na nosivoj konstrukciji koje trebaju biti udaljene od susjednih čestica najmanje 1,0 m. Članak 43. Članak 147. mijenja se i glasi: Izgradnja ribnjaka i pratećih objekata za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstika, napuštenih korita i korita rukavaca kanala te neplodnog tla. Ribnjak mora biti u vezi s protočnom vodom odgovarajuće kvalitete koje mora biti dovoljno za sve potrebe ribnjaka u svim fazama uzgoja riba. Udaljenost ribnjaka od susjednih čestica mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, ovisno o strukturi tla. Članak 44. Briše se članak 148. Članak 45. Članak 149. mijenja se i glasi: Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako predstavljaju zaokruženu funkcionalnu cjelinu. Članak 46. Briše se članak 150. Članak 47. U članku 171. dodaje se stavak 2. i 3. koji glase: Uz sve prometnice u naseljima mogu se graditi i uređivati biciklističke staze, tako da im širina bude najmanje 1,0 m za jedan smjer, odnosno 1,6 m za dvosmjerni promet. Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti: - odvojeno od kolnika u drugoj razini - kao fizički odvojeni dio od kolnika i - prometnim znakom odvojeni dio kolnika Članak 48. Članak 185. mijenja se i glasi: Područjem Općine Ivankovo prolazi pruga od značaja za međunarodni promet i njen je naziv M 105 Novska Vinkovci-Tovarnik-Državna granica (Šid). Članak 49. Članak 187. mijenja se i glasi: Predviđena je rekonstrukcija kolodvora Ivankovo u smilslu njegova produljenja zbog novih kolosiječnih veza i ta je rekonstrukcija predviđena unutar postojećeg kolosiječnog platoa. Na kolodvoru nisu predviđeni peroni za putnički promet. Za putnički promet predviđeno je buduće stajlište Ivankovo Centar koje je bliže naselju. Lokacija stajališta je u neposrednoj blizini željezničko-cestovnog prijelaza križanje željezničke pruge M105 i županijske ceste 4167, a koji je predviđen za denivelaciju. Članak 50. Članak 188. mijenja se i glasi: Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Ovim Planom ne definira se točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja. Članak 51. Članak 189. mijenja se i glasi: Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore. Podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonu o telekomunikacijama. Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim. Članak 52. Članak 190. mijenja se i glasi: Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra.

14 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 14 Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima izvan naselja bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće. Članak 53. Briše se članak 193. Članak 54. U članku 194. b) distribucija briše se 1. crtica. U svim crticama umijesto (SBTS KTS DTS- MTS i VTS) upisuje se oznaka TS. Članak 55. Prva rečenica u stavku 2. članka 200. mijenja se i glasi: Novu niskonaponsku podzemnu kabelsku mrežu polagati, u pravilu, u zeleni pojas ulica. U istom stavku na svim mjestima gdje se navodi NN stup betonski mijenja se riječju u samostojeći. Članak 56. U članku 201. riječ betonskim mijenja se riječju u samostojećim. Članak 57. U članku 203. iza riječi ne mogu se dodati riječi u pravilu. Članak 58. U članku 227. briše se stavak 2. Članak 59. U članku 228. stavak 1. briše se 1. crtica. Članak 60. Članak 231. mijenja se i glasi: Pojedinačno zaštićena građevina je Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u ulici Bošnjaci 5 (kč.br. 165) koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod oznakom Z Preventivno zaštićena je vojnokrajiška zgrada u ulici Bošnjaci 14 i 16 (kč.br. 775/1) koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara, pod oznakom P Zgrada je zbog dotrajalosti srušena uz odeobrenje Konzervatorskog odjela u Vukovaru i uvjetovana je faksimilna obnova. Evidentirano kulturno dobro je vojnokrajiška zgrada Općine Ivankovo ulici Bošnjaci 6 ( kč.br. 779/1, broj evidencije 4262). Preventivno zaštićen je Poklonac sv. Rožarije u Prkovcima, uz cestu Retkovci-Prkovci, kč.br. 639 (zk.ul.br. 329) K.O. Prkovci. Preventivna zaštita odnosi se na područje kč.br. 639 (zk.ul.br. 329) K.O. Prkovci. Na građevine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra) primjenjuju se Odredbe važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Na zaštićenim građevinama i na pripadajućim parcelama na kojima se nalaze, kao i u njihovoj neposrednoj blizii, ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez prethodnog odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela (Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture). Osobito se to odnosi na sljedeće zahvate: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnja, prigradnja, preoblikovanje, adaptacija, rušenje i promjena namjene. Članak 61. Članak 232. mijenja se i glasi: Memorijalna obilježja antifašizma, evedentirna: o Prkovci, Spomen ploča u čast osnivanja NOO KK KPH, Glavna 18 o Prkovci, spomenik u čast palih boraca, centar sela o Retkovci, spomenih palim borcima i ŽFT, centar sela o Retkovci spomen ploča M. Benačiću, Kvaternikova 9 o Retkovci, spomen ploča ŽFT, M. Gupca 2 Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara regulirana je zaštita područja, mjesta, spomenika i obilježja u vezi s povijesnim događanjima i osobama (spomenici antifašizma, domovinskog rata i dr.) te se stoga na evidentirana, prvenstveno zaštićena i registrirana kulturna dobra iz ovog područja prmjenjuju propisane odredbe ovog Zakona. Spomen-biste, spomen-obilježja, grobnice i druga javna obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela (Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministasrtva kulture). Članak 62. Članak 233. mijenja se i glasi: Na području Općine Ivankovo nalaze se tri preventivno zaštićena Arheološka lokaliteta upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobra: 1. Ivankovo, Gorjani srednjovjekovni arheološki lokalitet k-č.br. 165, 166, 167, 168, 170/1, 170/2, 170/3, 171/1, 4349 sve k.o. Ivankovo (oznaka u Registru: P-2077) 2. Ivankovo, Križin stan, prapovijesni arheološki lokalitet k.č.br. 3732, 3733, 3734, 3735, 3736 sve k.o. Ivankovo (oznaka u Registru: P-1986).

15 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Ivankovo, Bedem-grad, srednjovjekovni arheološki lokalitet k.č.br. 3234/1, 3234/2, sve k.o. Ivankovo (oznaka u Registru: P-1985). Na preventivno zaštićenim arheološkim lokalitetima svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju se izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalittima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenja. Članak 63. Članak 234. mijenja se i glasi: Na području Općine Ivankovo nalaze se tri evidentirana lokaliteta: 1. Retkovci Groblje, prapovijesni arheološki lokalitet 2. Retkovci Staro selo, antički areheološki lokalitet 3. Prkovci Mijino brdo, prapovijesni arheološki lokalitet Ukoliko bi se na području obuhvata Izmjena i dopuna PPUO Ivankovo i preostalog dijela Općine Ivankovo prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova, naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti, te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Vukovaru, kako bi se sukladno Odredbama važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i važećem Pravilniku o arheološkim istraživanjima poduzele odgovarajuće mjere osiguranja nalazišta i nalaza. Članak 64. Briše se članak 235. Članak 65. Briše se članak 236. Članak 66. U članku 238. mijenjaju se prva dva stavka i glase: Zbrinjavanje komunalnog otpada riješiti će se na Županijskom centru za gospodarenje otpadom. Do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom koristiti će se zamjensko odlagalište. U članku 238. dodaje se stavak 5 i glasi: Na području gospodarske zone Ivankovo-zapad izvesti će se Općinsko reciklažno dvorište na površini cca 1,70 ha. Članak 67. Članak 258. mijenja se i glasi: Sukladno važećem Zakonu i Prostornom planu Vukovarsko-srijemske županije te potrebama prostornog uređenja Općine Ivankovo, ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova: a) Urbanistički planovi uređenja (UPU): - naselje Ivankovo - gospodarske zone Ivankovo zapad P= 6,70 ha b) Detaljni planovi uređenja (DPU): - zona mješovite namjene Ivankovo istok (unutar GP naselja Ivankovo) P=5,40 ha - proširenja groblja Ivankovo P= 4,70 ha Članak 68. Članak 260. mijenja se i glasi: Do izrade detaljnijih planova, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivati će se sukladno ovim Odredbama. Članak 69. Briše se članak 262. III. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 70. Članak 269. mijenja se i glasi: Ovaj Plan izrađen je u (6) šest primjeraka koji se imaju smatrati izvornikom. Članak 71. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom vjesniku Vukovarskosrijemske županije. KLASA: /10-01/4 URBROJ:2188/ Ivankovo, 24. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA mr.sc. Adam Tisucki Na temelju članka 6. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 28/10) i članka 34. Statuta Općine Ivankovo («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 14/09), Općinsko vijeće Općine Ivankovo na 11. sjednici održanoj 24. svibnja donosi: ODLUKU o naknadi za rad zamjeniku općinskog načelnika I. Ovom odlukom se određuje naknada za rad zamjeniku općinskog načelnika Općine Ivankovo koji dužnost obnaša bez zasnivanja radnog odnosa. II. Naknada za rad zamjeniku općinskog načelnika određuje se u visini 36,04 % umnoška koeficijenta za obračun plaće i osnovice za

16 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 16 obračun plaće općinskog načelnika, tako da iznosi 5.172,43 kn bruto. III. Odluka stupa na snagu 8 dana od objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: /10-01/2 URBROJ: 2188/ Ivankovo, 24. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA mr.sc. Adam Tisucki Na temelju članka 3. i 4. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 28/10) i članka 34. Statuta Općine Ivankovo («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 14/09), Općinsko vijeće Općine Ivankovo na 11. sjednici održanoj 24. svibnja donosi: I. Ovom odlukom se određuju koeficijent i osnovica za obračun plaće općinskog načelnika Općine Ivankovo koji dužnost obavlja profesionalno, zasnivanjem radnog odnosa. II. Koeficijent za obračun plaće općinskog načelnika je 3,10. Osnovica za obračun plaće općinskog načelnika je 4.630,14 kn. III. Odluka stupa na snagu 8 dana od objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: /10-01/1 URBROJ: 2188/ Ivankovo, 24. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA mr.sc. Adam Tisucki ODLUKU o koeficijentu i osnovici za obračun plaće općinskog načelnika

17 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 17 OPĆINA STARI MIKANOVCI AKTI POVJERENIKA VLADE RH Na temelju članka 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 28/10) i članka 32. Statuta Općine Stari Mikanovci («Službeni vjesnik» Vukovarskosrijemske županije broj: 25/09), Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti Općinskog vijeća Općine Stari Mikanovci donosi: ODLUKU o osnovici i koeficijentu za obračun plaće općinskog načelnika I.. Ovom odlukom se određuju osnovica i koeficijent za obračun plaće općinskog načelnika koji dužnost obavlja profesionalno, zasnivanjem radnog odnosa. II. Plaća općinskog načelnika bez uvećanja za radni staž, iznosi umnožak koeficijenta 2,34 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika. III. Odluka stupa na snagu 8 dana od objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: /10-01/28 URBROJ: 2188/ Stari Mikanovci, 24. svibnja godine POVJERENIK VLADE RH: Tomislav Raić, dipl. oec

18 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 18 OPĆINA TOVARNIK AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA Temeljem čl. 3., 4., 5. i 7. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 28/10) i čl. 32 Statuta Općine Tovarnik («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 12/09), Općinsko vijeće Općine Tovarnik, na svojoj 6. sjednici održanoj dana 19. svibnja godine, donosi: ODLUKU O OSNOVICI I KOEFICIJENTU ZA IZRAČUN PLAĆE OPĆINSKOG NAČELNIKA I ZAMJENIKA OPĆINSKOG NAČELNIKA Članak 1. Plaću Općinskog načelnika i zamjenika Općinskog načelnika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %. Članak 2. Osnovica je za izračun plaće načelnika i zamjenika Općinskog načelnika utvrđena Odlukom o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika. Članak 3. Koeficijent za izračun plaće Općinskog načelnika je 2,40 Članak 4 Koeficijent za izračun plaće zamjenika Općinskog načelnika iznosi 2,04 ( 85% koeficijenta Općinskog načelnika ) Članak 5. Pojedinačna rješenja o visini plaće Općinskog načelnika i zamjenika Općinskog načelnika, utvrđene prema odredbama ove Odluke, donosi pročelnik jedinstvenog upravnog odjela. Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja. Članak 6. Ova odluka stupa na snagu 8. dana od dana objave u Službenom vjesniku Vukovarsko -srijemske županije KLASA: / URBROJ: 2188/ Tovarnik, 19.svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stipo Mijić Na temelju čl.2. st.2. i čl. 12. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 1/07) te čl. 32. Statuta Općine Tovarnik («Službeni vjesnik» Vukovarsko -srijemske županije broj: 12/09 ), Općinsko vijeće Općine Tovarnik, na svojoj 6. sjednici, održanoj dana 19. svibnja godine, donosi: ODLUKU o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i vijećnika/ca iz proračuna Općine Tovarnik Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuje se visina sredstava i način raspoređivanja sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih lista i vijećnika/ca zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Tovarnik ( u daljnjem tekstu sredstva za redovito godišnje financiranje ) Članak 2. Sredstva za redovito godišnje financiranje osiguravaju se u proračunu Općine Tovarnik u iznosu od kn Članak 3. Pravo na financiranje iz sredstava Proračuna Općine Tovarnik, prema ovoj Odluci, imaju one političke stranke, nezavisne liste odnosno nezavisni vijećnici/ce, koje djeluju na području Općine Tovarnik, čiji je najmanje jedan kandidat/kinja izabran za vijećnika/cu Općinskog vijeća Općine Tovarnik. ( udaljnjem tekstu Općinsko vijeće ) Članak 4. Sredstva iz članka 2. ove Odluke raspoređuju se na način da se utvrdi jednaki iznos za svakog vijećnika/cu u Općinskom vijeću, tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njezinih vijećnika/ca u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća. Ukoliko pojedini vijećnik/ca ( vijećnici/ce ) nakon konstituiranja Općinskog vijeća napuste ili promijene članstvo u političkoj stranci, financijsk a sredstva koja se raspoređuju sukladno stavku 1. ovoga članka, ostaju političkoj stranci kojoj je vijećnik/ca pripadao u času konstituiranja Općinskog vijeća. U slučaju udruživanja dviju ili više političkih stranaka, financijska sredstva koja se raspoređ uju sukladno stavku 1. ovog članka, pripadaju političkoj stranci koja je pravni slijednik političkih stranaka koje su udruživanjem prestale postojati.

19 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 19 Članak 5. Za svakog izabranog vijećnika/cu podzastupljenog spola, političkim strankama i nezavisnim listama, pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog po vijećniku/ci, a određenog u čl. 4 st.1. ove Odluke Članak 6. Sredstva raspoređena prema čl. ove Odluke doznačuju se na žiro račun ogranka političkih stranaka i nezavisnih lista i vijećnika/ca na području Općine Tovarnik, tromjesečno u jednakim iznosima. Članak 7. Ova odluka stupa na snagu 8. dana od dana objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko - srijemske županije. KLASA: /10-01/01 URBROJ: 2188/12-04/10-1 Tovarnik, 19.svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stipo Mijić Temeljem čl. 32. Statuta Općine Tovarnik («Službeni vjesnik» Vukovarsko -srijemske županije broj: 12/09) i Zaključka skupštine TINTL -a održanoj 12. svibnja 2010 godine, Općinsko vijeće Općine Tovarnik na 6. sjednici održanoj dana 19. svibnja godine, donosi : ODLUKU Članak 1. Općina Tovarnik će sudjelovati u osnivanju Lokalne akcijske grupe - LAG-a na području Općina Tovarnik, Nijemci, Tompojevci, Lovas i Grada Iloka Članak 2. Ova odluka objavit će se u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije KLASA: /10-01/01 URBROJ: 2188/ Tovarnik, 19. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stipo Mijić Temeljem čl. 32. Statuta Općine Tov arnik («Službeni vjesnik» Vukovarsko -srijemske županije broj: 12/09) i Odluke o komunalnom redu («Službeni vjesnik» Vukovarsko -srijemske broj: 5/10 ), Općinsko vijeće Općine Tovarnik donosi: ODLUKU O KORIŠTENJU JAVNIH POVRŠINA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom se Odlukom uređuju uvjeti i postupak davanja u zakup i drugo korištenje javnih površina na području Općine Tovarnik ( u daljnjem tekstu : Općina ) za postavljanje privremenih objekata, te za održavanje prigodnih manifestacija i visina naknade za njihovo korištenje. Javnim površinama smatraju se sve površine koje su kao takve utvrđene Odlukom o komunalnom redu Općine Tovarnik Privremeni objekti iz stavka 1. ovog članka su: montažni objekt, kiosk, pokretna radnja, pokretna naprava, uslužna naprava, n aprava za zabavu, zabavni park, štand, reklamni pano, ugostiteljska terasa i dr. (u daljem tekstu: privremeni objekti) II. LOKACIJE ZA POSTAVLJANJE PRIVREMENIH OBJEKATA Članak 2 Općinski načelnik utvrdit će lokacije za postavljanje privremenih objekata Planom lokacije za postavljanje privremenih objekata Postavom privremenih objekata ne smije se onemogućiti ili bitno narušiti osnovna namjena površine na kojoj se privremeni objekt postavlja. Privremeni objekti ne smiju se postavljati: o na ulaz u objekt u kojem se nalazi drugi poslovni ili stambeni prostor, o na udaljenosti manjoj od 10 m od sjecišta ceste koje čine raskrižje, o na udaljenosti manjoj od 1,20 o m od ivice kolnika, uz aktivna pročelja prizemlja građevine na udaljenosti manjoj od 2 m od pročelja, osim ugostiteljskih terasa, o na nogostupu ukoliko ugrožavaju kretanje pješaka, o na javno prometnim površinama koje su u funkciji prometa ili parkiranja vozila, o u parkovima i na ostalim uređenim zelenim površinama osim u slučaju kada to predviđeno projektom uređenja navedene površine, o na mjestima gdje bi postavljanje objekata ugrožavalo održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

20 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 20 Članak 3. Ugostiteljske terase se u pravilu postavljaju u neposrednoj blizini objekta u kojem se nalazi ugostiteljski poslovni prostor, u pravilu uz pročelje zgrade i sa minimalnom pješačkom komunikacijom na pločniku od 2m Postavljanjem ugostiteljske terase na neuređenoj javnoj površini, zakupnik je dužan o svom trošku urediti terasu, bez prava na povrat uloženih sredstava. Nije dozvoljeno postavljanje čvrsto ugrađene opreme terase, betoniranje i drugi čvrsti radovi na terasi ukoliko to nije predviđeno projektom na koji je suglasnost dao načelnik. III. POSTUPAK DODJELE JAVNE POVRŠINE U ZAKUP Članak 4. Javna površina daje se u zakup neposrednom pogodbom. Ugovor o zakupu sa zakupnikom potpisuje načelnik Općine Tovarnik zakupninu za štandove i štandove Općine Tovarnik naplaćuje komunalni redar neposredno od zakupnika štanda uz izdavanje potvrde o naplati Primjerak potvrde o napl aćenoj zakupnini komunalni redar dostavlja u računovodstvo a naplaćeni iznos uplaćuje u korist proračuna Općine Tovarnik Zakupnik ne smije javnu površinu dati u zakup ili na korištenje drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi. Korisnik javne površine dužan je pri državati se odredbi o komunalnom redu i ostale zakonske regulative koja regulira obavljanje predmetne djelatnosti. Članak 5. Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu ukoliko se zakupnik ne pridržava ugovorenih obveza kao i odredbi iz ove Odluke. Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu i u slučaju potrebe uređenja javne površine i provođenja namjeni određenoj prema važećem detaljnom planu i dokumentu uređenja. Otkazni rok za otkaz ugovora o zakupu javne površine za postavljanje kioska je 30 dana, a za ostale privremene objekte 8 dana. Zakupnik nema pravo na naknadu štete u slučajevima otkaza ugovora o zakupu iz stavka 1. ovog članka. U slučaju prestanka zakupa iz razloga utvrđenih stavkom 2. ovog članka, zakupnik ima pravo na povrat razmjernog dijela zak upnine za period u kojem je ugovor otkazan. IV. NAKNADA ZA KORIŠTENJE JAVNE POVRŠINE (ZAKUPNINA) Članak 6. Visina zakupnine određuje se s obzirom na zonu u kojoj se javna površina nalazi, vremenskog razdoblja u kojem se javna površina koristi, površine koja se koristi ili broj komada predmeta (objekata) koji se nalaze na javnoj površini u određenoj funkciji te vrsti objekta koji se postavlja na javnu površinu. Radi određivanja visine zakupnine glede zone u kojoj se javna površina nalazi, utvrđuje se jedn a zona i to 1. ZONA koja obuhvaća cijelo područje Općine Tovarnik. Glede vremenskog roka korištenja, zakupnina se određuje u sljedećim iznosima (u kunama, po m 2 odnosno komadu, ovisno o vremenu korištenja): Vrsta objekta Visina zakupnine visina zakupnine za crkvenog goda KIOSK 20 kn po m 2 mjesečno 20 kn po m 2 UGOSTITELJSKE TERASE 5 kn po m 2 mjesečno 5 kn po m 2 ŠTANDOVI 10 kn po m 2 dnevno 15 kn po m 2 dnevno ŠTANDOVI OPĆINE TOVARNIK 15 kn po štandu dnevno 100 kn po štandu dnevno PRODAJA ROBE NEPOSREDNO S JAVNE POVRŠINE 10 kn po m 2 dnevno 30 kn po m 2 dnevno PRODAJA ROBE IZ VOZILA 10 kn po vozilu dnevno 10 kn po vozilu dnevno REKLAMNI PANOI OSTALO (zabavni park, naprave za zabavu i sl. ) 10 kn po m 2 reklamnog panoa mjesečno Prema najpovoljnijoj ponudi 10 kn po m 2 reklamnog panoa Prema najpovoljnijoj ponudi

21 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 21 Članak 7. Načelnik može korisnika osloboditi plaćanja zakupnine ako se javnom površino m koristi pravna osoba kojoj je osnivač Općina, humanitarna ustanova odnosno udruga koja se skrbi o odgoju i zaštiti djece, mladeži, invalida i starijih osoba, vjerska organizacija, ako se javna površina koristi za prodaju (u pretežitom dijelu) lokalnih i zvornih suvenira, te u drugim slučajevima ukoliko je korištenje javne površine od interesa za Općinu. Ako je Općina naručitelj radova za čije je izvršenje potrebno koristiti javnu površinu ne plaća se zakup javne površine. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDB E Članak 8. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko - srijemske županije. KLASA: /10-05/01 URBROJ: 2188/ Tovarnik, 19. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stipo Mijić Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o otpadu 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09), te članka čl. 32. Statuta Općine Tovarnik («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije broj: 12/09.), Općinsko vijeće Općine Tovarnik, na svojoj 6. sjednici održanoj dana 19. svibnja godine, donosi: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE TOVARNIK ZA RAZDOBLJE OD DO GODINE Članak 1. Ovaj plan stupa na snagu 8. dana od objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko -srijemske županije KLASA:351-02/10-01/01 URBROJ:2188/ Tovarnik, 19. svibnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stipo Mijić

22 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 22 Plan gospodarenja otpadom Općine Tovarnik godine Uvod Obzirom na približavanje Hrvatske Europskoj uniji svjedoci smo postepenog uvođenja europskih standarda u svim područjima našeg društva, pa tako i na području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Europska unija je već odavno postavila visoke kriterije zaštite čovjekovog okoliša, a sada u cilju prihvaćanja europskih standarda dolazi do podizanja tih kriterija i u Republici Hrvatskoj. U proteklih nekoliko godina tako je na snagu stupilo niz zakona i podzakonskih akta kojima se definira zaštita pojedinih segmenata okoliša (vode, tlo, zrak), a naročito se velika briga posvećuje uspostavi sustava gospodarenja svim vrstama proizvedenoga otpada. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je prioritetno pitanje zaštite okoliša, te jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije. Dok je u Europskoj uniji otpad resurs iz kojega se dobiva energija i razne sirovine za ponovnu uporabu, u Hrvatskoj je otpad uglavnom samo opasnost za okoliš i bezvrijedna tvar, te je orijentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom jedan od preduvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Suvremeno gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, i/ili njegova štetna utjecaja na okoliš, zatim skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za županije, gradove i Općine definirana je Zakonom o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 111/06., 60/08., 87/09.). Člankom 11. Zakona o otpadu definirano je da Plan gospodarenja otpadom grada/općine donosi gradsko, odnosno Općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovo izvršavanje provjerava se godišnje, te je stoga ovaj Plan gospodarenja otpadom napravljen za razdoblje godine. Kako bi ispunila zakonsku obvezu i unaprijedila postojeći sustav gospodarenja otpadom, Općina Tovarnik je izradila ovaj Plan gospodarenja otpadom, u daljnjem tekstu Plan. Plan gospodarenja otpadom za Općinu Tovarnik osnovni je dokument o gospodarenju otpadom za razdoblje godine. Plan je usklađen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 130/05.), kao i Nacionalnom strategijom zaštite okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 46/02.) i programima zaštite okoliša, te s Planom gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije 11/08.). Sadržaj i način izrade plana gospodarenja otpadom nije strogo definiran. Temeljem EU smjernica, predlažu se osnovni dijelovi plana: - polazište izrade plana, - opis postojećeg stanja gospodarenja otpadom, - planirani sustav gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o otpadu sadržava sljedeće cjeline: 1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, 2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, 3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, 4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, 5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. Gradonačelnik i Općinski načelnik dužni su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnositi gradskom vijeću, odnosno Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi obveza i učinkovitosti poduzetih mjera (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 60/08., članak 11., stavak 4.). Usvojeno izvješće nadležni ured dužan je dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša. Usvojeni Plan obvezno je objaviti u službenom glasilu Općine Tovarnik. Plan gospodarenja otpadom imat će ključnu ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na području Općine Tovarnik. Održivi sustav gospodarenja otpadom u skladu je s obvezama i smjernicama nacionalne zakonske regulative, europskih direktiva, te državnih i lokalnih planskih dokumenata. 1. Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom 1.1. Nacionalno zakonodavstvo Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš 46/02.), utvrđeno je da je neodgovarajuće

23 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 23 gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostaloga i stoga što se kasnilo s donošenjem cjelovite strategije na razini RH, zatim uslijed nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa, te do nedavno nepostojanja financijskih poticaja. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 130/05.) ima za cilj uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden treba gospodariti poštujući načela održivog razvoja. Osnovni sadržaj strategije: opis postojećeg stanja s opisom današnjih tokova otpada i količina svih vrsta otpada: komunalnog, građevinskog, opasnog, ambalažnog i sl., smjernice s Konceptom organizacije gospodarenja otpadom, specifično po pojedinim vrstama otpada; prijedlog sanacija današnjih, mahom neuređenih odlagališta; prijedlog izgradnje novih odlagališta, procjena investicija i izvora financiranja. Temelji strategije: 1. Smanjenje volumena izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, stara vozila, automobilske gume, papir i dr.), 2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara odlagališta, a) sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i Općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom, b) izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara za gospodarenje otpadom sa uređenim odlagalištima, (max. 21 kom), c) primjena najnovijih tehnologija obrade otpada: MBO mehaničko biološka obrada i smanjenje otpada na cca. 20% današnjeg volumena, tehnologije visokih temperatura 1 i druge nove tehnologije. Ciljevi i mjere iz strategije: izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru, te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada, razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept Izbjegavanje Vrednovanje Odlaganje), smanjivanje rizika od otpada, doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj, edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom. Smjernice koje proizlaze iz Strategije: razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO koncept), aktivnosti po pojedinim tokovima otpada prilagodba EU propisima, instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti (2 uredbe + 13 pravilnika, usklađeno s EU direktivama), sanacija odlagališta i starih opterećenja. Osim Nacionalne strategije zaštite okoliša, Nacionalnog plana djelovanja za okoliš i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom u Hrvatskoj definirano je i nizom drugih zakonskih i podzakonskih akta: Zakon o otpadu ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04.) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 111/06., 60/08., 87/09.) Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 32/98.) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada 50/05.) Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada 39/09.) Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 71/04.) Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 69/06.) Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nadzoru prekograničnog prometa otpadom 17/07.) Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nadzoru prekograničnog prometa otpadom 39/09.) Pravilnik o vrstama otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 27/96.) Pravilnik o visini naknade za sabiranje i toplinsku preradu otpada životinjskog podrijetla 152/02.) Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom

24 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica /97.), izmjene i dopune Pravilnika («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 112/01.) Pravilnik o Popisu pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada 1/04.) Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom 95/04.) Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 120/04.) Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 51/06.) Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave 59/06.) Pravilnik o gospodarenju otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 23/07.) Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o gospodarenju otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 111/07.) Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada 45/07.) Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 50/00.) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 117/07.) Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša 35/08.) Posebne kategorije otpada: Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu 97/05.) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 115/05.), 81/08.) Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (155/05.) Ispravak odluke o uvjetima označavanja ambalaže («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 24/06.) Ispravak Ispravka Odluke o uvjetima označavanja ambalaže («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 28/06.) Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u godini («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 82/07.) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama («Narodne novine» Republ ike Hrvatske broj: 40/06.) Pravilnik o izmjeni pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima 124/06.) Pravilnik o izmjeni Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 121/08.) Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 133/06.) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima 136/06.) Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 42/07.) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom 72/07.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 74/07.) Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 133/08.) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom 38/08.) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 38/08.) Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 70/08.) Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima

25 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica /08.) Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina 128/08.) Komunalno gospodarstvo: Zakon o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 36/95.), Izmjene i dopune («Narodne novine» Republike H rvatske broj: 109/95., 21/96., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 150/02., 26/03., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09.) Prijevoz opasnih tvari: Zakon o prijevozu opasnih tvari ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 97/93.) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu opasnih tvari («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 181/03.) Zakon o prijevozu opasnih tvari («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 79/07.) Otrovi: Zakon o otrovima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 27/99.), izmjene Zakona («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 37/99.), izmjene Zakona («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 55/99.) Zakon o kemikalijama («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 150/05.) Zaštita okoliša: Zakon o zaštiti okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 110/07.) Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitost («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 107/03.) Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 74/99.), ispravak Uredbe («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 79/99.) Plan intervencija u zaštiti okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 82/99.), ispravak Plana 86/99.), izmjena Plana («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 12/01.) Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 6/00.) Popis pravnih osoba kojima je izdana suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 124/02.) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (64/08.) Ostalo: Zakon o rudarstvu (pročišćeni tekst) («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 35/95.) Zakon o rudarstvu (pročišćeni tekst) («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 190/03.) Uredba o uvjetima te načinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 44/08.) 1.2. Europsko zakonodavstvo Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01), koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom. U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške smjernice zajednice, , zemlje članice zajednički nastoje maksimalno povećati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na način da riješe zagađivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada. Direktive EU-a za područje gospodarenja otpadom organizirane su u četiri "grupe" direktiva, ovisno o tome propisuju li: okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu), posebne tokove otpada (direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titandioksid, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila), pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar područja, na području i s područja Europske unije), građevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja). Obvezu planiranja gospodarenja otpadom, na način da se od nadležnih tijela traži izrada planova gospodarenja otpadom, direktno propisuju tri direktive: okvirna direktiva o otpadu, direktiva o opasnom otpadu i direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu.

26 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 26 Međutim, i drugi europski propisi, tj. direktive koje se odnose na posebne tokove otpada i na objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izrade planova gospodarenja otpadom. Najvažnije europske direktive u sektoru gospodarenja otpadom su: Okvirna direktiva o otpadu 2006/12/EC, Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC, Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC s dodacima 94/31/EC, 166/2006, Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 86/278/EEC, Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC, Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu 94/62/EC s dodacima 2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003. Šesti akcijski plan EU-a "Okoliš 2010.: naša budućnost, naš izbor", usvojen 2001., definira prevenciju i gospodarenje otpadom kao jedan od četiri glavna prioriteta s primarnim ciljem razdvajanja nastajanja otpada od gospodarskih aktivnosti Načela gospodarenja otpadom i sustav odgovornosti Zakonom o otpadu definirana su osnovna načela gospodarenja otpadom gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima: 1. onečišćivač plaća posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada, te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad, 2. odgovornost proizvođača proizvođač proizvoda od kojega otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije, 3. blizina oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš. Sustav odgovornosti u gospodarenju otpadom definiran je Zakonom o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: : 178/04., 111/06., 60/08., 87/09.), a odgovornost gradova i Općina u gospodarenju otpadom definirana je člancima 15., 15.a, 16. i 18.: Članak 15. (1) Grad i Općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. (2) Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće i poglavarstvo Općine, odnosno Općinsko vijeće dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. (3) Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. (4) Grad Zagreb, grad i Općina dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sukladno ovom Zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Članak 15.a (1) Grad Zagreb, grad i Općina, u svrhu provedbe obveza iz ovoga Zakona vezano za gospodarenje komunalnim otpadom na svojem području, vlasniku koji na svojoj nekretnini odlaže otpad protivno odluci o komunalnom redu i/ili to dozvoljava drugoj osobi, putem komunalnog redara naredit će da taj otpad, o svojem trošku i odgovornosti, odloži na propisani način. (2) Ukoliko vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po nalogu komunalnog redara, to će učiniti Grad Zagreb, grad, odnosno Općina na trošak i odgovornost vlasnika. Članak 16. Ako županija, Grad Zagreb, grad i/ili Općina ne provode propisane mjere za gospodarenje otpadom za koje su odgovorni u skladu s ovim Zakonom, propisane mjere provest će Vlada Republike Hrvatske o njihovom trošku. Članak 18. (1) Grad Zagreb, grad, odnosno Općina dužni su osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš na njihovom području. (2) Ako osoba odgovorna za obavljanje komunalne usluge održavanja čistoće u gradu, odnosno Općini, u skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo, ne zbrine otpad koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš taj će otpad zbrinuti županija na teret proračuna grada, odnosno Općine. (3) Ako osoba odgovorna za obavljanje komunalne usluge održavanja čistoće u Gradu Zagrebu ne zbrine otpad koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš, taj će otpad zbrinuti Grad Zagreb na teret svog proračuna. (4) Županija, Grad Zagreb, grad i Općina imaju pravo povrata troškova iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka od osobe koja je otpad odbacila u okoliš.

27 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Osnovni pojmovi u gospodarenju otpadom Zakonom o otpadu definirani su neki osnovni pojmovi iz područja gospodarenja otpadom: Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada 50/05.), koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Na temelju kategorija otpada utvrđuje se lista otpada katalog, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka. Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, Opasni otpad sadrži tvari koje imaju jedno od slijedećih obilježja: H1-eksplozivno, H2 oksidirajuće, H3-A visoko zapaljivo, H3-B zapaljivo, H4 nadražujuće, H5 opasan, H6 otrovno, H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10 teratogeno, H11 mutageno, H12 tvari koje u kontaktu sa vodom ispuštaju otrovne ili vrlo otrovne tvari, H13 tvari koje nakon odlaganja mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, H14 ekotoksično svojstvo. Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati i to od mjesta nastanka do mjesta konačnog odlaganja, uključujući monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja. Neopasni otpad je sav otpad koji nema neko od svojstava koja karakteriziraju opasni otpad. Posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje posebnim propisom (stara vozila, otpadna ulja, gume, baterije i akumulatori, azbest, medicinski otpad i dr.). Posjednik otpada jest proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje. skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza. Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Postupci obrade otpada su slijedeći: Kemijsko-fizikalni postupci obrade otpada su postupci kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza i derivatizacija. Biološki postupci obrade otpada su postupci koji biološkim metodama mijenjaju kemijska, fizikalna i biološka svojstva otpada, a mogu biti aerobna i anaerobna razgradnja. Termički postupci obrade otpada su postupci uporabom topline pod nužnim i propisanim uvjetima. Provode se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, sterilizacija, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo i slični postupci. Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način zbrinjavanja i uporabe otpada, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje, stabilizacija te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad. Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada

28 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 28 POPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamena i od fizičkog i kemijskog obrađivanja ruda Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije Otpad od prerade nafte, pročišćavanja prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena Otpad iz anorganskih kemijskih procesa Otpad iz organskih kemijskih procesa Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja Otpad iz fotografske industrije Otpad iz termičkih procesa Otpad koji potječe od kemijske površinske obrade i zaštite metala; hidrometalurgije neželjeznih metala Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05, 12 i 19) Otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji (osim i ) Otpadna ambalaža; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući i otpad od iskapanja onečišćenog tla) Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite) Otpad iz uređaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije

29 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Postojeće stanje gospodarenja s otpadom Uvid u postojeće stanje postupanja s otpadom, te u postojeće i buduće količine, kao i sastav proizvedenog otpada potreban je kako bi se pronašla optimalna rješenja za uspostavu što kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom. U ovom trenutku problemi u sustavu upravljanja otpadom u Općini Tovarnik su višestruki. Na području Vukovarsko-srijemske županije ne postoji odlagalište komunalnog otpada koje bi u potpunosti udovoljavalo Hrvatskim i EU propisima za uređenje odlagališta i odlaganje komunalnog otpada, tako da se otpad trenutno neadekvatno odlaže. Otpad sa područja Općine Tovarnik trenutno se isključivo odlaže na odlagalište Petrovačka dola. Odlagalište Petrovačka dola ne udovoljava Hrvatskim i EU zakonskim propisima i preporukama za uređenje odlagališta i odlaganje komunalnog otpada, ali je trenutno jedina i najbolja opcija za zbrinjavanje komunalnog otpada s područja Vukovarsko-srijemske županije. Za odlagalište Petrovačka dola predviđeno je postepeno zatvaranje i saniranje. Preduvjet za to je izgradnja i stavljanje u funkciju regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Proteklih godina Vukovarsko-srijemska je odlučila da gorući problem uspostavljanja kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom i izgradnje centra za gospodarenje otpadom više ne može trpjeti odgode, te je izašla iz zajedničkog projekta s Osječko-baranjskom županijom i odlučila se za samostalni projekt i izgradnju vlastitog centra za gospodarenje otpadom koji će biti smješten na području Općine Stari Jankovci. Inicijativa za izgradnju regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Starim Jankovcima postoji već nekoliko godina, ali zbog planiranog projekta izgradnje zajedničkog centra za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju taj projekt do sada nije bio realiziran. Sada je ipak centar za gospodarenje otpadom u Starim Jankovcima postao realna opcija, te će se tijekom godine najvjerojatnije krenuti s njegovom izgradnjom i stavljanjem u funkciju. Projekt bi zajednički financirali Vukovarskosrijemska županija i Fond za zaštitu okoliša. Izgradnjom regionalnog centra u Starim Jankovcima, Vukovarsko-srijemska županija, a time i Općina Tovarnik, kvalitetno će na duži niz godina riješiti problem gospodarenja komunalnim otpadom. Osim toga, izgradnjom centra stvorit će se preduvjeti za zatvaranje i sanaciju postojećeg odlagališta Petrovačka dola. Na području Općine Tovarnik trenutno je u funkciji sustav sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada na način da se isti organizirano prikuplja po domaćinstvima i privrednim subjektima i odvozi na odlaganje na odlagalište Petrovačka dola. Tvrtka Strunje trade d.o.o. trenutno ima koncesiju za prikupljanje komunalnog otpada s područja Općine Tovarnik. Činjenica je da je sustav gospodarenja otpadom primijenjen samo na miješani komunalni i glomazni otpad dok se ostale vrste otpada ne prepoznaju kao posebne kategorije otpada, te najčešće završavaju u komunalnom otpadu Postupanje s komunalnim otpadom Prema Zakonu o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04.) komunalni otpad jest otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i Općina koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje se odnose pored ostalih i na komunalne djelatnosti, koje su pobliže određene odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Zakonom o komunalnom gospodarstvu 26/03., pročišćeni tekst, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 82/04., 110/04., 178/04.) određena su načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, kao i druga pitanja vezana uz svrhovito obavljanje komunalnih djelatnosti. Jedna od komunalnih djelatnosti koja proizlazi iz Zakona o komunalnom gospodarstvu je i odlaganje komunalnog otpada, što podrazumijeva obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada, te saniranje i zatvaranje odlagališta na temelju posebnih propisa. U cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne uprave u obvezi je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njeno provođenje. Odlukom o komunalnom redu propisuju se odredbe koje se odnose na uređenje naselja, održavanje čistoće i čuvanje javnih površina, korištenje javnih površina, skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom, uklanjanje snijega i leda, uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, mjere za provođenje komunalnog reda, kao i kaznene odredbe. Komunalno redarstvo ustrojava se u upravnim odjelima jedinice lokalne samouprave u čijoj nadležnosti je komunalno gospodarstvo, a zadaća komunalnog redarstva je da obavlja nadzor nad provedbom odredbi o komunalnom redu. Zakon o komunalnom gospodarstvu omogućava jedinicama lokalne samouprave da na temelju

30 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 30 ugovora osnuju zajedničko komunalno redarstvo. Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari. Komunalni redari u provođenju odredbi Odluke o komunalnom redu ovlašteni su rješenjima narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, izricati mandatne kazne te predložiti pokretanje prekršajnog postupka. Na području Općine Tovarnik donijeta je Odluka o komunalnom redu i Općina ima komunalnog redara koji se brine za provedbu komunalnog reda. Općina Tovarnik je uključena u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza otpada koje obavlja koncesionar komunalna tvrtka Strunje trade d.o.o. Prikupljeni otpad odvozi se i odlaže na odlagalište "Petrovačka dola". Otpad se prikuplja u nerazvrstanom stanju, u vrećama, plastičnim posudama (80, 120 i 240 l) ili kontejnerima (5 m 3, 7 m 3 ). Tijekom godine, s područja Općine Tovarnik tvrtka koncesionar je ukupno prikupila 391 t miješanog komunalnog otpada (klju čni broj otpada ). Tijekom godine, tvrtka Strunje trade d.o.o. je provodila i organizirane akcije prikupljanja glomaznog otpada te je prikupljeno 5 t glomaznog otpada. U Planu gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije predočena je tablica s pretpostavljenim sastavom komunalnog otpada, koja se nalazi u nastavku. Važno je napomenuti da sastav komunalnog otpada ovisi o sredini u kojoj nastaje, te ovisi o mnoštvu čimbenika kao što su: standard stanovništva, tip naselja, dostignuta razina komunalne higijene i sl. Iz priložene tablice lako je vidljivo da u komunalnom otpadu veliki udio čine tvari koje se daju reciklirati i korisno iskoristiti poput papira, kartona, plastike, stakla, metala, te biootpada koji je pogodan za preradu u kompost. Zbog svega navedenoga Općina Tovarnik bi trebala poraditi na selekciji otpada, bilo putem sustava odvojenog prikupljanja na samom mjestu nastanka (domaćinstva, gospodarski subjekti), putem zelenih otoka ili reciklažnih dvorišta, ili pak obradom i sortiranjem otpada na lokaciji centra za gospodarenje otpadom koji se treba izgraditi. Također je moguće i kombinirati neke ili sve od navedenih metoda razdvajanja i selektivnog prikupljanja otpada. Tablica: Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada u Vukovarsko-srijemskoj županiji: Komponenta komunalnog otpada guma 0,9 mas% papir i karton 15,2 staklo 2,2 plastika 10,1 metali 2,8 drvo 1,0 tekstil 8,0 posebni otpad 0,4 kuhinjski i biootpad 19,1 inertni otpad 1,1 koža i kosti 4,3 prosijani ostatak 34,8 Izvor: IPZ Uniprojekt MCF, Kod razmatranja količina komunalnog otpada koji bi na području Općine Tovarnik mogao nastajati u budućnosti trebalo bi u obzir uzeti mnoštvo faktora kao što su: migracije stanovništva, očekivani prirast stanovništva, socijalne i gospodarske prilike i slično. Dosadašnja praksa je međutim pokazala da se prosječni godišnji prirast količina odloženog otpada kreće oko 2%, te se na temelju toga može napraviti projekcija očekivanih količina komunalnog otpada koji će biti odložen u periodu godine. Kako je već navedeno, stvarni prirast količina odloženog otpada ovisit će o mnoštvu faktora, a u slučaju uspostave sustava selektivnog prikupljanja otpada za očekivati je i negativni trend, odnosno smanjenje količina odloženog otpada u budućnosti, što i jest cilj ovog Plana. Tablica: Procjena količina otpada koja će se odlagati od do godine Godina Količina odloženog komunalnog otpada / t

31 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 31 Za sada Općina Tovarnik nije donijela odluku o formiranju zelenih otoka što je predviđeno Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije. Sustav zelenih otoka je jedan od načina za uspostavu odvojenog prikupljanja nekih vrsta otpada koje su iskoristive kao sekundarne sirovine (papir, staklo, PET), te za prikupljanje ostalih vrsti neopasnog (biootpad, metali i sl.) ili opasnog otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi), čime bi se značajno unaprijedio sustav gospodarenja otpadom. Međutim, sustav zelenih otoka kao način odvojenog prikupljanja otpada na javnim površinama se sve više napušta, jer su zeleni otoci postali idealna mjesta za nedozvoljeno preuzimanje odvojenog otpada od neovlaštenih osoba. Pri tome dolazi do devastacije spremnika za selektirano prikupljanje otpada i narušava se vizualni izgled lokacije. U trenutku izrade ovog elaborata u postupku je bio proces pokretanja izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom na području Općine Stari Jankovci. Kada bude izgrađen, na lokaciju Centra odvozit će se sav komunalni otpad. Na području Centra osim odlagališta za komunalni otpad bit će uređeno reciklažno dvorište, kompostana i drugi popratni sadržaji, koji će omogućiti sortiranje i iskorištavanje otpada. U cilju unapređenja sustava gospodarenja otpadom na području Općine, Općina Tovarnik može koristiti mogućnosti apliciranja projekata prema Fondu za zaštitu okoliša u svrhu osiguranja nepovratnih financijskih sredstava za nabavku komunalne opreme, uređenje reciklažnih dvorišta i zelenih otoka, te za druge projekte s područja zaštite okoliša. Ovaj elaborat, između ostaloga, može poslužiti kao podloga za apliciranje projekata za dodjelu nepovratnih novčanih sredstava Fonda za zaštitu okoliša, koja bi se iskoristila za uspostavu kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom na području Općine Tovarnik Divlja odlagališta otpada na području Općine Tovarnik U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 130/05., u nastavku je dana sljedeća kategorizacija odlagališta: 1. Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola lokacijske, građevinske i uporabne. 2. Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/ Općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole. 3. Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskimdokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća. 4. Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostornoplanskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba. 5. Divlja odlagališta otpada su manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom. U trenutku izrade ovog elaborata na području Općine Tovarnik evidentirano je bilo samo jedno divlje odlagalište otpada, koje je evidentirano i Županijskim Planom gospodarenja otpadom. Potrebno je u funkciji zaštite okoliša i provedbe aktivne zakonske i podzakonske regulative osigurati od strane mjerodavnih Općinskih službi i komunalnih redara zabranu stvaranja novih "divljih" odlagališta i provesti saniranje postojećih. Saniranje postojećeg odlagališta trebalo bi provesti u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša. Važno je spomenuti da je po pitanju strukture odloženog otpada najčešće riječ o neopasnom i inertnom otpadu; građevinski otpad, otpad biljnog porijekla, otpad iz kućanstava, ambalažni otpad i sl. Međutim, osim neopasnog i inertnog otpada na lokacijama divljih deponija

32 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 32 odlaže se i otpad koji se svojim karakteristikama svrstava u opasan otpad; salonit ploče (azbest), ambalaža onečišćena opasnim tvarima, elektronički otpad, životinjske lešine i sličan otpad koji nastaje u kućanstvima i gospodarskim subjektima. Unatoč činjenici da je na lokacijama postojećih divljih odlagališta otpada u najvećoj mjeri odložen građevinski, i sl. neopasni otpad, zbog prisutnosti pojedinih opasnih tvari/otpada potrebno je da Općina Tovarnik provede sanacijski postupak postojećeg odlagališta, te da taj posao povjeri isključivo stručnim i ovlaštenim tvrtkama koje posjeduju iskustvo na sličnim projektima, te posjeduju ovlaštenja za gospodarenje pojedinim vrstama opasnog otpada koji se odlaže na divljim odlagalištima. Sanacija divljih odlagališta otpada je i zakonska obveza gradova i Općina, a može se provesti vlastitim sredstvima ili uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša. Nakon sanacije divljih odlagališta otpada potrebno je pojačati nadzor nad saniranim lokacijama kako bi se izbjeglo ponovno odlaganje otpada na istima. Uz pojačan terenski nadzor preporuka je i financijsko sankcioniranje za nedozvoljeno odlaganje otpada, a naročito za počinitelje koje se više puta uhvati u prekršaju, a sve temeljem propisa i Odluke o komunalnom redu. U nastavku teksta priložen je dio fotodokumentacije načinjene na divljem odlagalištu otpada u Općini Tovarnik, prilikom terenskog obilaska lokacije u mjesecu travnju 2010.g. U Planu gospodarenja otpadom Vukovarsko srijemske županije definirane su mjere za sanaciju otpadom onečišćenog tla 3. Mjere sanacije otpadom onečišćenog tla Mjere koje treba poduzeti sastoje se od sljedećih osnovnih operacija: 1. raščišćavanje terena 2. pripremanje polja za odlaganje otpada 3. dovoz i pripremanje pokrovnog materijala 4. zaštita od površinskih voda 5. ekološka zaštita: - vodonepropusna podloga deponije - sistem za sakupljanje procjednih voda - kontrola plinova - kontrola podzemnih voda 6. izrada ograde i objekata 7. priprema inertnog puta 8. odlaganje otpada u slojevima uz prethodno sabijanje i prekrivanje Mjere sanacije otpadom onečišćenog tla (divljih odlagališta) Mjere sanacije divljih odlagališta mogu se sažeti na: 1. sakupljanje, prešanje, odvoz 2. prešanje i odvoz 3. ručno sakupljanje 4. strojno sakupljanje 5. strojno planiranje 6. strojno čišćenje i odvoz 7. sakupljanje i odvoz 8. usitnjavanje i planiranje 9. planiranje, planiranje zemljom, trava 10. odlaganje na službena odlagališta 11. obavijestiti i kontrolirati stanovništvo Mjere sanacije za divlja odlagališta pretežno komunalnog (kućnog) otpada: 1. sakupljanje otpada ručno strojno 2. iskop zagađenog tla 3. odvoz sa lokacije na odobreno odlagalište 3. uređenje površine s koje je odstranjen otpad 4. prekrivanje uređene površine kompostom ili zemljom obogaćenom gnojivom 5. zatravljivanje 6. obavijestiti lokalno stanovništvo o zatvaranju divljeg odlagališta 7. kontrolirati stanovništvo da ne odlaže otpad na sanirano odlagalište Mjere sanacije za divlja odlagališta pretežno građevinskog otpada: 1. usitnjavanje otpada 2. planiranje na zatečenoj lokaciji ukoliko je to moguće (ako nije moguće odvoz s lokacije na odobreno odlagalište) 3. prekrivanje kompostom ili zemljom obogaćenom gnojivom 4. zatravljivanje 5. obavijestiti lokalno stanovništvo o zatvaranju divljeg odlagališta 6. kontrolirati stanovništvo da ne odlaže otpad na sanirano odlagalište Mjere sanacije za divlja odlagališta pretežno zelenog otpada: 1. sakupljanje otpada ručno strojno 2. usitnjavanje otpada 3. planiranje na zatečenoj lokaciji ukoliko je to moguće (ako nije moguće odvoz s lokacije na odobreno odlagalište) 4. prekrivanje kompostom ili zemljom obogaćenom gnojivom 5. zatravljivanje 6. obavijestiti lokalno stanovništvo o zatvaranju divljeg odlagališta 7. kontrolirati stanovništvo da ne odlaže otpad na sanirano odlagalište

33 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 33 Mjere sanacije za divlja odlagališta pretežno glomaznoga otpada: 1. sakupljanje otpada ručno strojno 2. izdvajanje otpada metalnog (prešanje) nemetalnog otpada (kao kućni ili građevinski) 3. odvoz s lokacije na odobreno odlagalište 4. zbrinjavanje na propisan način od strane ovlaštenog sakupljača 5. uređenje površine s koje je odstranjen otpad te njeno prekrivanje kompostom ili zemljom obogaćenom gnojivom i zatravljivanje 6. obavijestiti lokalno stanovništvo o zatvaranju divljeg odlagališta 7. kontrolirati stanovništvo da ne odlaže otpad na sanirano odlagalište Na prostoru Općine Tovarnik bilo bi poželjno urediti prostor mini reciklažnog dvorišta (predviđeno i Županijskim Planom gospodarenja otpadom) na kojem bi se stanovništvu omogućilo odlaganje pojedinih vrsti otpada. Na reciklažnom dvorištu ili na posebnoj lokaciji obavezno treba biti omogućeno i odlaganje građevinskog otpada, jer je ustanovljeno da upravo on čini najveći udio u otpadu odloženom na divljim odlagalištima, što je vidljivo i iz priložene fotodokumentacije. Na taj način stanovništvu bi se osigurala mogućnost besplatnog odlaganja otpada, a ujedno bi se izbjeglo nekontrolirano odlaganje otpada na divljim odlagalištima. Pravilnikom o gospodarenju otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 23/07.) u člancima 9. i 10. definirani su tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati reciklažna dvorišta, te će se tim smjernicama biti potrebno voditi pri uređenju reciklažnog dvorišta. U nastavku teksta dani su članci 9. i 10. iz Pravilnika o gospodarenju otpadom sa svim obvezama za uređenje reciklažnih dvorišta: Članak 9. (1) Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima: mora biti ograđeno, otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda, otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju, podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija, mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima, stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stjenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada, na uočljivom mjestu mora biti istaknut "plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja" koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći, mora biti označeno natpisom "Reciklažno dvorište" s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu. (2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se i na pretovarnu stanicu (transfer stanicu). Članak 10. Pored tehničko-tehnoloških uvjeta iz članka 8. i članka 9. ovoga Pravilnika, u skladištu opasnog otpada te reciklažnom dvorištu i transfer stanici u kojima se skladišti i opasni otpad, a ovisno o vrsti i agregatnom stanju opasnog otpada, mora biti osigurano: postavljanje rasvjete s umjetnim izvorima svjetla za sigurno rukovanje opasnim otpadom, udovoljavanje posebnim propisima za aparate i drugu sigurnosnu opremu za skladištenje i rukovanje opasnim tvarima koje su sastojci opasnog otpada, izvedba energetskih, plinskih, vodovodnih, ventilacijskih i ostalih instalacija prema posebnim propisima koji uređuju skladištenje i rukovanje opasnim tvarima koje su sastojci opasnog otpada Postupanje s neopasnim i inertnim otpadom Neopasni i inertni otpad je onaj otpad koji nema jedno od svojstava koja karakteriziraju opasni otpad: H1-eksplozivno, H2 oksidirajuće, H3- A visoko zapaljivo, H3-B zapaljivo, H4 nadražujuće, H5 opasan, H6 otrovno, H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10 teratogeno, H11 mutageno, H12 tvari koje u kontaktu sa vodom ispuštaju otrovne ili vrlo otrovne tvari, H13 tvari koje nakon odlaganja mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, H14 ekotoksično svojstvo 4. Postojeće stanje gospodarenja s neopasnim i inertnim otpadom na području Općine Tovarnik je na nezadovoljavajućoj razini. Ne postoji organizirani sustav odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja neopasnog i inertnog otpada, već isti najčešće završava kao miješani komunalni otpad ili se pak odlaže nekontrolirano. Osim kućanstava u proizvodnji neopasnog i inertnog

34 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 34 otpada sudjeluju i gospodarski subjekti, tj. tvrtke i obrti koji ovisno o svojoj djelatnosti proizvode različite vrste neopasnog i inertnog otpada. Obzirom da u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoji veći broj tvrtki koje su ovlaštene za gospodarenje neopasnim i inertnim otpadom trebalo bi ubrzano pristupiti uspostavi sustava odgovornog gospodarenja neopasnim i inertnim otpadom. Tu se prvenstveno misli na tvrtke i obrtnike s područja Općine koji su i po zakonu dužni uspostaviti sustav gospodarenja otpadom odvojeno prikupljanje i selektiranje, privremeno skladištenje do zbrinjavanja, predaju ovlaštenom sakupljaču na daljnju obradu ili zbrinjavanje. Naročito bi važno bilo uspostaviti sustav sakupljanja i gospodarenja sekundarnim sirovinama koje se ponovno mogu iskoristiti ili oporabiti, te se na taj način izbjegava onečišćenje okoliša, a ujedno se dobiva vrijedna sirovina. Primjeri sekundarnih sirovina su otpadni metali, staklo, papir, plastika i druge vrste otpada koje je pojedinim postupcima obrade moguće reciklirati i staviti u ponovnu upotrebu. Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije predviđeno je da na područjima gradova i Općina koji se nalaze u Vukovarsko-srijemskoj županiji bude uspostavljen sustav selektiranog prikupljanja pojedinih vrsti otpada kao što su staklo, plastika, papir i sličan otpad. Odvojeno prikupljanje vršilo bi se na prostorima zelenih otoka, reciklažnih dvorišta i mini reciklažnih dvorišta, na kojima bi se postavili spremnici i oprema za selektivno prikupljanje pojedinih vrsti otpada koje su interesantne za reciklažu i oporabu. Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije predviđeno je da na području Općine Tovarnik bude uređeno šest zelenih otoka, jedno mini reciklažno dvorište, te da bude postavljen jedan rashladni kontejner za animalni otpad (otpad životinjskog porijekla). Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom 38/08.) definirana je i obveza posebnog gospodarenja građevinskim otpadom, a svaki grad/općina je dužna odrediti i urediti lokaciju reciklažnog dvorišta na kojoj bi se vršilo prikupljanje građevinskog otpada. Ovu obvezu gradovi i Općine su bili dužni izvršiti do godine, kako bi se omogućilo odvojeno prikupljanje i oporaba građevinskog otpada, čime bi se smanjile količine odloženog otpada, a ujedno bi se veći dio takvog otpada ponovno iskoristio. U nastavku teksta dan je popis tvrtki 5 s područja Vukovarsko-srijemske županije koje posjeduju ovlaštenja za postupanje s pojedinim vrstama neopasnog i inertnog otpada. U tablici se nalaze, nazivi tvrtki, razdoblje važenja dozvola, te popis ključnih brojeva otpada za gospodarenje, kojima pojedina tvrtka ima ovlaštenje.

35 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 35 Tablica: Popis tvrtki ovlaštenih za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom na području Vukovarskosrijemske županije:

36 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 36

37 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 37 Izvor: Agencija za zaštitu okoliša, Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad 6 je sav onaj otpad koji sadrži tvari koje imaju jedno od slijedećih obilježja: H1- eksplozivno, H2 oksidirajuće, H3-A visoko zapaljivo, H3-B zapaljivo, H4 nadražujuće, H5 opasan, H6 otrovno, H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10 teratogeno, H11 mutageno, H12 tvari koje u kontaktu sa vodom ispuštaju otrovne ili vrlo otrovne tvari, H13 tvari koje nakon odlaganja mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, H14 ekotoksično svojstvo. Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati, i to od mjesta nastanka do mjesta konačnog odlaganja, uključujući monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja. Kao i kod postupanja s neopasnim otpadom, tako je i postupanje s opasnim otpadom na području Općine Tovarnik na nezadovoljavajućoj razini, odnosno nema organiziranog sustava prikupljanja opasnog otpada. Iako se produkcija i nastajanje opasnog otpada najčešće veže uz tvrtke i industriju, važno je napomenuti da u kućanstvima također nastaju različite vrste otpada koje zakon prepoznaje kao opasne, te za primjer možemo navesti elektronički otpad, fluorescentnu rasvjetu, stare boje i lakove, ambalažu onečišćenu opasnim tvarima (ambalaža od motornih ulja, antifriza, insekticida, dezinficijensa, boja i lakova i sl.), otpad koji sadrži azbest i još poneke vrste opasnog otpada koje se rjeđe mogu pojaviti u kućanstvima. Važno je napomenuti da je Zakonom o otpadu 178/04.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 111/06., 60/08., 87/09.) definirana obveza izrade četverogodišnjeg Plana gospodarenja otpadom za sve tvrtke i obrtnike koji godišnje proizvedu više od 200 kg opasnog otpada, i/ili 150 t neopasnog/inertnog otpada. Iz toga je lako vidljivo da je određeni broj tvrtki i obrta s područja Općine u obvezi izraditi Plan gospodarenje otpadom, te uspostaviti odgovarajući sustav privremenog skladištenja i zbrinjavanja proizvedenog otpada naročito opasnog. O proizvedenom, uskladištenom i zbrinutom otpadu potrebno je voditi i zakonom propisanu dokumentaciju, a podatke je na godišnjoj bazi potrebno dostavljati nadležnoj županiji i Agenciji za zaštitu okoliša. Izrađeni Plan gospodarenja otpadom potrebno je

38 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 38 dostaviti u nadležnu županiju i u Agenciju za zaštitu okoliša u Zagrebu, te se na taj način izbjegavaju zakonske sankcije, tj. visoke novčane kazne. Agencija za zaštitu okoliša uredno evidentira sve obveznike koji su ispunili zakonsku obvezu dostave Plana gospodarenja otpadom, te se popis svih tvrtki po županijama koje su izradile Plan može naći na Internet stranicama Agencije 7. Na žalost, iz ažuriranog popisa (u trenutku izrade ovog elaborata) tvrtki 8 koje su izradile Plan gospodarenja otpadom u Vukovarskosrijemskoj županiji lako je vidljivo da s područja Općine Tovarnik ni jedna tvrtka ili obrt nije ispunila svoju zakonsku obvezu i izradila Plan gospodarenja otpadom. To je samo pokazatelj da gospodarenje otpadom, a naročito opasnim nije uređeno na zakonom propisan način, te da se otpadom u većini slučajeva najvjerojatnije neodgovorno gospodari što bi se trebalo zakonski sankcionirati.

39 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 39 Tablica: Popis tvrtki ovlaštenih za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom na području Vukovarsko-srijemske županije: Redni broj TVRTKA ADRESA MJESTO POŠTANSKI BROJ 1. ATENZA d.o.o. H. D. Genschera bb Vinkovci Auto centar Cerić d.o.o. P.Svačića 26 Cerić AUTO ČULJAK d.o.o Kuderljarska4 Vukovar AUTO IVAN Braće Radić 39 Županja AUTOMEHANIČARSKI OBRT Automehaničarski obrt i autopraonica Alpina AUTOPRAONICA BOŠNJAČANKA AUTOPRAONICA FERRARI Štitarska 6A Babina Greda Braće Radić 31. Županja A. Starčevića 2B Županja Braće Radića 110 Županja AUTO-STOČKO H.D.Genschera 74 Vinkovci AUTO SERVIS MALENOVIĆ AUTOSERVIS MIŠKOVIĆ Braće Radić 4 Županja P. Svačića 49A Županja BERG d.d Vinkovačka 48 Vukovar Centar za rehabilitaciju Mala Terezija V. Gortana bb Vinkovci CESTORAD d.d. Duga cesta 23 Vinkovci DILJ d.o.o. Ciglarska 33 Vinkovci DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE Šibenska bb Vukovar Dom zdravlja Vinkovci K.Zvonimira 53 Vinkovci Dom zdravlja Vukovar Sajmište 1 Vukovar Dom zdravlja Županja Dr. F. Račkog 32 Županja EURCO d.d. H. V. Hrvatinića 87 Vinkovci HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Vinkovci HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. TJO ŽUPANJA INA,d.d. Zagreb, SD Trgovina na malo, Sektor upravljanja maloprodajnom mrežom, MP Osijek, PJM Vinkovci, BP Vinkovci Kralja Kunjevci Kralja Zvonimira 96 Vinkovci Županja b.b Županja Kunjevci b.b. Vinkovci 32100

40 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica INA,d.d. Zagreb, SD Naftaplin, Sektor proizvodnje nafte i plina za JI Europu, Okrug Slavonija, Pogon Vinkovci KAUFLAND Hrvatska d.d. PJ Županja Ohridska 17 Vinkovci Vinkovačka 2b Županja KOMUNALAC d.o.o. Veliki Kraj 132 Županja Komunalac Vukovar d.o.o. Sajmište 174 Vukovar MUŠKIĆ METALI d.o.o. P. Zrinskog 13 Vinkovci NEVKOŠ d.o.o H.V. Hrvatinčića 10 Vinkovci OV - ODRŽAVANJE VAGONA d.o.o. OPĆA BOLNICA VUKOVAR Trg Kralja Tomislava b.b Vinkovci Županijska 35 Vukovar OPEKA Pogon Ilok Štefanikova 28 Ilok POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JANKOVCI Vinkovačka 15 Stari Jankovci RASPON d.o.o. Duga 61 Vinkovci POLET d.o.o. Trg Kralja Tomislava 1 Vinkovci SOKOL d.o.o. Glagoljaška 33 Vinkovci STRUNJE-TRADE d.o.o. Bana Jelačića 11 Privlaka TBG Beton d.o.o. Prljevo bb Vukovar TBG Beton d.o.o H. V. Hrvatinića bb Vinkovci TERMINAL DUNAV d.o.o. Priljevo 22 A Vukovar T.O. Auto-Ivan B.Radić 39 Županja UNIDAL d.o.o. Kneza Mislava 42 Vinkovci VIBROBETON D.D A. Stepinca 2 Vinkovci VINKOPROM d.o.o. H. V: Hrvatinića 108 Vinkovci VODOPRIVREDA VINKOVCI d.d. VUKOVIĆ COMPANY d.o.o. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE H. V. Hrvatinića 90 Vinkovci J.J. Strossmayera 21 Vukovar Zvonarske 57 Vinkovci 32100

41 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 41 Nakon izrade i usvajanja Plana gospodarenja otpadom Općine Tovarnik, preporuča se Općini da organizira stručni skup za gospodarstvenike s područja Općine, s ciljem prezentacije njihovih obveza u uspostavi sustava gospodarenja otpadom u skladu s propisima. Činjenica je da veliki broj tvrtki i obrta nema saznanje o obvezama koje imaju iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, te bi im se jednim stručnim skupom moglo približiti i pojasniti postojeće obveze, i ponukati ih da porade na ispunjavanju istih, prije nego što na to budu primorani kaznenim i novčanim sankcioniranjem. U nastavku teksta priložen je popis tvrtki s područja Vukovarsko-srijemske županije koje imaju ovlaštenje MZOPUG za obavljanje djelatnosti sakupljanja i obrade opasnog otpada.

42 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 42 Izvor: Agencija za zaštitu okoliša, travanj g.

43 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Posebne kategorije otpada Prema članku 3., stavak 10., Zakona o otpadu 178/04.), posebne kategorije otpada su one vrste otpada za koje je gospodarenje propisano posebnim propisom. U trenutku izrade ovog elaborata gospodarenje pojedinim vrstama otpada bilo je uređeno posebnim propisima: Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu 97/05.) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 115/05.), 81/08.) Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (155/05.) Ispravak odluke o uvjetima označavanja ambalaže («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 24/06.) Ispravak Ispravka Odluke o uvjetima označavanja ambalaže («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 28/06.) Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u godini («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 82/07.) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama 40/06.) Pravilnik o izmjeni pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj : 124/06.) Pravilnik o izmjeni Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 121/08.) Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 133/06.) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima 136/06.) Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 42/07.) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom 72/07.) Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 74/07.) Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 133/08.) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 31/09.) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom 38/08.) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 38/08.) Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 70/08.) Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima 105/08.) Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina 128/08.) Iz priloženog popisa zakonske regulative kojom je uređeno gospodarenje posebnim kategorijama otpada lako je vidljivo da gotovo sve navedene vrste otpada nastaju ili mogu nastati na području Općine Tovarnik, te bi i gospodarenje njima trebalo urediti u skladu s navedenim propisima. Većina propisa najviše obvezuje proizvođače otpada (tvrtke), dok se obveze Općine javljaju u Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom koji navodi da su jedinice lokalne samouprave dužne do godine urediti reciklažna dvorišta na kojima će biti omogućen prihvat i reciklaža građevinskog otpada. Općina Tovarnik će uređenjem i opremanjem zelenih otoka osigurati uvjete za prihvat pojedinih vrsti otpada koje su zakonom posebno prepoznate, te je i postupanje s njima posebno uređeno. Zbrinjavanje ambalažnog otpada je nakon stupanja na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu riješeno na zadovoljavajući način, te je danas rijetkost prizor prazne ambalaže odbačene u prirodi, uz prometnice i sl. Za neke druge vrste otpada (opasnog i neopasnog) kao što su otpadne gume, baterije i akumulatori, otpadna vozila i elektronički otpad, Republika Hrvatska je također dodijelila koncesije za sakupljanje ovlaštenim tvrtkama, a

44 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 44 preuzimanje takvog otpada je postalo besplatno, odnosno cijena njegovog zbrinjavanja je već ukalkulirana u cijeni novog proizvoda. Za otpad kao što je otpadna ambalaža i otpadna vozila čak je osigurana i naknada po komadu odnosno kilogramu predanog otpada, te se na taj način dodatno stimuliralo selektivno prikupljanje i izdvajanje posebnih kategorija otpada. Iako je donošenje posebnih Pravilnika kojima se uredilo gospodarenje posebnim kategorijama otpada za sada polučilo dobre rezultate, problemi se javljaju kod kućanstava odnosno kod produkcije malih količina pojedinih vrsti otpada. Koncesionarima je neisplativo vršiti prikupljanje malih količina otpada, jer su u takvim slučajevima troškovi transporta i angažmana djelatnika veći od dobiti i koristi koja se postiže prikupljanjem otpada. Zbog toga su i dalje česti slučajevi da se kod pojave manjih količina posebnih kategorija otpada, s istima ne gospodari na zakonom propisan način, već iste često završavaju u komunalnom otpadu. Moguće rješenje za to jeste planiranje uređenja reciklažnog dvorišta na koje će stanovništvo moći dovesti i odložiti posebne kategorije otpada naravno uz postojanje odgovarajuće razine ekološke osviještenosti kod građanstva. U nastavku teksta dan je popis koncesionara/tvrtki koje imaju dozvole za gospodarenje posebnim kategorijama otpada 9 : POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA OTPADNIH BATERIJA I AKUMULATORA NA PODRUČJU RH 1. JADRAN-METAL d.d., Valica 2, Pula 2. KOMUNALIJE HRGOVČIĆ, J.J. Strossmayera 175 a,županja 3. UNIVERZAL d.o.o., Cehovska 10, Varaždin 4. METIS d.d., Kukuljanovo bb, Škrljevo 5. CIAK d.o.o., Josipa Lončara 3/1, Zagreb 6. STR-AKUMULATOR, Basaričekova 43, Đurđevac 7. MUNJA d.d., Žitnjak bb, Zagreb 8. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., Ive Dulčića 6, Zadar 9. APO d.o.o., Savska cesta 41/IV, Zagreb 10. FLORA VTC d.o.o., Vukovarska cesta 5, Virovitica 11. FRIŠ d.o.o., Koprivnička 43, Križevci POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE OTPADNIH BATERIJA I AKUMULATORA NA PODRUČJU RH 1. CIAK d.o.o., Josipa Lončara 3/1, Zagreb 2. MUNJA d.d., Žitnjak bb., Zagreb 3. FRIŠ d.o.o., Koprivnička 43, Križevci POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA OTPADNIH VOZILA NA PODRUČJU RH 1. FELIS RECIKLAŽA d.o.o., Sisak, B. Adžije JADRAN METAL d.d., Pula, Valica 2 3. FLORA VTC d.o.o., Virovitica, Vukovarska cesta 5 4. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., Zadar, Ive Dulčića 6 5. UNIVERZAL d.o.o., Varaždin, Cehovska C.I.A.K. d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 3/1 7. FEROPAPIR d.o.o., Karlovac, Ul. M. Bogovića bb 8. C.I.O.S. d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara KAIROS d.o.o., Osijek, Ulica jablanova bb 10. CE-ZA-R d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara C.I.O.S. VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Ul. Pavleka Miškine RECIKLAŽA d.o.o., Vukovar, Dunavski prilaz bb 13. METIS d.d., Rijeka, Kukuljanovo bb, Škrljevo 14. SAVA PROMET d.o.o., Sesvete, Jelkovečka bb 15. RECIKLAŽA ŠIBENIK d.o.o., Šibenik, Prokljanska SEKUNDARNI METALI d.o.o., Knin, 4. gardijske brigade 44 POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE OTPADNIH VOZILA NA PODRUČJU RH 1. CE-ZA-R d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 15 POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA OTPADNIH GUMA NA PODRUČJU RH 1. UNIVERZAL d.o.o. Varaždin, Cehovska SIROVINA TRGOPRERADA d.o.o. Bjelovar, Bilogorska b.b. 3. ADRIATIC-BLIZNA d.o.o. Trogir, Dr. Ante Starčevića GUMIIMPEX-GRP d.o.o. Varaždin, Pavleka Miškine 64 c 5. EKO-FLOR PLUS d.o.o. Jastrebarsko, Strossmayerov trg 15

45 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica AUTOPRIJEVOZ I RECIKLAŽA NEOPASNOG TEHNOLOŠKOG OTPADA, Mraclin B. Radića BARANJSKA ČISTOĆA d.o.o. Beli Manastir, Ulica Republike NAŠICE CEMENT d.d. Našice, Tajnovac 1 9. JADRAN METAL d.d. Pula, Valice ROBNI CENTAR d.o.o. Križevci, Nikole Tesle C.I.O.S. d.o.o. Zagreb, Josipa Lončara ČISTOĆA d.o.o. Zagreb, Radnička cesta METIS d.d. Rijeka, Ive Marinkovića CIAK d.o.o. Zagreb, Josipa Lončara 3/1 15. PROTEKTPROM d.o.o. Zagreb, Samoborska FLORA -VTC d.o.o. Virovitica, Vukovarska cesta RIJEKATANK d.o.o. Rijeka, Kružna VIREO d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 2E 19. PETROKEMIJA d.d. Kutina, Aleja Vukovar RECIKLAŽA d.o.o. Zadar, T. Ivčića 7a, 21. BELJE REMONT d.o.o. Darda, Industrijska zona 1, Mece POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE OTPADNIH GUMA NA PODRUČJU RH 1. GUMIIMPEX-GRP d.o.o., Varaždin, Pavleka Miškine 64c (oporaba u materijalne svrhe- stupanj oporabe I,II) 2. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., Zadar, Ive Dulčića 6 (opo raba u materijalne svrhe- stupanj oporabe I) 3. HOLCIM (Hrvatska) d.o.o., Koromačno, Koromačno bb (oporaba u energetske svrhe-stupanj oporabe II) 4. NAŠICECEMENT d.d., Našice, Tajnovac 1 (o poraba u energetske svrhe-stupanj oporabe II) POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SAKUPLJANJA OTPADNIH ULJA NA PODRUČJU RH NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH MAZIVIH ULJA 1. FLORA VTC d.o.o., VIROVITICA, Vukovarska 5 2. C.I.A.K. d.o.o., ZAGREB, Josipa Lončara 3/1 3. CIAN d.o.o., SPLIT, Varaždinska ZAGREBPETROL d.o.o., ZAGREB, Črnomerec 175 a 5. MI-VI MAZIVA d.o.o., SESVETE, Varaždinska cesta JADRAN-METAL d.o.o., PULA, Valica 2 7. KEMIS d.o.o., ZAGREB, Sudišćak 3 8. EKOL d.o.o., KARLOVAC, Banija PATTING d.o.o., VARAŽDIN, Svilarska MAZIVA ZAGREB d.o.o., ZAGREB, Radnička cesta METIS d.d., ŠKRLJEVO, Kukuljanovo bb 12. AEKS d.o.o., IVANIĆ GRAD, Omladinska APO d.o.o., ZAGREB, Savska cesta 41/4 14. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., ZADAR, Ive Dulčića DEZINSEKCIJA d.o.o., RIJEKA, Brajšina NACIONAL d.o.o., BJELOVAR, Ljudevita Gaja VAL-INT d.o.o., SVETA NEDJELJA, Franje Tuđmana 59 NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH JESTIVIH ULJA 1. ECOOPERATIVA d.o.o., MATULJI, Dalmatinskih brigada UNIJAPAPIR d.d., ZAGREB, Radnička cesta MODIBIT d.o.o., OZALJ, Karlovačka cesta RIJEKATANK d.o.o., RIJEKA, Kružna VITREX d.o.o., VIROVITICA, Zbor narodne garde 3 6. AGROPROTEINKA d.d., SESVETSKI KRALJEVAC, Industrijska cesta bb 7. ROL-BO d.o.o. SAMOBOR, PERKOVČEVA 47/1 NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH JESTIVIH I MAZIVIH ULJA 1. IND-EKO d.o.o., RIJEKA, Korzo UNIVERZAL d.o.o., VARAŽDIN, Cehovska KOMUNALIJE HRGOVČIĆ, ŽUPANJA, J.J. Strossmayera 175a POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI TERMIČKE OPORABE OTPADNIH MAZIVIH ULJA NA PODRUČJU RH 1. MAZIVA ZAGREB d.o.o., ZAGREB, Radnička cesta SAŠA PROMET CIGLANA BLATUŠA d.o.o., TOPUSKO, D. Čemernica AGROPROTEINKA d.d., SESVETE, Strojarska cesta IND-EKO d.o.o., RIJEKA, Korzo 40

46 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica NAŠICECEMENT d.d., NAŠICE, Tajnovac 1 6. HOLCIM d.o.o., KOROMAČNO, Koromačno bb 7. INA d.d. RAFINERIJA NAFTE RIJEKA, KOSTRENA, Urinj bb 8. KALUN d.d., DRNIŠ, S. Radića 5 9. VIS d.o.o., VARAŽDIN, Svilarska DALMACIJACEMENT d.d., KAŠTEL SUĆURAC, Cesta dr. Franje Tuđmana bb POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI MATERIJALNE OPORABE OTPADNIH JESTIVIH ULJA SA SVRHOM PROIZVODNJE BIOGORIVA NA PODRUČJU RH 1. MODIBIT d.o.o., OZALJ, Karlovačka cesta VITREX d.o.o., VIROVITICA, Zbor narodne garde 3 POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI MATERIJALNE OPORABE OTPADNIH ULJA NA PODRUČJU RH 1. KEMO d.o.o., ZAGREB, Klaićeva 66 POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SAKUPLJANJA ELEKTRIČNOG I ELEKTRONIČKOG OTPADA NA PODRUČJU RH 1. FLORA VTC d.o.o., VIROVITICA, Vukovarska cesta 5 3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada Planom gospodarenja otpadom Vkovarsko-srijemske županije definirane su mjere za izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada. Smanjenje količina otpada, kao i opasnih svojstava otpada može se postići na više načina, a najvažniji su: o sprječavanje nastajanja pojedinih o vrsta i količina otpada sprječavanje da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci o sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu Prioritet svakog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom treba biti sprječavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada sadržana je u izreci: "Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane". Pod tim se podrazumijeva činjenica, da otpad koji se izbjegne ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača mogu se smanjiti količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. U okviru tehničkih mogućnosti treba: o i gospodarstvenih robu tako oblikovati, proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno iskorištavati o načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati tako, da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu o proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih tvari o proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada. Osnovne mjere za izbjegavanje otpada mogu se svesti na: Izbjegavanje otpada u proizvodnji o razvojem tehnologije koja ne stvara otpad o otpad vraćati u vlastitu proizvodnju o otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima o proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi o pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom količinom i štetnosti otpada o proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži o Ponašanje potrošača koliko je to moguće, proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad o da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati o da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri kupovanju robe preferiraju povratnu ambalažu o da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.

47 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 47 Edukacija o koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja o stimulacija i kažnjavanje Da bi se postigla realizacija takvog koncepta u okviru cjelovitog rješenja gospodarenja otpadom prvi korak je izrada Studije o konceptu izbjegavanja nastanka, a time i smanjenja potencijala otpada s programom mjera i načinom provođenja, te tehno-ekonomskom analizom opravdanosti njegove realizacije. 4. Mjere za iskorištavanje vrijednih svojstava otpada i njegovo odvojeno prikupljanje Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije definirane su mjere za iskorištavanje vrijednih svojstava otpada i njegovo odvojeno prikupljanje Općenito Primarnom reciklažom, tj. izdvojenim dvorišta, u kojima građani besplatno mogu odložiti sve komponente ako su sortirane, ekonomsko-ekološki isplativo. Svrha izdvojenog sakupljanja je izdvajanje korisnih i štetnih komponenti miješanog komunalnog otpada, što ima veliki ekonomski i ekološki značaj iskorištavanjem vrijednih svojstava određenih komponenti otpada i očuvanjem prirodnih resursa. Izdvajanjem navedenih komponenti, tj. stakla, papira, kartona, metala, PET-plastike, kao i štetnih i opasnih tvari prije miješanja s ostatkom komunalnog otpada značajno se poboljšavaju karakteristike reciklirajućeg otpada za materijalno iskorištavanje, kao i biorazgradivog otpada iz kuhinja, čišćenja vrtova i sl. zbog smanjenja smetajućih primjesa u stabiliziranom kompostu. Osim navedenih vrsta otpada javljaju se i otpadi o kojima nisu dobiveni podaci ili je njihovo zbrinjavanje u nadležnosti Vlade RH (opasni otpad). U nastavku daje se kratki opis vrsta otpada koji se mogu sakupljati ili predobraditi u Centru za obradu otpada. Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad u pravilu nastaje u značajnim količinama, ali uz poticanje izbjegavanja nastanka i smanjivanja količine kao i unapređivanjem sustava prikupljanja i iskorištavanja poljoprivrednog i šumarsko drvnog otpada na mjestu nastanka ova vrsta otpada neće se dovoziti u centar, osim u slučaju korištenja bio otpada za sustav grijanja. Ambalažni otpad i višekratna uporaba ambalaže jedan je od najefikasnijih doprinosa smanjivanju nastajanja otpada. Reciklažom ambalažnog otpada rasterećuju se odlagališta, smanjuju emisije i štede prirodne sirovine. Smjernice za zbrinjavanje ambalažnog otpada su sljedeće: smanjivanje nastanka ambalažnog otpada, promjena dizajna u cilju smanjenja ambalaže, poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih načina oporabe, strogo ograničenje i prestanak konačnog odlaganja ambalažnog otpada, uvođenje naknada za proizvođače i uvoznike radi organiziranja sustava prikupljanja, obrađivanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada. Primjenom pravilnika o ambalažnom otpadu očekuju se minimalne količine ove vrste otpada u centru. Dio koji se odbaci i izmiješa s komunalnim otpadom biti će obuhvaćen sustavom predobrade u samom centru. Proizvodni i rudarski otpad spada u inertan otpad, te uz zahvate u tehnološkom procesu može se postići smanjivanje količina uz prihvatljive troškove primjenom načela čistije proizvodnje. Predviđa se odvojeno prikupljanje istovrsnog otpada pogodnog za recikliranje i ponovnu oporabu kao i iskorištavanje korisnog otpada u drugim proizvodnim granama industrije. Ne očekuje se da će se ova vrsta otpada dovoziti u centar. Otpadne gume se novim pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama zbrinjavaju putem koncesije. Predviđeno je uvođenje naplate posebne naknade na uvoz i proizvodnju guma za vozila radi uspostavljanja sustava prikupljanja, prerade i zbrinjavanja istog, poticanje i organiziranje ponovnog korištenja otpadnih guma u svrhu izrade dijelova drugih proizvoda te omogućavanje termičke obrade kada se otpad ne može materijalno iskoristiti. Cilj uspostave gospodarenja elektroničkim otpadom i elektronskom opremom je godišnje prikupljanje najmanje četiri kilograma po stanovniku istog iz kućanstava. Da bi se navedeni cilj ostvario potrebno je poduzeti odvojeno prikupljati e-otpada na dostupna sabirališta kako bi se upotrebljivi dijelovi (metal, plastika, elektroničke komponente i drugo) izdvojili i ponovno iskoristili, a opasni dijelovi zbrinula na adekvatan način. Treba odvojeno prikupljati rashladne plinove i zbrinjavati iste na propisan način. Ova vrsta otpada moći će se predobrađivati u odgovarajućem regionalnom ili županijskom objektu-centru za obradu e-otpada. Mulj iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda gradova i Općina u Županiji rješavat će se sukladno europskoj praksi (termička obrada ili iskorištavanje mulja u poljoprivredi u slučaju da ne sadrži teške metale i ostale štetne elemente koje mogu prouzročiti znatna ekološka zagađenja područja na kojima se isti odlaže). U svakom slučaju mulj mora biti obezvodnjen na mjestu nastanka, a nakon toga se može obraditi u centru i odložiti na odlagalište. Za sada se procjenjuju količine od t / god., koje se mogu

48 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 48 obraditi i zbrinuti na odlagalištu. Opasni otpad je prema Zakonu o otpadu u nadležnosti Vlade. Po donošenju Plana gospodarenja otpadom u RH («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 85/07.) moći će se odrediti način postupanja s opasnim otpadom u Županiji. Sigurno je da će se morati uspostaviti organizacija mreže sabirališta opasnog otpada, uspostaviti sustav sakupljanja i prijevoza opasnog otpada, zbrinjavanje otpadnih ulja u energetskim objektima snage veće od 3 MW, zbrinjavanje opasnog otpada u tvornicama cementa i sličnim objektima, zbrinjavanje otpada iz naftnog rudarenja koji je pogodan za način zbrinjavanja utiskivanjem u duboke geološke bušotine. Jedan od prioriteta je izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina opasnih svojstava na mjestu nastanka istih, ponovna oporaba i upotreba; obrada otpada; odlaganje inertnog dijela otpada; poticajne mjere gospodarskim subjektima za dokazane programe oporabe. Za sada nije predviđen način postupanja s opasnim otpadom do donošenja državnog plana gospodarenja otpadom. Otpad životinjskog podrijetla u sustavu gospodarenja organskom masom i energijom klaoničkog otpada treba prvenstveno uskladiti sa zakonodavstvom Europske Unije koja definira kategorije koje proizlaze iz klaoničkih procesa i njihovu daljnju obradu sukladno kategorizaciji. U Županiji treba organizirati sustav sakupljanja u rashladnim komorama i rashladnim objektima privremenih skladišta te njihov odvoz u kafileriju od strane ovlaštenog sakupljača. Otpadna ulja prioritet je zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i kotlovnicama. Treba unaprijediti sustav odvojenog sakupljanja otpadnih ulja i pojačati kontrolu sakupljača otpadnih ulja zbog postizanja određene i garantirane kvalitete. Uz poduzimanje određenih rekonstrukcija u pogonima omogućava se povećanja kapaciteta suizgaranja otpadnih ulja. Otpadna jestiva ulja treba posebno prikupljati i oporabiti (biodizel). Otpadne baterije i akumulatori moraju se zasebno sakupljati na reciklažnim dvorištima uz posebnu pažnju. Također je predviđeno poticanje potrošača da odlažu otpadne baterije i akumulatore na mjestima određenim za preuzimanje. Postupak zbrinjavanja opasnog otpada može biti: kemijsko fizikalna obrada; biološka obrada; termička obrada; odlaganje steriliziranog otpada. primarne reciklaže i izdvajanje štetnih tvari koji treba odrediti obim sustava, organizaciju, namjenu izdvojeno sakupljenih tvari, kao i dati preciznu dinamiku realizacije. Dinamika realizacije treba sadržavati vrstu i količinu neophodne opreme, potrebne objekte i vozila te dati okvirni paket za edukaciju stanovništva Planirani postupci Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima što pojednostavljeno u ovom slučaju znači: sakupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, predobradu, obradu i ponovno korištenje obrađenog otada u proizvodnim procesima. Lokacije i načine sakupljanja, glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, treba odrediti grad/općina u svojim Planovima gospodarenja otpadom, a koristeći opće kriterije i uvjete za lokacije za sakupljanje korisnih i štetnih otpada: odabranim načinom sakupljanja pojedinih komponenti otpada, osnovnim karakteristikama područja, vrstama otpada koje se stvaraju na analiziranom području, tehničkim uvjetima za provođenje, ekonomskim uvjetima realizacije projekta i financiranje njegovog provođenja, ostalim uvjetima koji utječu na efikasnost provođenja primarne reciklaže. Oprema i objekti za prihvat odabranog, korisnog i štetnog otpada su: posude/kontejneri, reciklažna dvorišta, objekt za sakupljanje glomaznog otpada, objekt za obradu građevinskog otpada, objekt kompostane, sabirna mjesta za štetni otpad, te suradnja specijaliziranih trgovina i tvrtki za sakupljanje, obradu i promet sekundarnih sirovina u odvojenom sakupljanju pojedinih komponenti otpada iz izvora domaćinstava, institucija i uslužnih djelatnosti koje su prisutne na analiziranom području. U tabličnom prikazu u nastavku dane su grupe otpada, mogući način sakupljanja, mogući načini obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. Primarna reciklaža ili odvojeno sakupljanje otpada na mjestu nastanka jedan je od najvažnijih segmenata u programu Cjelovitog rješenja gospodarenja otpadom. Da bi se isto provelo svaki grad i Općina trebaju izraditi Projekt

49 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 49 Tablica: Mogući načini sakupljanja i obrade te smjernice djelovanja pojedinih grupa otpada

50 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 50

51 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 51 Napomene: -CGO - centar za gospodarenje otpadom -GO - građevinski otpad -POOPSS - poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama -RD- reciklažno dvorište -mini RD- nečuvano skupljalište glomaznog, građevinskog otpada u kontejnere većeg kapaciteta -skl.-privremeno skladište -trgovina- prodavaonice u kojim je prodana roba od koje nastaje otpad nakon iskorištenja potrebne vrijednosti kupljene robe Postupanje s opasnim otpadom treba redefinirati po donošenju državnog Plana postupanja s opasnim otpadom. Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije predviđena je nabava i postavljanje slijedeće opreme i objekata na području Općine Tovarnik. Tablica: Planirana realizacija opreme i objekata na području Općine Tovarnik Grad/Opći na Ukupan broj reciklažnih otoka Reciklažna dvorišta i glomazni otpad Mini Lokacije: kompostane, građevinski otpad Rashladni kontejneri za otpad životinjsko g porijekla RD RD Kompostana Građevinski Tovarnik Izvor: Plan gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije

52 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Mjere nadzora i praćenja gospodarenja s otpadom Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije definirane su mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom. Opće mjere mogu se sažeti na sljedeće: Osigurati stalan nadzor toka otpada Osigurati stalan nadzor odlagališta o kontrolirati otpad te onemogućiti dovoz nedozvoljenih vrsta otpada (opasni otpad, proizvodni otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosušeni muljevi i sl.) o proizvodni otpad primati samo ako sastav eluata odgovara odredbama iz Pravilnika o postupanju s otpadom, o provoditi organizaciju rada na odlagalištu uz redovito prekrivanje otpada inertnim, o materijalom na kraju dana, čime se izbjegava stvaranje i širenje neugodnih mirisa s odlagališta. Odvojeno sakupljanje Za nadzor nad provedbom odvojenog sakupljanja pojedinih komponenti otpada (primarno recikliranje i izdvajanje štetnih tvari) treba: o koordinirati, analizirati, nadzirati i općenito raditi na poslovima vezanim uz gospodarenje s otpadom, o osiguravati sredstva za provedbu predviđenih aktivnosti prema godišnjem planu, o vršiti nadzor nad opremom i objektima održavanje i sprječavanje mogućeg posrednog ili neposrednog štetnog utjecaja na okoliš, o jedan puta mjesečno vršiti pregled objekata skladišta, objekte predobrade ili obrade smještenih na analiziranom području u kojem se skladišti ili obrađuje materijal sakupljen sustavom odvojenog sakupljanja nekih opasnih vrsta otpada iz izvora domaćinstva i uslužne djelatnosti, o vršiti kontrolu rada koncesionara kao i nadzor toka otpadnog materijala koji se odvojeno skupio kontrolom evidencija, potvrda o preuzimanju materijala od strane obrađivača ili krajnjeg korisnika i dr., o osmišljava i provodi edukaciju stanovništva radio i TV porukama, lecima, brošurama u školama, naročito na područjima koja su pokrivena odgovarajućim sredstvima za provođenje odvojenog sakupljanja. Za konačno ekološki prihvatljivo rješenje zbrinjavanja komunalnog i proizvodnog otpada županije, svaki grad i Općina trebaju izraditi Plan gospodarenja otpadom u kojem se na nivou grada/općine opredjeljuje za ekološki i financijski najprihvatljiviju tehnologiju gospodarenja otpadom. U okviru navedenog treba riješiti zbrinjavanje komunalnog i inertnog otpada, a prvi korak predstavlja sanacija svog otpadom onečišćenog tla, te uspostava rada postojećih službenih odlagališta kao odlagališta I. kategorije. Sada se otpad odlaže na gradskim/općinskim odlagalištima koja se moraju sanirati i čiji vijek trajanja je do kraja godine. U navedenom roku treba realizirati izgradnju objekata na lokaciji regionalnog ili županijskog Centra za gospodarenje otpadom. U okviru centra treba smjestiti mehaničkobiološku obradu otpada, kompostanu i odlagalište, te sortirnicu, reciklažu građevinskog otpada. Paralelno sa ovim aktivnostima treba provoditi reciklažu na mjestu nastanka (staklo, papir, plastičnu i metalnu ambalažu, i sl.). Monitoring Provedba mjera monitoringa. o osigurati stalan nadzor tijeka otpada, o osigurati stalan nadzor rada odlagališta, o uspostaviti odvojeno sakupljanje, o kontrolirati rad koncesionara kao i tijek otpadnog materijala koji se odvojeno skupio, o provodi edukaciju stanovništva, o osiguravati sredstva za provedbu predviđenih aktivnosti prema godišnjem planu. 6. Prijedlog sustava gospodarenja otpadom Prijedlog uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Tovarnik temelji se na osnovnim načelima koja su uvjet za učinkovitu primjenu sustava, a to je da sustav bude prihvatljiv za okoliš, da je njegova uspostava ekonomski opravdana, te da ima socijalnu podnošljivost. Sustav treba objediniti niz različitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i reciklaže otpada, prijevoza i skladištenja otpada, obrade i odlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 130/05.), definirala je osnovne ciljeve koji se smatraju uvjetima za usmjeravanje prema održivom gospodarenju otpadom, njihovim ostvarenjem jamči se jačanje sustava i potom njegovo funkcioniranje na način kakav je potreban da sustav ostvari temeljnu funkciju, a to je zaštita

53 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 53 zdravlja ljudi i okoliša, i jednako tako sve racionalnije korištenje resursa u svrhu gospodarskog i održivog razvitka. Izvor: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 130/05.)

54 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 54 Iz priloženog grafikona vidljiv je osnovi koncept sustava gospodarenja otpadom kako je definiran u Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Minimiziranje otpada, odnosno smanjivanje količina otpada na mjestu njegovog nastanka prvi je i osnovni korak u uspostavi sustava gospodarenja otpadom. Obzirom da je nastajanje određenih količina otpada ipak nemoguće izbjeći, kao sljedeći korak uvodi se reciklaža onih vrsti otpada kod kojih je to moguće (metali, staklo, plastika, papir, gume i dr.). Sljedeći korak je iskorištenje otpada kao alternativnog izvora energije, bilo da je riječ o pretvaranju otpadnih jestivih ulja u biodizel, pretvaranju otpada biološkog porijekla u kompost, iskorištenju bioplina (deponije, stajnjak i sl.), ili iskorištenju otpada za dobivanje toplinske i električne energije. Tek kao zadnji korak (ukoliko nije moguća primjena ni jednoga od prethodnih koraka), pribjegava se krajnjem zbrinjavanju otpada bilo spaljivanjem u posebnim spalionicama ili pak odlaganjem otpada na posebno uređene deponije koje mogu biti površinskog ili podzemnog tipa. Pri zbrinjavanju otpada metodom spaljivanja treba se iskoristi energija koja se oslobađa spaljivanjem. U inozemstvu je to uobičajena praksa, a u mnogim zemljama država tako dobivenu energiju tretira kao "zelenu", te je i dodatno potiče dodjelom raznih subvencija. Ukratko, ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su, slijedeći: 1. smanjivanje količina otpada koji nastaje; 2. smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada; 3. smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu; 4. smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje; 5. gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja; 6. energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije Minimiziranje otpada Minimiziranje otpada, odnosno prevencija nastajanja otpada podrazumijeva poduzimanje različitih mjera kako bi se nastajanje otpada svelo na najmanju moguću razinu, te taj skup mjera predstavlja najpovoljniju metodu za rješavanje problema otpada. Te se mjere odnose na proces ili na mjesto nastajanja otpada, a uključuju prevenciju nastajanju modifikacijom proizvodnog ili uporabnog procesa, redukciju na samom izvoru, te ponovnu uporabu proizvoda ili njihovo recikliranje, a odnose se uglavnom na odvojeno prikupljeni otpad. Planom se predviđa poduzimanje preventivnih aktivnosti na smanjivanju nastaj anja otpada, i to: 1. zakonskim djelovanjem na privredne subjekte s ciljem primjena mjera za smanjivanje nastajanja otpada; 2. provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva; 3. promotivnim akcijama s ciljem edukacije i utjecaja na promjenu ponašanja tzv. "potrošačkog mentaliteta". Minimiziranje otpada postiže se i strogim izbjegavanjem nastanka otpada kroz izbjegavanje upotrebe opasnih tvari, te izbjegavanje upotrebe pojedinih materijala ili upotrebe energije u proizvodnji, potrošnji i distribuciji. Smanjivanje količina otpada uz preventivne mjere uključuje i mjere gospodarenja otpadom kao što je uporaba otpada u energetske svrhe to je svaki postupak obrade otpada kojim se dobiva energija. Kao preventivne mjere za smanjenje otpada moguće je koristiti neke od slijedećih mehanizama: postupno izbacivanje ili zamjena tvari/materijala/proizvoda koji su nepoželjni u tokovima otpada, temeljem odgovarajućih zakonskih propisa ili dobrovoljno, uvođenje sustava pologa i povrata kako bi se otpad umjesto na odlaganje usmjerilo prema ponovnoj uporabi (ambalažni otpad), uračunavanje cijene zbrinjavanja otpada u cijenu novog proizvoda. Na taj način potrošači u trenutku kada im određeni proizvod postane otpad za zbrinjavanje istoga nisu dužni platiti zbrinjavanje, te se lakše odlučuju na predaju otpada ovlaštenim sakupljačima. Dobar primjer za to su propisi kojima se određuje način gospodarenja otpadnim uljima, baterijama i akumulatorima, elektroničkim otpadom, automobilskim gumama i starim vozilima. stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivih proizvoda, promicanje načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja sustava upravljanja okolišem ( EMS, ISO 14001), označavanja ekološki povoljnih proizvoda, i dr. Smanjivanje količina otpada može se postići i mjerama kao što je razvitak tržišta za materijale koji se mogu reciklirati u smislu poticanja potražnje za takvim materijalima, uvođenja novih proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala. Primjer takvog tržišta je Hrvatska burza otpada, gdje tvrtke nude i potražuju različite vrste otpada, koji je moguće iskoristiti i pri tome ostvariti i financijsku korist. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama

55 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 55 komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža ili "in situ" reciklaža. "In situ" reciklaža je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe, kao što su zeleni otoci ili reciklažna dvorišta. Ovaj način odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti, jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija životnog prostora, sirovine su kvalitetnije, jer imaju manje nečistoća, reduciraju se troškovi transporta i odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklažu. Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su slijedeći: moraju se osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte, mora postojati osposobljeno i kvalificirano osoblje za vođenje sustava, oprema zahtjeva redovita odražavanja i po potrebi zamjenu, potrebno je osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala te se mora obavljati kontrola kakvoće izdvojenih materijala za reciklažu. Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, javne i uslužne djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaža zauzima posebno mjesto u IVO konceptu (Izbjegavanje Vrednovanje Odlaganje), jer osim izdvajanja korisnih podrazumijeva izdvajanje i štetnih komponenti komunalnog otpada, k ako bi se u konačnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima. U suštini se može reći da se primarna reciklaža provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske računice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative. Primarnom reciklažom smanjuje se količina otpada za odlaganje, a time i mogućnost onečišćenja okoliša. Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaže mogu se sagledati u činjenici da manja količina otpada znači i manji troška za njegovu obradu/odlaganje. Zakonska regulativa insistira na što većoj primarnoj reciklaži, time i na recikliranju i oporabi otpada kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiče primarna reciklaža i vraćanju otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj način zakonska regulativa postaje najvažniji faktor, bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i one materijale koje nemaju "dobru" tržišnu vrijednost. Bio otpad zauzima veliki udio u komunalnom otpadu, te je nužno poraditi na uspostavi sustava njegovog odvojenog sakupljanja kako bi se isti mogao preraditi u kompost. Kompost se potom može prodavati ili besplatno ustupati zainteresiranim poljoprivrednim gospodarstvima i pojedincima. Za ovakav model na području Općine Tovarnik, kao poljoprivrednom kraju zasigurno bi bilo mnogo interesa, a ujedno bi se postiglo značajno smanjenje količina otpada odloženog na komunalne deponije. Analize su pokazale da biorazgradivi otpad koji može poslužiti za preradu u kompost, čini i do 30 % sastava komunalnog otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije, izgradnja kompostane planirana je u sklopu centra za gospodarenje otpadom u Starim Jankovcima. Općina Tovarnik bi trebala pokrenuti, u suradnji s koncesionarom za komunalni otpad, uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada pogodnog za kompostiranje, čim se stvore uvjeti za njegovo obradu. Znatno smanjenje odloženog miješanog komunalnog otpada moguće je postići i naplatom komunalne naknade po količini preuzetog otpada. Podjelom kanti i posuda za selektivno prikupljanje otpada (ambalažni otpad, bio otpad, papir i sl.), te uređenjem reciklažnog dvorišta stanovništvu bi se omogućilo izdvajanje korisnog otpada. Preuzimanje takvog otpada trebalo bi biti besplatno, dok bi se naplaćivao isključivo neselektirani miješani komunalni otpad. Obzirom da Fond za zaštitu okoliša nepovratnim sredstvima sufinancira nabavku komunalne opreme Općina Tovarnik bi mogla aplicirati projekte za dobivanje novčanih sredstava za uređenje zelenih otoka ili reciklažnog dvorišta i nabavku spremnika za posebne kategorije otpada Edukacija Da bi se ostvarile pozitivne promjene u izbjegavanju nastanka i smanjenju količina otpada od velike je važnosti i sustavna edukacija stanovništva. Edukacija mora biti organizirana, ciljana i redovita. Potrebno je razvijati svijest šire javnosti o uzročno-posljedičnoj vezi ponašanja zajednice i pojedinca i nastanka otpada. Cilj edukacije treba biti postupno mijenjanje navika i prihvaćanje novih obrazaca ponašanja (potrošačkog ponašanja i odnosa prema okolišu i otpadu). Inicijativa, plan i provedba mjera i aktivnosti na izbjegavanju nastanka i smanjivanju količina otpada primarno su u nadležnosti države, odnosno ministarstava. Uloga gradova i Općina je da uz pomoć županije provode programe ministarstava, te samostalno organiziraju i provode edukaciju o zaštiti okoliša i razvijaju odnos s javnošću, i to kroz aktivnosti svojih komunalnih poduzeća, nevladinih ekoloških udruga, medija, te kroz sustav odgoja i obrazovanja. Ekološkom edukacijom omogućit će se stjecanje ekoloških znanja i vještina s ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u provođenju sustava gospodarenja

56 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 56 otpadom. Provedba ekološke edukacije kod stanovništva će razvijati nova saznanja i izgrađivati nove vrijednosti koje će ga upućivati na promjene u ponašanju. Stoga su, za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva i zadaća, potrebne bitne promjene u socijalnom, gospodarskom, obrazovnom i kulturnom smislu, te stavljanje duhovne, intelektualne, kreativne i djelatne obnove stanovništva u žarište interesa. Uspostavljanje sustava edukacije za okoliš, dati će temeljne pretpostavke za uspješnu i adekvatnu zaštitu okoliša. Sustavna edukacija može se odvijati korištenjem vlastitih resursa/kadrova, korištenjem usluga okolišnih organizacija i nevladinih udruga, te angažiranjem tvrtki koje se bave odnosima s javnošću, marketingom, edukacijom i zaštitom okoliša. Također se može angažirati predstavnike Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koji su u mogućnosti prezentirati zakonske obveze iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Potrebno je na nivou Općine redovno provoditi cjelovito, točno i pravodobno informiranje javnosti o stanju okoliša, te o svim aktivnostima na području postupanja s otpadom, zaštite okoliša i održivog razvitka. Takvo informiranje moguće je postići preko lokalnih javnih glasila i medija, održavanjem ciljanih skupova i sl. Obzirom da su na području Općine aktivne različite vrste lokalnih medija: TV, radio i novine, iste bi trebalo što više uključiti u informiranje stanovništva i podizanje razine ekološke osviještenosti, kroz ciljane članke i emisije. Kako bi se omogućila kvalitetna komunikacija između gradskih predstavnika i stanovništava, trebalo bi osigurati sustavno i cjelovito educiranje djelatnika Općine iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, koje bi ujedno bilo podloga za donošenje kvalitetnih razvojnih odluka vezanih uz postupanje s otpadom i zaštitu okoliša, te za kvalitetno komuniciranje u procesima odlučivanja Odvojeno prikupljanje otpada Polazište suvremenog gospodarenja otpadom je odvojeno prikupljanje otpada, i to na samom mjestu njegovog nastanka. Otpad koji nije izbjegnut, odnosno nije iskorišten, treba odvojeno odložiti i prikupiti. Cilj odvojenog skupljanja otpada je omogućiti gospodarenje tim otpadom, a u skladu s odredbama Zakon o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04.). Kroz posebne Pravilnike, u trenutku izrade ovog elaborata bilo je regulirano postupanje s posebnim kategorijama otpada: ambalažom i ambalažnim otpadom, otpadnim gumama, otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom, starim vozilima, otpadnim baterijama i akumulatorima, infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova, otpadnim uljima, azbestom, te nekim drugim vrstama otpada koje se rjeđe javljaju na području Općine. Odvojeno se mogu sakupljati korisne tvari iz otpada (papir, staklo, plastika, metali, biootpad i dr.) i štetne/opasne tvari (baterije, akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi i dr.), a namjenjuju se ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju. Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) preduvjet je za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost, primjerice ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe. Uvođenjem odvojenog skupljanja otpada smanjuje se količina nerazvrstanog otpada koji se zbrinjava na odlagalištu otpada deponijama za komunalni otpad. Odvojeno skupljanje otpada mora biti odgovarajuće organizirano u privrednim subjektima i domaćinstvima, ustanovama i institucijama, u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika, metali i dr.), uštede energije, smanjenja troškova transporta i obrade, te posljedično smanjenja opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliš općenito. Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) mogu se zasebno odlagati u kontejnere smještene na javnim površinama naselja, na tzv. zelenim otocima ili reciklažnim dvorištima. Strunje trade d.o.o., temeljem koncesije vrši sakupljanje komunalnog otpada s područja Općine. Prema postojećim podacima za godinu, odaziv stanovništva za selektirano odlaganje otpada je izrazito slab, odnosno otpad se prikuplja nerazvrstan, te je i iz tog podatka vidljiva potreba za edukacijom stanovništva i jačanjem ekološke osviještenosti. Ekološka svijest stanovništva je niska, tako da nije prisutna potrebna razina svijesti o koristi za društvo i okoliš koja se postiže selektiranim prikupljanjem otpada i oporabom korisnih sastojaka. Iz otpada koji nastaje u kućanstvima, trenutno se izdvaja jedino stakleni i PVC ambalažni otpada za koji je moguće dobiti povratnu naknadu u prodajnim centrima. Pored nužne edukacije predlaže se primjena sustava selektivnog prikupljanja otpada na mjestu nastanka u kućanstvima i gospodarskim subjektima, koji bi imali posebne spremnike za selektivno prikupljanje pojedinih komponenti komunalnog otpada (bio otpad, ambalaža i sl.) čime bi se znatno smanjio volumen i količina neselektiranog komunalnog otpada, a ujedno bi se izdvojilo otpad pogodan za ponovnu uporabu ili reciklažu. Osim selektivnog prikupljanja otpada na mjestu nastanka, izgradnjom zelenih otoka ili mini reciklažnog dvorišta stanovništvu bi se omogućilo

57 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 57 da na odgovarajući način odloži i neke dodatne kategorije i vrste otpada kao što su elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadne automobilske gume, motorna ulja, razni metali, staklo, plastika i sličan otpad. Prikupljeni otpad bi s lokacije reciklažnog dvorišta dalje bio usmjeravan na odgovarajuće postupke zbrinjavanja ili oporabe. Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje različitih vrsta otpada (uključujući i tekući otpad i ulja, akumulatore, opasni otpad iz kućanstva pesticide, lijekove, razrjeđivače, boje, otapala i ostale kemikalije, električnu i elektroničku opremu i zeleni otpad). Okvirni optimalni ekonomski izračun pokazuju da bi reciklažna dvorišta trebalo locirati i izgraditi u većim središtima, te bi za Općinu Tovarnik bila isplativa izgradnja mini reciklažnog dvorišta, što je i predviđeno Županijskim Planom gospodarenja otpadom. Glavni ciljevi izgradnje reciklažnog dvorišta su: skupljanje potencijalno iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, biološki otpad), izdvojeno skupljanje opasnog otpada iz domaćinstva (baterije, akumulatori, otapala, lijekovi). Postupanje s otpadnim tvarima u reciklažnom dvorištu odvija se putem slijedećih operacija: preuzimanje odvojeno skupljenih komponenti komunalnog otpada, selektivno privremeno skladištenje odvojeno skupljenog otpada, upućivanje preuzetog i uskladištenog otpada na daljnje postupanje obrađivaču otpada. U reciklažnim dvorištima je potrebno organizirati odvojeno prikupljanje iskoristivih i "problematičnih opasnih" tvari iz kućanstva. Uvjet za odlaganje otpada u reciklažnim dvorištima je da se otpadne tvari selekcioniraju prije odlaganja u kontejnere predviđene za posebne vrste otpada. Na taj se način postiže značajno poboljšanje kvalitete usluge i smanjivanje troškova: građani mogu tijekom cijele godine, u sve radne dane, uključujući subotu, besplatno i za okoliš primjereno odložiti iskoristive otpadne tvari; izbjegava se razbacivanje glomaznog otpada po javnim površinama; provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje iskoristivih vrsta otpada i time efikasnije recikliranje i oporaba (auto gume, metali, staklo, plastika, elektronički otpad, itd.); omogućavanje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu. Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije predviđeno je da na području Općine Tovarnik bude uređeno šest zelenih otoka, jedno mini reciklažno dvorište, te da se postavi jedan rashladni kontejner za animalni otpad. Sustav odvojenog sakupljanja otpada obuhvaća i odvojeno sakupljanje biootpada. To je jedan od preduvjeta za kompostiranje. Izdvajanjem biorazgradive komponente iz ukupnog otpada smanjila bi se količina plinova koja se oslobađa s odlagališta uslijed razgradnje otpada. Biootpad se može odvojeno skupljati kroz sustav posebnih posuda za stambene i privredne objekte ili dovozom biootpada na središnja mjesta skupljanja (kompostane i reciklažna dvorišta). Isto tako postoji mogućnost organiziranih akcija javnog skupljanja zelenog otpada (naročito interesantno u razdobljima intenzivnog vegetacijskog rasta). Odluku o provedbi i načinu odvojenog skupljanja biootpada, opsegu i organizaciji sustava prikupljanja donosi jedinica lokalne uprave, u suradnji sa Županijom. Na odvojeno skupljanje otpada nadovezuje se izdvajanje problematičnih tvari, tj. opasnog otpada, koji nastaje u kućanstvima, ustanovama ili u industrijskim pogonima (nije rezultat njihove osnovne djelatnosti nije njihov opasni otpad). Izdvajanje se može provoditi kod proizvođača otpada, kod skupljača (komunalna poduzeća, reciklažna dvorišta, ostali skupljači), kod obrađivača otpada te u okviru regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Problematične tvari izdvojene na mjestima njihovog odvojenog skupljanja ulaze u sustav postupanja s opasnim otpadom te se ovisno o vrsti i količini zbrinjavaju na prikladan način.

58 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 58 Izvor: Plan gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., g.

59 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Čistija proizvodnja Čistija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces i sam proizvod, s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoliš. U procesu proizvodnje, čistija proizvodnja znači efikasnije iskorištenje sirovina, vode i energije i sprečavanje nastajanja otpada. Osnovni ciljevi koji se postižu primjenom čistije proizvodnje su: smanjivanje otpada na mjestu nastanka, smanjivanje utroška sirovina i energije, smanjivanje troškova zbrinjavanja otpada, smanjenje troškova proizvodnje, poboljšanje uvjeta i sigurnosti rada, smanjenje onečišćenja okoliša. Ti ciljevi postižu se najčešće bez ili uz minimalna ulaganja, koja se u pravilu vrlo brzo vrate. Već i jednostavnim tehnikama čistije proizvodnje, kao što su modifikacija procesa ili radnog postupka, bolji izbor sirovina ili često samo pažljiviji rad i uvođenje tehnološke discipline, postižu se značajni učinci smanjenja količine otpada, a time i troškova zbrinjavanja istog. Uz uspješnu primjenu čistije proizvodnje, neophodno je osim industrije uključiti i sve društvene čimbenike: od upravnih-znanstvenihstručnih institucija, nevladinih organizacija do pojedinaca. Usprkos svih prednosti, posebno gospodarskih, koje se postižu primjenom čistije proizvodnje, nema jednostavnog recepta za njeno uvođenje u svakodnevnu industrijsku praksu. Razlozi su mnogostruki. Naime još uvijek je uvriježeno mišljenje da je svaka djelatnost povezana s otpadom samo trošak. Zato se gospodarenje otpadom najčešće svodi na ispunjavanje minimalnih zakonskih obaveza ili na njihovo izbjegavanje. Proces uvođenja čistije proizvodnje je vrlo mukotrpan i treba ga strateški dobro osmisliti da se izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni čimbenici. U industriji se čistija proizvodnja marketinški najuspješnije promiče isticanjem njene profitabilnosti, a za javnost se moraju isticati pozitivni efekti na okoliš. Osim što moraju prepoznati gospodarski interes, da bi se potaklo proizvođače otpada na primjenu čistije proizvodnje, potrebna je poticajna legislativa i potpora upravnih tijela. Oni moraju utvrditi poticajne mjere, ali i mehanizme za njihovo provođenje. recikliranje) o kratak opis primijenjenog postupka o postignuta ekonomika ( uložena sredstva, vrijeme povrata sredstava, ostvarene uštede) o učinci na okoliš (smanjenje emisije i imisije, manje otpadnih voda, manje otpada za odlaganje, odstranjena opasna tvar iz procesa i u otpadu i sl.). Tako prikazani primjeri imali bi snažan promotivni i motivacijski učinak za širu primjenu čistije proizvodnje i ispravljanje zabluda da je zaštita okoliša uvijek povezana uz trošak Skupljanje i prijevoz otpada Prema podatcima koje je objavila Agencija za zaštitu okoliša ( Izviješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, godine 10 ) u Vukovarsko-srijemskoj županiji je oko 75% stanovništva obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem otpada. Većinu sakupljenog otpada predstavlja miješani komunalni otpad koji se organizirano prikuplja. Sakupljanje je organizirano na način da koncesionar - Strunje trade d.o.o., jednom tjedno vlastitim voznim parkom vrši prikupljanje komunalnog otpada iz domaćinstava i gospodarskih subjekata, te prikupljeni otpad odvozi na deponiju "Petrovačka dola", Vukovar, gdje se trajno odlaže. Za prikupljanje otpada koriste se plastične i metalne kante, metalni kontejneri i priručne posude koje koncesionar prazni. Organizirano sakupljanje, prijevoz i zbrinjavanje drugih vrsti otpada u trenutku izrade ovog elaborata nije bilo organizirano, te je taj sustav na nivou Općine tek potrebno uspostaviti. Najprije je potrebno uspostaviti sustav selekcije otpada na mjestu nastanka (domaćinstva i gospodarski subjekti) i urediti reciklažno dvorište, te bi se na taj način omogućilo odvojeno prikupljanje pojedinih vrsti otpada, a uz to paralelno treba naći zainteresirane i ovlaštene tvrtke za preuzimanje tako prikupljenog i izdvojenog otpada, te s istima sklopiti ugovore o zbrinjavanju odnosno oporabi otpada. Program čistije proizvodnje podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima bi se promovirao koncept čistije proizvodnje i sustavno uvodio u proizvodnu praksu što uključuje slijedeće podatke: o primijenjena tehnika čistije proizvodnje (modifikacija procesa, zamjena sirovine, interno

60 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 60 Tablica: Statistički podatci o stanovništvu u Hrvatskoj koje je obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem otpada po županijama Županija Broj stanovnika % stanovništva obuhvaćenog skupljanjem Broj Općina koje nisu obuhvaćene skupljanjem Specifična količina odloženoga otpada (kg/stan/dan) Količina odloženoga otpada (tis. t) Udio u RH (%) Zagrebačka ,65 58,7 6 Krapinsko-zagorska ,57 25,4 2 Sisačko-moslavačka ,55 28,9 3 Karlovačka ,65 26,8 3 Varaždinska ,60 32,9 3 Koprivničkokriževačka ,60 18,6 2 Bjelovarskobilogorska ,66 22,5 2 Primorsko-goranska ,87 92,2 9 Ličko-senjska ,55 7,9 1 Virovitičkopodravska ,60 14,.4 1 Požeško-slavonska ,62 15,4 1 Brodsko-posavska ,53 27,5 3 Zadarska ,68 38,2 4 Osječko-baranjska ,65 64,9 6 Šibensko-kninska ,67 25,2 2 Vukovarskosrijemska ,56 30,0 3 Splitskodalmatinska ,65 101,4 10 Istarska ,90 64,9 6 Dubrovačkoneretvanska ,78 33,2 3 Međimurska ,60 19,8 2 Grad Zagreb ,02 288,7 28 Ukupno Cca , ,5 100 Izvor: Agencija za zaštitu okoliša Izviješće o stanju okoliša u RH, 2007.g.,

61 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Skladištenje otpada Prema Zakonu o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04.) skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skladištenje otpada je najčešće povezano uz proizvodni otpad (neopasni i opasni) koji se prije otpreme na obradu ili odlaganje privremeno zadržava, tj. skladišti najčešće kod gospodarskih subjekata (proizvođača otpada) ili kod obrađivača otpada. Proizvođač otpada namijenjenog oporabi ili zbrinjavanju može vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svojeg poslovnog prostora, najduže godinu dana računajući od dana proizvodnje toga otpada. Ako ne postoje mogućnosti za oporabu ili zbrinjavanje vlastitoga proizvedenog otpada u roku od godine dana, proizvođač otpada, uz uvjete propisane Zakonom, može taj otpad privremeno skladištiti najduže do tri godine računajući od dana proizvodnje otpada. Za skladištenje proizvođač je obvezan pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Do usklađivanja pratećih i provedbenih dokumenata s novim Zakonom, kojima će se odrediti uvjeti za mjesta i način privremenog skladištenja otpada, na snazi je Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom 32/98.), kojom su određeni uvjeti o tehničkotehnološkoj opremljenosti prostora, opreme i građevina za skladištenje opasnog otpada (a također i građevina za obrađivanje i odlaganje opasnog otpada). Uvjeti skladištenja iz pravilnika odnose se na spremnike i kontejnere za otpad, kao i na reciklažna dvorišta (kao prostor za privremeno, kratkotrajno odlaganje otpada). Na području Općine Tovarnik ne planira se skladištenje otpada. Po pitanju proizvodnog otpada, naročito opasnog koji nastaje u gospodarskim subjektima, svaki gospodarski subjekt zasebno, ovisno o vrstama, količinama i dinamici nastajanja otpada mora urediti eventualno skladištenje otpada unutar vlastitog poslovnog prostora Obrada otpada Obrada otpada podrazumijeva postupke kojima se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Pravne osobe smiju obrađivati neopasni i inertni otpad na temelju Rješenja koje izdaje Ured državne uprave Vukovarsko-srijemske županije, a opasni otpad na temelju Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prema dostupnim podacima iz Agencije za zaštitu okoliša, na prostoru Općine Tovarnik trenutno nema ni jedne tvrtke koja posjeduje dozvolu za obradu pojedinih vrsti otpada. Obzirom na količine i vrste otpada koji nastaje na području Općine za sada nema potrebe za lokacijom na kojoj bi se vršila obrada opasnog otpada, a Općina Tovarnik nije ni u planovima za lokaciju budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Po pitanju obrade neopasnog otpada postoji eventualno mogućnost, da se za područje Općine razmisli o mogućnosti i opravdanosti izgradnje kompostane u koju bi se dopremao biootpad, te bi se tamo pretvarao u kompost, čime bi se znatno smanjile količine odloženog komunalnog otpada. Kako je za dobivanje kvalitetnog biokomposta koji će zadovoljavati uvjete njegovog kasnijeg iskorištavanja izuzetno važna kvaliteta i čistoća sirovine bio otpada, to je preduvjet za takvu biološku obradu organizacija sustava odvojenog prikupljanja bio otpada. Način te organizacija i opseg prikupljanja u nadležnosti je gradova i Općina. Obzirom da je kompostana predviđena u sklopu županijskog centra za gospodarenje otpadom u Starima Jankovcima, za očekivati je da će nakon izgradnje centra, Općina Tovarnik uspostaviti sustav selektivnog prikupljanja biootpada koji će se odvoziti u centar na kompostiranje Odlaganje otpada Odlaganje otpada je krajnja mjera u gospodarenju otpadom koja se primjenjuje za onaj otpad koji nije moguće reciklirati, oporabiti ili obraditi tj. zbrinuti nekom drugom metodom. Odlaganje otpada trebalo bi se odvijati isključivo na posebnim prostorima koji su uređeni tako da se onemogući ili barem na najmanju moguću mjeru svede potencijalni štetni utjecaj odloženog otpada na okoliš. Na žalost, na području Republike Hrvatske svega je nekoliko odlagališta koja trenutno udovoljavaju Hrvatskim i Europskim zakonski propisanim uvjetima i standardima za odlaganje otpada, a otpad se odlaže na neadekvatna odlagališta ili čak na divlje deponije, gdje ne postoji apsolutno nikakva kontrola nad vrstama i količinama odloženog otpada, koji na taj način predstavlja veliku opasnost po okoliš i stanovništvo koje živio u blizini takvih deponija.

62 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 62 Postoji realna mogućnost "oživljavanja" divljih deponija na kojima se odlažu različite vrste otpada, među kojima dominira građevinski otpad i miješani komunalni otpad iz obližnjih kućanstava. Za sada nema planova da bi u bližoj budućnosti na području Općine Tovarnik bilo uređeno odlagalište otpada, a plan je da se uskoro sanira i postojeće divlje odlagalište otpada. Otpad s području Općine Tovarnik trenutno se odvozi i odlaže na odlagalište "Petrovačka dola", koje bi trebalo biti u funkciji do izgradnje i stavljanja u funkciju budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom Financiranje Obzirom na znatna financijska sredstva koja su nužna da bi se uspostavio kvalitetan sustav gospodarenja otpadom, saniralo postojeće stanje gospodarenja otpadom i radilo na podizanju ekološke svijesti kod stanovništva, Općina Tovarnik je i do sada imala praksu traženja sufinanciranja pojedinih projekta putem domaćih i međunarodnih izvora financiranja, koji su naročito blagonakloni prema projektima zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Prva mogućnost je apliciranje projekta za dodjelu novčanih sredstava koje za različite projekte iz zaštite okoliša dodjeljuje Fonda za zaštitu okoliša. Na taj način Općina će uz znatno niže izdatke ostvariti velike korake u uspostavi kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. Neke od dodatnih opcija za financiranje uspostave kvalitetnog sustav gospodarenja otpadom su sufinanciranje iz pretpristupnih fondova Europske unije, povoljne kreditne linije i sl. Dio potrebne komunalne opreme, kao što su kontejneri za selektirano prikupljanje otpada, može osigurati koncesionar postavljanjem vlastitih kontejnera i spremnika za otpad. Točna visina potrebnih sredstava u trenutku izrade ovog elaborata nije bila poznata, jer se tek planira pristupiti detaljnoj izradi proračuna i kalkulacije sredstava koja su potrebna za saniranje postojećeg odlagališta, uređenje zelenih otoka, uređenje reciklažnog dvorišta za prihvat građevinskog otpada, kao i za druge projekte kojima bi se poboljšalo gospodarenje otpadom na području Općine. Na osnovu podataka iz Plana gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije (tablica F.2.1.: Planirana realizacija opreme i objekata na području Županije u razdoblju od godine, i tablica J.2.2.: Ukupno potrebna ulaganja u Planskom razdoblju), načinjena je procjena troškova nabavke opreme i objekata za gospodarenje otpadom, a koji bi bili u skladu s Županijskim Planom gospodarenja otpadom. Prema Planu gospodarenja otpadom u VSŽ, Sl. vj. VSŽ 11/08, Općina Tovarnik treba osigurati: 1.1. zeleni otoci, 6 lokacija: kn 1.2. rashladni kontejner za animalni otpad kn 1.3. mini reciklažno dvorište kn 1.4. reciklažno dvorište za građevinski otpad kn 1. Ukupno: kn; Uz navedene troškove nabavke komunalne opreme, tu su još i troškovi saniranja divljih odlagališta otpada, izrade sanacijskih programa i educiranja stanovništva: 2.1. sanacija divljih odlagališta otpada kn 2.2. uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (organizacija, promidžba, edukacija): kn 2. Ukupno: kn Sveukupno = kn Kombinacijom vlastitih sredstava i osiguranjem vanjskih izvora financiranja moguće je kroz dvije do tri godine uspostaviti sustav odgovornog i selektivnog gospodarenja otpadom na području Općine Tovarnik. Kao dokaz da navedena tvrdnja nije nerealna dovoljno je navesti primjer projekta "Eko otok Krk", kojim se na otoku Krku u dvije godine (2006. i 2007.) uspjelo doći do brojke od 22,4% odvojeno sakupljenog otpada. Obzirom da je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske brojka od 23% odvojeno sakupljenog otpada planirana kao cilj za g. to navedeni primjer pokazuje kako se uz volju i suradnju lokalnih vlasti, komunalnih tvrtki i osviještenog stanovništva u kratkom periodu mogu postići zapanjujući rezultati. Pri tome treba ipak istaknuti veliku financijsku pomoć koju je ovom projektu pružio Fond za zaštitu okoliša, čijim sredstvima je sufinancirana nabavka po četiri kante za odvojeno sakupljanje otpada u domaćinstvima, uređenje reciklažnih dvorišta i zelenih otoka, tako da je u g. na Krku u funkciji bilo različitih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, što čini 14.6% ukupne količine spremnika za odvojeno prikupljanje u cijeloj Hrvatskoj što je prilično značajan podatak kada se zna da otok Krk čini neznatan površinski i demografski postotak Hrvatske. z nabavku i podjelu spremnika za selektirano prikupljanje otpada, još jedan značajan faktor bila je i edukacija stanovništva kroz propagandne letke, javne tribine i promidžbu preko sredstava javnog oglašavanja i informiranja (radio, TV, novine i sl.). Na taj način otok Krk je postao svijetli

63 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 63 primjer drugim područjima i jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, jer je u dvije godine postigao ciljeve koje se državnom strategijom planira realizirati tek kroz deset godina. Općina Tovarnik se treba voditi takvim pozitivnim primjerima iz domaće i svjetske prakse, pri čemu je realizaciju uspostave kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom potrebno uskladiti s lokalnim prilikama, prostornim i ekonomskim mogućnostima Rokovi za realizaciju Obzirom da je zakon predvidio da planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave trebaju biti usklađeni sa županijskim planovima gospodarenja otpadom, tako i Plan gospodarenja otpadom Općine Tovarnik mora biti usklađen s Planom gospodarenja otpadom Vukovarsko- srijemske županije. Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije predviđena je godina kao krajnji rok za realizaciju projekta koji su obuhvaćeni ovim elaboratom: uređenje zelenih otoka, reciklažnih dvorišta, nabavku komunalne opreme i izrade kompletne tehničke dokumentacije. U godini izvršit će se usklađivanje postavljenih ciljeva sa stvarnim stanjem i aktualizirati usvojeni Plan s novim aktivnostima za razdoblje od do godine (Centar za obradu glomaznog otpada, opremanje kompostane s bioreaktorima, uvođenje odvojenog skupljanja biorazgradivog otpada iz domaćinstava i dr. objekti i aktivnosti). Preduvjet za uvođenje novih aktivnosti je izvršenje ovog Plana. Tablica: Plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi i odlaganju otpada, nabave opreme za izdvojeno sakupljanje, sanacije i izrade tehničke dokumentacije za razdoblje od do godine Izvor:Plan gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije,ipz Uniprojekt MCF d.o.o., Zagreb, g.

64 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 64 Općina Tovarnik će pokušati realizirati planirane zahvate u navedenom roku, ali treba uzeti u obzir da će stvarna realizacija ipak ovisiti o proračunskim mogućnostima Općine, te o sufinanciranju pojedinih projekta od strane Fonda za zaštitu okoliša i drugih institucija, kao i od eventualnih sredstava koja bi se mogla tražiti iz pretpristupnih fondova Europske unije, a koja se dodjeljuju za projekte zaštite okoliša. Sanacija divljih odlagališta otpada trebala bi biti realizirana tijekom i godine, tijekom kojih bi se trebalo započeti i s izgradnjom i uređenjem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Obzirom na sve prethodno navedeno, za očekivati je da bi Općina Tovarnik mogla u planiranim vremenskim rokovima realizirati aktivnosti i zahvate planirane Županijskim planom gospodarenja otpadom. U nastavku teksta dana je tablica 11 iz Plana gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije s rokovima za realizaciju pojedinih zahvata: Izvor: Plan gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., Zagreb, g. 4. Općina Tovarnik dužna je na svojem 7. Sažetak području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati uređenje zelenih otoka i mini Zakonom o otpadu («Narodne novine» Republike reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje Hrvatske broj: 178/04., 111/06., 60/08.) definirana je obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za otpada u gospodarenju komunalnim otpadom, te osigurati uređenje reciklažnog dvorišta županije, gradove i Općine. U skladu sa za građevinski otpad. zakonskim obvezama, a s ciljem unapređenja 5. Općina Tovarnik u svrhu provedbe postojećeg sustava gospodarenja otpadom, Općina zakonskih obveza vezano za gospodarenje Tovarnik je izradila ovaj Plan gospodarenja komunalnim otpadom na svojem području, vlasniku otpadom koji se u skladu sa Zakonom donosi za razdoblje od osam godina. koji na svojoj nekretnini odlaže otpad protivno odluci o komunalnom redu i/ili to dozvoljava drugoj osobi, putem komunalnog redara dužna je Osim Plana gospodarenja otpadom, Zakonom narediti da taj otpad, o svojem trošku i o otpadu propisane su i ostale obveze u odgovornosti, odloži na propisani način. Ukoliko gospodarenju otpadom, te su zakonske obveze vlasnik nekretnine to ne bi učinio, Općina Općine Tovarnik slijedeće: Tovarnik je dužna to sama učiniti, a na trošak i 1. Općina Tovarnik je odgovorna za gospodarenje odgovornost vlasnika nekretnine. 6. Općina Tovarnik dužna je osigurati uklanjanje komunalnim otpadom. i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je 2. Poglavarstvo Općine dužno je na svom nepoznata osoba odbacila u okoliš na području području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Općine. U slučaju da to ne bi uradila, dužnost je Županije da to učini na teret proračuna Općine. 3. Općina Tovarnik i susjedne Općine dužne su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.

65 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 65 Trenutna situacija gospodarenja otpadom na području Općine je na nezadovoljavajućoj razini, problemi su sljedeći: 1. nije uspostavljen sustav selektivnog prikupljanja otpada, 2. nije uređeno reciklažno dvorište za građevinski otpad, 3. na području Općine postoji jedno divlje odlagalište otpada koje je potrebno sanirati, 4. opasni otpad, neopasni/inertni otpad i posebne kategorije otpada najčešće se prepoznaju kao takvi, a gospodarenje s njima ne odvija se u skladu s zakonskim propisima i preporukama, 5. relativno malen broj tvrtki i obrtnika s područja Općine gospodari proizvedenim otpadom na zakonom propisan način. Nisu izradili Planove gospodarenja otpadom, ne vode i ne dostavljaju propisanu dokumentaciju o otpadu, a većinu otpada zbrinjavaju kao miješani komunalni otpad, ne izdvajajući pri tome opasni otpad, korisne sirovine i sl. Razloga za to je više: nepoznavanje zakonske regulative, visoki troškovi zbrinjavanja pojedinih vrsti otpada (naročito opasnog), nepostojanje reciklažnog dvorišta i centra za gospodarenje otpadom i sl., 6. stanovništvo nije ekološki osviješteno te ne prepoznaje potrebu za odgovornim gospodarenjem proizvedenim otpadom. Uspjeh u selektivnom prikupljanju otpada postignut je jedino s ambalažnim otpadom i to isključivo iz financijskih razloga, odnosno zbog uvođenja povratne naknade za ambalažni otpad, 7. ekološka problematika i edukacija nedovoljno je prisutna i zastupljena u javnim glasilima radnim organizacijama i obrazovnim ustanovama, 8. trenutni sustav gospodarenja otpadom nezadovoljavajući je na nivou cijele Republike Hrvatske, što se odražava i na situaciju na području Općine; postojeća odlagališta otpada ne zadovoljavaju Hrvatske i Europske standarde i propise, jedina spalionica otpada je već godinama zatvorena zbog čega se opasni otpad uglavnom izvozi u inozemstvo na termičku obradu ili odlaganje, sustav selektivnog prikupljanja otpada uspostavljen je na malom broju područja Općina i gradova, inspekcijski nadzori se provode u nedovoljnoj mjeri i najčešće rezultiraju samo upozorenjima, a uz sve navedeno, trenutna gospodarska situacija je takva da ulaganje u kvalitetno gospodarenje otpadom i nabavku komunalne opreme za većinu pojedinaca i tvrtki predstavlja luksuz. U cilju unapređenja postojećeg sustava gospodarenja otpadom, Općina Tovarnik u narednom osmogodišnjem razdoblju treba poduzeti mjere kojima će se gospodarenje otpadom unaprijediti, kao što su: 1. uspostava sustava selektivnog prikupljanja otpada na mjestu nastanka. Na taj način izdvojit će se korisne komponente otpada pogodne za oporabu, te će se minimizirati otpad predviđen za odlaganje ili termičku obradu, 2. uređenje zelenih otoka i mini reciklažnog dvorišta, kako bi se osigurali uvjeti za prihvat i odvojeno prikupljanje pojedinih vrsti otpada, 3. u sklopu mini reciklažnog dvorišta, ili na posebnoj lokaciji potrebno je urediti reciklažno dvorište za građevinski otpad, 4. postojeća divlja odlagališta sanirati, te strogo zabraniti i sankcionirati svako daljnje odlaganje otpada na lokacijama koje za to nisu predviđene, 5. aktivno se uključiti u aktivnosti izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Starim Jankovcima. Obzirom da je projekt tek u fazi pripreme potrebne dokumentacije, razmotriti i mogućnost termičke obrade otpada. Na taj način, problem zbrinjavanja komunalnog otpada s području Vukovarsko-srijemske županije, a time i s prostora Općine Tovarnik, riješit će se kvalitetno i na znatno dulji vremenski period. 6. edukacija stanovništva za uspostavu kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. Stoga bi putem javnih glasila, propagandnih letaka, javnih predavanja, tribina, te edukacijom od najranije dobi u vrtićima i školama, podizati ekološku svijesti i ukazivati na potrebu odgovornog gospodarenja otpadom, a sve s ciljem očuvanja okoliša i uspostavi održivog razvitka, 7. temeljem Zakona, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, Općinskom vijeću podnositi izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom, te o svim mjerama i aktivnostima poduzetima na očuvanju okoliša i unapređenja gospodarenja otpadom na području Općine. Usvojeno izvješće dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša. Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije: 1. predviđeno je da aktivnosti uređenja zelenih otoka, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, nabavke komunalne opreme i sanacije divljih odlagališta otpada budu izvršene do kraja godine. Obzirom da Plan gospodarenja otpadom Općine Tovarnik mora biti usklađen sa Županijskim planom, do kraja godine navedene aktivnosti treba realizirati i na području Općine Tovarnik (Tablica F.2.1/1 i G/1, Sl. vj. VSŽ 11/08.). 3. Obzirom na potrebna ulaganja u komunalnu opremu i druge aktivnosti za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom na području Općine, možemo procijeniti troškove, i to: 1.1. zeleni otoci, 6 lokacija: kn 1.2. rashladni kontejner za animalni otpad kn 1.3. mini reciklažno dvorište kn 1.4. reciklažno dvorište za građevinski otpad kn 1. Ukupno: kn;

66 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 66 Uz navedene troškove nabavke komunalne opreme, tu su još i troškovi saniranja divljih odlagališta otpada, izrade sanacijskih programa i educiranja stanovništva: 2.1. sanacija divljih odlagališta otpada kn 2.2. uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (organizacija, promidžba, edukacija): kn 2. Ukupno: kn Sveukupno = kn Financijska sredstva potrebna za uspostavu kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom su značajna, te će Općina Tovarnik i dalje izdvajati sredstva iz proračuna u skladu s mogućnostima, a uz to maksimalno će koristiti mogućnost sufinanciranja projekta zaštite okoliša od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iz pretpristupnih fondova Europske unije i sličnih izvora financiranja. Stanje gospodarenja otpadom u Općini Tovarnik slično je stanju u ostatku zemlje, ali obzirom na aktivnosti koje se poduzimaju, i projekte koji su u tijeku ili se planiraju realizirati u skoro vrijeme, za očekivati je da će postojeće stanje biti znatno unaprijeđeno u narednom osmogodišnjem razdoblju, odnosno do godine Propisi i pojmovi Gospodarenje otpadom u određeno je: Republici Hrvatskoj 1. Zakonom o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04., 111/06., 60/08., 87/09.) 2. Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 130/05.), te 3. Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od do («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 85/07.), Sukladno čl. 4. Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04., 111/06. i 60/08., 87/09.) gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: 1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, 2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i okoliš. Pri gospodarenju otpadom, posebna pažnja mora se posvetiti prevenciji: 1. rizika onečišćenja: mora, voda, tla i zraka, 2. pojave buke, 3. pojave neugodnih mirisa, 4. ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta, 5. štetnog utjecaja na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, 6. nastajanja eksplozije ili požara. Zakonom o otpadu definirani su osnovni ciljevi gospodarenja otpadom: 1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice: 1.1. razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja te 1.2.razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi, 2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, 3. zbrinjavanje otpada na propisan način, 4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša ( IPPC i BAT). U ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom uzimaju se u obzir najučinkovitije raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s načelima gospodarenja otpadom ( čl. 6. Zakona). Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju općeprihvaćenih načela zaštite okoliša (Zakonu o zaštiti okoliša, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 110/07.), i drugih posebnih propisa, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima: 1. onečišćivač plaća posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad, 2. odgovornost proizvođača proizvođač proizvoda od kojega otpad potječe, odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije, 3. blizina oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju, uzimajući u obzir

67 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 67 gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš. Građevine namijenjene skladištenju, oporabi i/ili zbrinjavanju otpada potrebno je planirati na način da se zadovolje potrebe na nacionalnoj razini. Sukladno čl. 7. Zakona, planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu: 1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija), 2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, 3. županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, 4. gradski, odnosno Općinski plan gospodarenja otpadom, te 5. plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada. Planovi gospodarenja otpadom županije, grada i Općine moraju biti usklađeni sa: 1. Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i 2. Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i Programima zaštite okoliša. U izradi plana gospodarenja otpadom županija, gradovi i Općine na svom području surađuju. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan gospodarenja otpadom. Temeljem članka 8. Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04.) Hrvatski sabor je na sjednici od 14. listopada godine donio Strategiju gospodarenja otpadom 130/05.). Strategijom gospodarenja otpadom u RH utvrđena je obveza i cilj o smanjenju količine proizvedenog otpada u RH, a proizvedenim otpadom mora se održivo gospodariti. Ovakav pristup, usklađen je s politikom gospodarenja otpadom u EU. Prema Strategiji gospodarenja otpadom RH, gospodarenje otpadom treba planirati i provoditi na način da se osigura: 1. postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima: u Zagrebu, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta, 2. zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu 3. posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnog prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina 4. sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke 5. centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta 6. kontrolirane prioritetne tokove otpada 7. visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjskotrgovinske bilance 8. angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi I.P.P.C. BAT tehnologije 9. jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorne koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada 10. edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura. Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup. Temeljem članka 9. Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04., 111/2006., 60/08., 87/09.) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 19. srpnja godine donijela Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od od godine, («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 85/07.). Člankom 10. Zakona o otpadu, određen je sadržaj plana gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje od do godine. Temeljni zadatci plana jesu: 1. uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 2. sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta 3. sanacija "crnih točaka" 4. razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s pred obradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja 5. uspostava potpune informatizacije sustava. Provedbom Plana gospodarenja otpadom RH postići će se: 1. uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po regionalnom/županijskom konceptu 2. povećanje udjela odvojenog prikupljanja otpada

68 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica recikliranje i ponovna oporaba otpada 4. prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja 5. smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu 6. izdvajanje goriva iz otpada 7. smanjenje količine otpada koje se odlažu na odlagalištima 8. smanjenje štetnih utjecaja otpada na okoliš 9. samoodrživo financiranje sustava gospodarenje komunalnim otpadom Vukovarsko-srijemska županija izradila je Plan gospodarenja otpadom u srpnju godine, te je isti objavila u Službenom vjesniku Vukovarskosrijemske županije broj 11/08., a sve temeljem čl. 7. st.1., točka 3. Zakona o gospodarenju otpadom, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04. Županijski Plan gospodarenja otpadom donosi županijska skupština, a objavljuje se u Službenom glasilu županije. Nadležni ured Županije nadzire provedbu Plana gospodarenja otpadom, a jednom godišnje (do 31. svibnja) podnosi županijskoj skupštini izvješće o izvršenju radova, kao i učinkovitosti planiranih radova. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Sukladno čl. 11. Zakona, Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno Općine sadrži osobito: 1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, 2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, 3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, 5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. Plan gospodarenja otpadom grada donosi gradsko, odnosno Općinsko vijeće. Nadležni ured (čl. 3. st. 5. Zakona, nadležni ured jest ured državne uprave u županiji nadležan za poslove zaštite okoliša i upravno tijelo Grada Zagreba s ovlastima ureda državne uprave, u čijem djelokrugu su poslovi zaštite okoliša, nadzire provedbu planova gospodarenja otpadom iz stavka 1. Zakona). Jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnosi se gradskom, odnosno Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće nadležni ured dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan i izvješće objavljuju se u službenom glasilu grada, odnosno Općine. 8. Popis literature Knjige Carter, N.: Strategije zaštite okoliša ideje, aktivizam, djelovanje; Zagreb, Barbat d.o.o., Cifrić, I.: Okoliš i održivi razvoj ugroženost okoliša i estetika krajolika; Zagreb, Hrvatsko sociološko društvo, Kipson, S.: Izbjegni, smanji, odvoji priručnik za ispravno gospodarenje otpadom; Zagreb, ODRAZ, Milanović, Z., Radović, S., Vučić, V.: Otpad nije smeće; Zagreb, Gospodarstvo i okoliš, Potočnik, V.: Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj; Zagreb, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Skitt, J.: 1000 pojmova iz gospodarenja otpadom; Zagreb, APO, Šmer-Pavelić, Đ.: Opasne tvari; Zagreb, Mi Star, Studije i elaborati Plan gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije; Zagreb, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., Prostorni plan uređenja Općine Tovarnik; Zagreb, ARHEO d.o.o., srpanj Studija utjecaja na okoliš Županijski centar za gospodarenje otpadom Stari Jankovci; Zagreb, Institut građevinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zbornici Gospodarenje otpadom u RH. X Međunarodni simpozij; Zagreb, Gospodarstvo i okoliš, Propisi Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje , «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 85/07. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 130/05. Zakon o zaštiti okoliša, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 110/07. Zakon o otpadu, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04., 111/06., 60/08. Zakon o komunalnom gospodarstvu, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 26/03. Pravilnik o gospodarenju otpadom, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 23/07., 111/07. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 117/07.

69 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 69 Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 50/05. Internet Agencija za zaštitu okoliša, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

70 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 70 OPĆINA VRBANJA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA Temeljem članaka 108. i 110. Zakona o proračunu ( Narodne novine Republike Hrvatske broj: 87/08), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ( Službeni vjesnik Vukovarsko -srijemske županije broj: 17/09) i članka 49. Poslovni ka Općinskog vijeća, Općinsko Vijeće Vrbanja na svojoj 11. sjednici održanoj 28. travnja godine, donosi: O D L U K U o usvajanju godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Općine Vrbanja za godinu I. OPĆI DIO Članak 1. Usvaja se godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrbanja za period od do godine, koji sadrži: a) prihode od ,17 kn b) izdatke ,33 kn c) višak prihoda iz prošle godine ,86 kn Članak 2. Višak prihoda u iznosu od ,86 kn odnosi se na izdatke u godini tj. na izdatke za zaposlene i za tekuće izdatke u godini. Članak 3. Prihodi i izdaci po grupama računa i računima utvrđeni su u bilanci prihoda i izdataka kako slijedi. Broj konta Vrsta prihoda / primitaka Planirano Ostvareno Indeks 9221 Višak prihoda ,86 0,00 0,0 % UKUPNO PRIHODI / PRIMICI , ,17 89,9 % 6 Prihodi poslovanja , ,36 90,9 % 61 Prihodi od poreza , ,50 99,4 % 611 Porez i prirez na dohodak , ,51 99,5 % 6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada , ,51 99,5 % 612 Porez na dobit 0,00 0,00 0,0 % 6121 Porez na dobit od poduzetnika 0,00 0,00 0,0 % 613 Porezi na imovinu , ,60 99,7 % 6134 Povremeni porezi na imovinu , ,60 99,7 % 614 Porezi na robu i usluge , ,39 95,3 % 6142 Porez na promet , ,90 93,2 % 6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti , ,49 99,0 % 64 Prihodi od imovine , ,31 68,4 % 641 Prihodi od financijske imovine , ,56 93,2 % 6412 Prihodi od kamata po vrijednosnim papirima , ,56 93,2 % 642 Prihodi od nefinancijske imovine , ,75 67,3 % 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine , ,75 67,3 % 65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima , ,99 92,9 % 651 Administrativne (upravne) pristojbe 7.000, ,95 66,4 %

71 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Ostale pristojbe 7.000, ,95 66,4 % 652 Prihodi po posebnim propisima , ,04 93,1 % 6523 Komunalni doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom , ,24 91,4 % 6524 Doprinosi za šume , ,80 97,7 % 66 Ostali prihodi , ,56 84,1 % 662 Kazne 500,00 0,00 0,0 % 6627 Ostale kazne 500,00 0,00 0,0 % 663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države , ,56 84,1 % 6632 Kapitalne donacije , ,56 84,1 % 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine , ,81 96,0 % 71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine , ,00 98,8 % 711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava , ,00 98,8 % 7111 Zemljište , ,00 98,8 % 72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine , ,81 95,1 % 721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata , ,81 95,1 % 7211 Stambeni objekti , ,81 95,1 % Primici od financijske imovine i zaduživanja Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru ,77 0,00 0,0 % ,77 0,00 0,0 % ,77 0,00 0,0 % ,77 0,00 0,0 % 100,00 0,00 0,0 % 100,00 0,00 0,0 % 100,00 0,00 0,0 %

72 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 72 Broj konta Vrsta rashoda / izdataka Planirano Ostvareno Indeks UKUPNO RASHODI / IZDACI , ,41 96,4 % 3 Rashodi poslovanja , ,95 96,2 % 31 Rashodi za zaposlene , ,17 100,0 % 311 Plaće , ,48 100,0 % 3111 Plaće za redovan rad , ,48 100,0 % 312 Ostali rashodi za zaposlene , ,19 100,0 % 3121 Ostali rashodi za zaposlene , ,19 100,0 % 313 Doprinosi na plaće , ,50 100,0 % 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje , ,77 99,9 % 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje , ,26 100,0 % 3133 Doprinosi za zapošljavanje , ,47 99,9 % 32 Materijalni rashodi , ,83 87,5 % 321 Naknade troškova zaposlenima , ,99 99,9 % 3211 Službena putovanja , ,99 99,9 % 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život , ,00 99,9 % 322 Rashodi za materijal i energiju , ,79 98,5 % 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi , ,47 99,4 % 3223 Energija , ,14 99,0 % 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 1.300,00 759,18 58,4 % 323 Rashodi za usluge , ,36 93,4 % 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza , ,99 99,7 % 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,16 83,6 % 3233 Usluge promidžbe i informiranja , ,94 99,8 % 3234 Komunalne usluge , ,92 99,1 % 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 7.700, ,10 98,0 % 3237 Intelektualne i osobne usluge , ,11 89,2 % 3238 Računalne usluge , ,14 99,9 % 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,69 52,1 % 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično , ,16 99,7 % 3292 Premije osiguranja , ,00 97,4 % 3293 Reprezentacija , ,60 94,4 % 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,93 21,7 % 34 Financijski rashodi , ,80 99,7 % 342 Kamate za primljene zajmove , ,00 98,6 % 3422 Kamate za primljene zajmove od banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru , ,00 98,6 %

73 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Ostali financijski rashodi , ,80 104,0 % 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa , ,80 104,0 % 38 Donacije i ostali rashodi , ,15 99,4 % 381 Tekuće donacije , ,95 99,4 % 3811 Tekuće donacije u novcu , ,95 99,4 % 382 Kapitalne donacije , ,20 100,0 % 3824 Kapitalne donacije građanima i kućanstvima , ,20 100,0 % 383 Kazne, penali i naknade štete 0,00 0,00 0,0 % 3831 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 0,00 0,00 0,0 % 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,43 96,4 % 41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 5.000, ,00 92,7 % 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 0,00 0,00 0,0 % 4111 Zemljište 0,00 0,00 0,0 % 412 Nematerijalna imovina 5.000, ,00 92,7 % 4126 Ostala nematerijalna imovina 5.000, ,00 92,7 % 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,04 96,4 % 421 Građevinski objekti , ,03 94,3 % 4211 Stambeni objekti , ,21 99,2 % 4212 Poslovni objekti , ,72 87,8 % 4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 0,00 0,00 0,0 % 4214 Ostali građevinski objekti , ,10 95,2 % 422 Postrojenja i oprema , ,01 98,7 % 4221 Uredska oprema i namještaj , ,34 81,2 % 4222 Komunikacijska oprema 1.000,00 507,00 50,7 % 4223 Oprema za održavanje i zaštitu , ,85 100,0 % 4225 Instrumenti, uređaji i strojevi , ,82 99,5 % Rashodi za plemenite metale, umjetnička i znanstvena djela i ostale vrijednosti Plemeniti metali, umjetnička i znanstvena djela i ostale vrijednosti Knjige, umjetnička i znanstvena djela i ostale vrijednosti Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Otplata glavnice primljenih zajmova od tuzemnih banaka i ostalih financijskih institucija u javnom s 1.500, ,39 100,0 % 1.500, ,39 100,0 % 1.500, ,39 100,0 % , ,03 99,6 % , ,03 99,6 % , ,03 99,6 % , ,03 99,6 %

74 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 74 II. POSEBNI DIO Pozici ja Broj konta Vrsta rashoda / izdataka Planirano Ostvareno Indeks P Višak prihoda ,86 0,00 0,0 % UKUPNO RASHODI / IZDACI , ,33 96,5 % RAZDJEL 001 JEDINSTVENI UP RAVNI ODJEL , ,33 96,5 % GLAVA 01 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA , ,65 95,8 % 3 Rashodi poslovanja , ,66 96,0 % 31 Rashodi za zaposlene , ,17 100,0 % 311 Plaće , ,48 100,0 % R Plaće za redovan rad , ,48 100,0 % R Plaće za redovan rad , ,00 100,0 % 312 Ostali rashodi za zaposlene , ,19 100,0 % R Ostali rashodi za zaposlene , ,19 100,0 % 313 Doprinosi na plaće , ,50 100,0 % R Doprinosi za mirovinsko osiguranje , ,77 99,9 % R Doprinosi za zdravstveno osiguranje , ,26 100,0 % R Doprinosi za zapošljavanje , ,80 100,0 % R Doprinosi za zapošljavanje , ,67 99,9 % 32 Materijalni rashodi , ,54 78,5 % 321 Naknade troškova zaposlenima , ,99 99,9 % R Službena putovanja , ,99 99,9 % R Službena putovanja 680,00 680,00 100,0 % R R R R Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život , ,00 100,0 % , ,00 99,9 % 322 Rashodi za materijal i energiju , ,18 98,7 % Uredski materijal i ostali materijalni rashodi Uredski materijal i ostali materijalni rashodi , ,17 99,4 % 3.200, ,30 99,0 % R Energija , ,82 99,8 % R Energija , ,76 99,3 % R Energija 3.700, ,95 95,7 % R R Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 800,00 759,18 94,9 % 500,00 0,00 0,0 % 323 Rashodi za usluge , ,13 87,1 %

75 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 75 R Usluge telefona, pošte i prijevoza , ,34 99,8 % R Usluge telefona, pošte i prijevoza , ,25 98,0 % R Usluge telefona, pošte i prijevoza 5.250, ,40 102,3 % R R R R R Usluge tekućeg i investicijskog održavanja Usluge tekućeg i investicijskog održavanja Usluge tekućeg i investicijskog održavanja Usluge tekućeg i investicijskog održavanja Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,84 73,5 % , ,63 99,7 % , ,12 70,7 % , ,25 99,1 % 1.510, ,92 99,4 % R Usluge promidžbe i informiranja , ,42 100,0 % R Usluge promidžbe i informiranja , ,52 99,7 % R Komunalne usluge 3.900, ,17 98,1 % R Zdravstvene i veterinarske usluge 6.100, ,10 98,6 % R Zdravstvene i veterinarske usluge 1.600, ,00 95,9 % R Intelektualne i osobne usluge 1.000,00 0,00 0,0 % R Intelektualne i osobne usluge 0,00 0,00 0,0 % R Intelektualne i osobne usluge , ,00 92,3 % R039 1 R039 2 R Intelektualne i osobne usluge , ,05 97,2 % 3237 Intelektualne i osobne usluge , ,92 91,3 % 3237 Intelektualne i osobne usluge , ,66 99,8 % R Intelektualne i osobne usluge 3.600, ,40 96,6 % R Računalne usluge , ,14 99,9 % 329 R Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično , ,24 49,9 % , ,16 99,7 % R Premije osiguranja 4.200, ,45 97,7 % R Premije osiguranja 2.500, ,69 93,9 % R Reprezentacija , ,60 94,4 % R Reprezentacija 0,00 0,00 0,0 % R Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,30 95,6 % R Ostali nespomenuti rashodi poslovanja ,00 0,00 0,0 % R051 1 R Ostali nespomenuti rashodi poslovanja , ,93 99,0 % 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 100,00 70,11 70,1 % 34 Financijski rashodi , ,80 99,7 %

76 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 76 R R Kamate za primljene zajmove , ,00 98,6 % Kamate za primljene zajmove od banaka i ostalih financijskih ins titucija u javnom sektoru , ,00 98,6 % 343 Ostali financijski rashodi , ,80 104,0 % Bankarske usluge i usluge platnog prometa , ,80 104,0 % 38 Donacije i ostali rashodi , ,15 99,4 % 381 Tekuće donacije , ,95 99,4 % R Tekuće donacije u novcu , ,00 100,0 % R Tekuće donacije u novcu 5.000, ,00 100,0 % R Tekuće donacije u novcu , ,00 99,9 % R Tekuće donacije u novcu , ,83 100,0 % R Tekuće donacije u novcu , ,00 98,3 % R Tekuće donacije u novcu , ,00 100,0 % R Tekuće donacije u novcu , ,58 99,7 % R Tekuće donacije u novcu , ,47 99,6 % R Tekuće donacije u novcu , ,21 99,8 % R062 1 R062 2 R Tekuće donacije u novcu ,00 0,00 0,0 % 3811 Tekuće donacije u novcu 0,00 0,00 0,0 % 3811 Tekuće donacije u novcu 0,00 0,00 0,0 % R Tekuće donacije u novcu , ,50 99,9 % R Tekuće donacije u novcu , ,00 100,0 % R Tekuće donacije u novcu , ,71 99,8 % R Tekuće donacije u novcu , ,00 100,0 % R Tekuće donacije u novcu 7.100, ,45 99,0 % R Tekuće donacije u novcu 6.000, ,20 95,8 % R R R Kapitalne donacije , ,20 100,0 % Kapitalne donacije građanima i kućanstvima , ,20 100,0 % 383 Kazne, penali i naknade štete 0,00 0,00 0,0 % Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Rashodi za nabavu neproizvedene imovine Materijalna imovina - prirodna bogatstva 0,00 0,00 0,0 % , ,96 90,3 % 5.000, ,00 92,7 % 0,00 0,00 0,0 % 4111 Zemljište 0,00 0,00 0,0 %

77 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 77 R Zemljište 0,00 0,00 0,0 % 412 Nematerijalna imovina 5.000, ,00 92,7 % R Ostala nematerijalna imovina 5.000, ,00 92,7 % 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,57 90,2 % 421 Građevinski objekti , ,57 86,9 % R Stambeni objekti 9.500, ,82 94,8 % R Stambeni objekti , ,39 99,8 % R Poslovni objekti , ,74 98,9 % R Poslovni objekti 0,00 0,00 0,0 % R Poslovni objekti , ,34 75,1 % R Poslovni objekti , ,64 96,0 % R Poslovni objekti 0,00 0,00 0,0 % R Ostali građevinski objekti , ,64 81,4 % R Ostali građevinski objekti , ,00 50,0 % R Ostali građevinski objekti 9.500, ,00 97,1 % R Ostali građevinski objekti 0,00 0,00 0,0 % 422 Postrojenja i oprema , ,00 99,6 % R Oprema za održavanje i zaštitu 0,00 0,00 0,0 % R Instrumenti, uređaji i strojevi , ,00 99,6 % R R Rashodi za plemenite metale, umjetnička i znanstvena djela i ostale vrijednosti Plemeniti metali, umjetnička i znanstvena djela i ostale vrijednosti Knjige, umjetnička i znanstvena djela i ostale vrijednosti Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Otplata glavnice primljenih zajmova od tuzemnih banaka i ostalih financijskih institucija u javnom s 1.500, ,39 100,0 % 1.500, ,39 100,0 % 1.500, ,39 100,0 % , ,03 99,6 % , ,03 99,6 % , ,03 99,6 % , ,03 99,6 % GLAVA 02 OPĆINSKA UPRAVA , ,92 88,5 % 3 Rashodi poslovanja , ,47 97,9 % 32 Materijalni rashodi , ,47 97,9 % 322 Rashodi za materijal i energiju , ,61 97,4 %

78 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 78 R Energija , ,61 97,4 % 323 Rashodi za usluge 0,00 0,00 0,0 % R Intelektualne i osobne usluge 0,00 0,00 0,0 % 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 4.000, ,86 99,1 % R Premije osiguranja 4.000, ,86 99,1 % R Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,45 85,8 % , ,45 85,8 % 421 Građevinski objekti , ,11 98,0 % 4214 Ostali građevinski objekti , ,11 98,0 % 422 Postrojenja i oprema , ,34 80,4 % R Uredska oprema i namještaj , ,84 77,0 % R085 0 R Uredska oprema i namještaj 6.750, ,50 99,3 % 4221 Uredska oprema i namještaj 0,00 0,00 0,0 % R Komunikacijska oprema 1.000,00 507,00 50,7 % GLAVA 03 KOMUNALNA DJELATNOST , ,76 99,6 % R015 1 R022 1 R Rashodi poslovanja , ,74 99,2 % 32 Materijalni rashodi , ,74 99,2 % 322 Rashodi za materijal i energiju 0,00 0,00 0,0 % 3223 Energija 0,00 0,00 0,0 % 323 Rashodi za usluge , ,15 99,2 % Usluge tekućeg i investicijskog održavanja Usluge tekućeg i investicijskog održavanja , ,40 100,0 % 0,00 0,00 0,0 % R Komunalne usluge 7.000, ,60 92,1 % R Komunalne usluge 5.000, ,00 88,3 % R Komunalne usluge , ,07 99,4 % R Komunalne usluge , ,82 96,9 % R Komunalne usluge , ,51 99,2 % R Komunalne usluge 5.500, ,75 99,4 % 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 8.800, ,59 99,8 % R Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 8.800, ,59 99,8 % 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,02 99,9 % 42 Rashodi za nabavu proizvedene , ,02 99,9 %

79 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 79 R dugotrajne imovine 421 Građevinski objekti , ,35 99,9 % Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 0,00 0,00 0,0 % R Ostali građevinski objekti , ,85 99,8 % R Ostali građevinski objekti 0,00 0,00 0,0 % R Ostali građevinski objekti 0,00 0,00 0,0 % R Ostali građevinski objekti , ,50 99,9 % R Postrojenja i oprema , ,67 99,9 % 4223 Oprema za održavanje i zaštitu , ,85 100,0 % R Instrumenti, uređaji i strojevi , ,82 99,0 % Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: /10-01/1053 URBROJ: 2212/08-01/ Vrbanja, 28. travnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper Na temelju članka 24. stavka 6. Zakona o zaštiti potrošača ( Narodne novine Republike Hrvatske broj: 79/07, 125/07, 79/09 i 89/09), članka 45. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjes nik" Vukovarsko-srijemske županije broj: 17/09) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 11. sjednici održanoj dana 28. travnja godine, donijelo je: O D L U K U o imenovanju Povjerenstva za zaštitu potro šača Općine Vrbanja I. Ovom odlukom imenuje se Povjerenstvo za zaštitu potrošača Općine Vrbanja kao savjetodavno tijelo načelnika Općine Vrbanja i Općinskog vijeća Općine Vrbanja, u smislu članka 24. stavka 6. Zakona o zaštiti potrošača. II. Zadaća Povjerenstva za zaštitu potrošača Općine Vrbanja je davanje mišljenja o određivanju odnosno promjenama cijena javnih usluga određenih Zakonom o zaštiti potrošača. Svoja mišljenja Povjerenstvo daje na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način. III. Povjerenstvo za zaštitu potrošača Općine Vrbanja čine predsjednik i četiri člana; 1. Ivan Šušnjara - za predsjednika 2. Ivan Pavlek - za člana 3. Gracijela Stiba - za člana 4. Josip Gega - za člana 5. Dubravka Kraljević - za člana (predstavnica Centra za zaštitu potrošača Vukovarsko -srijemske županije Glas potrošača ) IV. Administrativno-tehničke poslove za potrebe Povjerenstva obavlja Jed instveni upravni odjel Općine Vrbanja. V. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko -srijemske županije. KLASA: /10-01/986 URBROJ: 2212/08-01/ Vrbanja, 28. travnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper Temeljem članka 49. Zakona o proračunu ("Narodne novine Republike Hrvatske broj: 87/08), članka 83. stavak 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računsko m planu ("Narodne novine Republike Hrvatske broj: 27/05), članka 30. Statuta općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko -srijemske županije broj: 17/09) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 11. sjednici održanoj dana 28. travnja godine donosi:

80 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 80 O D L U K U O RASPODJELI REZULTATA POSLOVANJA ZA GODINU Članak 1. Ovom odlukom utvrđuje se namjena i vrši raspodjela viška prihoda utvrđenih godišnjim izvještajem o izvršenju Proračuna Općine Vr banja za godinu u iznosu od ,86 kn. Članak 2. Višak prihoda iz članka 1. ove odluke raspoređuje se u godini za slijedeće namjene; nefinancijske imovine. Članak 4. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti članak 2. Odluke o usvajanju godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za godinu KLASA: /10-01/1053, URBROJ: 2212/08-01/ od 28. travnja godine. Članak 5. Ova odluka stupa na snagu danom objave u Službenom vjesniku Vukovarsko -srijemske županije. Iz viška prihoda od poreza financirati će se; - rashodi poslovanja u iznosu ,00 kn - rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu ,38 kn - rashodi za tehničku dokumentaciju u iznosu od ,00 kn KLASA: /10-01/1054 URBROJ: 2212/08-01/ Vrbanja, 28. travnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper Iz viška prihoda od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta financirati će se; - rashodi za usluge tekućeg i investicijskog održavanja nerazvrstanih cesta i lenija te nogostupa u iznosu ,48 kn - uređenje kanalske mreže u iznosu ,00 kn - izdaci za slivne vode Hrvatske vode u iznosu ,00 kn - intelektualne usluge (snimanje zemljišta, povjerenstvo za uvođenje u posjed poljoprivrednog zemljišta, povjerenstvo za štete od elementarnih nepogoda i divljih životinja u iznosu ,00 kn Iz viška prihoda od šumskog doprinosa financirati će se; - rashodi za usluge tekućeg i investicijskog održavanja nerazvrstanih cesta i lenija, te nogostupa u iznosu ,00 kn - rashodi za tekuće održavanje objekata u iznosu ,00 kn - poticaj malog gospodarstva u iznosu ,00 kn Članak 3. Ukoliko se ne realiziraju rashodi iz članka 2. ove odluke višak prihoda utrošiti će se u nabavu Na temelju članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko -srijemske Županije broj: 17/09) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 11. sjednici održanoj dana 28. travnja godine, donijelo je: O D L U K U o usvajanju izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Općine Vrbanja Članak 1. Usvaja se izvješće načelnika Općine Vrbanja o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Općine Vrbanja, KLASA: /10-01/985, URBROJ: 2212/08-01/ od 27. travnja godine. Članak 2. Ova odluka stupa na snagu danom objave u Službenom vjesniku Vukovarsko -srijemske županije. KLASA: /10-01/985 URBROJ: 2212/08-01/ Vrbanja, 28. travnja godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper

81 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Plan gospodarenja otpadom Općine Vrbanja Uvod Obzirom na približavanje Hrvatske Europskoj uniji svjedoci smo postepenog uvođenja europskih standarda u svim područjima našeg društva, pa tako i na području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Europska unija je već odavno postavila visoke kriterije zaštite čovjekovog okoliša, a sada u cilju prihvaćanja europskih standarda dolazi do podizanja tih kriterija i u Republici Hrvatskoj. U proteklih nekoliko godina tako je na snagu stupio niz zakona i podzakonskih akta kojima se definira zaštita pojedinih segmenata okoliša (vode, tlo, zrak), a naročito se velika briga posvećuje uspostavi sustava gospodarenja svim vrstama proizvedenoga otpada. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je prioritetno pitanje zaštite okoliša, te jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije. Dok je u Europskoj uniji otpad resurs iz kojega se dobiva energija i razne sirovine za ponovnu uporabu, u Hrvatskoj je otpad uglavnom samo opasnost za okoliš i bezvrijedna tvar, te je orijentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom jedan od preduvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Suvremeno gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, i/ili njegova štetna utjecaja na okoliš, zatim skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za županije, gradove i Općine definirana je Zakonom o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 111/06, 60/08). Kako bi ispunila zakonsku obvezu i unaprijedila postojeći sustav gospodarenja otpadom, Općina Vrbanja je izradila ovaj Plan gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom za Općinu Vrbanja osnovni je dokument o gospodarenju otpadom za razdoblje godine koji je usklađen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ( «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 130/05), kao i Nacionalnom strategijom zaštite okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 46/02 i programima zaštite okoliša. Sadržaj i način izrade plana gospodarenja otpadom nije strogo definiran. Stranica 81 Temeljem EU smjernica, predlažu se osnovni dijelovi plana: - polazište izrade plana, - opis postojećeg stanja gospodarenja otpadom, - planirani sustav gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o otpadu trebao bi sadržavati sljedeće cjeline: 1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, 2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, 3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, 4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, 5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. Poglavarstvo Općine Vrbanja dužno je jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnijeti Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće nadležni ured dužan je dostaviti Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša. Usvojeni Plan gospodarenja otpadom obvezno je objaviti u službenom glasilu Općine. Plan gospodarenja otpadom za Općinu Vrbanja imat će ključnu ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na području Općine, a u skladu sa obvezama i smjernicama iz nacionalne zakonske regulative, europskih direktiva, te državnih i lokalnih planskih dokumenata. 1. Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom 1.1. Nacionalno zakonodavstvo Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (Narodne novine, 46/02) utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostaloga i stoga što se kasnilo sa donošenjem cjelovite strategije na razini RH, zatim uslijed nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa, te do nedavno nepostojanja financijskih poticaja.

82 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, 130/05) ima za cilj uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden treba gospodariti poštujući načela održivog razvoja. Osnovni sadržaj strategije: opis postojećeg stanja s opisom današnjih tokova otpada i količina svih vrsta otpada: komunalnog, građevinskog, opasnog, ambalažnog i sl., smjernice s Konceptom organizacije gospodarenja otpadom, specifično po pojedinim vrstama otpada; prijedlog sanacija današnjih mahom neuređenih odlagališta; prijedlog izgradnje novih odlagališta, procjena investicija i izvora financiranja. Stranica 82 stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom. Smjernice koje proizlaze iz Strategije: razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO koncept), aktivnosti po pojedinim tokovima otpada prilagodba EU propisima, instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti (2 uredbe + 13 pravilnika, usklađeno s EU direktivama), sanacija odlagališta i starih opterećenja. Osim Nacionalne strategije zaštite okoliša, Nacionalnog plana djelovanja za okoliš i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom u Hrvatskoj definirano je i nizom drugih zakonskih i podzakonskih akta: Temelji strategije: 1. Smanjenje volumena izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, stara vozila, automobilske gume, papir i dr.), 2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara odlagališta, a) sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i Općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom, b) izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara za gospodarenje otpadom sa uređenim odlagalištima, (max. 21 kom), c) primjena najnovijih tehnologija obrade otpada (MBO mehaničko biološka obrada i smanjenje otpada na cca. 20% današnjeg volumena) i druge nove tehnologije. Ciljevi i mjere iz strategije: izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada, razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept Izbjegavanje Vrednovanje Odlaganje), smanjivanje rizika od otpada, doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj, edukacija upravnih struktura, Zakon o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 111/06), («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 60/08) Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 32/98) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 50/05) Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 71/04) Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 69/06) Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nadzoru prekograničnog prometa otpadom 17/07) Pravilnik o vrstama otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske b roj: 27/96) Pravilnik o visini naknade za sabiranje i toplinsku preradu otpada životinjskog podrijetla 152/02) Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 123/97), izmjene i dopune Pravilnika («Narodne novine» Republike

83 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 83 Hrvatske broj: 112/01) Pravilnik o Popisu pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 1/04) Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 95/04) Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom 120/04) Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada 51/06) Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 59/2006) Pravilnik o gospodarenju otpadom 23/07) Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o gospodarenju otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 111/07) Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 45/07) Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite 50/00) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 117/07) Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 35/08) Ispravak Ispravka Odluke o uvjetima označavanja ambalaže («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 28/06) Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u godini («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 82/07) Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 40/06) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 124/06) Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 133/0 6) Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 136/06) Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest 42/07) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 72/07) Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 74/07) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 38/08) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 38/08) Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 70/ 08) Posebne kategorije otpada: Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 97/05) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu 115/2005), («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 81/08) Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (155/2005) Ispravak odluke o uvjetima označavanja ambalaže («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 24/06) Komunalno gospodarstvo: Zakon o komunalnom gospodarstvu 26/03) Prijevoz opasnihtvari: Zakon o prijevozu opasnih tvari 97/93) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu opasnih tvari («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 181 /03) Zakon o prijevozu opasnih tvari 79/07) Otrovi: Zakon o otrovima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 27/99), izmjene Zakona («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 37/99), izmjene Zakona

84 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK 55/99) Zakon o kemikalijama («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 150/05) Zaštita okoliša: Zakon o zaštiti okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 110/07) Zakon o zaštiti okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 82/94 ), izmjene i dopune Zakona («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 128/ 99) Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitost («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 107/03) Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 74/99), ispravak Uredbe («Narodne novine» Republike Hrvats ke broj: 79/99) Pravilnik o katastru emisija u okoliš 36/96) Plan intervencija u zaštiti okoliša 82/99), ispravak Plana («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 86/99), izmjena Plana («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 12/01) Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš 59/00), izmjene i dopune («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 136/04) Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 6/00) Popis pravnih osoba kojima je izdana suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 124/02) Ostalo: Zakon o rudarstvu (pročišćeni tekst) 35-95) Zakon o rudarstvu (pročišćeni tekst) 190/03) Uredba o uvjetima te načinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti 44/08) Zakon o potvrđivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju MU 3/94) 1.2. Europsko zakonodavstvo Okvir za europsku politiku gospodarenja Stranica 84 otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom. U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške smjernice zajednice, , zemlje članice zajednički nastoje maksimalno povećati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na način da riješe zagađivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada. Direktive EU-a za područje gospodarenja otpadom organizirane su u četiri "grupe" direktiva, ovisno o tome propisuju li: okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu), posebne tokove otpada (direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titandioksid, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila), pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar područja, na području i s područja Europske unije), građevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja). Obvezu planiranja gospodarenja otpadom, na način da se od nadležnih tijela traži izrada planova gospodarenja otpadom, direktno propisuju tri direktive: okvirna direktiva o otpadu, direktiva o opasnom otpadu i direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu. Međutim, i drugi europski propisi, tj. direktive koje se odnose na posebne tokove otpada i na objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izrade planova gospodarenja otpadom. Najvažnije europske direktive u sektoru gospodarenja otpadom su: Okvirna direktiva o otpadu 2006/12/EC, Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC, Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC s dodacima 94/31/EC,

85 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK /2006, Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 86/278/EEC, Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC, Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu 94/62/EC s dodacima 2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003. Šesti akcijski plan EU-a "Okoliš 2010.: naša budućnost, naš izbor", usvojen 2001., definira prevenciju i gospodarenje otpadom kao jedan od četiri glavna prioriteta s primarnim ciljem razdvajanja nastajanja otpada od gospodarskih aktivnosti Načela gospodarenja otpadom i sustav odgovornosti Zakonom o otpadu definirana su osnovna načela gospodarenja otpadom - gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima: 1. onečišćivač plaća posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad, 2. odgovornost proizvođača proizvođač proizvoda od kojega otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije, 3. blizina oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš. Sustava odgovornosti u gospodarenju otpadom također je definiran Zakonom o otpadu, a odgovornost Općina u gospodarenju otpadom definirana je Člancima 15 i 16: Članak 15. (1) Grad i Općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. (2) Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće i poglavarstvo Općine, odnosno Općinsko vijeće dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Stranica 85 (3) Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Članak 16. Ako županija, Grad Zagreb, grad i/ili Općina ne provode propisane mjere za gospodarenje otpadom za koje su odgovorni u skladu s ovim Zakonom, propisane mjere provest će Vlada Republike Hrvatske o njihovom trošku. 2. Prostorno ekonomska obilježja Općine Vrbanja Obavezni sadržaj Općinskih planova gospodarenja otpadom definiran je Zakonom o otpadu, a preporuka je da uz obavezni sadržaj u Planu budu navedeni i osnovni podaci o Općini (jedinici lokalne samouprave) za koju se Plan gospodarenja otpadom pravi. Slijedeći tu preporuku u poglavlju II (dva) dani su osnovni podaci o Općini Vrbanja koji su gotovo u potpunosti preuzeti iz Prostornog plana uređenja Općine Vrbanja. U nastavku teksta tako su iz Prostornog plana uređenja Općine Vrbanja preuzeta slijedeća poglavlja: Obilježja prostora i prirodni resursi Geoprometni položaj Prirodne i kulturne znamenitosti Obilježja podneblja Inženjersko-geološke osobitosti Obilježja prostora i prirodni resursi Općina Vrbanja smještena je na jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije, u graničnom području s susjednom Republikom Srbijom. Općini Vrbanja susjedne jedinice lokalne samouprave u sastavu Vukovarsko srijemske županije su: Općina Nijemci (na sjeveru i sjeveroistoku) i Općina Drenovci (na jugu i jugozapadu). Općina Vrbanja ustrojena je godine i u svom sastavu ima tri naselja: Soljani, Strošinci i Vrbanja. 2 Površina Općine Vrbanja je 191,0 km, od čega su 54% (102,6 km2) šume. Općina Vrbanja zauzima 7,8% od ukupnog teritorija Vukovarsko srijemske županije (ukupna površina Županije 2 je 2.444,5 km ). Na prostoru Općine Vrbanja, prema popisu stanovništva iz godine, živjelo je stanovnika, što iznosi 2,5% od ukupnog broja stanovnika Županije ( stanovnika). Gustoća naseljenosti na području Općine Vrbanja iznosila je godine 27,9 stanovnika na četvorni kilometar, što je samo trećina od prosjeka 2 Županije (94,6 st/km ).

86 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica PROSTORNI POLOŽAJ OPĆINE VRBANJA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI 86

87 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Kako bi se omogućila međusobna komparacija pokazatelja u prostornim planovima Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 106/98, 39/04 i Stranica 87 45/04) propisano je da sastavni dio prostornih planova moraju biti tablice koje sadrže podatke o stanovnicima, stanovima, kućanstvima i gustoćama naseljenosti. USPOREDNI PRIKAZ STATISTICKIH PODATAKA ( godine ) ZA VUKOVARSKO - SRIJEMSKU ŽUPANIJU I OPCINU VRBANJA izvori podataka : - Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (SV VSŽ 07/02) Državni zavod za statistiku, Zagreb, lipanj godine - Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. Ožujak - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31.ožujka godine (Statističko izvješće 1137), 1999., Državni zavod za statistiku, Zagreb, listopad Godine STANJE U PROSTORU OPCINE VRBANJA

88 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Napomene : * U skladu sa člankom 45. Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) područje Općine Vrbanja ne ulazi u obalno ili otočno područje Republike Hrvatske. močvarama Županije. Stranica bogatom području južnog 88 dijela ** U skladu s kartografskim materijalima Programa prostornog razvitka Republike Hrvatske («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 50/99 - kartografski prikaz broj 23 Posebne smjernice za planiranje i uređenje područja - Područja uz državnu granicu), područje Općine Vrbanja ulazi u kontinentalno granično područje Republike Hrvatske Geoprometni položaj Vukovarsko-srijemska županija smještena je na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske u međuriječju između Dunava i Save. Ovim područjem vode važni riječni i kopneni putovi i križaju se međunarodni prometni pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru. Strategijom i Programom prostornog razvitka Republike Hrvatske kao i Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske naročito je valoriziran prometni značaj Vukovarsko-srijemske županije. U ovom prostoru nalaze se brojni infrastrukturni koridori (cestovni, željeznički, riječni, telekomunikacijski, energetski) od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, uz sve prednosti i ograničenja koje proizlaze iz njihovog smještaja. Vrbanja je smještena na samoj tromeđi Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije (udaljena je cca 25 km od Županje, 20 km od Brčkog u BiH te oko 20 km od Jamene u Srbiji). Općina Vrbanja nalazi se u spačvanskom bazenu, u prostoru između rijeke Save, obronaka Fruške gore, auto ceste Zagreb - Lipovac i pruge Vinkovci - Brčko. Područje Spačve u kojemu se nalazi Općina Vrbanja najniže je u Županiji, a karakteriziraju ga male visinske razlike (od cca 82,0 m n.v. na jugu do cca 79,0 m n.v. na sjeveroistoku Općine). Prisutni su samo mikroreljefni oblici određeni postojanjem nešto viših i ocjeditih "greda", te starih korita vodotoka koji su sezonski poplavljeni. Prema zavali Spačve na sjeveru područje Općine Vrbanja karakteriziraju izrazita šumsko močvarna obilježja. U strukturi zemljišnih površina prevladavaju oranice i šume. Zahvaljujući izvanredno plodnom tlu, povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom prometnom položaju ovo područje je naseljeno od davnina. Na gustoću naseljavanja utjecale su šume hrasta lužnjaka (najveći kompleks lužnjaka u svijetu) u nekad 2.3. Prirodne i kulturne znamenitosti U povijesnim izvorima Vrbanja se prvi puta spominje godine kao: possesivo Werbanya. Vrbanja i okolna naselja su u srednjem vijeku pripadala raznim gospodarima. Turci ove krajeve zaposjedaju godine, te se katolički starosjedioci iseljavaju u slobodni dio hrvatske, Madžarsku, Austriju ili druge države. Nakon bitke kod Slankamena Slavonija se oslobađa od turske vlasti, te Austrijske vlasti na rijeci Savi ustrojavaju vojnički kordon za obranu od Turaka. Tako organiziran obrambeni sustav prerastao je godine u Slavonsku krajinu koja je konačno uređena godine. Od godine Vrbanja pripada pod Petrovaradinsku pukovniju i ulazi u sastav Brodske regimente sa sjedištem u Vinkovcima, odnosno 12 te kompanije sa sjedištem u Drenovcima. Iz toga razdoblja za područje oko Vrbanje potječe naziv "sela Cvelferije" ("Cvelf" = dvanaest).

89 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica KARTA SLAVONIJE IZ GODINE S UCRTANIM SELIMA ("PAGUS") VRBANJA, SOLJANI I STROŠINCI 89

90 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Ukinućem Vojne krajine godine slavonsko selo se naglo razvilo, te krajem 19tog i početkom 20-tog stoljeća Vrbanja jaca u poslovno - financijskom i gospodarskom smislu. Godine u blizini željezničke postaje u Vrbanji izgrađena su tri postrojenja za preradu drva (u vlasništvu tvrtke "Krafft i Turker" iz Pešte, francuske tvrtke "Societé d importation de chene" i domaćeg industrijalca "Obitelj Bacoka"). Prvi mlin obitelji Bacoka izgrađen godine, potom se grade mlin zadruge Dement i mlin Josipa Klem. U Vrbanji su u to doba postojale dvije industrije građevinskim materijalom, dvije klaonice, te pletionice obitelji Rupert i Horvat. Gospodarski Stranica 90 razvoj prati i intenzivan društveni razvoj te je: - čitaonica osnovana godine - nova škola izgrađena godine - vatrogasno društvo osnovano godine - ljekarna u vlasništvu Eduard pl. Lellis otvorena godine - štedionica osnovana godine - Hrvatska seljačka zadruga osnovana godine. Vrbanjski intelektualci i članovi francuske kolonije u Vrbanji osnivaju klub za "promicanje društvenosti medu vrbanjskim intelektualcima", kasnije nazvan "Sloga". KARTA VII. BRODSKE GRANICNE REGIMENTE S RASPOREDOM 12 KOMPANIJSKIH KOMANDI

91 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Škola u Vrbanji ("Elementar oder National Schule") osnovana je godine po naredbi pukovnijskog zapovjedništva Brodske regimente. Od godine vrbanjska Općinska škola reformirana je u nižu "Pučku školu" sa četiri razreda i hrvatskim nastavnim jezikom. Škola u Soljanima utemeljena je godine kao pucka učionica s jednim učiteljem, a početkom 20. stoljeća prerasta u četvero razrednu školu. Po završetku prvog svjetskog rata u Vrbanji djeluju: Hrvatsko pjevačko društvo "Posavac" (osnovano godine), Sportski klub "Posavac" (osnovan godine), a od godine djeluju sekcija Društva hrvatskih kazališnih dobrovoljaca i grupa mladih "Sokoli" u sklopu Seljačke stranke Obilježja podneblja Šire područje Općine Vrbanja u klimatskom se Stranica 91 smislu odlikuje značajnim crtama kontinentalnosti što je uvjetovano geografskim položajem u užem dijelu panonskog prostora, te otvorenošću i nizinskim karakterom prostora. Ljeta su sunčana i vruća, a zime hladne i sa snijegom. Najviše padalina ima sredinom ljeta (225 mm ili 28,1%) i u proljeće (220 mm ili 27,5%), nešto manje u jesen (211 mm ili 26,4%), a zima je razmjerno suha (144 mm ili 18,0%), što pogoduje usjevima jer u vegetacijskom razdoblju godine (od 1.travnja do 30.rujna) padne ukupno 457 mm padalina, odnosno 57,1% godišnje količine. Kontinentske klimatske prilike naročito dolaze do izražaja u prosječnoj godišnjoj količini i sezonskom rasporedu padalina. Srednja količina godišnjih padalina iznosi oko 800 mm. Maksimum padalina je u svibnju i lipnju, sekundarni maksimum je u listopadu, a minimum u veljači. Odstupanja od srednjih količina padalina od godine do godine mogu biti velika, što ukazuje na mogućnost pojave sušnih sezona.

92 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica SREDNJA MJESECNA I GODIŠNJA KOLICINA PADALINA (u mm) 92

93 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Srednji broj dana sa snijegom na tlu (min 1,0 cm) godišnje je 32,6 dana, najviše u veljači (11,2 dana) i siječnju (10,5 dana). kako snježni pokrivač ima važnu zaštitnu ulogu za ozime usjeve pojava hladnih zima bez snijega može imati nepovoljne posljedice. U ovom izrazito poljoprivrednom kraju jednako je značajna i pojava mraza, pogotovo ranih jesenskih i kasnih proljetnih. Najčešći su mrazevi u prosincu i ožujku, a najopasniji oni s manjom učestalošću u travnju i svibnju. Pojava tuče uglavnom je koncentrirana na svibanj, lipanj i srpanj i to u prosjeku 1 do 2 dana. Najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjeverozapadnog kvadranta na koji otpada više od petine svih strujanja. Vjetrovi iz jugoistočnog i jugozapadnog kvadranta po učestalosti strujanja čine drugu grupu. Ekstremne temperaturne vrijednosti kreću se od najviše 39 C (izmjereno u kolovozu) do najmanje -28,8 C (izmjereno u veljači), tako da razlike u ekstremnim temperaturama iznose čak 67,8 C. Zabilježeni ekstremi utječu na značajnu kolebljivost temperaturnog režima koji u kombinaciji s količinom i rasporedom padalina kao i drugim meteorološkim parametrima može bitno utjecati na razvoj poljoprivrednih kultura. Stranica 93 Srednja godišnja temperatura je 10,4 C (ljeta 19,7 C, zime 0,9 C). Analiza srednjih maksimalnih i minimalnih temperatura pokazuje mogućnost znatnijih odstupanja od prosječnih vrijednosti, što je osobito značajno za vegetacijsko razdoblje, jer može nepovoljno utjecati na razvoj pojedinih kultura (suša, pretjerana vlažnost i sl.). Hidrološke značajke prostora - glavni recipijenti i njihove pritoke - melioracijski kanali na području Općine Vrbanja su jako ovisni o atmosferskim prilikama i padavinama, tako da u sušnom periodu imaju minimalnu protoku ili su njihovi profili bez vode. Voda se zadržava jedino u akumulacijama, ali i u njima dolazi do smanjenja razine vode.

94 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK 2.5. Inženjersko geološke osobitosti Seizmičnost nekog područja moguće je definirati kao skup obilježja potresa u vremenu i u prostoru. Jedno od glavnih epicentralnih područja i seizmičkih zona u Republici Hrvatskoj nalazi se u njezinom istočnom dijelu (oko Dilj gore i Psunja) što ima utjecaja na Vukovarsko srijemsku županiju. Prema karti rasporeda maksimalnih intenziteta potresa, područje Općine Vrbanja nalazi se u jugoistočnom dijelu Županije gdje je potencijalna maksimalna seizmičnost terena o prema MCS ljestvici VI i manje (jaki potresi i slabi potresi) dok je u ostalom dijelu o Županije seizmičnost VII (vrlo jaki potresi). Stranica 94 Seizmička aktivnost vezana je za regionalne rasjede ili zone rasjeda, kao i za rubove većih tektonskih jedinica. Vukovarsko - srijemska županija se strukturno - tektonski nalazi na graničnim predjelima velikih, regionalnih spuštenih i izdignutih struktura ili tektonskih jedinica koje su odijeljene rasjedima ili rasjednim zonama. Velika spuštena struktura je Dravska depresija (sjeverno od Borova i Korođa) te Slavonsko - srijemska depresija (jugoistočno od crte Vinkovci Ilaca Tovarnik). Izdignute strukture su Đakovačko vinkovačko - vukovarski praporni ravnjak i Fruška gora. Područje Općine Vrbanja ne nalazi se na dionici niti jednog važnijeg rasjeda.

95 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Litološka građa Područje Općine Vrbanja izgrađeno je od kvartarnih pjeskovito šljunkovitih sedimenata koji su pokriveni površinskim slojem plinovitog karaktera debljine 1,0 do 7,0 m. U dubljim dijelovima javljaju se krupnije frakcije šljunka i pijeska, a bliže toku rijeke Save prisutni su finiji pjeskovito muljeviti nanosi. Sedimenti mogu biti starije (pleistocenske) ili mlade (holocenske) starosti: - Pjeskoviti prahovi, prahovi i prašinasto glinoviti pijesci pleistocenske starosti rasprostiru se na zapadu, jugu i istoku Općine Vrbanja. Boje su sive, sivo-smeđe, smeđe i žućkastosmeđe. Moguće ih je prepoznati u svakom novije izrađenom kanalu ili glinokopu. U donjem dijelu ovoga člana (ispod 6 do 8 m) leži sivi pjeskoviti prah s decimetarskim lećama pijeska. Mjestimice se može zapaziti laminiranost milimetarska izmjena više glinovitih s više pjeskovitim varijetetima. U mineralnom sastavu prevladavaju kvarc, karbonati (vapnenci i dolomiti), feldspati i cestice stijena. Debljina ovoga člana kreće se od 10 do 25 m. - Holocenske sitnozrnate taložine nastale su u poplavnim i barskim okolišima, a također i u mrtvajama te se rasprostiru u središnjem i sjevernom dijelu Općine Vrbanja (u prostoru između Privlake, Soljana i Lipovca). Radi se o glinovitim prahovima, prahovima, prahovitim glinama i glinama, mjestimice s lećama pijeska i/ili šljunaka i s karbonatnim konkrecijama. Boje su sive, smeđe i sivo-smeđe ili su šareni. U mineralnom sastavu prevladava kvarc, uz kojega još ima feldspata, muskovita i cestica stijena. Debljina ovih naslaga ne prelazi desetak metara. Rasprostiru se u obliku nepravilnih većih i manjih Stranica 95 površina južno od prapornog ravnjaka. Na tim lokacijama sedimentacija mjestimično traje i danas zahvaljujući povremenim plavljenjima i održavanju močvara unutar blagih depresija. Nastaju tamne, sivo-crne prašinaste gline, cesto s tresetnim tvarima - ostacima neraspadnutog močvarnog bilja. Hidrogeološke osobitosti Na području Općine Vrbanja dominiraju hidromorfna tla sa specifičnim vodnim režimom koji je uvjetovan režimom vodotoka, podzemnih voda i površinskih poplavnih voda. Tipičan nizinski reljef, raširenost nevezanih i poluvezanih stijena i stijenski kompleksi s intergranularnom poroznošću i cesto velikom propusnošću pogoduju značajnoj infiltraciji vodenih taloga. Istovremeno, razina temeljnice, koja je zbog pretežno zbijenog tipa i slobodnog nivoa, na maloj dubini varira između 0,5 i 7,0 m. Obzirom da je temeljnica u hidrauličnoj vezi s rijekom Savom, to njezina razina tijekom godine znatnije oscilira (0,5 do 2,0 m i više) i pri višim riječnim vodostajima, izdizanjem temeljnice, dolazi do plavljenja nižih terena. Pogodnosti tala za obradu Za biljno proizvodni bonitet tla, pored mehaničkog sastava, značajni su još i sadržaj karbonata u tlu i stupanj dreniranosti. Razmjerno težak mehanički sastav tla, slaba dreniranost i vrlo visok sadržaj karbonata smanjuju bonitet tla i u velikoj mjeri određuju njegovu namjenu.

96 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 96

97 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Procjena uporabne vrijednosti zemljišta na području Općine Vrbanja temelji se na načelu potencijalne plodnosti tla, dok ostali parametri (npr. klimatski) nisu uzimani u obzir. Prema pogodnosti za obradu, na području Vukovarsko srijemske županije izdvojene su četiri skupine tala, od kojih su na području Općine Vrbanja zastupljene samo treća i četvrta skupina tala: - Prva najpogodnija skupina obuhvaća dobra obradiva tla, tj. tipični i semiglejni cernozem na praporu, eutrično smeđe tlo, aluvijalno (fluvisol) tlo obranjeno od poplava te eutricno smeđe tlo na praporu. Rasprostiru se u zoni uz tok Dunava, te oko Komletinaca, Nijemaca, te uz Savu od Rajevog sela do Račinovaca. Na području Općine Vrbanja ova tla nisu zastupljena. - Drugu skupinu predstavljaju umjereno ograničeno obradiva tla. To su rigolana tla na praporu te lesirana tla na praporu, semiglejna i pseudoglejna. Uglavnom se nalaze na jugozapadnom dijelu Županije (od Markušice do Novih Mikanovaca, izmedu Privlake, Otoka i Komletinaca, od Babine Grede do Gradišta, sjeveroistočno od Bošnjaka te sjeverno od Lipovca), dok na području Općine Vrbanja nisu zastupljena. - Treća skupina odnosi se na ograničeno obradiva tla: sirozem na praporu (na osam lokacija od Vinkovaca do Iloka) i pseudoglej na zaravni (površine između Vrbanje, Soljana, Drenovaca i Podgajaca Posavskih). Pseudoglej na zaravni slabe je dreniranosti, jako osjetljiv prema kemijskim polutantima, a mjestimice je pod ustajalim površinskim vodama. - U četvrtu skupinu uključena su tla privremeno nepogodna za obradu. Ovdje se nalaze halomorfna tla, aluvijalna tla (fluvisol), ritska crvenica i močvarno glejna tla. Zajedničke su im značajke jaka osjetljivost prema kemijskim tvarima i vrlo slaba dreniranost što je u korelaciji s visokom razinom podzemne vode terena na kojima se odnosna tla nalaze. Ova se skupina tala rasprostire na velikim površinama od Starih Mikanovaca na sjeverozapadu do Strošinaca na jugoistoku, u širini prosječno 20-tak km. 3. Postojeće stanje gospodarenja s otpadom Uvid u postojeće stanje postupanja s otpadom te u postojeće i buduće količine, kao i sastav proizvedenog otpada potreban je kako bi se pronašla optimalna rješenja za uspostavu što kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom. U ovom trenutku problemi u sustavu upravljanja otpadom u Općini Vrbanja su višestruki. Na području Vukovarsko-srijemske županije ne postoji odlagalište komunalnog otpada koje bi u potpunosti udovoljavalo zakonskim propisima, domaćim i EU propisima za uređenje odlagališta i Stranica 97 odlaganje komunalnog otpada, tako da se otpad trenutno neadekvatno odlaže. Sam sustav sakupljanja i zbrinjavanja otpada je takav da se organizirano prikuplja i odvozi samo miješani komunalni otpad (KB ), glomazni otpad (KB ) i miješani građevinski otpad (KB ), dok se ostale vrste otpada, a naročito opasnog ne prepoznaju kao posebne kategorije otpada te najčešće završavaju u komunalnom otpadu Osnovni pojmovi u gospodarenju otpadom Zakonom o otpadu definirani su neki osnovni pojmovi iz područja gospodarenja otpadom: Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada («Narodne novine» Republike Hrvatske bro j: 50/05), koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Na temelju kategorija otpada utvrđuje se lista otpada katalog, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka. Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, Opasni otpad sadrži tvari koje imaju jedno od slijedećih obilježja: H1-eksplozivno, H2 oksidirajuće, H3-A visoko zapaljivo, H3-B zapaljivo, H4 nadražujuće, H5 opasan, H6 otrovno, H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10 teratogeno, H11 mutageno, H12 tvari koje u kontaktu sa vodom ispuštaju otrovne ili vrlo otrovne tvari, H13 tvari koje nakon odlaganja mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, H14 ekotoksično svojstvo. Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati i to od mjesta nastanka do mjesta konačnog odlaganja, uključujući monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja. Neopasni otpad je sav otpad koji nema neko od svojstava koja karakteriziraju opasni otpad. Posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje posebnim propisom (stara vozila, otpadna ulja, gume, baterije i akumulatori, azbest, medicinski otpad i dr.). Posjednik otpada jest proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje. Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim

98 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza. Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Stranica 98 Postupci obrade otpada su slijedeći Kemijsko-fizikalni postupci obrade otpada su postupci kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza i derivatizacija. Biološki postupci obrade otpada su postupci koji biološkim metodama mijenjaju kemijska, fizikalna i biološka svojstva otpada, a mogu biti aerobna i anaerobna razgradnja. Termički postupci obrade otpada su postupci uporabom topline pod nužnim i propisanim uvjetima. Provode se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, sterilizacija, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo i slični postupci. Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način zbrinjavanja i uporabe otpada, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje, stabilizacija te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad.

99 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 99 POPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamena i od fizičkog i kemijskog obrađivanja ruda Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije Otpad od prerade nafte, pročišćavanja prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena Otpad iz anorganskih kemijskih procesa Otpad iz organskih kemijskih procesa Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja Otpad iz fotografske industrije Otpad iz termičkih procesa Otpad koji potječe od kemijske površinske obrade i zaštite metala; hidrometalurgije neželjeznih metala Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05, 12 i 19) Otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji (osim i ) Otpadna ambalaža; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući i otpad od iskapanja onečišćenog tla) Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite) Otpad iz uređaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije

100 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK 3.2. Postupanje s komunalnim otpadom Prema Zakonu o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04) komunalni otpad jest otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i Općina koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje se odnose pored ostalih i na komunalne djelatnosti, koje su pobliže određene odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Zakonom o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj:, broj 26/03, pročišćeni tekst, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 82/04, 110/04, 178/04) određena su načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, kao i druga pitanja vezana uz svrhovito obavljanje komunalnih djelatnosti. Jedna od komunalnih djelatnosti koja proizlazi iz Zakona o komunalnom gospodarstvu je i odlaganje komunalnog otpada, što podrazumijeva obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta na temelju posebnih propisa. U cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu gradsko odnosno Općinsko vijeće u obvezi je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njeno provođenje. Odlukom o komunalnom redu propisuju se odredbe koje se odnose na uređenje naselja, održavanje čistoće i čuvanje javnih površina, korištenje javnih površina, skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom, uklanjanje snijega i leda, uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, mjere za provođenje komunalnog reda, kao i kaznene odredbe. Komunalno redarstvo ustrojava se u upravnim odjelima jedinice lokalne samouprave u čijoj nadležnosti je komunalno gospodarstvo, a zadaća komunalnog redarstva je da obavlja nadzor nad provedbom odredbi o komunalnom redu. Zakon o komunalnom gospodarstvu omogućava jedinicama lokalne samouprave da na temelju ugovora osnuju zajedničko komunalno redarstvo. Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari. Komunalni redari u provođenju odredbi Odluke o komunalnom redu ovlašteni su rješenjima narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, Stranica 100 izricati mandatne kazne te predložiti pokretanje prekršajnog postupka. Na području Općine Vrbanja donijeta je odluka o komunalnom redu i Općina ima komunalnog redara koji se brine za provedbu komunalnog reda. Naselja iz sastava Općine Vrbanja uključena su u sustav organiziranog prikupljanja i odvoza otpada koje je u nadležnosti komunalnog poduzeća Čistoća Nikolić iz Vrbanje. Prikupljeni otpad s područja Općine odvozi se i odlaže na odlagalište "Muškovo - Ključ". Otpad se prikuplja u nerazvrstanom stanju, u vrećama, 3 posudama (80, 120 i 240 l) ili kontejnerima(5m, 3 7m ). Prosječne godišnje količine prikupljenog otpada s 3 područja Općine Vrbanja iznose oko: 2000 m 3 miješanog komunalnog otpada, 150 m glomaznog 3 otpada i 150 m građevinskog otpada. Podaci su dobiveni na temelju očevidnika o prikupljenom otpadu tvrtke Čistoća Nikolić. Postojeće odlagalište otpada u Vrbanji "Muškovo - Ključ" je neuređeno odlagalište na koje se odlukom Općine Vrbanja iz 2001.g. dovozi i odlaže otpad sakupljen na području Općine Vrbanja. Odlagalište se nalazi na neplodnom tlu, a smješteno je u neposrednoj blizini poljoprivrednih obradivih površina. Smješteno je oko 500 m istočno od naselja Vrbanja. Ukupna površina odlagališta je oko 3 ha s mogućnošću proširivanja. Lokacija odlagališta ucrtana je i u prostorni plan uređenja Općine Vrbanja, te je programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Vrbanja kao prioritet predviđeno uređenje odlagališta otpada. U tu svrhu Općina Vrbanja je naručila i izradu studije ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš odlagališta komunalnog otpada "Muškovo - Ključ", a izrađen je i Plan zatvaranja odlagališta otpada "Muškovo Ključ". Na žalost, zbog nepostojanja regionalnog centra za gospodarenje otpadom koji je predviđen za prostor Vukovarsko-srijemske i Osječkobaranjske županije za očekivati je da će odlagalište "Muškovo - Ključ" biti u funkciji još nekoliko godina, te se tek izgradnjom i uređenjem regionalnog centra za gospodarenje otpadom može očekivati njegovo potpuno zatvaranje i saniranje. Sve do tada postojeće odlagalište je najrealnija opcija za odlaganje komunalnog otpada s područja Općine Vrbanja. Osim postojećeg odlagališta "Muškovo - Ključ" na području Općine Vrbanja ne postoje druga odlagališta otpada niti divlje deponije na koje bi se otpad nekontrolirano odlagao.

101 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Na području Općine Vrbanja u trenutku izrade ovog elaborata nisu bili uređeni "zeleni otoci" ni reciklažna dvorišta na kojima bi bilo omogućeno selektivno odlaganje korisnog otpada (staklo, plastika, papir i sl.) kao i odlaganje pojedinih vrsti opasnog otpada (motorna ulja, fluorescentne sijalice, elektronički otpad, baterije i akumulatori i sl.). Općina bi trebala vidjeti za mogućnost uređenja i opremanja "zelenih otoka" i reciklažnih dvorišta pomoću sufinanciranja od strane Fonda za zaštitu okoliša koji jedinicama lokalne samouprave takve investicije sufinancira nepovratnim iznosima do 50 % vrijednosti investicije, dok taj iznos za područja od posebne državne skrbi iznosi i do 80 % potrebnih sredstava. Druga mogućnost je da Općina uspostavi kontakte sa koncesionarima za prikupljanje pojedinih vrsti otpada, prvenstveno otpada koji je moguće reciklirati kao što je npr. staklo, plastika, papir i sl. te da im ponudi koncesiju za sakupljanje navedenog otpada s područja Općine uz uvjet da za njeno dobivanje bude uređenje "zelenih otoka" na kojima bi se takav otpad prikupljao Divlja odlagališta Općine Vrbanja otpada na području U trenutku izrade ovog elaborata na području Općine Vrbanja nije bilo evidentiranih divljih odlagališta otpada. Unatrag nekoliko godina pored naselja Soljani i Strošinci postojale su divlja odlagališta na koja je otpad odlagalo lokalno stanovništvo ali su navedene deponije u međuvremenu zatvorene i sanirane, tako da se sav otpad iz naselja Vrbanja, Soljani i Strošinci isključivo odlaže na deponiji "Muškovo - Ključ", što će se i nastaviti do izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Po pitanju strukture odloženog otpada najčešće je riječ o neopasnom i inertnom otpadu; građevinski otpad, otpad biljnog porijekla, otpad iz kućanstava, ambalažni otpad i sl. Međutim, osim neopasnog i inertnog otpada u posude i spremnike za prikupljanje otpada odlaže se i otpad koji se svojim karakteristikama svrstava u opasan otpad; ambalaža onečišćena opasnim tvarima, elektronički otpad, životinjske lešine i sličan otpad koji nastaje u kućanstvima i gospodarskim subjektima. Stoga bi obveza Općine Vrbanja bila da uredi reciklažno dvorište na prostoru kojega bi bilo omogućeno odlaganje pojedinih vrsti opasnog otpada čije posebno zbrinjavanje se za sada ne provodi, te takav otpad predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš. Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom 38/2008) definirana je obveza za jedinice lokalne Stranica 101 samouprave da do g. preko reciklažnih dvorišta osiguraju preuzimanje građevinskog otpada. U skladu s tim, Općina Vrbanja je dužna da na svom području osigura prostor za reciklažno dvorište za potrebe preuzimanja građevinskog otpada. Najjednostavnija opcija bila bi da se takav prostor definira i uredi na postojećem odlagalištu "Muškovo - Ključ". Pravilnikom o gospodarenju otpadom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 23/2007) u člancima 9. i 10. definirani su tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati reciklažna dvorišta, te je se tim smjernicama potrebno voditi pri uređenju reciklažnih dvorišta. U nastavku teksta dani su članci 9. i 10 iz Pravilnika o gospodarenju otpadom sa svim obvezama za uređenje reciklažnih dvorišta: Članak 9. (1) Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima: mora biti ograđeno, otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda, otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju, podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija, mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima, stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stjenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada, na uočljivom mjestu mora biti istaknut "plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja" koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći, mora biti označeno natpisom "Reciklažno dvorište" s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu. (2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se i na pretovarnu stanicu (transfer stanicu).

102 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Članak 10. Pored tehničko-tehnoloških uvjeta iz članka 8. i članka 9. ovoga Pravilnika, u skladištu opasnog otpada te reciklažnom dvorištu i transfer stanici u kojima se skladišti i opasni otpad, a ovisno o vrsti i agregatnom stanju opasnog otpada, mora biti osigurano: postavljanje rasvjete s umjetnim izvorima svjetla za sigurno rukovanje opasnim otpadom, udovoljavanje posebnim propisima za aparate i drugu sigurnosnu opremu za skladištenje i rukovanje opasnim tvarima koje su sastojci opasnog otpada, izvedba energetskih, plinskih, vodovodnih, ventilacijskih i ostalih instalacija prema posebnim propisima koji uređuju skladištenje i rukovanje opasnim tvarima koje su sastojci opasnog otpada Postupanje s neopasnim i inertnim otpadom Neopasni i inertni otpad je onaj otpad koji nema jedno od svojstava koja karakteriziraju opasni otpad. Postojeće stanje gospodarenja s neopasnim i inertnim otpadom na području Općine Vrbanja je na nezadovoljavajućoj razini. Ne postoji organizirani sustav prikupljanja i zbrinjavanja neopasnog i inertnog otpada, već isti završava kao miješani komunalni otpad. Osim kućanstava u proizvodnji neopasnog i inertnog otpada na području Općine Vrbanja sudjeluju i gospodarski subjekti, tj. tvrtke i obrti koji ovisno o svojoj djelatnosti proizvode različite vrste neopasnog i inertnog otpada. Obzirom da u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoji veći broj tvrtki koje su ovlaštene za gospodarenje neopasnim i inertnim otpadom trebalo bi ubrzano pristupiti uspostavi sustava odgovornog gospodarenja neopasnim i inertnim otpadom. Tu se prvenstveno misli na tvrtke i Stranica 102 obrtnike s područja Općine koji su i po zakonu dužni uspostaviti sustav gospodarenja otpadom odvojeno prikupljanje i selektiranje, privremeno skladištenje do zbrinjavanja, predaja ovlaštenom sakupljaču na daljnju obradu ili zbrinjavanje. Naročito bi važno bilo uspostaviti sustav sakupljanja i gospodarenja sekundarnim sirovinama koje su ponovno mogu iskoristiti ili oporabiti, te se na taj način izbjegava onečišćenje okoliša, a ujedno se dobiva vrijedna sirovina. Primjeri sekundarnih sirovina su otpadni metali, staklo, papir, plastika i druge vrste otpada koje je pojedinim postupcima obrade moguće reciklirati i staviti u ponovnu upotrebu. Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom 38/08) definirana je i obveza posebnog gospodarenja građevinskim otpadom, a svaka Općina je dužna odrediti i urediti lokaciju reciklažnog dvorišta na kojoj bi se vršilo prikupljanje građevinskog otpada. Ovu obvezu Općine su dužne izvršiti do g., kako bi se omogućilo prikupljanje i oporaba građevinskog otpada. Ovo je naročito važno stoga što se obilaskom divljih deponija ustanovilo da veliki dio odloženog otpada čini upravo građevinski otpad, a isti se je umjesto nekontroliranog odlaganja mogao ponovno iskoristiti u graditeljstvu ili za druge namjene. U nastavku je dan popis tvrtki s područja Vukovarsko-srijemske županije koje posjeduju ovlaštenja za postupanje s pojedinim vrstama neopasnog i inertnog otpada. U tablici se nalaze, nazivi tvrtki, period važenja dozvola, te popis ključnih brojeva otpada za gospodarenje kojima pojedina tvrtka ima ovlaštenje.

103 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Popis tvrtki ovlaštenih za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom na području Vukovarsko-srijemske županije: 103

104 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 104

105 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Izvor: Agencija za zaštitu okoliša Stranica 105

106 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK 3.5. Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad je sav onaj otpad koji sadrži tvari koje imaju jedno od slijedećih obilježja: H1eksplozivno, H2 oksidirajuće, H3-A visoko zapaljivo, H3-B zapaljivo, H4 nadražujuće, H5 opasan, H6 otrovno, H7 kancerogeno, H8 nagrizajuće, H9 infektivno, H10 teratogeno, H11 mutageno, H12 tvari koje u kontaktu sa vodom ispuštaju otrovne ili vrlo otrovne tvari, H13 tvari koje nakon odlaganja mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, H14 ekotoksično svojstvo. Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati i to od mjesta nastanka do mjesta konačnog odlaganja, uključujući monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja. Kao i kod postupanja s neopasnim otpadom tako je i postupanje s opasnim otpadom na području Općine Vrbanja na nezadovoljavajućoj razini, odnosno nema organiziranog sustava prikupljanja opasnog otpada. Iako se produkcija i nastajanje opasnog otpada najčešće veže uz tvrtke i industriju važno je napomenuti da u kućanstvima također nastaju različite vrste otpada koje zakon prepoznaje kao opasne, te za primjer možemo navesti elektronički otpad, fluorescentnu rasvjetu, stare boje i lakove, ambalažu onečišćenu opasnim tvarima (ambalaža od motornih ulja, antifriza, insekticida, dezinficijensa, boja i lakova i sl.), otpad koji sadrži azbest i još poneke rjeđe vrste opasnog otpada koje se mogu pojaviti u kućanstvima. Po pitanju tvrtki i obrta koji djeluju na području Općine vidljivo je da je u najvećem broju riječ o poljogospodarskim djelatnostima kod kojih se može javiti ambalaža onečišćena opasnim tvarima (insekticidima, pesticidima i sl.), u liječničkim i stomatološkim ambulantama može doći do nastanka potencijalno infektivnog otpada, zatim postoji i određeni broj autoservisa koji svojom djelatnošću produciraju znatne vrste opasnog otpada: motorna ulja, antifriz i kočione tekućine, akumulatore, onečišćenu ambalažu, zauljeni otpad i sl. Važno je napomenuti da je Zakonom o otpadu 178/04) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 111/06, «Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 60/08) definirana obveza izrade četverogodišnjeg Plana gospodarenja otpadom za sve tvrtke i obrtnike Stranica 106 koji godišnje proizvedu više od 200 kg opasnog otpada. Ako se samo uzme da prosječan akumulator teži desetak kilograma očito je da su svi autoservisi, ali isto tako i mnogi drugi gospodarski subjekti s područja Općine dužni izraditi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od četiri godine. Izrađeni Plan gospodarenja otpadom potrebno je dostaviti u nadležnu županiju i u Agenciju za zaštitu okoliša u Zagrebu, te se na taj način izbjegavaju zakonske sankcije tj. visoke novčane kazne. Agencija za zaštitu okoliša uredno evidentira sve obveznike koji su ispunili zakonsku obvezu dostave Plana gospodarenja otpadom, te se popis svih tvrtki po županijama koje su izradile Plan može naći na internet stranicama Agencije. Na žalost, iz ažuriranog popisa(u trenutku izrade ovog elaborata) tvrtki koje su izradile Plan gospodarenja otpadom u Vukovarsko- srijemskoj županiji lako je vidljivo da ni jedna od tvrtki sa područja Općine Vrbanja nije ispunila svoju zakonsku obvezu i izradila Plan gospodarenja otpadom. To je samo pokazatelj da gospodarenje otpadom, a naročito opasnim nije uređeno na zakonom propisan način te se otpadom neodgovorno gospodari što se može zakonski sankcionirati. Nakon usvajanju ovog Općinskog Plana gospodarenja otpadom trebalo bi organizirati skup na koji bi se pozvalo gospodarstvenike s područja Općine, kako bi im se prezentiralo i njihove obveze u uspostavi sustava gospodarenja otpadom koji bi bio u skladu s zakonskim obvezama. Činjenica je da veliki broj tvrtki nema saznanje o obvezama koje imaju iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, te bi im se jednim stručnim skupom moglo približiti i pojasniti postojeće obveze, i ponukati ih da porade na ispunjavanju istih prije nego što na to budu primorani kaznenim i novčanim sankcioniranjem. U nastavku teksta je dan popis tvrtki s područja Vukovarsko-srijemske županije koje su izradile četverogodišnji Plan gospodarenja otpadom, te popis tvrtki koje imaju ovlaštenje MZOPUG za obavljanje djelatnosti sakupljanja i obrade opasnog otpada.

107 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 107

108 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Popis tvrtki s dozvolom za gospodarenje opasnim otpadom u Vukovarsko-srijemskoj županiji: 108

109 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Izvor: Agencija za zaštitu okoliša Stranica 109

110 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK 3.6. Posebne kategorije otpada Posebne kategorije otpada su one vrste otpada za koje je gospodarenje propisano posebnim propisom. U trenutku izrade ovog elaborata gospodarenje pojedinim vrstama otpada bilo je uređeno posebnim propisima: Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu 97/05) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 115/2005), («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 81/08) Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (155/2005) Ispravak odluke o uvjetima označavanja ambalaže («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 24/06) Ispravak Ispravka Odluke o uvjetima označavanja ambalaže («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 28/06) Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u godini («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 82/07) Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama 40/06) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima 124/06) Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 133/06) Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima 136/06) Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 42/07) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom 72/07) Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 74/07) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom 38/08) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 38/08) Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 70/ 08) Iz priloženog popisa zakonske regulative kojom je uređeno gospodarenje posebnim kategorijama otpada lako je vidljivo da gotovo sve navedene vrste otpada nastaju ili mogu nastati na području Stranica 110 Općine Vrbanja, te bi i gospodarenje njima trebalo urediti u skladu s navedenim propisima. Većina propisa najviše obvezuje proizvođače otpada (tvrtke), dok se obveze Općine javljaju u Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom koji navodi da su jedinice lokalne samouprave dužne do g. urediti reciklažna dvorišta na kojima će biti omogućen prihvat i reciklaža građevinskog otpada. Osim za prihvat građevinskog otpada bilo bi dobro da Općina pri realizaciji takvog projekta pokuša urediti prostor i osigurati spremnike za prihvat i nekih drugih vrsti otpada kao što je npr. elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume i dr. U nastavku teksta dan je popis koncesionara/tvrtki koje imaju dozvole za gospodarenje posebnim kategorijama otpada: POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA OTPADNIH BATERIJA I AKUMULATORA NA PODRUČJU RH JADRAN-METAL d.d., Valica 2, Pula KOMUNALIJE HRGOVĈIĆ, J.J. Strossmayera 175 a,županja 3. UNIVERZAL d.o.o., Cehovska 10, Varaždin 4. METIS d.d., Kukuljanovo bb, Škrljevo 5. CIAK d.o.o., Josipa Lončara 3/1, Zagreb 6. STR-AKUMULATOR, Basaričekova 43, Đurđevac 7. MUNJA d.d., Žitnjak bb, Zagreb 8. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., Ive Dulčića 6, Zadar 9. APO d.o.o., Savska cesta 41/IV, Zagreb 10. FLORA VTC d.o.o., Vukovarska cesta 5, Virovitica 11. FRIŠ d.o.o., Koprivnička 43, Križevci POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE OTPADNIH BATERIJA I AKUMULATORA NA PODRUČJU RH CIAK d.o.o., Josipa Lončara 3/1, Zagreb MUNJA d.d., Žitnjak bb., Zagreb FRIŠ d.o.o., Koprivnička 43, Križevci POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA OTPADNIH VOZILA NA PODRUČJU RH FELIS RECIKLAŢA d.o.o., Sisak, B. Adžije 19 JADRAN METAL d.d., Pula, Valica 2 FLORA VTC d.o.o., Virovitica, Vukovarska cesta 5 SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o.,

111 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Zadar, Ive Dulčića 6 UNIVERZAL d.o.o., Varaždin, Cehovska 10 C.I.A.K. d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 3/1 FEROPAPIR d.o.o., Karlovac, Ul. M. Bogovića bb C.I.O.S. d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 15 KAIROS d.o.o., Osijek, Ulica jablanova bb CE-ZA-R d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 15 C.I.O.S. VARAŢDIN d.o.o., Varaždin, Ul. Pavleka Miškine 63 RECIKLAŢA d.o.o., Vukovar, Dunavski prilaz bb METIS d.d., Rijeka, Kukuljanovo bb, Škrljevo SAVA PROMET d.o.o., Sesvete, Jelkovečka bb RECIKLAŢA ŠIBENIK d.o.o., Šibenik, Prokljanska 40 SEKUNDARNI METALI d.o.o., Knin, 4. gardijske brigade CE-ZA-R d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 15 POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SKUPLJANJA OTPADNIH GUMA NA PODRUČJU RH 1. UNIVERZAL d.o.o. Varaždin, Cehovska SIROVINA TRGOPRERADA d.o.o. Bjelovar, Bilogorska b.b. 3. ADRIATIC-BLIZNA d.o.o. Trogir, Dr. Ante Starčevića GUMIIMPEX-GRP d.o.o. Varaždin, Pavleka Miškine 64 c 5. EKO-FLOR PLUS d.o.o. Vrbanja, Strossmayerov trg AUTOPRIJEVOZ I RECIKLAŽA NEOPASNOG TEHNOLOŠKOG OTPADA, Mraclin 2. B. Radića BARANJSKA ĈISTOĆA d.o.o. Beli Manastir, Ulica Republike NAŠICE CEMENT d.d. Našice, Tajnovac 1 9. JADRAN METAL d.d. Pula, Valice ROBNI CENTAR d.o.o. Križevci, Nikole Tesle C.I.O.S. d.o.o. Zagreb, Josipa Lončara ĈISTOĆA d.o.o. Zagreb, Radnička cesta METIS d.d. Rijeka, Ive Marinkovića CIAK d.o.o. Zagreb, Josipa Lončara 3/1 15. PROTEKTPROM d.o.o. Zagreb, Samoborska FLORA -VTC d.o.o. Virovitica, Vukovarska cesta RIJEKATANK d.o.o. Rijeka, Kružna VIREO d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 2E 19. PETROKEMIJA d.d. Kutina, Aleja Vukovar RECIKLAŢA d.o.o. Zadar, T. Ivčića 7a, 21. BELJE REMONT d.o.o. Darda, Industrijska zona 1, Mece POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE OTPADNIH GUMA NA PODRUČJU RH POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI OBRADE I OPORABE OTPADNIH VOZILA NA PODRUČJU RH Stranica GUMIIMPEX-GRP d.o.o., Varaždin, Pavleka Miškine 64c (oporaba u materijalne svrhe- stupanj oporabe I,II) SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., Zadar, Ive Dulčića 6 (oporaba u materijalne svrhe- stupanj oporabe I) HOLCIM (Hrvatska) d.o.o., Koromačno, Koromačno bb (oporaba u energetske svrhe- stupanj oporabe II) NAŠICECEMENT d.d., Našice, Tajnovac 1 (oporaba u energetske svrhe-stupanj oporabe II) POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SAKUPLJANJA OTPADNIH ULJA NA PODRUČJU RH NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH MAZIVIH ULJA 1. FLORA VTC d.o.o., VIROVITICA, Vukovarska 5 2. C.I.A.K. d.o.o., ZAGREB, Josipa Lončara 3/1 3. CIAN d.o.o., SPLIT, Varaždinska ZAGREBPETROL d.o.o., ZAGREB, Črnomerec 175 a 5. MI-VI MAZIVA d.o.o., SESVETE, Varaždinska cesta JADRAN-METAL d.o.o., PULA, Valica 2 7. KEMIS d.o.o., ZAGREB, Sudišćak 3 8. EKOL d.o.o., KARLOVAC, Banija PATTING d.o.o., VARAŢDIN, Svilarska MAZIVA ZAGREB d.o.o., ZAGREB, Radnička cesta METIS d.d., ŠKRLJEVO, Kukuljanovo

112 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK bb 12. AEKS d.o.o., IVANIĆ GRAD, Omladinska APO d.o.o., ZAGREB, Savska cesta 41/4 14. SIROVINA ODLAGALIŠTE d.o.o., ZADAR, Ive Dulčića DEZINSEKCIJA d.o.o., RIJEKA, Brajšina NACIONAL d.o.o., BJELOVAR, Ljudevita Gaja VAL-INT d.o.o., SVETA NEDJELJA, Franje Tuđmana KALUN d.d., DRNIŠ, S. Radića 5 9. VIS d.o.o., VARAŢDIN, Svilarska DALMACIJACEMENT d.d., KAŠTEL SUĆURAC, Cesta dr. Franje Tuđmana bb POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI MATERIJALNE OPORABE OTPADNIH JESTIVIH ULJA SA SVRHOM PROIZVODNJE BIOGORIVA NA PODRUČJU RH 1. NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH JESTIVIH ULJA ECOOPERATIVA d.o.o., MATULJI, Dalmatinskih brigada 17 UNIJAPAPIR d.d., ZAGREB, Radnička cesta 22 MODIBIT d.o.o., OZALJ, Karlovačka cesta 124 RIJEKATANK d.o.o., RIJEKA, Kružna 10 VITREX d.o.o., VIROVITICA, Zbor narodne garde 3 AGROPROTEINKA d.d., SESVETSKI KRALJEVAC, Industrijska cesta bb ROL-BO d.o.o. SAMOBOR, PERKOVČEVA 47/ IND-EKO d.o.o., RIJEKA, Korzo 40 UNIVERZAL d.o.o., VARAŢDIN, Cehovska 10 KOMUNALIJE HRGOVĈIĆ, ŢUPANJA, J.J. Strossmayera 175a POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI TERMIČKE OPORABE OTPADNIH MAZIVIH ULJA NA PODRUČJU RH MAZIVA ZAGREB d.o.o., ZAGREB, Radnička cesta 175 SAŠA PROMET CIGLANA BLATUŠA d.o.o., TOPUSKO, D. Čemernica 151 AGROPROTEINKA d.d., SESVETE, Strojarska cesta 11 IND-EKO d.o.o., RIJEKA, Korzo 40 NAŠICECEMENT d.d., NAŠICE, Tajnovac 1 HOLCIM d.o.o., KOROMAĈNO, Koromačno bb INA d.d. RAFINERIJA NAFTE RIJEKA, KOSTRENA, Urinj bb MODIBIT d.o.o., OZALJ, Karlovačka cesta 124 VITREX d.o.o., VIROVITICA, Zbor narodne garde 3 POPIS KONCESIONARA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI MATERIJALNE OPORABE OTPADNIH ULJA NA PODRUČJU RH 1. KEMO d.o.o., ZAGREB, Klaićeva 66 POPIS KONCESIONARA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SAKUPLJANJA ELEKTRIČNOG I ELEKTRONIČKOG OTPADA NA PODRUČJU RH 1. NAZIV TVRTKE SAKUPLJAČA OTPADNIH JESTIVIH I MAZIVIH ULJA 112 Stranica FLORA VTC d.o.o., Vukovarska cesta 5 ZA VIROVITICA, 4. Prijedlog sustava gospodarenja otpadom Prijedlog uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Vrbanja trebao bi se temeljiti na osnovnim načelima koja su uvjet za efikasnu primjenu sustava, a to je da sustav bude prihvatljiv za okoliš, da je njegova uspostava ekonomski opravdana te da ima socijalnu podnošljivost. Sustav treba objediniti niz različitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i reciklaže otpada, prijevoza i skladištenja otpada, obrade i odlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 130/05) definirala je neke osnove ciljeve koji se mogu smatrati uvjetima za usmjeravanje prema održivom gospodarenju otpadom, njihovim ostvarenjem jamči se jačanje sustava i potom njegovo funkcioniranje na onakav način kakav je potreban da sustav ostvari temeljnu funkciju zaštitu zdravlja ljudi i okoliša, i jednako tako sve racionalnije korištenje resursa.

113 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 113

114 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Iz priloženog grafikona vidljiv je osnovi koncept sustava gospodarenja otpadom kako je definiran u Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Minimiziranje otpad, odnosno smanjivanje količina otpada na mjestu njegovog nastanka prvi je i osnovni korak u uspostavi sustava gospodarenja otpadom. Obzirom da je nastajanje određenih količina otpada ipak nemoguće izbjeći, kao slijedeći korak uvodi se reciklaža onih vrsti otpada kod kojih je to moguće (metali, staklo, plastika, papir, gume idr.). Slijedeći korak je iskorištenje otpada kao alternativnog izvora energije, bilo da je riječ o pretvaranju otpadnih jestivih ulja u biodizel, pretvaranju otpada biološkog porijekla u kompost, iskorištenju bioplina (deponije, stajnjak i sl.) ili iskorištenju otpada za dobivanje toplinske i električne energije. Tek kao zadnji korak(ukoliko nije moguća primjena ni jednoga od prethodnih koraka) pribjegava se krajnjem zbrinjavanju otpada bilo spaljivanjem u posebnim spalionicama ili pak odlaganjem otpada na posebno uređene deponije koje mogu biti površinskog ili podzemnog tipa. Pri zbrinjavanju otpada metodom spaljivanja trebalo bi se povesti računa o tome da se iskoristi energija koja se oslobađa spaljivanjem. U inozemstvu je to uobičajena praksa, a u mnogim zemljama država tako dobivenu energiju tretira kao "zelenu" te je i dodatno potiče dodjelom raznih subvencija. Ukratko, ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su, slijedeći: smanjivanje količina otpada koji nastaje; smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada; smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu; smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje; gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja; energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije. Na području Općine Vrbanja nije predviđena izgradnja deponija za otpad niti posebnih centara za gospodarenje otpadom. Općina jedino ima dužnost uređenja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Komunalni otpad u budućnosti bi se trebao zbrinjavati putem regionalnog centra za gospodarenje otpadom, a definiranje njegove lokacije bilo je u tijeku izrade ovog elaborata Minimiziranje otpada Minimiziranje otpada, odnosno prevencija Stranica 114 nastajanja otpada podrazumijeva poduzimanje različitih mjera kako bi se nastajanje otpada svelo na najmanju moguću razinu, te taj skup mjera predstavlja najpovoljniju metodu za rješavanje problema otpada. Te se mjere odnose na proces ili na mjesto nastajanja otpada, a uključuju prevenciju nastajanju modifikacijom proizvodnog ili uporabnog procesa, redukciju na samom izvoru, te ponovnu uporabu proizvoda ili njihovo recikliranje, a odnose se uglavnom na odvojeno prikupljeni otpad. Planom se predviđa da se poduzimaju aktivnosti na preventivnom smanjivanju nastajanja otpada: regulatornim djelovanjem na privredne subjekte sa ciljem primjena mjera za smanjivanje nastajanja otpada; provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva; promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i utjecaja na promjenu ponašanja tzv. "potrošačkog mentaliteta". Minimiziranje otpada postiže se i strogim izbjegavanjem nastanka otpada kroz izbjegavanje upotrebe opasnih tvari te izbjegavanje upotrebe pojedinih materijala ili upotrebe energije u proizvodnji, potrošnji i distribuciji. Smanjivanje količina otpada uz preventivne mjere uključuje i mjere gospodarenja otpadom kao što je uporaba otpada u energetske svrhe to je svaki postupak obrade otpada kojim se dobiva energija. Kao preventivne mjere za smanjenje otpada moguće je koristiti neke od slijedećih mehanizama: postupno izbacivanje ili zamjena tvari/materijala/proizvoda koji su nepoželjni u tokovima otpada, temeljem odgovarajuće regulative ili dobrovoljno, uvođenje sustava pologa i povrata kako bi se umjesto na odlaganje kao otpad, proizvode usmjerilo prema ponovnoj uporabi(ambalažni otpad), uračunavanje cijene zbrinjavanja otpada u cijenu novog proizvoda. Na taj način potrošači u trenutku kada im određeni proizvod postane otpad za zbrinjavanje istoga nisu dužni platiti zbrinjavanje te se lakše odlučuju na predaju otpada ovlaštenim sakupljačima. Dobar primjer za to su pravilnici kojima se reguliralo zbrinjavanje otpadnih ulja, baterija i akumulatora, automobilskih guma i starih vozila. stimuliranje kupovine ekološki prihvatljivih proizvoda, promicanje načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja sustava upravljanja okolišem (EMS, ISO 14001), označavanja ekološki povoljnih proizvoda, i dr.

115 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica 115 Smanjivanje količina otpada može se postići i mjerama kao što je razvitak tržišta za materijale koji se mogu reciklirati u smislu poticanja potražnje za takvim materijalima, uvođenja novih proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala. Primjer takvog tržišta je Hrvatska burza otpada gdje tvrtke nude i potražuju različite vrste otpada koji je moguće iskoristiti i pri tome ostvariti i financijsku korist. Inicijativa, plan i provedba mjera i aktivnosti na izbjegavanju nastanka i smanjivanju količina otpada primarno su u nadležnosti države, odnosno ministarstva. Uloga gradova i Općina u je da uz pomoć županije provode programe ministarstva, te samostalno organiziraju i provode edukaciju o zaštiti okoliša i razvijaju odnos s javnošću i to kroz aktivnosti svojih komunalnih poduzeća, nevladinih ekoloških udruga, medija, te kroz sustav odgoja i obrazovanja. Bio otpad zauzima veliki udio u komunalnom otpadu te bi trebalo poraditi na uspostavi sustava njegovog odvojenog sakupljanja kako bi se isti mogao preraditi u kompost. Kompost bi se zatim mogao prodavati ili besplatno ustupati zainteresiranim poljogospodarskim gospodarstvima i pojedincima, za što bi na području Općine Vrbanja kao izrazito poljoprivrednom kraju zasigurno bilo mnogo interesa, a ujedno bi se postiglo značajno smanjenje količina otpada odloženog na komunalne deponije. Izgradnja kompostane bi obzirom na količine bio otpada mogla biti isplativa i ekonomski opravdana i za samu Općinu Vrbanja, a moglo bi se u takav projekt ući i sa susjednim Općinama te zatražiti sufinanciranje iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša. Ekološkom edukacijom omogućit će se stjecanje ekoloških znanja i vještina s ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u provođenju sustava gospodarenja otpadom. Provedba ekološke edukacije u pojedincu će razvijati nova saznanja i izgrađivati nove vrijednosti koje će ga upućivati na promjene u ponašanju. Stoga su, za ostvarivanje postavljenih razvojnih ciljeva i zadaća, potrebne bitne promjene u socijalnom, gospodarskom, obrazovnom i kulturnom smislu, te stavljanje duhovne, intelektualne, kreativne i djelatne obnove pojedinca u žarište interesa. Uspostavljanje sustava edukacije za okoliš dati će temeljne pretpostavke za uspješnu i adekvatnu zaštitu okoliša. Sustavna edukacija može se odvijati korištenjem vlastite resurse/kadrova, korištenjem usluga okolišnih organizacija i nevladinih udruga te angažiranjem tvrtki koje se bave odnosima javnošću, marketingom, edukacijom i zaštitom okoliša. Također se može angažirati predstavnike Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koji su u mogućnosti prezentirati zakonske obveze iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Znatno smanjenje odloženog miješanog komunalnog otpada bilo bi moguće postići i naplatom komunalne naknade po količini preuzetog otpada. Podjelom kanti i posuda za selektivno prikupljanje otpada (ambalažni otpad, bio otpad, papir i sl.) te postavljanjem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta stanovništvu bi se omogućilo izdvajanje korisnog otpada. Preuzimanje takvog otpada trebalo bi biti besplatno dok bi se naplaćivao isključivo neselektirani miješani komunalni otpad. Obzirom da Fond za zaštitu okoliša nepovratnim sredstvima sufinancira nabavku komunalne opreme bilo bi dobro da se pristupi apliciranju za dobivanje novčanih sredstava za uređenje zelenih otoka, reciklažnih dvorišta i nabavku spremnika za posebne kategorije otpada Edukacija Da bi se ostvarile pozitivne promjene u izbjegavanju nastanka i smanjenju količina otpada od velike je važnosti i sustavna edukacija stanovništva. Edukacija mora biti organizirana, ciljana i redovita. Potrebno je razvijati svijest šire javnosti o uzročno-posljedičnoj vezi ponašanja zajednice i pojedinca i nastanka otpada. Cilj edukacije treba biti postupno mijenjanje navika i prihvaćanje novih obrazaca ponašanja (potrošačkog ponašanja i odnosa prema okolišu i otpadu). Potrebno je na nivou Općine redovno provoditi cjelovito, točno i pravodobno informirati javnost o stanju okoliša te o svim aktivnostima na području postupanja s otpadom, zaštite okoliša i održivog razvitka. Takvo informiranje moguće je postići preko lokalnih javnih glasila i medija, održavanjem ciljanih skupova i sl. Kako bi se omogućila kvalitetna komunikacija između Općinskih predstavnika i stanovništava trebalo bi osigurati sustavno i cjelovito osposobljavanje djelatnika Općine koje bi ujedno bilo podloga za donošenje kvalitetnih razvojnih odluka vezanih uz postupanje s otpadom i zaštitu okoliša te za kvalitetno komuniciranje u procesima odlučivanja Odvojeno prikupljanje otpada Polazište suvremenog gospodarenja otpadom je odvojeno prikupljanje otpada, i to na samom mjestu njegovog nastanka. Otpad koji nije izbjegnut odnosno nije iskorišten treba odvojeno

116 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK odložiti i prikupiti. Cilj odvojenog skupljanja otpada je omogućiti gospodarenje tim otpadom, a u skladu sa odredbama Zakon o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj:, b roj 178/04). Kroz posebne Pravilnike u trenutku izrade ovog elaborata bilo je regulirano postupanje s posebnim kategorijama: ambalažom i ambalažnim otpadom, otpadnim gumama, otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom, starim vozilima, otpadnim baterijama i akumulatorima, infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova, otpadnim uljima i još nekim drugim vrstama otpada koje se rjeđe javljaju na području Općine Vrbanja. Stranica 116 razrjeđivače, boje, otapala i ostale kemikalije, električnu i elektroničku opremu i zeleni otpad). Okvirni optimalni ekonomski izračun pokazuju da bi reciklažna dvorišta trebalo locirati i izgraditi u većim središtima što bi na području Općine eventualno bilo opravdano u naselju Vrbanja, te bi se uređenju reciklažnog dvorišta trebalo pristupiti u sklopu programa sanacije odlagališta "Muškovo - Ključ", a potrebno je urediti i reciklažno dvorište isključivo za otpadni građevinski materijal, za što postoji zakonska obveza. Glavni ciljevi izgradnje reciklažnog dvorišta su: skupljanje potencijalno iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, biološki otpad), o izdvojeno skupljanje opasnog otpada iz domaćinstva (baterije, akumulatori, otapala, lijekovi). Postupanje s otpadnim tvarima u reciklažnom dvorištu odvija se putem slijedećih operacija: o preuzimanje odvojeno skupljenih komponenti komunalnog otpada, o - selektivno privremeno skladištenje odvojeno skupljenog otpada, upućivanje preuzetog i uskladištenog otpada na daljnje postupanje obrađivaču otpada. Ukoliko se ukaže potreba, moguća je izgradnja manjih reciklažnih dvorišta na području Općine o Odvojeno se mogu sakupljati korisne tvari iz otpada (papir, staklo, plastika, metali, biootpad i dr.) i štetne/opasne tvari (baterije, akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi i dr.), a namjenjuju se ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju. Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) preduvjet je za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost, primjerice ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe. Uvođenjem odvojenog skupljanja otpada smanjuje se količina ostatnog nerazvrstanog otpada koji se zbrinjava na odlagalištu otpada deponijama za komunalni otpad. Odvojeno skupljanje otpada mora biti odgovarajuće organizirano i u privredi te u domaćinstvima, ustanovama i institucijama, a u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo i dr.), uštede energije i kapaciteta transporta i obrade, te posljedično smanjenje opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliš općenito. Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) mogu se zasebno odlagati u kontejnere smještene na javnim površinama naselja, na tzv. zelenim otocima. Sustav zelenih otoka organizira se ovisno o broju stanovnika i mogućnosti financiranja, a cilj je omogućiti svakodnevnu dostupnost zelenim otocima i time osigurati dnevno preuzimanje otpada za ponovnu uporabu ili reciklažu. Uz zelene otoke treba razmisliti o uspostavi u opravdanosti postavljanja reciklažnih dvorišta na području Općine. Zeleni otoci su jeftiniji i jednostavniji objekti od većih i skupljih reciklažnih dvorišta, koja su osnova sustava odvojenog skupljanja otpada. Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje različitih vrsta otpada (uključujući i tekući otpad i ulja, akumulatore, opasni otpad iz kućanstva - pesticide, lijekove, Vrbanja, a u skladu s sustavom gospodarenja otpadom i potrebama stanovništva. U reciklažnim dvorištima je potrebno organizirati sakupljanje za odvojeno prikupljanje iskoristivih i problematičnih tvari iz kućanstva. Uvjet za odlaganje otpada u reciklažnim dvorištima je da se otpadne tvari selekcioniraju prije odlaganja u kontejnere predviđene za posebne vrste otpada. Na taj se način postiže značajno poboljšanje kvalitete usluge i smanjivanje troškova: građani mogu tijekom cijele godine, u sve radne dane, uključujući subotu, besplatno i za okoliš primjereno odložiti iskoristive otpadne tvari; izbjegava se razbacivanje glomaznog otpada po javnim površinama; provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje iskoristivih vrsta otpada i time efikasnije recikliranje i oporaba (auto gume, metali, staklo, plastika, elektronički otpad, itd.); omogućavanje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.sustav odvojenog sakupljanja otpada obuhvaća i odvojeno sakupljanje biootpada. To je jedan od preduvjeta za kompostiranje. Izdvajanjem biorazgradive komponente iz ukupnog otpada smanjila bi se

117 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK količina plinova koja se oslobađa s odlagališta uslijed razgradnje otpada. Biootpad se može odvojeno skupljati kroz sustav posebnih posuda za stambene i privredne objekte ili dovozom biootpada na središnja mjesta skupljanja (kompostane i reciklažna dvorišta). Isto tako postoji mogućnost organiziranih akcija javnog skupljanja zelenog otpada(naročito interesantno u razdobljima intenzivnog vegetacijskog rasta). Odluku o provedbi i načinu odvojenog skupljanja biootpada, opsegu i organizaciji sustava prikupljanja trebala bi donijeti Općina Vrbanja, u suradnji s Županijom. Na odvojeno skupljanje otpada nadovezuje se izdvajanje problematičnih tvari tj. opasnog otpada koji nastaje u kućanstvima, ustanovama ili u industrijskim pogonima (nije rezultat njihove osnovne djelatnosti nije njihov opasni otpad). Izdvajanje se može provoditi kod proizvođača otpada, kod skupljača (komunalna poduzeća, reciklažna dvorišta, ostali skupljači), kod obrađivača otpada te u okviru županijskog centra za gospodarenje otpadom. Problematične tvari izdvojene na mjestima njihovog odvojenog skupljanja ulaze u sustav postupanja s opasnim otpadom te se ovisno o vrsti i količini zbrinjavaju na prikladan način 4.4. Čistija proizvodnja Čistija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces i sam proizvod, s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoliš. U procesu proizvodnje, čistija proizvodnja znači efikasnije iskorištenje sirovina, vode i energije i sprečavanje nastajanja otpada. Osnovni ciljevi koji se postižu primjenom čistije proizvodnje su: smanjivanje otpada na mjestu nastanka smanjivanje utroška sirovina i energije smanjivanje troškova zbrinjavanja otpada smanjenje troškova proizvodnje poboljšanje uvjeta i sigurnosti rada smanjenje onečišćenja okoliša Ti ciljevi postižu se najčešće bez ili uz minimalna ulaganja, koja se u pravilu vrlo brzo vrate. Već i jednostavnim tehnikama čistije proizvodnje, kao što su modifikacija procesa ili radnog postupka, bolji izbor sirovina ili često samo pažljiviji rad i uvođenje tehnološke discipline, postižu se značajni efekti: smanjuje se količina otpada, a time i troškovi njegovog zbrinjavanja. Uz uspješnu primjenu čistije proizvodnje, neophodno je osim industrije uključiti i sve društvene čimbenike: od upravnih, znanstvenih, i Stranica 117 stručnih institucija, nevladinih organizacija do pojedinaca. Usprkos svih prednosti, posebno gospodarskih, koje se postižu primjenom čistije proizvodnje, nema jednostavnog recepta za njeno uvođenje u svakodnevnu industrijsku praksu. Razlozi su mnogostruki. Naime još uvijek je uvriježeno mišljenje da je svaka djelatnost povezana s otpadom samo trošak. Zato se gospodarenje otpadom najčešće svodi na ispunjavanje minimalnih zakonskih obaveza ili na njihovo izbjegavanje. Proces uvođenja čistije proizvodnje je vrlo mukotrpan i treba ga strateški dobro osmisliti da se izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni čimbenici. U industriji se čistija proizvodnja marketinški najuspješnije promiče isticanjem njene profitabilnosti, a za javnost se moraju isticati pozitivni efekti na okoliš. Osim što moraju prepoznati gospodarski interes, da bi se potaklo proizvođače otpada na primjenu čistije proizvodnje, potrebna je poticajna legislativa i potpora upravnih tijela. Oni moraju utvrditi poticajne mjere, ali i mehanizme za njihovo provođenje. Program čistije proizvodnje podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima bi se promovirao koncept čistije proizvodnje i sustavno uvodio u proizvodnu praksu što uključuje slijedeće podatke: primijenjena tehnika čistije proizvodnje (modifikacija procesa, zamjena sirovine, interno recikliranje) kratak opis primijenjenog postupka postignuta ekonomika (uložena sredstva, vrijeme povrata sredstava, ostvarene uštede) učinci na okoliš (smanjenje emisije i imisije, manje otpadnih voda, manje otpada za odlaganje, odstranjena opasna tvar iz procesa i u otpadu i sl.). Tako prikazani primjeri imali bi snažan promotivni i motivacijski učinak za širu primjenu čistije proizvodnje i ispravljanje zabluda da je zaštita okoliša uvijek povezana uz trošak Skupljanje i prijevoz otpada Prema podatcima koje je objavila Agencija za zaštitu okoliša (Izviješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2007.g.) u Vukovarskosrijemskoj županiji je oko 75 % stanovništva obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem otpada, a dijeljenjem količina prikupljenog i odloženog otpada sa brojem stanovnika dolazi se do količine od cca 0,56 kg odloženog otpada dnevno po stanovniku. Prema podacima za 2005.g. tvrtke Čistoća Nikolić koja ima koncesiju za sakupljanje komunalnog otpada na području Općine Vrbanja, organiziranim odvozom komunalnog otpada pokriveno je bilo nešto više od 1600 domaćinstava

118 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK u kojima živi oko 5200 stanovnika što čini brojku od 60 % pokrivenog stanovništva tj. domaćinstava. Vidljivo je da je ta brojka nešto niža od prosjeka za Vukovarsko-srijemsku županiju ali ona raste iz godine u godinu, a konačni cilj bi bio 100 %-tna pokrivenost domaćinstava s odvozom komunalnog otpada Većinu tog otpada predstavlja miješani komunalni otpad koji se organizirano prikuplja na području Općine. Sakupljanje je organizirano ugovorom sa ovlaštenim koncesionarom tvrtkom Čistoća Nikolić koji ugovorenom dinamikom jednom tjedno, vrši prikupljanje komunalnog otpada iz domaćinstava i gospodarskih subjekata, te prikupljeni otpad odvozi na deponiju gdje se trajno odlaže. Za Stranica 118 prikupljanje otpada na području Općine koriste se plastične kante, metalni kontejneri i priručne posude koje koncesionar prazni. Organizirano sakupljanje, prijevoz i zbrinjavanje drugih vrsti otpada u trenutku izrade ovog elaborata nije bilo organizirano, te je taj sustav tek potrebno uspostaviti. Najprije je potrebno uspostaviti sustav zelenih otoka i reciklažnih dvorišta na kojima bi se odvojeno prikupljale pojedine vrste otpada, te paralelno treba naći zainteresirane i ovlaštene tvrtke za preuzimanje tako prikupljenog otpada, te s istima sklopiti ugovore o zbrinjavanju otpada. Izvor: Agencija za zaštitu okoliša Izviješće o stanju okoliša u RH, 2007.g.

119 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Stranica Skladištenje otpada 4.7. Obrada otpada Prema Zakonu o otpadu («Narodne novine» Republike Hrvatske broj: 178/04) skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skladištenje otpada je najčešće povezano uz proizvodni otpad (neopasni i opasni) koji se prije otpreme na obradu ili odlaganje privremeno zadržava, tj. skladišti najčešće kod gospodarskih subjekata (proizvođača otpada) ili kod obrađivača otpada. Proizvođač otpada namijenjenog oporabi ili zbrinjavanju može vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svojeg poslovnog prostora, najduže godinu dana računajući od dana proizvodnje toga otpada. Ako ne postoje mogućnosti za oporabu ili zbrinjavanje vlastitoga proizvedenog otpada u roku od godine dana, proizvođač otpada, uz uvjete propisane Zakonom, može taj otpad privremeno skladištiti najduže do tri godine računajući O dana proizvodnje otpada. Za skladištenje proizvođač je obvezan pribaviti suglasnost Ministarstva. Obrada otpada podrazumijeva postupke kojima se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Pravne osobe smiju obrađivati neopasni otpad na temelju Rješenja koje izdaje Ured državne uprave Vukovarsko-srijemske županije, a opasni otpad na temelju Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prema dostupnim podacima iz Agencije za zaštitu okoliša, na prostoru Općine Vrbanja trenutno ni jedna pravna osoba ne posjeduje dozvolu za obradu otpada, a isto tako nema ni postrojenja ni objekata za obradu otpada koji bi se nalazili u državnom ili nekom drugom vlasništvu. Obzirom na količine i vrste otpada koji nastaje na području Općine Vrbanja za sada nema potrebe Do usklađivanja pratećih i provedbenih dokumenata sa novim Zakonom kojima će se odrediti uvjeti za mjesta i način privremenog skladištenja otpada, na snazi je Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom 32/98) kojom su određeni uvjeti o tehničkotehnološkoj opremljenosti prostora, opreme i građevina za skladištenje opasnog otpada (a također i građevina za obrađivanje i odlaganje opasnog otpada). Uvjeti skladištenja iz pravilnika se odnose i na spremnike i kontejnere za otpad, kao i na reciklažna dvorišta (kao prostor za privremeno, kratkotrajno odlaganje otpada). Na prostoru Općine Vrbanja ne planira se skladištenje otpada, osim na prostoru zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. To su međutim prostorima na kojima će se otpad privremeno prikupljati i kontinuirano zbrinjavati te ih kao takve ne bi trebalo tretirati kao skladišta otpada. Po pitanju proizvodnog otpada, naročito opasnog koji nastaje u gospodarskim subjektima, svaki gospodarski subjekt bi zasebno ovisno o vrstama, količinama i dinamici nastajanja otpada trebao urediti eventualno skladištenje otpada unutar vlastitog poslovnog prostora. Po definiranju i uređenju reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, na istom će se također samo privremeno prikupljati građevinski otpad koji je uz to neopasan, tako da na području Općine ne bi trebalo biti objekta za skladištenje otpada. za lokacijom na kojoj bi se vršila obrada opasnog otpada, a Općina Vrbanja nije ni u planovima za lokaciju budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Po pitanju obrade neopasnog otpada postoji eventualno mogućnost da se na području Općine razmisli o mogućnosti i opravdanosti izgradnje kompostane u koju bi se dopremao bio otpad s područja Općine, te bi se tamo pretvarao u kompost, čime bi se znatno smanjile količine odloženog komunalnog otpada. Kako je za dobivanje kvalitetnog biokomposta koji će zadovoljavati uvjete njegovog kasnijeg iskorištavanja izuzetno važna kvaliteta i čistoća sirovine bio otpada, to je preduvjet za takvu biološku obradu organizacija sustava odvojenog prikupljanja bio otpada. Način te organizacija i opseg prikupljanja u nadležnosti je gradova i Općina Odlaganje otpada Odlaganje otpada je krajnja mjera u gospodarenju otpadom koja se primjenjuje za onaj otpad koji nije moguće reciklirati, oporabiti ili obratiti tj. zbrinuti nekom drugom metodom. Odlaganje otpada trebalo bi se odvijati isključivo na posebnim prostorima koji su uređeni tako da se onemogući ili barem na najmanju moguću mjere svede potencijalni štetni utjecaj odloženog otpada na okoliš. Na žalost, na području Republike Hrvatske svega je nekoliko odlagališta koja trenutno udovoljavaju zakonski propisanim uvjetima za odlaganje otpada, a otpad se odlaže na

120 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK neadekvatna odlagališta ili čak na divlje deponije gdje ne postoji apsolutno nikakva kontrola nad vrstama i količinama odloženog otpada koji na taj način predstavlja veliku opasnost po okoliš i stanovništvo koje živio u blizini takvih deponija. Stanje na području Općine Vrbanja isto je kao i stanje u ostatku zemlje, odnosno na području Općine otpad se odlaže na odlagalište koje trenutno nije usklađeno s zakonskim zahtjevima za slične objekte. Na odlagalište se odlažu različite vrste otpada, među kojima dominira građevinski otpad i miješani komunalni otpad te glomazni otpad iz kućanstava s područja Općine. Nakon što bude izgrađen regionalni centar za gospodarenje otpadom na području Općine nije predviđeno postojanje deponije za bilo kakvu vrstu otpada, već će ista biti uređena u sklopu regionalnog centra za gospodarenje otpadom, dok se postojeće odlagalište treba sanirati i zatvoriti za što postoji i zakonska obveza, a izrađeni su i potrebni elaborati i studije. Ovaj Plan gospodarenja otpadom osim ispunjavanja zakonske obveze za njegovu izradu, ujedno može poslužiti kao podloga za apliciranje prema Fondu za zaštitu okoliša za dobivanje financijskih sredstava za sanaciju postojećih deponija i uređenje reciklažnih dvorišta i zelenih otoka na području Općine, a temeljem ovdje prikupljenih podataka o postojećem stanju i sustavu gospodarenja otpadom na području Općine Vrbanja Sanacija divljih deponija Na području Općine Vrbanja više ne postoje evidentirana divlja odlagališta otpada. Postojeća divlja odlagališta zatvorena su i sanirana prije više godina te se sada sav proizvedeni otpad odlaže isključivo na odlagalištu "Muškovo-Ključ". Navedeno odlagalište ne odgovara zakonom propisanim uvjetima za odlagališta otpada te su izrađene studije i elaborati za njegovo postepeno saniranje i konačno zatvaranje nakon izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Neadekvatno odlaganje otpada ugrožava sve sastavnice okoliša na području Općine, a to znači tlo, vodu i zrak, a pri tome nije zanemariva ni estetska komponenta tako naruženog okoliša. Kao rješenje za saniranje deponija postoje dvije opcije između kojih treba napraviti stručan odabir i odabrati rješenje koje je najpovoljnije za okoliš, a da je uz to njegova primjena ekonomski opravdana u odnosu na dobrobit koju donosi okolišu. Prva i često primjenjivana mogućnost je da se izvrši zatrpavanje postojećih deponija te da se takav prostor kultivira i uredi. U tom slučaju sav zatečeni otpad bi i dalje ostao na lokaciji te se ne bi vršilo njegovo dislociranje. Kod ovog rješenje trebalo bi provjeriti Stranica 120 sastav odloženog otpada i napraviti procjenu potencijalne opasnosti koju po okoliš (vode, tlo, zrak, biljni i životinjski svijet) može predstavljati ostavljanje otpada na postojećim lokacijama. Druga mogućnost je dislokacija otpada, odnosno opcija da se sav otpad sa divljih deponija odgovarajućom mehanizacijom iskopa/ukloni, te da se transportira na lokaciju najbliže uređene deponije. Kako u trenutku izrade ovog elaborata nije bilo riješeno pitanje lokacije budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom na području Vukovarskosrijemske županije, niti je na području iste postojala adekvatna deponija koja bi zadovoljavala sve uvjete propisane za odlaganje otpada, tako je i primjena i opravdanost ovakvog rješenje dosta upitna. Također, troškovi ovakvog načina sanacije i zatvaranja divljih deponija su znatno viši u odnosu na troškove sanacije kada otpad ostaje na postojećoj lokaciji, a obzirom na proračunska sredstva kojima Općina Vrbanja raspolaže ova metoda predstavlja nepovoljnije rješenje. Konačno rješenje trebalo bi ipak donijeti na temelju ozbiljnih analiza i uzimanja u obzir svih parametara koji su nužni za odabir rješenja koje će biti najbolje za lokalnu zajednicu, ali i za okoliš. Po odabiru najbolje metode i provedbe sanacije i zatvaranja postojećih divljih deponija potrebno je uspostaviti sustav nadzora i kontrole nad odlaganjem otpada na za to neprimjerenim mjestima. Pri tome bi edukacija stanovništva trebala biti jedan od važnijih čimbenika koji bi mogao utjecati na ekološku svijest pojedinaca ali i ukupne populacije, kako bi se više pozornosti posvetilo očuvanju okoliša i izbjegavanju štetnih utjecaja koja neodgovorno gospodarenje otpadom može imati na ljude i prirodu. Kao nepopularnu mjeru treba primjenjivati i zakonsko i financijsko sankcioniranje svih neodgovornih pravnih i fizičkih osoba koje za koje su ustanovi da su svojim ponašanjem i djelovanjem nanijeli štetu okolišu, bilo odlaganjem otpada u okoliš ili pak nekim drugim postupkom. Kao najpovoljnije rješenje za saniranje odlagališta "Muškovo-Ključ" planirana je opcija zatrpavanja postojećeg otpada na samoj lokaciji te rekultiviranje prostora. Tako je planirano da se postojeći otpad na odlagalištu presloži na jedno mjesto te će se taj dio nakon zbijanja prekriti postavljanjem završnog sloja i ozelenjivanjem a ujedno će se i zatvoriti za daljnje odlaganje otpada. Oko odlagališta će se sagraditi ograda i servisna cesta te će se urediti obodni kanali i nasipi. Na dijelu odlagališta uredit će se ploha za daljnje sanitarno

121 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK odlaganje otpada postavljanjem donjeg brtvenog sloja koji se sastoji od sloja gline i HDPE folije. Na tom dijelu postavit će se i drenažni sloj za procjedne vode, izgradit će se sustav za otplinjavanje a daljnje odlaganje otpada provodit će se isključivo uz slojevito zbijanje te dnevnim prekrivanjem odloženog otpada slojem inertnog materijala. Po prestanku korištenja sve površine biti će prekrivene završnim pokrovnim slojem koji će biti ozelenjen, a nad zatvorenom deponijom bi se trebalo provoditi monitoring minimalno narednih dvadeset godina. Primjenom svih navedenih mjera daljnje odlaganje otpada na odlagalištu "MuškovoKljuč" odvijalo bi se uz znatno smanjen negativan utjecaj po okoliš koji odlaganje otpada trenutno predstavlja Financiranje Obzirom na ograničena financijska sredstva kojima Općina Vrbanja raspolaže, očito je da su ista nedostatna da bi se uspostavio kvalitetan sustav gospodarenja otpadom, saniralo postojeće odlagalište otpada i istovremeno radilo na podizanju ekološke svijesti kod stanovništva. Stoga, ukoliko se u skorom vremenskom periodu želi ispuniti zadane ciljeve potrebno je da se iznađu dodatni izvori financiranja pojedinih projekta, jer će vlastita sredstva biti nedostatna. Prva mogućnost je apliciranje za dodjelu novčanih sredstava koje za različite projekte iz zaštite okoliša dodjeljuje Fonda za zaštitu okoliša. Na Stranica 121 taj način Općina bi uz relativno male izdatke mogla načiniti velike korake u uspostavi kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. Neke od dodatnih opcija za financiranje uspostave kvalitetnog sustav gospodarenja otpadom mogu biti da se pokušaju zatražiti novčana sredstva iz državnog proračuna, pretpristupnih fondova Europske unije, povoljne kreditne linije i sl. Dio potrebne komunalne opreme kao što su kontejneri za selektirano prikupljanje otpada koji se može oporabiti i reciklirati možda bi bilo moguće riješiti preko koncesionara za navedeni otpad kojemu se kao uvjet za dobivanje koncesije i sakupljanje navedenog otpada s područja Općine može tražiti postavljanje vlastitih kontejnera i spremnika za otpad. Sama visina potrebnih sredstava u trenutku izrade ovog elaborata nije bila poznata, jer se tek planira pristupiti izradi plana uređenja zelenih otoka i reciklažnog dvorišta za prihvat građevinskog otpada, te centralnog reciklažnog dvorišta na kojemu će osim prihvata građevinskog otpada biti omogućen i prihvate sekundarnih sirovina, otpada koji se može oporabiti ili reciklirati kao i pojedinih vrsti opasnog otpada. U nastavku teksta dan je prikaz financijskih sredstava koja su za uspostavu sustava gospodarenja otpadom predviđena na nivou Vukovarsko-srijemske županije. Priložena tablica je iz Plana gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije, s kojim bi Plan gospodarenja otpadom Općine Vrbanja trebao biti usklađen:

122 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK Kombinacijom vlastitih sredstava i osiguranjem vanjskih izvora financiranja moguće je kroz dvije do tri godine uspostaviti sustav odgovornog i selektivnog gospodarenja otpadom na području Općine Vrbanja. Kao dokaz da navedena tvrdnja nije nerealna dovoljno je navesti primjer projekta "Eko otok Krk", kojim je se na Krku u dvije godine (2006. i 2007.) uspjelo doći do brojke od 22,4% odvojeno sakupljenog otpada. Obzirom da je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske brojka od 23% odvojeno sakupljenog otpada planirana kao cilj za 2015.g. to navedeni primjer pokazuje kako se uz volju i suradnju lokalnih vlasti, komunalnih tvrtki i osviještenog stanovništva u kratkom periodu mogu postići zapanjujući rezultati. Pri tome treba ipak istaknuti veliku financijsku pomoć koju je ovom projektu pružio Fond za zaštitu okoliša, čijim sredstvima je sufinancirana nabavka po četiri kante za odvojeno sakupljanje otpada u domaćinstvima, uređenje reciklažnih dvorišta i zelenih otoka, tako da je u 2007.g. na Krku u funkciji bilo 5200 različitih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada,što čini 14.6% ukupne količine spremnika za odvojeno prikupljanje u cijeloj Hrvatskoj što je prilično značajan podatak kada se zna da otok Krk čini neznatan površinski i demografski postotak Hrvatske. Uz nabavku i podjelu spremnika za selektirano Stranica 122 prikupljanje otpada, još jedan značajan faktor bila je i edukacija stanovništva kroz propagandne letke, javne tribine i promidžbu preko sredstava javnog oglašavanja i informiranja (radio, TV, novine i sl.). Na taj način otok Krk je postao svijetli primjer drugim područjima i jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, jer je u dvije godine postigao što se državnom strategijom planira realizirati tek kroz deset godina. Općina Vrbanja se treba voditi takvim pozitivnim primjerima iz domaće i svjetske prakse, pri čemu je realizaciju uspostave kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom potrebno uskladiti s lokalnim prilikama, prostornim i ekonomskim mogućnostima Rokovi za realizaciju Obzirom da je zakon predvidio da planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave trebaju biti usklađeni sa županijskim planovima gospodarenja otpadom, tako bi i Plan gospodarenja otpadom Općine Vrbanja trebao biti usklađen s Planom gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije. Planom gospodarenja otpadom Vukovarskosrijemske županije predviđena je godina kao krajnji rok za realizaciju projekta koji su

123 Broj 9. SLUŽBENI VJESNIK obuhvaćeni ovim elaboratom: sanacije postojećih deponija, uređenje zelenih otoka, reciklažnih dvorišta i izrade kompletne tehničke dokumentacije. Općina Vrbanja će pokušati realizirati planirane zahvate u navedenom roku, ali treba uzeti u obzir da će stvarna realizacija ipak ovisiti o proračunskim mogućnostima same Općine, te o sufinanciranju pojedinih ili svih zahvata od strane Fonda za zaštitu okoliša i drugih državnih Stranica 123 tijela, kao i od eventualnih sredstava koja bi se mogla tražiti iz pretpristupnih fondova Europske unije, a koja se dodjeljuju za projekte zaštite okoliša. U nastavku teksta dana je tablica iz Plana gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske županije sa rokovima za realizaciju pojedinih zahvata: