RIT CROATIA IZVEDBENI PLAN. Naziv studija: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE. Vrsta studija: preddiplomski stručni studij

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "RIT CROATIA IZVEDBENI PLAN. Naziv studija: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE. Vrsta studija: preddiplomski stručni studij"

Транскрипт

1 RIT CROATIA IZVEDBENI PLAN Naziv studija: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE Vrsta studija: preddiplomski stručni studij Trajanje studija: 4 godine (8 semestara) Ukupan broj ECTS bodova: 240 Znanstveno područje: tehničke znanosti Znanstveno polje: računalstvo

2 1. UVJETI ZA UPIS Uvjeti za upis: završena srednja škola te uspješno obavljen upis na temelju rezultata državne mature ili polaganjem prijamnog ispita. Način upisa: 1. Polaganjem državne mature i odabirom studija RIT Croatia u sustavu Postani student uz sljedeće uvjete: matematika: razina B engleski jezik: razina B. 2. Polaganjem prijamnog ispita na kojem se provjerava znanje engleskog jezika i matematike za slijedeće kategorije kandidata: kandidati koji su srednje obrazovanje završili prije godine učenici koji završavaju ili su završili strukovne i umjetničke programe obrazovanja, akoji srednje obrazovanje završavaju izradom i obranom završnoga rada koje organizira i provodi škola kandidati koji su srednje obrazovanje završili izvan Republike Hrvatske, a ne prijavljuju se u sustavu Postani student. 2. UVJETI UPISA U SLJEDEĆI SEMESTAR, ODNOSNO SLJEDEĆU GODINU STUDIJA Da bi student bezuvjetno upisao sljedeći semestar, mora ostvariti minimalan prosjek ocjena od 2,00 (američki prosjek) ili prosječnu ocjenu C (odnosi se na prosjek ocjena u prethodnom semestru, ukupni prosjek ocjena). Student: čiji prosjek ocjena u prethodnom semestru padne ispod 2,00 (a iznad je 1,00), i/ili čiji ukupni prosjek ocjena padne ispod 2,00 bit će uvjetno upisan u sljedeći semestar (može pohađati nastavu i registrirati predmete uz određene uvjete ili ograničenja pri prijavi predmeta). Ako student ostvari prosjek svih ocjena (GPA) niži od 2,00, slijedi akademska mjera upozorenja. Da bi student ostvario pravo na diplomu, minimalan prosjek svih ocjena mora biti 2,00.

3 Akademska mjera suspenzije podrazumijeva da student ne može pohađati nastavu i registrirati predmete u određenom vremenskom periodu. a. Prema Pravilniku o akademskoj suspenziji, student čiji prosjek ocjena u prethodnom semestru padne ispod 2,00 (američki prosjek C), a na kojega akademska mjera suspenzije nije primjenjiva, bit će uvjetno upisan u sljedeći semestar. b. Prema Pravilniku o akademskoj suspenziji, student čiji semestralni prosjek ocjena padne ispod 2,00 (američki prosjek) u dva uzastopna semestra bit će suspendiran s RIT-a (bez mogućnosti pohađanja nastave u trajanju od jedne godine). c. Prema Pravilniku o akademskoj suspenziji, student čiji semestralni prosjek ocjena padne ispod 1,00 (američki prosjek) bit će suspendiran s RIT-a. Studenti mogu nastaviti studij u sljedećoj akademskoj godini u istom semestru nakon kojega su bili suspendirani. d. Student koji je suspendiran tijekom suspenzije ne može registrirati kolegije, pohađati nastavu ili registrirati stručnu praksu. e. Student koji je suspendiran tijekom suspenzije ne može upisati drugi smjer studija pri visokoobrazovnoj instituciji RIT Croatia. f. U posebnim okolnostima student može podnijeti zamolbu za oslobođenje (izuzeće) od suspenzije. Zamolbu najprije razmatraju prodekan za nastavu i akademski savjetnici, a potom se zahtjev prosljeđuje dekanu. Zamolbe za oslobođenje od suspenzije mora odobriti dekan visokoobrazovne institucije. Važna napomena: oslobođenjem od suspenzije student preuzima određene odgovornosti, primjerice upis, odnosno pohađanje nastave i prijava određenih predmeta, pri čemu povlačenje preporučenog predmeta studentu nije dopušteno, prosjek ocjena (GPA) ne manji od 2,5, prijava predmeta kojima se stječe najviše 12 kredita u semestru nakon odobrenja, redovni sastanci s mentorom (faculty adviser) barem jednom u dva tjedna. Dužnosti koje student preuzima oslobođenjem od suspenzije određene su ugovorom koji student prema odluci o oslobođenju od suspenzije mora potpisati. Ako student ne izvršava dužnosti određene ugovorom te ako akademska mjera suspenzije ponovno bude primjenjiva zbog neprimjerenih akademskih rezultata, bit će suspendiran bez prava na žalbu.

4 3. PROCES PRIJELAZA S DRUGIH STUDIJA Prijenos ECTS bodova i prijelaz s drugih studija definirani su Pravilnikom o uvjetima upisa i prijelaza s drugih studija na stručne studije RIT Croatia. 4. UVJETI ZA STJECANJE DIPLOME Kako bi stekao pravo na diplomu, student mora: ostvariti ukupni prosjek ocjena od minimalno 2,00 prema američkom sustavu bodovanja uspješno položiti završni ispit steći najmanje 126 kredita (američkog sustava bodovanja) za stjecanje američke titule Bachelor of Science (B. S.) in Information Technology (odnosno 240 ECTS za stjecanje hrvatske titule stručni prvostupnik/stručna prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka informacijskih tehnologija) uspješno odraditi stručnu praksu u trajanju od 800 radnih sati ispuniti obrazac "Application for graduation" i dostaviti ga Studentskoj službi ispuniti obrazac "Statistički list" i dostaviti ga Studentskoj službi razriješiti sva dugovanja u knjižnici podmiriti sve financijske obveze (ili dogovoriti odgovarajuće podmirenje obveza). Diplomiranje s počastima Diplomiranje s počastima ovisi o prosjeku ocjena iz svih kolegija, prema sljedećim kriterijima: Summa cum laude najviša akademska počast prosjek ocjena 3,80. Magna cum laude visoka akademska počast prosjek ocjena 3,60. Cum laude akademska počast prosjek ocjena 3, DIPLOME NAKON ZAVRŠENOG STUDIJA RIT Croatia jedina je visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj koja dodjeljuje dvije diplome: američku diplomu RIT-a i hrvatsku diplomu RIT Croatia. Po završetku četverogodišnjeg preddiplomskog stručnog studija, studentima se dodjeljuje američka titula Bachelor of Science (B. S.) in Information Technology od Rochester Institute of Technology (studentima upisanim od godine dodjeljuje se američka titula Bachelor of Science (B. S.) in Web and Mobile Computing). Po završetku četverogodišnjeg preddiplomskog stručnog studija, studentima se dodjeljuje hrvatska titula stručni prvostupnik/stručna prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka informacijskih tehnologija.

5 Kako bi ostvarili pravo na hrvatsku diplomu, studentima koji srednju školu nisu završili u Republici Hrvatskoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske mora izdati Rješenje o istovrijednosti diploma. 6. ISHODI PROGRAMA Studenti četverogodišnjega stručnog studija Informacijskih znanosti i tehnologija poslije završetka studija brzo napreduju i uspijevaju u takozvanom Informacijskom dobu, u razdoblju u kojem tehnologija utječe na svaki dio života, a brzorastuća se količina informacija prenosi i razmjenjuje sve većom brzinom. Štoviše, moglo bi se reći kako diplomanti studija Informacijskih znanosti i tehnologija ne samo da uspijevaju u ovom dobu, već su ujedno i nositelji promjena, pokretačka sila novih ostvarenja Informacijskog doba. Na studiju su stalni predmeti promišljanja i istraživanja moguće nove platforme za društvene mreže, elektroničke i digitalne tehnologije u medicini, platforme za elektroničko nakladništvo, utjecajne aplikacije te brojni drugi sustavi i tehnologije kojima je zajednička poveznica pristup informacijama. Kako informacije pohraniti, upravljati njima, prenositi ih, preoblikovati ili predstaviti? Pojednostavljeno rečeno: kako postići da nam informacije koriste kao čovječanstvu? Naravno, studij se ne bavi isključivo pitanjem kako isporučiti informacije danas, nego i pitanjem kako će razmjena informacija izgledati u budućnosti. Osnovne vještine koje studenti stječu tijekom četverogodišnjeg studija na svim smjerovima programa Informacijskih znanosti i tehnologija omogućuju dugoročan uspjeh u tome području, kako zbog iskustva rada s posljednjim dostignućima tehnologije, tako i zbog podrške da se odvaže biti pokretači promjena i sami postignu nešto značajno. Danas smo okruženi informacijama, a studenti ovog programa uključeni su u rad sa svim oblicima informacija. Tako je svaka nova tehnička koncepcija, koja je danas čest predmet razgovora, nešto čime se studenti ovog studija bave i u što su uključeni: računalstvo u oblaku (cloud), virtualizacija, tehnologija big data, NoSQL ili geoprostorne tehnologije. Važno je napomenuti kako, uz to što uživaju raditi s novim tehnologijama, studenti ovog programa tehnologiju doživljavaju kao sredstvo za postizanje cilja, sredstvo koje treba postaviti u svrhu dostavljanja informacija većem broju ljudi na što više načina. Dakle, nikad nije riječ samo o tehnologiji jer je uvijek u pitanju kombinacija tehnologije, informacija i ljudi.

6 Pet stupova informacijske tehnologije Kako bi omogućili uspješno funkcioniranje današnjih (i sutrašnjih) sofisticiranih računalnih okruženja u korist ljudi, odnosno krajnjih korisnika, stručnjaci informacijskih tehnologija trebaju imati ključne kompetencije iz sljedećih područja: programiranje i razvoj aplikacija razvoj mrežnih i mobilnih aplikacija sustavi za upravljanje bazama podataka i njihova primjena upravljanje i održavanje računalnih mreža korisnički orijentiran dizajn i razvoj te interakcija čovjeka i računala. U fokusu su posljednjeg područja (petog stupa informacijske tehnologije) ljudi, krajnji korisnici, te se upravo kompetencijama iz tog područja stručnjak u informacijskim tehnologijama razlikuje od znanstvenika iz područja računalstva. Kako bi služili kao podrška krajnjim korisnicima, stručnjaci u ovom području moraju moći promatrati svijet iz njihove perspektive. Takoreći se moraju sjediniti s krajnjim korisnicima, naučiti sve o zadatcima koje korisnici izvršavaju i vještinama koje posjeduju. Takav uvid omogućuje izbor, integraciju i implementaciju tehnologija koje će poboljšati njihove živote, pri čemu su vještine prikupljanja informacija, dizajna koji je usmjeren na potrebe i ciljeve korisnika (UCD) i vještine implementacije od ključne važnosti. Time je program informacijskih tehnologija privlačan studentima kojima je više stalo do toga kako se ljudi koriste računalima, nego do toga kakva je arhitektura samih računala i kako funkcioniraju. Kreativnost, tehnologija i komunikacijske vještine ključne su kompetencije stručnjaka u informacijskim tehnologijama. Brojni se studenti našega četverogodišnjeg stručnog studija Informacijskih znanosti i tehnologija odabiru usredotočiti jedno ili dva uža područja tehničkih znanja, čime bivaju osposobljeni za niz specijaliziranih zanimanja, u području rada s enterprise sustavima, mrežnim aplikacijama ili upravljanjem bazama podataka, te ostalima. Ostali studenti odabiru zauzeti širi pristup i postati stručnjaci opće vrste i pripremiti se za poslove kakvi postoje u gotovo svim tvrtkama i organizacijama, a koji od diplomanata informacijskih tehnologija zahtijevaju da budu svestrani znalci. Ukratko, program informacijskih tehnologija pri visokoobrazovnoj instituciji Rochester Institute of Technology pruža studentima mogućnost odabira specijalizacije za pojedino područje, međutim takva se specijalizacija od njih ne zahtjeva jer time studenti sami odabiru što IT za njih predstavlja, odnosno što žele da IT postane.

7

8 Ciljevi programa Diplomanti četverogodišnjega stručnog studija Informacijskih znanosti i tehnologija moći će se zaposliti kao stručnjaci u području informacijske tehnologije, u prvome redu (ali ne isključivo) u poslovnom svijetu i industriji. Diplomanti četverogodišnjega stručnog studija Informacijskih znanosti i tehnologija steći će osnovne vještine koje će im omogućiti doživotno usavršavanje u području informacijskih tehnologija. Diplomanti četverogodišnjega stručnog studija Informacijskih znanosti i tehnologija bit će osposobljeni raditi u timu, ali i preuzeti inicijativu i biti voditelji kada to bude potrebno. Diplomanti četverogodišnjega stručnog studija Informacijskih znanosti i tehnologija bit će osposobljeni za nastavak studija u akademskoj zajednici te pridonijeti rastućem području informacijskih znanosti i tehnologija.

9 7. POPIS KOLEGIJA S DOZNAČENIM KREDITIMA I ECTS BODOVIMA PO SEMESTRU/GODINI 1. GODINA Oznaka kolegija ISTE-120 JESENSKI SEMESTAR 1 Naziv kolegija P 1 V 2 Computational Problem Solving in the Information Domain I Broj Kredita ISTE-140 Web & Mobile I NMDE-111 New Media Design Digital Survey I MATH-131 Discrete Mathematics PHIL-101 Introduction to Philosophy ACSC-010 Year One ELCA-062 Introduction to Academic English ECTS Nositelj Josip Knezović / Daniel Hofman Branko Mihaljević Ante Poljičak Kristijan Tabak / Luka Grubišić Luka Boršić Ana Maria Šimundić Jakob Patekar Oznaka kolegija ISTE-121 PROLJETNI SEMESTAR 1 Naziv kolegija P V Computational Problem Solving in the Information Domain II Broj kredita ISTE-240 Web & Mobile II ISTE-230 Introduction to Database and Data Modeling MATH-161 Applied Calculus UWRT-100 Critical Reading and Writing ECTS Nositelj Daniel Hofman / Josip Knezović Andrej Šarić Aleksander Radovan Jesus Cazares Montes Jakob Patekar 1 P predavanja/tjedno 2 V vježbe/tjedno

10 2. GODINA Oznaka kolegija ISTE-222 JESENSKI SEMESTAR 2 Naziv kolegija P V Comp Prob Solv in the Info Domain III Broj kredita ISTE-260 Designing the User Experience NSSA-290 Networking Essentials for Developers UWRT-150 FYW: Writing Seminar MLSP-201 Beginning Spanish I MLGR-201 Beginning German I MLIT-201 Beginning Italian I MLRU-201 Beginning Russian I MLFR-201 Beginning French I Oznaka kolegija PROLJETNI SEMESTAR 2 Naziv kolegija P V Broj kredita ISTE-252 Foundations of Mobile Design ISTE-330 Database Connectivity & Access ISTE-340 Client Programming SWEN-383 Software Design Principles & Patterns MLSP-202 Beginning Spanish II MLGR-202 Beginning German II MLIT-202 Beginning Italian II MLRU-202 Beginning Russian II MLFR-202 Beginning French II ETCS ECT S Nositelj Branko Mihaljević Aleksander Radovan Mario Silić Evelina Miščin Barbara Perić Nikolina Božinović Ana Gudelj Ana Peković Tea Jahić Nositelj Aleksander Radovan / Domagoj Tolić Branko Mihaljević Kristina Marasović Kristina Marasović Barbara Perić Nikolina Božinović Ana Gudelj Ana Peković Tea Jahić

11 3. GODINA Oznaka kolegija JESENSKI SEMESTAR 3 Naziv kolegija P V Broj kredita ISTE-341 Server Programming ISTE-422 Application Development Practices PSYC-101 Introduction to Psychology ENGL-210 Literature, Culture and Media MLSP-301 Intermediate Spanish I MLIT-301 Intermediate Italian I MLGR-301 Intermediate German I MLRU-301 Intermediate Russian I MLFR-301 Intermediate French ECTS Nositelj Kristina Marasović Kristina Marasović Ana Havelka Meštrović Matea Butković Barbara Perić Ana Gudelj Nikolina Božinović Ana Peković Tea Jahić Oznaka kolegija PROLJETNI SEMESTAR 3 Naziv kolegija P V Broj kredita ISTE-442 Web Application Development ISTE-444 Web Server Development and Administration ENVS-150 Ecology of the Dalmatian Coast PSYC-239 Positive Psychology MLSP-302 Intermediate Spanish II MLIT-302 Intermediate Italian II MLGR-302 Intermediate German II MLRU-302 Intermediate Russian II MLFR-302 Intermediate French II ECTS Nositelj Martin Žagar Mario Silić Staša Puškarić Ana Havelka Meštrović Barbara Perić Zrinka Friganović Sain Nikolina Božinović Ana Peković Teha Jahić

12 4. GODINA Oznaka kolegija ISTE-454 JESENSKI SEMESTAR 4 Naziv kolegija P V Concentration Mob Apps 1: Mobile App Dev I Broj kredita ISTE-500 Senior Development Project I ENVS-151 Scientific Inquiries in Environmental Science PSYC-236 Personality Free Elective ECTS Nositelj Andrej Šarić Martin Žagar Staša Puškarić Ana Havelka Oznaka kolegija ISTE-456 ISTE-501 PROLJETNI SEMESTAR 4 Naziv kolegija P V Concentration Mob Apps 2: Mobile App Dev II Senior Development Project II (capstone course) Broj kredita PHIL-202 Foundations of Moral Philosophy PSYC-221 Industrial & Organizational Psychology Free Elective ECTS Nositelj Andrej Šarić Martin Žagar Luka Boršić Ana Havelka Meštrović

13 PRVA GODINA STUDIJA OPISI PREDMETA

14 Computational Problem Solving in the Information Domain I Opis predmeta Ovo je prvi u nizu predmeta uvodnog programiranja, koji su obavezni svim studentima profila Inorfmacijske Tehnologije. Sadržaj predmeta obuhvaća osnovne vrste podataka, aritmetičke i logičke operacije, upravljačke strukture i obrade pogrešaka, metode, nasljeđivanje, višestruku uporabu, ulazno/izlazne strukture te objektno-orijentirano programiranje i implementaciju istog. Naglasak je stavljen na razvoj vještine rješavanja problema. Umjereno zahtjevni programski zadaci su obavezni. Ciljevi predmeta Opći: Ovaj predmet studentima nudi osnovne vještine objektno-orijentiranog programiranja. Naglasak je stavljen na metodologije dizajna programa i rješavanje problema pomoću lako dostupnih razvojnih alata. Detaljni: Po završetku predmeta, studenti bi trebali biti u stanju implementirati umjereno zahtjevne programske projekte te: Pokazati mogućnost konfiguriranja računala za stvaranje, kompiliranje i izvođenje programa Pokazati sposobnost pisanja naredbi uporabom različitih vrsta podataka i potrebnih operacija ovisno o programskim zahtjevima Biti u mogućnosti analizirati pogreške koje se javljaju pri izvođenju programa te na temelju toga napraviti potrebne izmjene Biti u mogućnosti izvoditi programe koristeći slijedne i selekcijske naredbe kao i petlje Pokazati mogućnost pisanja i poziva metoda s ili bez povratne vrijednosti koja izvodi različite operacije Biti sposoban koristi razrede nužne za izvršavanje programa, tzv. API (Application Programmer Interface) razrede poput Math ili String te upotrijebiti njihove metode pri rješavanju različitih problema Pokazati mogućnost stvaranja razreda određujući atribute koji opisuju stanje razreda i metode koje su temelj principa enkapsulacije u objektno-orijentiranom programiranju Biti u mogućnosti definirati, stvoriti i koristiti polja Pokazati mogućnost korištenja nekoliko razreda i nekoliko objekata tog razreda Pisati objektno-orijentirane programe s datotekama nekoliko razreda te kreirati objekte između datoteka razreda Pisati programe uvjetovane događajima korištenjem objekata tipa osluškivač (listener) Pisati objektno-orijentirane programe koristeći svojstvo nasljeđivanja razreda Pisati sučelja i datoteke apstraktnih razreda te ih koristiti u objektno-orijentiranim programima Pisati objektno-orijentirane programe za pisanje i čitanje datoteka koristeći java.io

15 pakete Definirati razrede koji koriste objekte za detektiranje iznimaka (catch and throw exception) Pisati programe koji predaju i primaju objekte preko objektnih metoda Ocjenjivanje Domaće zadaće 20% Laboratorijske vježbe 10% Praktični ispit 5% Praktični ispit 10% Praktični ispit 15% Praktični ispit 15% Završni teoretski ispit 15% Kratke provjere 10% Satnica: 4 sata predavanja, 2 sata laboratorijskih vježbi Literatura: Big Java: Compatible with Java 5, 6 and 7 autora Cay S. Horstmanna

16 ISTE-140 Web & Mobile I Opis predmeta Predmet daje uvid u ključne internetske, mrežne i multimedijske tehnologije uz upoznavanje rada na računalima u okruženju OS X. Teme koje su pokrivene ovim predmetom uključuju računalom posredovanu komunikaciju, osnovne internetske servise kao što su telnet, FTP i WWW, tehnike obrade digitalnih slika te razvoj i publiciranje internetskih stranica. Ishodi učenja Poslije završetka nastave student će raspolagati znanjem: ključnih čimbenika i događaja u razvoju interneta i World Wide Weba kako se služiti internetskim pretraživačima pri pronalaženju informacija relevantnih za individualne zadatke i projekte internetskim protokolima i servisima, uključujući SSH, SFTP, elektroničku poštu i videokonferencije izvedbe osnovnih Unix naredbi u rukovanju datotekama i direktorijima digitalnim fotografijama, zvučnim i videozapisima, različitim dostupnim formatima, rezolucijama, modelima definiranja boja te kompresijskim metodama korištenja alata za obradbu fotografija (npr. Photoshop) pri kreiranju grafičkih elemenata mrežne stranice, kao što su logotip i kompozitne slike kreiranja valjanih mrežnih stranica korištenjem HTML and CSS tehnologija identificiranja i implementacije osnovnih principa grafičkog dizajna: kontrast, poravnavanje, blizina, repeticija te efektivno korištenje boja i vrsta slova (font) korištenja serverskih tehnologija (npr. serverske direktive) te o problemima prikaza stranica korištenjem različitih internetskih preglednika korištenja računala u OS X okruženju te primjene uključenih aplikacija u razvoju internetskih stranica. Poslije završetka nastave student će biti sposoban: kreirati mrežno sjedište, uključujući multimedijske elemente primijeniti prikladne pricipe pri dizajniranju mrežnog sjedišta kreirati i izmijeniti grafičke elemente mrežnog sjedišta objaviti mrežno sjedište korištenjem prikladnog poslužitelja koristiti se računalom tijekom rada u okruženju OS X.

17 Ocjenjivanje Projekt 1 10% Projekt 2 15% Projekt 3 15% Kratke provjere znanja 10% Domaće zadaće 10% Teoretski međuispit 10% Prakticni međuispit 10% Završni teoretski ispit 10% Završni praktični ispit 10% uz obavezni prolaz Satnica: Predavanja 3 sata i Laboratorijske vježbe 0 Literatura Web Development & Design Foundations with HTML5 autora Felke-Morris Važne poveznice: Linda.com: preko HTML Validator: CSS Validator: Web Development Tutorials:

18 New Media Design Digital Survey I Opis predmeta U ovom kolegiju, koji se temelji na izradi projekata, studenti istražuju računalo kao alatku za stvaranje ilustracija, slikovnog sadržaja i računalne grafike. Tijekom semestra studenti usvajaju osnovne vještine u području dizajna, odnosno rasterskoj i vektorskoj grafici, uređivanju, komponiranju, izradi postava (layout) i vizualnog dizajna za online produkciju. Naglasak je stavljen na primjenu organizacijskih metoda i načela vizualnog dizajna za elektroničke medije. Studenti će izrađivati i uređivati slikovni i grafički sadržaj, postav, i tipografiju sa svrhom stvaranja učinkovitih dizajnerski rješenja za mrežne sadržaje. Ciljevi predmeta Po završetku kolegija, studenti će: moći primijeniti osnovna načela u stvaranju digitalnih sadržaja i dizajna, sažete i dojmljive vizualne poruke, moći razumjeti tehnička načela i alatke za izradu računalne grafike, moći primijeniti načela i metode vizualne organizacije, dizajna i grafičke analize, biti osposobljeni odlučiti o najboljoj opciji u izradi i postavljanju sadržaja u digitalnim slikovnim prikazima i dizajnu, moći ponuditi vizualna rješenja koristeći crtanje po promatranju, izradu nacrta, oblikovanje slikovnog sadržaja te fotografske tehnike i imaginaciju, moći ponuditi rješenja koja uzimaju u obzir učinkovitost komunikacije po pitanju značenja (estetska razmatranja, razvoj odgovarajućeg koncepta te pragmatičnu primjerenost), razumijeti autorska prava u području računalne grafike. Ishodi učenja Po završetku kolegija, studenti će biti u mogućnosti: primijeniti metode stvaranja sadržaja pri grafičkom oblikovanju, odnosno oblikovanju slikovnih sadržaja, ponuditi učinkovit dizajn rabeći složeniji slikovni prikaz, postav i tipografske elemente, procijeniti uporabu, učinkovitost te estetske kvalitete pojedinih slikovnih rješenja, razumjeti i pokazati kreativnost i vještinu konceptualizacije pri istraživanju i dokumentiranju, ponuditi vizualna rješenja i osmisliti sadržaj koji odgovara na probleme uredničkog dizajna, primijeniti elemente vizualnog dizajna, načela, vizualne prikaze i postave u rješavanju interaktivnih kreativnih problema, stvoriti učinkovita grafička rješenja za elemente i ikone korisničkog sučelja.

19 Ocjenjivanje Pismeni ispit 20% Projekt 1 15% Projekt 2 15% Projekt 3 15% Laboratorijske vježbe 20% Domaća zadaća 15% Satnica: predavanja 2, vježbe 3. Satnica: predavanja 2, vježbe 3. Literatura: Obrazovni materijali dostupni na Internetu (primjerice na Lynda.com, Cineversity.com, psdtuts.com) Materijali dobiveni tijekom predavanja i edukativni video materijali Udžbenici (Beyond Photoshop, The Illustrator WoW, Teaching Design)

20 Discrete Mathematics Opis predmeta U ovom kolegiju studenti proučavaju određena uvodna poglavlja diskretne matematike, uključujući teoriju brojeva, skupove i matematičku logiku, relacije i funkcije, kombinatorne metode, teoriju grafova, regularne skupove, vektore i matrice. Ciljevi predmeta Pružiti studentima znanja matemamatičkih poglavlja potrebnih za razumijevanje i pisanje programa. Izložiti brojne primjene matematike u računarstvu i informacijskim sustavima. Ukazati na primjene teorema i tehnika dokazivanja u informacijskim tehnologijama. Ishodi učenja i pripadajuće metode procjena tih ishoda Studenti će steći znanja matematičkih pojmova potrebnih za razumijevanje i analizu programa: koristeći simbole teorije skupova, matematičke logike i tehnike dokazivanja te matematičku indukciju primijenjujući teoriju skupova u proučavanju relacija, funkcija, grafova i inverznih funkcija koristeći Boolovu algebru u analizi disjunktivnih i konjunktivnih normalnih formi i Karnaughovih mapa koristeći binarni, oktalni i heksadecimalni prikaz brojeva. Studenti će upoznati primjenu matematike u računalnim znanostima i informacijskim sustavima. Studenti će razumjeti primjenu teorema u informacijskim tehnologijama. Opći obrazovni ciljevi koje podupire ovaj kolegij Razviti razumijevanje studenata o matematičkom okruženju koje pruža potporu inženjerima, znanstvenicima i primijenjenim matematičarama. Razviti sposobnost kritičkog i analitičkog razmišljanja. Razviti odgovarajuću razinu matematičke pismenosti i kompetentnosti. Ocjenjivanje Prvi ispit znanja 30 % Drugi ispit znanja 30 % Završni ispit znanja 30 % Sudjelovanje u nastavi 10 % Ukupno 100 %

21 Satnica: predavanja i vježbe, 4 sata tjedno. Literatura: S. Lipschutz and M. Lipson. Discrete Mathematics. 3 rd ed. Schaums s Outlines. ISBN W. D. Wallis. A beginner s Guide to Discrete Mathematics. Birkhäuser. ISBN J. Molluzzo and F. Buckley. A First Course in Discrete Mathematics. Waveland Press, Inc. ISBN

22 PHIL-101 Introduction to Philosophy Opis predmeta Ovaj predmet uvodi studente u neke od glavnih problema, metoda i uvida filozofije uz pomoć čitanjima klasičnih i suvremenih izvora (Platon, Descartes, Toma Akvinski, Dostojevski i drugi) te detaljnim diskusijama. U fokusu Uvoda u filozofiju prvenstveno nije riječ o pronalaženju konačnih odgovora na teška pitanja, nego o formuliranju pitanja i razumijevanju načina odgovaranja na njih; anime, ova pitanja proširuju naše poimanje onoga što je moguće, obogaćuje našu intelektualnu maštu i umanjuju dogmatska uvjerenja koje zatvaraju um za različitost i drugost. Ciljevi predmeta Ovaj predmet ima za cilj uvesti analitičko i kreativno razmišljanje općenito, a ne istraživanje pojedinih filozofskih disciplina, njihovih metoda, doktrina i pojedinačnih ideja. Umjesto da nastojimo dati sveobuhvatan prikaz različitih oblika koje je filozofija preuzela tijekom svoje duge povijesti, usredotočit ćemo se na nekoliko karakterističnih primjera koji ilustriraju kako klasični i moderni mislioci formuliraju pitanja i kako se bave pitanjima za razliku od svakodnevnog, religijskog i prirodoznanstvenog poimanja svijeta. Osim toga, predmet će objasniti pojam (filozofskog) argumenta, njegove različite oblike i način na koji treba analizirati argumente. Ishodi učenja Savladavanjem gradiva ovog predmeta studenti će: postati vješti u čitanju i tumačenju filozofskih tekstova, koji se s pravom smatraju da pripadaju kategoriji najsloženijih intelektualnih proizvoda; upoznati se s glavnim filozofskim problemima i metodama njihovog rješavanja; biti sposobni usvojiti filozofski stav kao uzvišen oblik ljudske radoznalosti i otpora prema bilo kakvoj vrsti dogmatizma. Ocjenjivanje 2 testa 35 bodova istraživalački projekt 35 bodova aktivno sudjelovanje u diskusijama, pismeno

23 komentiranje i raspravljanje o materijalima sa sata 30 bodova Satnica: Sati predavanja (seminarski rad): 3. Literatura: Čitanje filozofskih tekstova znatno se razlikuje od čitanja romana ili novinskog članka. Brzina i količina u čitanju ne vrijedi u filozofiji koliko duboko razumijevanje problema, dobar uvid u pitanja i svijest o različitim interpretativnim mogućnostima. Stoga je uvijek bolje čitati manje materijala nego površno pokrivati više. Pažljivo čitanje treba vremena i zahtijeva koncentraciju. Zbirka tekstova kojoj se može pristupiti na Mycourses. Zbirka uključuje sljedeće tekstove: o Descartes, Meditations (izbor) o D. Chalmers, The Matrix as Metaphysics o Paul, Hymn of love o Plato, Symposium (izbor) o J. Lear, Freud (izbor) o Anselm, Proslogion (izbor) o Th. Aquinas, Summa theologiae (izbor) o R. Dawkins, The God Delusion (izbor) o Th. Nagel, What does it all mean (izbor) o B. Libet, Do we have free will? Dodatni online izvori: o Stanford Encyclopedia of Philosophy o RIT baze podataka (osobito Wallace Library) o Filmovi

24 YearOne Opis predmeta Year One seminar je kolegij za studente prve godine osmišljen kako bi studente upoznao sa studentskim životom i služio kao podrška pri njihovoj prilagodbi svakodnevnici na visokoobrazovnoj instituciji RIT Croatia. Kolegij se održava jednom tjedno tijekom prvih dvanaest tjedana jesenskog semestra. Kolegij uključuje predavanja, diskusije te posjete brojnih gostujućih predavača iz Zagreba, Dubrovnika i Rochestera koji imaju za cilj upoznati studente sa svim resursima koji su im dostupni u sklopu RIT-a. Ciljevi predmeta Ključni resursi: upoznavanje studenata s ključnim resursima i službama koje su im na raspolaganju unutar RIT zajednice kako bi bili osposobljeni uspješno sudjelovati u studentskom životu i u potpunosti iskoristiti sve njegove prednosti. Priprema za sudjelovanje u akademskoj zajednici: upoznavanje studenata s akademskim očekivanjima na studijskoj razini i resursima koji će im pomoći da budu uspješni u akademskom smislu. Otvorenost: kolegij razmatra temu otvorenosti, poštovanja i uvažavanja složenih i raznolikih gledišta unutar RIT zajednice, čime se želi osnažiti osjećaj pripadnosti pružanjem prilike za povezivanje s drugima i širom RIT zajednicom. Samospoznaja: kolegij omogućuje studentima propitivanje i izražavanje vlastitih težnji i vrijednosti. Kolegij pomaže studentima da postanu u većoj mjeri svjesni procesa kroz koje donose vlastite odluke, izbora u vlastitoj svakodnevnici i resursa koji im pritom mogu pomoći. Angažiranost: od studenata se očekuje sudjelovanje u događanjima u okviru studija kako bi postali dio RIT zajednice (primjerice Community Service Day, ali i različita događanja kao što su Fall Barbique ili blagdanske dobrotvorne aukcije). Ocjenjivanje Intervju LIV@RIT Library on-line tutoriali Upitnik za procjene potrebe zajednice Test i tumačenje osobnosti Myers Briggs Test studenski priručnik Sastanak sa instruktorom Sastanak sa mentorom Sudjelovanje na nastavi Ukupno 20 bodova 20 bodova 100 bodova

25 Satnica: predavanja 1, vježbe 0. Literatura: Za ovaj kolegij ne postoji propisana literatura.

26 Introduction to Academic English Opis predmeta U kolegiju Introduction to Academic English, studenti proširuju svoje znanje i kontrolu gramatičkih struktura pri pisanju. Kolegij se usredotočuje na sadržaj, strukturu i organizaciju rečenica i odlomaka. Studenti vježbaju i poboljšavaju svoje vještine pisanja, uključujući i tehnike predpisanja, pisanja, pregledavanja i uređivanja teksta. Ciljevi predmeta Poboljšati vještinu pisanja Proširiti vokabular Ishodi učenja Studenti će moći - koristiti točan redoslijed riječi u rečenici - koristiti točne kolokacije - primjereno koristiti idiome - koristiti osnovna glagolska vremena kako bi pisali o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti - primijeniti interpunkcijska i pravopisna pravila - pisati jednostavne i složene rečenice - pisati kratke i jasne odlomke - razumjeti razne kraće tekstove - razlikovati obilježja akademskoga stila od manje formalnih stilova - izraditi nacrtak i poboljšati svoj pisani rad - primiti i dati povratnu informaciju kolegama. Ocjenjivanje Kviz 1 5 Kviz 2 10

27 Kviz 3 5 Kviz 4 10 Kviz 5 5 Kviz 6 10 Kviz 7 Kviz Kviz 9 Kviz Kviz 11 5 Portfelj 10 Sudjelovanje/zadaća 10 Total: 100 Satnica: 4 sata predavanja Literatura: Obvezna: Butler, L. (2007). Fundamentals of academic writing. New York, NY: Pearson Longman. Hogue, A. (2008). First steps in academic writing. New York, NY: Pearson Longman. Preporučena: Barret, G. (2016). Perfect English grammar. Berkley, CA: Zephyros Press. Lele, C. (2018). The vocabulary builder workbook. Berkley, CA: Zephyros Press.

28 McLendon, L. (2017). The perfect English grammar workbook. Berkley, CA: Zephyros Press.

29 Computational Problem Solving in the Information Domain II Opis predmeta Ovo je drugi kolegij uvoda u programiranje, koji je obvezan za sve studente smjera Informacijske tehnologije. Teme uključuju razvoj grafičkoga korisničkog susčelja, rad s datotekama, standardne strukture podataka u programiranju, programske alate i upotrebljivost koda, uvod u dizajn projekta i koncepte menadžmenta, kao i druge koncepte ovisno o raspoloživom vremenu. Naglasak je stavljen na razvoj vještina za rješavanje problema. Zahtjevniji programski zadatci su obvezni. Ciljevi predmeta Općenito: Svrha je kolegija pružiti studentima uvod u napredne koncepte i vještine potrebne za svladavanje nadolazećih kolegija unutar smjera Informacijske tehnologije. Konkretno, kolegij treba potaknuti studente da nastave razvijati vještine za rješavanje problema, da započnu usvajati logičke alate u obliku algoritama i struktura podataka te da razumiju prednosti višestruke upotrebe koda. Studenti bi također trebali svladati osnove analize i dizajna programa te vještine vođenja projekta. Doprinos mjerljivim ishodima učenja: programska učinkovitost unutar studentove specijalizacije primjena razvojnog ciklusa na problem dizajn i razvoj programskog prototipa efikasno sudjelovanje u statusu člana i/ili vođe tima primjena dizajna, razvoja i primjene orijentiranih prema korisniku izrada efektnih usmenih prezentacija. Detaljno: Poslije završetka kolegija student bi trebao biti sposoban implementirati relativno velik programski projekt samostalno ili kao dio tima. Konkretno, student bi trebao: demonstrirati sposobnost kreiranja grafičkoga korisničkog sučelja temeljenog na opisu problema demonstrirati stvaranje i upotrebu objekata kojima se moguće višestruko koristiti demonstrirati korištenje struktura podataka definiranih u programskom jeziku biti sposoban stvoriti, čitati i pisati tzv. character-based datoteke, pokazujući pritom poznavanje načina na koji su podatci predstavljeni biti sposoban stvoriti, čitati i pisati tzv. byte-based datoteke, pokazujući pritom poznavanje načina na koji su podatci predstavljeni odrediti kada je prikladno upotrebljavati dretve i demonstrirati kako napraviti višedretveni program

30 demonstrirati komunikaciju između dvaju uređaja koristeći razrede za mrežno programiranje biti sposoban projektirati i implementirati relativno velik projekt kao član tima. Ocjenjivanje Domaće zadaće 20% Laboratorijske vježbe 10% Praktični ispit 1 10% Praktični ispit 2 15% Praktični ispit 3 10% Završni teoretski ispit 5% Mini projekt 10% Završni projekt 20% Satnica: 4 sata predavanja, 0 sati laboratorijskih vježbi Literatura: Big Java: Compatible with Java 5, 6 and 7 autora Cay S. Horstmanna

31 ISTE-240 Web & Mobile II Opis predmeta Predmet se temelji na osnovama razvoja web stranica koje su prezentirane u predmetu Web & Mobile I, te proširuje navedeno znanje teorijom, problemima i tehnologijama vezanima uz dizajn i razvoj web sjedišta. Predmetom se pokriva pregled koncepata web dizajna, uključujući uporabivost, dostupnost, informacijsku arhitekturu i grafički dizajn u web kontekstu. Sadržaj predmeta uključuje također i uvod u tehnologije izrade web sjedišta, uključujući HTTP, programiranje na strani klijenta i poslužitelja te dinamičko generiranje web stranica uz korištenje baza podataka. Vježbe su tijekom nastave obvezne. Preduvjet: ISTE-120 & ISTE-140 ili ekvivalentan predmet Ciljevi predmeta Između ostalog, sljedeće teme bit će pokrivene u ovom nastavnom predmetu: Dizajniranje prilagodljivih web stranica, CSS pozicioniranje Informacijska arhitektura, DOM CSS okviri JavaScript, JavaScript biblioteke, validacija na strani klijenta Uvod u PHP, validacija na strani poslužitelja AJAX Rad s bazom podataka, MySQL, phpmyadmin Ishodi učenja Poslije završetka nastave student će biti sposoban: demonstrirati vještinu i znanje u dizajniranju web sjedišta, planiranju i dokumentiranju projektnog rješenja, i to kroz timski rad upotrebljavati tehnike i metode informacijskog dizajna, grafike te jezik za označivanje tekstnih dokumenata pri kreiranju web sjedišta srednjih razmjera upotrebljavati skriptne jezike za programiranje na strani klijenta, kao što je JavaScript, te DOM pri kreiranju dinamičkih i interaktivnih web stranica upotrebljavati programske jezike na strani poslužitelja te baze podataka kako bi poboljšao performanse web sjedišta, modularizaciju te separaciju sloja poslovne logike i podatkovnog sloja koristiti HTTP protokol pri slanju, validaciji i obradi korisničkih podataka

32 Ocjenjivanje Prisustvovanje nastavi 5 % Domaće zadaće i nastavne vježbe 20 % Individualni projekti 30 % Grupni projekti 30 % Završni praktični ispit 15 % Ukupno: 100 % Satnica: predavanja i vježbe 3 sata. Literatura: Nije potrebna. Digitalne verzije nastavnih materijala dostupne su na stranicama MyCourses.

33 ISTE-230 Intro to Database and Data Modeling Opis predmeta Prikaz temeljnih koncepata i teorija koji se koriste pri organiziranju i strukturiranju podataka. Pokriva proces modeliranja podataka, osnovni relacijski model, teoriju normalizacije, relacijsku algebru i preslikavanje podatkovnog modela u shemu baze podataka. Structured Query Language (SQL) se upotrebljava za prikaz preslikavanja podatkovnog modela u fizičku organizaciju podataka. Potrebni zadatci uključuju modeliranje i programiranje. Ciljevi predmeta Općenito: pružiti studentima skup temeljnih vještina potrebnih za organiziranje i strukturiranje podataka za daljnju računalnu obradbu. Skup vještina uključuje sposobnost tumačenja entitetno-relacijskih (ER) podatkovnih modela, prevođenje entitetno-relacijskog podatkovnog modela u teorijskski podatkovni model i primjenu teorije normalizacije. Ocjenjivanje Konačna ocjena temeljit će se na radu koji je poslan, demonstraciji znanja na ispitima i sudjelovanju u predmetu. Sastavnica Domaća zadaća Težina 40 % (jednake težine) Ispit na sredini semestra 15 % Praktični dio na sredini semestra 15 % Završni ispit 15 % Završni praktični dio 15 % Satnica: predavanja 3 sata, vježbe 0 sati.

34 Literatura: Ne postoje potrebni udžbenici za predmet. Ako mislite da će udžbenik biti koristan, predlažemo sljedeće za ovaj predmet.: Kroenke, David M. and Auer, David J. Database Concepts. 6 th ed. Pearson Prentice-Hall, Upper Saddle River, NJ, ISBN: Fehily, Chris. SQL Visual QuickStart Guide. 3 rd ed. Peachpit Press, Berkeley CA, ISBN:

35 MATH-161 Applied Calculus Opis predmeta Primarni je cilj ovog kolegija ukazati na primjenu diferencijalnog i integralnog računa pri rješavanju problema u području poslovanja i javnog zdravstva. Uz pojam limesa obrađuju se diferencijabilnost funkcija, parcijalna derivacija i integracija. Ciljevi predmeta: Naučiti studente osnovne definicije, pojmove, pravila, izraze i simboliku diferencijalnog i integralnog računa. Osposobiti studente vještinama rješavanja problema diferencijalnog i integralnog računa. Pružiti studentima matematička znanja koja su nužna za studiranje poslovanja i ekonomije. Ishodi učenja: Definirati pojmove diferencijalnog i integralnog računa. Riješavati probleme diferencijalnog i integralnog računa. Upotrebljavati diferencijalni i integralni račun pri rješavanju problema u području poslovanja, ekonomije, informacijskih tehnologija i medicinskih znanosti. Ocjenjivanje Prvi ispit znanja 30 % Drugi ispit znanja 30 % Završni ispit znanja 30 % Sudjelovanje u nastavi 10 % Ukupno 100 % Satnica: predavanja 4 sata, vježbe 2 sata. Literatura: Harshbarger, Ronald J. and James J. Reynolds. Mathematical Application for the Management, Life, and Social Sciences. 8th ed. Houghton Mifflin Company: ISBN (ebook ISBN-10: ). Harshbarger, Ronald J. and James J. Reynolds. Student Solutions Manual. 8th ed. Houghton Mifflin Company: ISBN Tan. Applied Calculus For the Managerial, Life, and Social Sciences. Brooks/Cole: Pacific Grove, CA.

36 Critical Reading and Writing Opis predmeta Kritičko čitanje i pisanje jest jednosemestralni kolegij koji je osmišljen da studentima pomogne u izoštravanju njihovih vještina kritičkoga čitanja i pisanja. Studenti će naučiti kako razmišljati kritički i kako oblikovati, poduprijeti, obraniti i osporiti argument. Nadalje, studenti će steći uvid u proces pisanja, od odabira pravih riječi, oblikovanja učinkovitih rečenica, organizacije odlomaka, do planiranja, skiciranja i pregledavanja svoga rada. Posebna će se pozornost posvetiti gramatici rečenice, jasnoći i interpunkciji. Istraživanjem različitih žanrova studenti će naučiti kako autori upotrebljavaju različite strategije žanra u različite retoričke svrhe. Sve će to pomoći studentima razviti pismenost koja će se potom ojačati na kolegiju Writing Seminar. Kolegij također naglasak stavlja na načela intelektualnoga vlasništva i akademskoga poštenja. Konačno, vrednovanje rada kolega studentima pomaže naučiti kako da vrednuju svoj i tuđi rad kako bi postali nezavisni i sposobni čitatelji i autori. Ciljevi predmeta razviti kritičko mišljenje razviti argumentaciju razviti vještinu kritičkoga čitanja razviti vještinu pisanja Ishodi učenja Studenti će moći - oblikovati, poduprijeti, obraniti i osporiti argument - kritički procijeniti različite izvore informacija - planirati, skicirati i pregledati svoj pisani rad - primijeniti gramatička i interpunkcijska pravila primjereno i učinkovito - pisati jasno na razini rečenice i teksta i izbjegavati pleonazme - pisati tekstove iz različitih žanrova i za različito čitateljstvo - razumjeti važnost akademskoga poštenja - parafrazirati ideje drugih autora i citirati odabrane izvore u svrhu izbjegavanja plagiranja - primiti i dati povratnu informaciju kolegama

37 Ocjenjivanje Kviz 10 Test interpunkcije 10 Analiza teksta 1 10 Nacrtak 1. rada 5 Vršnjačko vrednovanje 1 5 Završna inačica 1. rada 10 Analiza teksta 2 10 Nacrtak 2. rada 5 Vršnjačko vrednovanje 2 5 Završna inačica 2. rada Portfelj Sudjelovanje/zadaća 10 Total: 10 0 Satnica: 3 sata predavanja Literatura: Obvezna: Lunsford, A. A. (2010). The St. Martin s handbook. Boston, MA: Bedford/St. Martin s. Preporučena: Anker, S. (2010). Real writing with readings. Boston, MA: Bedford/St. Martin s. Casagrande, J. (2014). The best punctuation book, period. Berkley, CA: Ten Speed Press. Scarry, S., & Scarry, J. (2011). The writer s workplace with readings. Building college writing skills. Boston, MA: Wadsworth. VanderMey, R., Meyer, V., Van Rys, J., & Sebranek, P. (2012). The college writer: A guide to thinking, writing, and researching. Boston, MA: Wadsworth.

38 DRUGA GODINA STUDIJA OPISI PREDMETA

39 ISTE-222 Computational Problem Solving in the Information Domain III Opis predmeta Ovo je treći kolegij iz programiranja koji proširuje studentsku bazu znanja konceptima više razine uključujući strukture podataka, razvoj i analizu algoritama, zapis Big-O, usmjerene grafove, redove prioriteta, učinkovitost algoritama i veće razumijevanje kako složeni softver može biti lakše dizajniran. Potrebni su programski zadaci. Ciljevi predmeta Svrha ovog kolegija je unaprijediti studentsko razumijevanje korištenja struktura podataka u oblikovanju sustava i ostalih koncepata vezanih za programiranje. To uključuje razvoj algoritma, pravilnu primjenu struktura podataka, učinkovitost softvera i veće razumijevanje naprednih programskih algoritama, što je temelj za razvoj učinkovitijih programa u manje vremena. Teme predmeta Uvod u strukture podataka i algoritamske kompleksnosti Brojevni sustavi i zapis podataka u računalu Upravljanje memorijom Analiza algoritama Učinkovitost Zapis Big-O Rekurzija Skaliranje aplikacija Napredne strukture podataka Linearne strukture podataka - nizovi, stringovi, stogovi, redovi, povezane liste Nelinearne strukture podataka - stabla, hash tablice, gomile, grafovi Sortiranje i pretraživanje naprednih struktura podataka Proizvođač / potrošač Istraživanje različitih algoritama Ocjenjivanje Vježbe (domaće zadaće i laboratorijske vježbe) 60% Ispiti (praktični i teorijski međuispit i završni ispit) 40% Satnica: 3 sata predavanja, 0 sati laboratorijskih vježbi Literatura: Nije potrebna

40 Web & Mobile II Opis predmenta Predmet se temelji na osnovama razvoja web stranica koje su prezentirane u predmetu Web & Mobile I, te proširuje navedeno znanje teorijom, problemima i tehnologijama vezanima uz dizajn i razvoj web sjedišta. Predmetom se pokriva pregled koncepata web dizajna, uključujući uporabivost, dostupnost, informacijsku arhitekturu i grafički dizajn u web kontekstu. Sadržaj predmeta uključuje također i uvod u tehnologije izrade web sjedišta, uključujući HTTP, programiranje na strani klijenta i poslužitelja te dinamičko generiranje web stranica uz korištenje baza podataka. Vježbe su tijekom nastave obvezne. Preduvjet: ISTE-120 & ISTE-140 ili ekvivalentan predmet Ciljevi predmeta Između ostalog, sljedeće teme bit će pokrivene u ovom nastavnom predmetu: Dizajniranje prilagodljivih web stranica, CSS pozicioniranje Informacijska arhitektura, DOM CSS okviri JavaScript, JavaScript biblioteke, validacija na strani klijenta Uvod u PHP, validacija na strani poslužitelja AJAX Rad s bazom podataka, MySQL, phpmyadmin Ishodi učenja Poslije završetka nastave student će biti sposoban: demonstrirati vještinu i znanje u dizajniranju web sjedišta, planiranju i dokumentiranju projektnog rješenja, i to kroz timski rad upotrebljavati tehnike i metode informacijskog dizajna, grafike te jezik za označivanje tekstnih dokumenata pri kreiranju web sjedišta srednjih razmjera upotrebljavati skriptne jezike za programiranje na strani klijenta, kao što je JavaScript, te DOM pri kreiranju dinamičkih i interaktivnih web stranica upotrebljavati programske jezike na strani poslužitelja te baze podataka kako bi poboljšao performanse web sjedišta, modularizaciju te separaciju sloja poslovne logike i podatkovnog sloja koristiti HTTP protokol pri slanju, validaciji i obradi korisničkih podataka

41 Ocjenjivanje Prisustvovanje nastavi 5 % Domaće zadaće i nastavne vježbe 20 % Individualni projekti 30 % Grupni projekti 30 % Završni praktični ispit 15 % Ukupno: 100 % Satnica: predavanja i vježbe 3 sata. Literatura: Nije potrebna. Digitalne verzije nastavnih materijala dostupne su na stranicama MyCourses.

42 ISTE-260 Designing the User Experience Opis predmeta Korisničko iskustvo je važan element dizajniranja tijekom razvoja interaktivnih sustava. Ovaj predmet se temelji na osnovama principa dizajniranja umjerenog na korisnika u kontekstu interakcije čovjeka i računala (HCI Human-Computer Interaction). Studenti će istraživati i koristiti HCI metode koje se protežu tijekom cijelog razvojnog ciklusa od analize zahtjeva i kreiranje vizije proizvoda ili servisa pa sve to izrade prototipa sustava i testiranja korištenja. Obrađuju se i vodeće tehnologije za izradu grafičkog sučelja. Tijekom semestra se studenti organiziraju u grupe u kojima izrađuju obvezne timske zadatke. Ciljevi predmeta Analiziranje zahtjeva Metologije istraživanja Ciljevi korištenja Osoblje Analiziranje zadataka i dekompozicija Univerzalne/globalne/pristupačne/pomoćne tehnologije Dizajniranje grafičkog sučelja Difuzija inovacija Dizajniranje životnih ciklusa Kognitivna psihologija Korisnički profili Heurističke evaluacije Mobilni/pervazivne tehnologije Testiranje korištenja Ishodi učenja Nakon uspješnog završetka predmeta studenti će moći: Analizirati prilagođenosti korisničkih proizvoda za korištenje i određivanje barijera koje nastaju kod korištenja proizvoda. Razlikovati metode prikupljanja informacija korisničkih zahtjeva. Analizirati i interpretirati podatke prikupljene za razvijanje prikladnih zahtjeva koji se koriste u dizajniranju proizvoda. Razvijati i koristi osobe i scenarije zadataka kako bi se formulirali i zapisali ciljevi korištenja. erativno dizajnirati i kreiranje prototipa interaktivnog sustava. bavljanje i dokumentiranje heurističke evaluacije. fektivno surađivati u malim timovima. Efektivno komunicirati u pismenom i usmenom obliku, te Metode za provjeru znanja Pismeni zadaci i vježbe na nastavi. Pismeni zadaci, ispiti i projekt. Projekt i dokument s dizajnom proizvoda. Vježbe na nastavi i projekti. Vježbe na nastavi i projekti. Vježbe na nastavi i pismeni zadaci. Vježbe na nastavi i timski projekti. Vježbe na nastavi, pismeni

43 neverbalna komunikacija. Znanje se provjerava kroz pismene zadatke i prezentacije. zadaci i projekti. Ocjenjivanje Timski projekt (ocjenjivanje 3 puta tijekom semestra) 35% Međusobno ocjenjivanje (3 puta tijekom semestra) 10% Dokumentacija završnog izvještaja i prezentacija (održava se tijekom završnog tjedna) 20% Individualni zadaci i zadaci na nastavi (10-tak zadataka) 20% Video prezentacija (1 zadatak) 5% Prisustvovanje i sudjelovanje na nastavi 10% Total 100% Satnica: Tri sata predavanja tjedno Literatura: Norman, Donald. The Design of Everyday Things. NY: Currency and Doubleday, ISBN (dostupno online) Saul Greenbert, Sheelagh Carpendale, Nicolai Marquardt, Bill Buxton. Sketching the User Experiences: The workbook. Morgan Kaufmann Publishers, ISBN Jeff Johnson. Designing with the mind in Mind. Morgan Kaufmann Publixhers, 2ed ISBN: Svi ostali materijali biti će dostupni kroz sustav Books 24 x 7 u knjižnici Wallace.